Pub Date : 2018-10-18DOI: 10.19090/zop.2018.27.151-172
M. Travar, Pero M. Spasojević
Imajući u vidu pedagoški značaj uticaja sredine na rast i razvoj djece u ranom djetinjstvu najčešće se, kao ključni faktori, navode porodica i institucije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. U ovom radu autori se bave više djelovanjem porodice budući da se među roditeljima vrlo često uviđaju pogrešna uvjerenja o mogućnostima ranog učenja uopšte. Nepovjerenje roditelja u mogućnosti djelovanja na rast i razvoj ranim učenjem mogu biti pod uticajem različitih socio-demografskih varijabli, kulture obilježene tradicionalizmom i uopšte nasljeđem kulturnih obrazaca porodice iz prošlosti. S ciljem utvrđivanja stavova roditelja o ranom učenju, realizovali smo istraživanje na uzorku 150 roditelja čija djeca pohađaju vrtić - kako bismo identifikovali njihove stavove o ovom pitanju. Primijenjena metodologija odnosila se na otkrivanje razlika u stavovima roditelja o ranom učenju s obzirom na neka njihova socio-demografska obilježja koja su pod snažnim dejstvom kulturnog programa sredine. Rezultati istraživanja pokazali su da razlike u stavovima roditelja predškolske djece o ranom učenju - s aspekta pola, broja članova porodice, broja djece u porodici, redoslijeda rođenja djeteta u porodici i nivoa obrazovanja roditelja - nisu statistički značajne na ispitivanom uzorku. Dobijeni rezultati istraživanja upućuju na nekoliko važnih pedagoških implikacija koje su prikazane u radu.
{"title":"STAVOVI RODITELJA PREDŠKOLSKE DJECE O RANOM UČENJU","authors":"M. Travar, Pero M. Spasojević","doi":"10.19090/zop.2018.27.151-172","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/zop.2018.27.151-172","url":null,"abstract":"Imajući u vidu pedagoški značaj uticaja sredine na rast i razvoj djece u ranom djetinjstvu najčešće se, kao ključni faktori, navode porodica i institucije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje. U ovom radu autori se bave više djelovanjem porodice budući da se među roditeljima vrlo često uviđaju pogrešna uvjerenja o mogućnostima ranog učenja uopšte. Nepovjerenje roditelja u mogućnosti djelovanja na rast i razvoj ranim učenjem mogu biti pod uticajem različitih socio-demografskih varijabli, kulture obilježene tradicionalizmom i uopšte nasljeđem kulturnih obrazaca porodice iz prošlosti. S ciljem utvrđivanja stavova roditelja o ranom učenju, realizovali smo istraživanje na uzorku 150 roditelja čija djeca pohađaju vrtić - kako bismo identifikovali njihove stavove o ovom pitanju. Primijenjena metodologija odnosila se na otkrivanje razlika u stavovima roditelja o ranom učenju s obzirom na neka njihova socio-demografska obilježja koja su pod snažnim dejstvom kulturnog programa sredine. Rezultati istraživanja pokazali su da razlike u stavovima roditelja predškolske djece o ranom učenju - s aspekta pola, broja članova porodice, broja djece u porodici, redoslijeda rođenja djeteta u porodici i nivoa obrazovanja roditelja - nisu statistički značajne na ispitivanom uzorku. Dobijeni rezultati istraživanja upućuju na nekoliko važnih pedagoških implikacija koje su prikazane u radu.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"112 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128007376","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2018-10-18DOI: 10.19090/zop.2018.27.85-104
Borka Malčić
Interesovanja predstavljaju relativno trajnu usmerenost aktivnosti pojedinca prema određenom objektu. Iako značajna u svim uzrastima, u odraslom dobu interesovanja predstavljaju dispozicije ličnosti. Na složenost fenomena interesovanja, pored samog definisanja, ukazuje i postojanje velikog broja karakteristika interesovanja. U radu su sa teorijskog aspekta analizirani samorazvoj i samoefikasnost kao karakteristike interesovanja odraslih za fizičke aktivnosti koje su se pokazale značajnim činiocima i u empirijskim istraživanjima. Samorazvoj je posmatran iz tri ugla: kretanja ka autonomnosti, odnosno samoinicijative pojedinca; razvojnih zadataka i self koncepta individue. Analizirana je samoefikasnost koja određuje ponašanje pojedinca i aktivnost pri određenom interesovanju. Dat je prikaz veze percipirane samoefikasnosti i učešća odraslih u fizičkim aktivnostima. Sumiranjem rezultata zaključeno je da naredna istraživanja treba da budu usmerena na proveru u kojoj meri i u kojim vrstama fizičkih aktivnosti samorazvoj i samoefikasnost utiču na interesovanja za fizičke aktivnosti kod odraslih.
{"title":"TEORIJSKE OSNOVE SAMORAZVOJA I SAMOEFIKASNOSTI ODRASLIH U KONTEKSTU NJIHOVIH INTERESOVANJA ZA FIZIČKE AKTIVNOSTI","authors":"Borka Malčić","doi":"10.19090/zop.2018.27.85-104","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/zop.2018.27.85-104","url":null,"abstract":"Interesovanja predstavljaju relativno trajnu usmerenost aktivnosti pojedinca prema određenom objektu. Iako značajna u svim uzrastima, u odraslom dobu interesovanja predstavljaju dispozicije ličnosti. Na složenost fenomena interesovanja, pored samog definisanja, ukazuje i postojanje velikog broja karakteristika interesovanja. U radu su sa teorijskog aspekta analizirani samorazvoj i samoefikasnost kao karakteristike interesovanja odraslih za fizičke aktivnosti koje su se pokazale značajnim činiocima i u empirijskim istraživanjima. Samorazvoj je posmatran iz tri ugla: kretanja ka autonomnosti, odnosno samoinicijative pojedinca; razvojnih zadataka i self koncepta individue. Analizirana je samoefikasnost koja određuje ponašanje pojedinca i aktivnost pri određenom interesovanju. Dat je prikaz veze percipirane samoefikasnosti i učešća odraslih u fizičkim aktivnostima. Sumiranjem rezultata zaključeno je da naredna istraživanja treba da budu usmerena na proveru u kojoj meri i u kojim vrstama fizičkih aktivnosti samorazvoj i samoefikasnost utiču na interesovanja za fizičke aktivnosti kod odraslih.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"53 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125854908","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2018-10-18DOI: 10.19090/ZOP.2018.27.29-51
Marta Gašpar, Slađana Zuković
Centar za podršku studentima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je nedavno aktiviran, usmeren je na realizaciju različitih programa pedagoške i psihološke podrške, usmerenih na očuvanje i unapređivanje mentalnog zdravlja studenata, kao i na postizanje akademskih rezultata. U tom okviru, u radu su prikazani rezultati istraživanja čiji je cilj usmeren na ispitivanje mišljenja studenata o radu i aktivnostima Centra za podršku studentima, sa posebnim osvrtom na aktivnosti iz domena pedagoškog savetovanja. U istraživanju je učestvovao 101 student Filozofskog fakulteta, a korišćeni instrument kreiran je za potrebe ovog istraživanja. Dobijeni rezultati pokazali su da studenti uočavaju značaj delovanja Centra za podršku studentima, kao i lične benefite koje mogu dobiti kroz ovakvu vrstu podrške. Ipak, rezultati sugerišu potrebu intenzivnijeg rada na promociji Centra, kao i na motivisanju studenata za uključivanjem u aktivnosti koje mogu da im pruže dodatne informacije i korisno iskustvo. U skladu sa tim, u završnom delu rada date su implikacije koje upućuju na mogućnosti daljeg unapređenja kvaliteta rada Centra za podršku studentima, a samim tim i na mogućnosti unapređenja pedagoško-savetodavnog rada kao značajnog polja delovanja.
{"title":"MOGUĆNOSTI UNAPREĐENJA PEDAGOŠKOG SAVETOVANJA U OKVIRU CENTRA ZA PODRŠKU STUDENTIMA FILOZOFSKOG FAKULTETA","authors":"Marta Gašpar, Slađana Zuković","doi":"10.19090/ZOP.2018.27.29-51","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/ZOP.2018.27.29-51","url":null,"abstract":"Centar za podršku studentima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je nedavno aktiviran, usmeren je na realizaciju različitih programa pedagoške i psihološke podrške, usmerenih na očuvanje i unapređivanje mentalnog zdravlja studenata, kao i na postizanje akademskih rezultata. U tom okviru, u radu su prikazani rezultati istraživanja čiji je cilj usmeren na ispitivanje mišljenja studenata o radu i aktivnostima Centra za podršku studentima, sa posebnim osvrtom na aktivnosti iz domena pedagoškog savetovanja. U istraživanju je učestvovao 101 student Filozofskog fakulteta, a korišćeni instrument kreiran je za potrebe ovog istraživanja. Dobijeni rezultati pokazali su da studenti uočavaju značaj delovanja Centra za podršku studentima, kao i lične benefite koje mogu dobiti kroz ovakvu vrstu podrške. Ipak, rezultati sugerišu potrebu intenzivnijeg rada na promociji Centra, kao i na motivisanju studenata za uključivanjem u aktivnosti koje mogu da im pruže dodatne informacije i korisno iskustvo. U skladu sa tim, u završnom delu rada date su implikacije koje upućuju na mogućnosti daljeg unapređenja kvaliteta rada Centra za podršku studentima, a samim tim i na mogućnosti unapređenja pedagoško-savetodavnog rada kao značajnog polja delovanja.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"2016 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127354691","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2018-10-18DOI: 10.19090/ZOP.2018.27.53-84
Lidija Nikolić, Ivana Šenk
U radu se razmatra problem motivacije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje razredne nastave. Namjera je uputiti na čimbenike motivacije studenata za učenje glazbe kako bi nastava glazbe na učiteljskom studiju bila što učinkovitija te kako bi se olakšalo stjecanje kompetencija za vođenje nastave glazbe budućih učitelja. Predstavljene su tri teorije motivacije koje se konceptualno mogu primijeniti na motivaciju studenata, budućih učitelja za učenje glazbe na studiju, a to su atribucijska teorija, teorija ciljne orijentacije i teorija očekivanja-vrednovanja. Primjenom navedenih teorija na kontekst učenja glazbe na učiteljskim studijima istaknule su se varijable percepcije sposobnosti studenata, ulaganja truda, uspješnosti, afektivne i vrijednosne komponente motivacije. Teorija koja obuhvaća najviše elemenata važnih za glazbeno obrazovanje studenata učiteljskih studija jest teorija očekivanja-vrednovanja koja bi se mogla rabiti u budućim istraživanjima. Pregled dosadašnjih istraživanja motivacije u glazbenom obrazovanju pokazao je kako nastavnici mogu djelovati na povećanje motivacije za učenje glazbe ohrabrivanjem studenata na usvajanje atribucija vezanih uz ulaganje truda, poticanjem ciljne orijentacije studenata prema ciljevima učenja, omogućavanjem uspješnosti studenata u glazbi, ponudom brojnih i različitih glazbenih zadataka, ocjenjivanjem studenata temeljem uloženoga truda te sustavnim djelovanjem na razvoj vrijednosne komponente stavova studenata o glazbenom obrazovanju.
U radu se razmatra problema motivcije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje klasne nastave.其目的是指出激励学生学习上光技术的可能方法，如何使教师培训工作室的上光技术更加有效，以及如何促进未来教师上光技术能力的发展。本文介绍了三种激励理论，即归因理论、目标定向理论和期望-评价理论，这些理论可以在概念上应用于激励学生和未来教师在工作室学习玻璃工艺。学生、目标定向、期望-评价、归因理论、目标定向理论和期望-评价理论是学习动机的基本理论。为提高学生学习兴趣而设计的教学方法是一种可持续发展的教学方法。通过对学生在上釉方面的学习动机的培养，可以帮助学生在学习上取得成功、让学生能够成功地学习上釉，提供各种不同的上釉任务，根据学生付出的努力对他们进行评估，并不断努力培养学生对上釉的基本看法。
{"title":"MOTIVACIJA ZA UČENJE GLAZBE KOD STUDENATA UČITELJSKIH STUDIJA KROZ PERSPEKTIVU TEORIJA MOTIVACIJE","authors":"Lidija Nikolić, Ivana Šenk","doi":"10.19090/ZOP.2018.27.53-84","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/ZOP.2018.27.53-84","url":null,"abstract":"U radu se razmatra problem motivacije studenata za učenje glazbe u kontekstu obaveznoga glazbenog obrazovanja na studijima za buduće učitelje razredne nastave. Namjera je uputiti na čimbenike motivacije studenata za učenje glazbe kako bi nastava glazbe na učiteljskom studiju bila što učinkovitija te kako bi se olakšalo stjecanje kompetencija za vođenje nastave glazbe budućih učitelja. Predstavljene su tri teorije motivacije koje se konceptualno mogu primijeniti na motivaciju studenata, budućih učitelja za učenje glazbe na studiju, a to su atribucijska teorija, teorija ciljne orijentacije i teorija očekivanja-vrednovanja. Primjenom navedenih teorija na kontekst učenja glazbe na učiteljskim studijima istaknule su se varijable percepcije sposobnosti studenata, ulaganja truda, uspješnosti, afektivne i vrijednosne komponente motivacije. Teorija koja obuhvaća najviše elemenata važnih za glazbeno obrazovanje studenata učiteljskih studija jest teorija očekivanja-vrednovanja koja bi se mogla rabiti u budućim istraživanjima. Pregled dosadašnjih istraživanja motivacije u glazbenom obrazovanju pokazao je kako nastavnici mogu djelovati na povećanje motivacije za učenje glazbe ohrabrivanjem studenata na usvajanje atribucija vezanih uz ulaganje truda, poticanjem ciljne orijentacije studenata prema ciljevima učenja, omogućavanjem uspješnosti studenata u glazbi, ponudom brojnih i različitih glazbenih zadataka, ocjenjivanjem studenata temeljem uloženoga truda te sustavnim djelovanjem na razvoj vrijednosne komponente stavova studenata o glazbenom obrazovanju.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129307143","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2018-10-18DOI: 10.19090/zop.2018.27.173-195
Tamara Milošević
Nalazima brojnih istraživanja potvrđena je značajna povezanost između socio-emocionalne stabilnosti dece i opšteg uspeha u situacijama prilagođavanja u okvirima različitih socijalnih situacija, akademskog postignuća, pozitivnih efekata vaspitno-obrazovnog rada, mentalnog zdravlja i stabilnog funkcionisanja. Predškolski i školski period pružaju značajnu mogućnost za neometan razvoj socijalnih veština - komunikacije, empatije, saradnje, poštovanja pravila, konstruktivnog rešavanja problema, kao i sposobnosti prepoznavanja, razumevanja i prihvatanja svojih i tuđih emocionalnih doživljaja - emocionalnih veština. Jedan od načina podržavanja razvoja navedenih veština kod dece različitih uzrasta predstavlja domen dečje igre. U radu se razmatraju teorijski doprinos i praktične implikacije značaja i uloge dečje igre - sa svim kapacitetima i varijantama - na socio-emocionalni razvoj dece. Glavni zaključak rada odnosi se na činjenicu da igra predstavlja bazično i prirodno tlo za uspostavljanje i održavanje humanih i iskrenih odnosa doprinoseći razvoju i negovanju veština neophodnih za uspešan rast i razvoj dece.
{"title":"DEČJA IGRA: PRILIKA ZA RAZVOJ SOCIO-EMOCIONALNIH VEŠTINA","authors":"Tamara Milošević","doi":"10.19090/zop.2018.27.173-195","DOIUrl":"https://doi.org/10.19090/zop.2018.27.173-195","url":null,"abstract":"Nalazima brojnih istraživanja potvrđena je značajna povezanost između socio-emocionalne stabilnosti dece i opšteg uspeha u situacijama prilagođavanja u okvirima različitih socijalnih situacija, akademskog postignuća, pozitivnih efekata vaspitno-obrazovnog rada, mentalnog zdravlja i stabilnog funkcionisanja. Predškolski i školski period pružaju značajnu mogućnost za neometan razvoj socijalnih veština - komunikacije, empatije, saradnje, poštovanja pravila, konstruktivnog rešavanja problema, kao i sposobnosti prepoznavanja, razumevanja i prihvatanja svojih i tuđih emocionalnih doživljaja - emocionalnih veština. Jedan od načina podržavanja razvoja navedenih veština kod dece različitih uzrasta predstavlja domen dečje igre. U radu se razmatraju teorijski doprinos i praktične implikacije značaja i uloge dečje igre - sa svim kapacitetima i varijantama - na socio-emocionalni razvoj dece. Glavni zaključak rada odnosi se na činjenicu da igra predstavlja bazično i prirodno tlo za uspostavljanje i održavanje humanih i iskrenih odnosa doprinoseći razvoju i negovanju veština neophodnih za uspešan rast i razvoj dece.","PeriodicalId":259138,"journal":{"name":"Zbornik Odseka za pedagogiju","volume":"62 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-10-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128694443","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：