Barbara Kalebić Maglica, Petra Anić, Melita Horvat
Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati stav djece prema Romima ovisno o kontaktu koji imaju s tom stigmatiziranom skupinom i spolu djeteta. Također je ispitana povezanost osobina ličnosti roditelja s vlastitim i dječjim stavovima prema Romima. U istraživanju je sudjelovalo 45 djevojčica i 61 dječak te njihovi roditelji. Polovica djece pohađa školu zajedno s pripadnicima romske etničke manjine, dok druga polovica djece pohađa školu bez ijednog Roma. Djeca i roditelji ispunjavali su Skalu socijalne distance prema Romima s time da su roditelji još ispunili Skalu autoritarnosti i Petofaktorski upitnik ličnosti. Dobiveni rezultati pokazuju da dječaci koji pohađaju školu bez Roma imaju veću socijalnu distancu od djevojčica iz iste škole, no kada pohađaju školu zajedno s Romima, situacija je obrnuta. Roditeljsku socijalnu distancu moguće je predvidjeti na temelju škole koju dijete polazi i autoritarnosti, a dječju socijalnu distancu na temelju škole koju djeca pohađaju te na temelju ekstraverzije njihovih roditelja.
这项研究的目的是了解与罗姆人有关的儿童状况，包括他们与这一被污名化群体的接触情况以及儿童的性别。Također je is ispitana povezanost osobina ličnosti paritelja s vlastitim idječjim stavovima prema Roma.45 名女孩和 61 名男孩及其家长参加了此次研究。其中一半儿童与罗姆少数民族成员一起上学，另一半儿童则在没有任何罗姆人的情况下上学。Djeca i parentitelji ispunjavali su Skalu socijalne distance prema Roma s time da su parentitelji još ispunili Skalu autoritarnosti i Petofaktorski upitnik ličnosti。如果父母与罗姆人的社会距离过大，那么罗姆人的情况就会发生逆转。父母的社会距离可以根据孩子就读的学校和专制程度来预测，但孩子的社会距离可以根据他们就读的学校和父母的外向程度来预测。
{"title":"Odrednice stavova osmogodišnje djece i njihovih roditelja prema Romima","authors":"Barbara Kalebić Maglica, Petra Anić, Melita Horvat","doi":"10.32903/zs.64.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.64.2.3","url":null,"abstract":"Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati stav djece prema Romima ovisno o\u0000kontaktu koji imaju s tom stigmatiziranom skupinom i spolu djeteta. Također je ispitana povezanost osobina ličnosti roditelja s vlastitim i\u0000dječjim stavovima prema Romima. U istraživanju je sudjelovalo 45 djevojčica i 61 dječak te njihovi roditelji. Polovica djece pohađa školu\u0000zajedno s pripadnicima romske etničke manjine, dok druga polovica djece\u0000pohađa školu bez ijednog Roma. Djeca i roditelji ispunjavali su Skalu socijalne distance prema Romima s time da su roditelji još ispunili Skalu autoritarnosti i Petofaktorski upitnik ličnosti. Dobiveni rezultati pokazuju da dječaci koji pohađaju školu bez Roma imaju veću socijalnu distancu od djevojčica iz iste škole, no kada pohađaju školu zajedno s Romima, situacija je obrnuta. Roditeljsku socijalnu distancu moguće je predvidjeti na temelju škole koju dijete polazi i autoritarnosti, a dječju socijalnu distancu na temelju škole koju djeca pohađaju te na temelju ekstraverzije njihovih roditelja.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"209 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132676470","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je konstruirati i predložiti Skalu samoprocjene socijalnog ponašanja adolescenata koja koristi semantički diferencijal, a struktura skale pokušat će se replicirati u glavnom istraživanju. Metoda semantičkog diferencijala korištena je uz oslon na postmodernistički koncept refleksivne projekcije osobnosti. U predistraživanju s 300 učenika strukovnih škola (58% muških; od 15 do 19 godina, M=16.06, SD=0.96) utvrđena su ukupno 64 para pridjeva koji su utemeljeni u implicitnim teorijama ličnosti. Faktorska struktura provjerena je eksploratornom faktorskom analizom i odabrane su čestice koje čine supskale zadovoljavajućih metrijskih karakteristika: Konvencionalnost, Samoisticanje i Socijabilnost. Struktura skale replicirana je u glavnom istraživanju provedenom s 1125 učenika strukovnih škola (63% muških; 15 do 18 godina, M= 16.46, SD=1.01). Uočene su relativno visoke prosječne vrijednosti rezultata na svim supskalama. Interkorelacije su među supskalama visoke i pozitivne što upućuje na povezanost promatranih samoprocjena. Utvrđeno je da adolescentice imaju statistički značajno viši rezultat na Konvencionalnosti i Socijabilnosti od adolescenata. Analiza razlika po dobnim skupinama ukazuje da skupina sedamnaestogodišnjaka ima najniže prosječne rezultate na sve tri supskale. U raspravi se interpretiraju dobivene dimenzije samoprocjene ponašanja adolescenata te se impliciraju mogućnosti uporabe dobivenih rezultata u savjetodavnom radu u strukovnim školama.
{"title":"Skala samoprocjene socijalnog ponašanja adolescenata","authors":"Nataša Vlah, Davor Lončarić, Sanja Tatalović Vorkapić","doi":"10.32903/zs.64.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.64.2.1","url":null,"abstract":"Cilj je konstruirati i predložiti Skalu samoprocjene socijalnog ponašanja adolescenata koja koristi semantički diferencijal, a struktura\u0000skale pokušat će se replicirati u glavnom istraživanju. Metoda semantičkog diferencijala korištena je uz oslon na postmodernistički koncept refleksivne projekcije osobnosti. U predistraživanju s 300 učenika strukovnih škola (58% muških; od 15 do 19 godina, M=16.06, SD=0.96) utvrđena su ukupno 64 para pridjeva koji su utemeljeni u implicitnim teorijama ličnosti. Faktorska struktura provjerena je eksploratornom faktorskom analizom i odabrane su čestice koje čine supskale zadovoljavajućih metrijskih karakteristika: Konvencionalnost, Samoisticanje i Socijabilnost. Struktura skale replicirana je u glavnom\u0000istraživanju provedenom s 1125 učenika strukovnih škola (63% muških; 15\u0000do 18 godina, M= 16.46, SD=1.01). Uočene su relativno visoke prosječne vrijednosti rezultata na svim supskalama. Interkorelacije su među supskalama visoke i pozitivne što upućuje na povezanost promatranih samoprocjena. Utvrđeno je da adolescentice imaju statistički značajno viši rezultat na Konvencionalnosti i Socijabilnosti od adolescenata. Analiza razlika po dobnim skupinama ukazuje da skupina sedamnaestogodišnjaka ima najniže prosječne rezultate na sve tri supskale. U raspravi se interpretiraju dobivene dimenzije samoprocjene ponašanja adolescenata te se impliciraju mogućnosti uporabe dobivenih rezultata u savjetodavnom radu u strukovnim školama.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"102 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115758827","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nastavi glazbe i interakcijom brojnih utjecajnih čimbenika od kojih se najčešće ističu karakteristike glazbe, kontekst slušanja te individualne osobine slušatelja. Na razini srednjoškolskog općeg obrazovanja suvremena glazbena pedagogija naglašava potrebu za intenziviranjem psihološko-sociološkog pristupa u poučavanju, a s ciljem da se kroz estetsku percepciju glazbe i kritičko mišljenje formiraju stavovi učenika o glazbi koju slušaju te njihova potreba za vrijednim glazbenim postignućima u svakodnevnom životu. Takvim se pristupom uočava razlika između „znanja o glazbi“ i „glazbenog znanja“, odnosno razlika između postavki postojećeg dijakronijskog modela u nastavi Glazbene umjetnosti i suvremenih modela poučavanja. U radu će se prikazati jednogodišnji eksperimentalni nastavni program Glazbene umjetnosti koji svoje ishodište nalazi u modelu glazbenih preferencija – Modelu recipročnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005). Prikazat će se i rezultati istraživanja provedenog u školskoj godini 2015./16. u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, a koji ukazuju na pozitivan utjecaj eksperimentalnog modela poučavanja na glazbeni ukus učenika.
{"title":"Suvremeni pristup oblikovanju glazbenog ukusa učenika u nastavi glazbene umjetnosti","authors":"Ivana Senjan","doi":"10.32903/zs.64.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.64.2.6","url":null,"abstract":"Glazbeni ukus slušatelja dio je opće kulture koji se dugoročno oblikuje estetskim odgojem u nastavi glazbe i interakcijom brojnih utjecajnih čimbenika od kojih se najčešće ističu karakteristike glazbe, kontekst slušanja te individualne osobine slušatelja. Na razini srednjoškolskog općeg obrazovanja suvremena glazbena pedagogija naglašava potrebu za intenziviranjem psihološko-sociološkog pristupa u poučavanju, a s ciljem\u0000da se kroz estetsku percepciju glazbe i kritičko mišljenje formiraju stavovi učenika o glazbi koju slušaju te njihova potreba za vrijednim glazbenim postignućima u svakodnevnom životu. Takvim se pristupom uočava\u0000razlika između „znanja o glazbi“ i „glazbenog znanja“, odnosno razlika između postavki postojećeg dijakronijskog modela u nastavi Glazbene umjetnosti i suvremenih modela poučavanja. U radu će se prikazati jednogodišnji eksperimentalni nastavni program Glazbene umjetnosti koji svoje ishodište nalazi u modelu glazbenih preferencija – Modelu recipročnog odgovora (Hargreaves, MacDonald i Miell, 2005). Prikazat će se i rezultati istraživanja provedenog u školskoj godini 2015./16. u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu, a koji ukazuju na pozitivan utjecaj eksperimentalnog modela poučavanja na glazbeni ukus učenika.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"60 48","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132845979","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Polazeći od teorije višestrukih inteligencija Howarda Gardnera te projektne nastave Johna Deweya, u radu se izlažu učinci podučavanja učenika tehnikom pisanja znanstvenog rada. Format u kome se učenici pismeno izražavaju jest seminarski rad, koncipiran prema modelu integrirane nastave u srednjoj muzičkoj školi. U nju su uključeni predmeti Teorija muzike, Istorija muzike s upoznavanjem muzičke literature, Nacionalna istorija muzike te Srpski jezik i književnost. Mogućnosti koje pruža takav pristup višestruke su i odnose se na: stjecanje učeničkih vještina u domeni akademskog pisanja prije odlaska na fakultet, što svakako standardi vezani s pisanjem eseja, stručnog teksta i rezimea drugih tekstova zahtijevaju; unapređivanje školske klime, etosa i među učenicima i među profesorima uključenima u proces. Broj predmeta koji se mogu uključiti u određenu temu nije ograničen i tiče se podjednako užestručnih, glazbenih i općeobrazovnih. Posebno je značajno nadilaženje neusklađenosti programa različitih predmeta u kurikulu pri izradi seminarskih radova, putem anticipiranja teme (za gradivo koje će se iz pojedinih predmeta raditi kasnije) ili utvrđivanja gradiva. Format blok-nastave u obliku okruglog stola za učenike različitih razreda, u tako koncipiranom podučavanju, omogućava učenicima razmjenu iskustava, vršnjačku edukaciju i jačanje kritičarskih sposobnosti učenika. Takva školska praksa proistekla je i iz dugogodišnjeg rada tima za integriranu nastavu Muzičke škole „Dr. Miloje Milojević“ iz Kragujevca i iz potrebe da koordinatori nastave svoja znanja stečena na doktorskim studijama muzikologije i srpskog jezika i književnosti te samostalnim znanstvenim radom prilagode i prenesu učenicima.
{"title":"Integrirani seminarski radovi kao ishod projektne nastave","authors":"Dina Vojvodić, Vladimir B. Perić","doi":"10.32903/zs.64.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.64.2.7","url":null,"abstract":"Polazeći od teorije višestrukih inteligencija Howarda Gardnera te projektne nastave Johna Deweya, u radu se izlažu učinci podučavanja učenika tehnikom pisanja znanstvenog rada. Format u kome se učenici pismeno izražavaju jest seminarski rad, koncipiran prema modelu integrirane nastave u srednjoj muzičkoj školi. U nju su uključeni predmeti Teorija muzike, Istorija muzike s upoznavanjem muzičke literature, Nacionalna istorija muzike te Srpski jezik i književnost.\u0000\u0000Mogućnosti koje pruža takav pristup višestruke su i odnose se na: stjecanje učeničkih vještina u domeni akademskog pisanja prije odlaska na fakultet, što svakako standardi vezani s pisanjem eseja, stručnog teksta i rezimea drugih tekstova zahtijevaju; unapređivanje školske klime, etosa i među učenicima i među profesorima uključenima u proces. Broj predmeta koji se mogu uključiti u određenu temu nije ograničen i tiče se podjednako užestručnih, glazbenih i općeobrazovnih.\u0000\u0000Posebno je značajno nadilaženje neusklađenosti programa različitih predmeta u kurikulu pri izradi seminarskih radova, putem anticipiranja teme (za gradivo koje će se iz pojedinih predmeta raditi kasnije) ili utvrđivanja gradiva. Format blok-nastave u obliku okruglog stola za učenike različitih razreda, u tako koncipiranom podučavanju, omogućava učenicima razmjenu iskustava, vršnjačku edukaciju i jačanje kritičarskih\u0000sposobnosti učenika.\u0000\u0000Takva školska praksa proistekla je i iz dugogodišnjeg rada tima za integriranu nastavu Muzičke škole „Dr. Miloje Milojević“ iz Kragujevca i\u0000iz potrebe da koordinatori nastave svoja znanja stečena na doktorskim studijama muzikologije i srpskog jezika i književnosti te samostalnim znanstvenim radom prilagode i prenesu učenicima.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-12-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134502413","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pri identifikaciji darovitih učenika psiholozi se koriste testovima (inteligencije, kreativnosti i specifičnih sposobnosti) te metodama procjene koje uključuju procjene učitelja, roditelja te drugih učenika. Zbog upitne valjanosti nije preporučljivo koristiti se metodama procjene kao jedinim sredstvo procjene ili za predselekciju učenika koji će pristupiti testiranju inteligencije. Ipak, metode procjene nam daju informaciju kako okolina vidi potencijalno darovitog učenika te informaciju koje različite sposobnosti učenici pokazuju. Cilj istraživanja bio je ispitati obilježja učeničkog procjenjivanja darovitosti. Problem ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost broja nominacija kod učeničkog procjenjivanja darovitosti te inteligencije i socijalnog statusa procjenjivanih učenika. Istraživanje je provedeno na temelju podataka sakupljenih tijekom procesa identifikacije darovitih učenika (N= 153) u školskoj godini 2012./2013. i 2013./2014. U istraživanju su se povezanosti između broja nominacija kod učeničkog procjenjivanja darovitosti, inteligencije i socijalnog statusa pokazale značajnima i pozitivnima. Učenici koji su ostvarili viši rezultat na testu inteligencije su prema rezultatima sociometrijskog ispitivanja u razredu popularniji. Učenici koji su ostvarili viši rezultat na testu inteligencije te popularniji učenici procijenjeni su od svojih vršnjaka kao darovitiji.
在识别资优学生时，会使用心理测试（智力、创造力和特殊技能）以及包括教师、家长和其他学生评价在内的评估方法。在对学生进行智力测验前，应先对学生进行智力测验。生物研究的目标是在生物技术和生物医学之间建立联系。生物研究的目的是了解学生的丰富天赋。本研究的问题是建立学生资优和智力提名水平与学生社会地位之间的联系。本研究以 2012/2013 和 2013/2014 学年资优学生（N= 153）鉴定过程中收集的数据为基础。 研究发现，提名过程与学生对资优、智力和社会地位的认知之间存在显著的正相关关系。Učenici koji su ostvarili viši rezultat na testu inteligencija su prema rezultatima sociometrijskog ispitivanja u razreddu popularniji.对大众智能测试结果有兴趣的用户可通过以下方式获取更多信息。
{"title":"Povezanost učeničkog procjenjivanja darovitosti, inteligencije i socijalnog statusa procjenjivanih učenika","authors":"Jelena Okroša, Silvija Ravić","doi":"10.32903/ZS.64.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/ZS.64.1.9","url":null,"abstract":"Pri identifikaciji darovitih učenika psiholozi se koriste testovima (inteligencije, kreativnosti i specifičnih sposobnosti) te metodama procjene koje uključuju procjene učitelja, roditelja te drugih učenika. Zbog upitne valjanosti nije preporučljivo koristiti se metodama procjene\u0000kao jedinim sredstvo procjene ili za predselekciju učenika koji će pristupiti testiranju inteligencije. Ipak, metode procjene nam daju informaciju kako okolina vidi potencijalno darovitog učenika te informaciju koje različite sposobnosti učenici pokazuju. Cilj istraživanja bio je ispitati obilježja učeničkog procjenjivanja darovitosti. Problem ovog istraživanja bio je utvrditi povezanost broja nominacija kod učeničkog procjenjivanja darovitosti te inteligencije i socijalnog statusa procjenjivanih učenika. Istraživanje je provedeno na temelju podataka sakupljenih tijekom procesa identifikacije darovitih učenika (N= 153) u školskoj godini 2012./2013. i 2013./2014. U istraživanju su se povezanosti između broja nominacija kod učeničkog procjenjivanja darovitosti, inteligencije i socijalnog statusa pokazale značajnima i pozitivnima. Učenici koji su ostvarili viši rezultat na testu inteligencije su prema rezultatima sociometrijskog ispitivanja u razredu popularniji. Učenici koji su ostvarili viši rezultat na testu inteligencije te popularniji učenici procijenjeni su od svojih vršnjaka kao darovitiji.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-07-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130230708","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu su istraženi stavovi učenika osnovnih škola i gimnazija prema nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti s obzirom na spol, dob, obiteljsko okruženje, dodatnu glazbenu poduku, preferiranje klasične glazbe te preferencije određenih aktivnosti nastave glazbe. Tijekom istraživanja primijenjen je upitnik općih podataka te upitnik za ispitivanje stavova učenika prema predmetu Glazbena kultura / Glazbena umjetnost. Istraživanje je provedeno na uzorku od 245 učenika trećeg, četvrtog, sedmog i osmog razreda osnovne škole te trećeg i četvrtog razreda gimnazije. Rezultatima ovoga istraživanja potvrđeno je kako gimnazijalci u odnosu na učenike osnovne škole, provode više vremena dnevno slušajući glazbu. Učenici koji preferiraju klasičnu glazbu i učenici čiji roditelji slušaju klasičnu glazbu imaju pozitivnije stavove prema Glazbenoj kulturi / Glazbenoj umjetnosti. Rezultatima istraživanja potvrđeno je da mlađi učenici u odnosu na starije, imaju pozitivnije stavove prema nastavi glazbe. Slušanje je aktivnost nastave glazbe koju učenici najviše preferiraju, dok najmanje pozitivne stavove imaju prema glazbenom stvaralaštvu. Nije potvrđena povezanost dodatne glazbene poduke i spola na stavove prema nastavi glazbe.
{"title":"Stavovi učenika prema nastavi glazbene kulture i glazbene umjetnosti","authors":"Snježana Dobrota, Ružica Conar","doi":"10.32903/ZS.64.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/ZS.64.1.10","url":null,"abstract":"U radu su istraženi stavovi učenika osnovnih škola i gimnazija prema nastavi Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti s obzirom na spol, dob, obiteljsko okruženje, dodatnu glazbenu poduku, preferiranje klasične glazbe te preferencije određenih aktivnosti nastave glazbe. Tijekom istraživanja primijenjen je upitnik općih podataka te upitnik za ispitivanje stavova učenika prema predmetu Glazbena kultura / Glazbena umjetnost. Istraživanje je provedeno na uzorku od 245 učenika trećeg, četvrtog, sedmog i osmog razreda osnovne škole te trećeg i četvrtog razreda gimnazije. \u0000\u0000Rezultatima ovoga istraživanja potvrđeno je kako gimnazijalci u odnosu na učenike osnovne škole, provode više vremena dnevno slušajući glazbu. Učenici koji preferiraju klasičnu glazbu i učenici čiji roditelji slušaju klasičnu glazbu imaju pozitivnije stavove prema Glazbenoj kulturi / Glazbenoj umjetnosti. Rezultatima istraživanja potvrđeno je da\u0000mlađi učenici u odnosu na starije, imaju pozitivnije stavove prema nastavi glazbe. Slušanje je aktivnost nastave glazbe koju učenici najviše preferiraju, dok najmanje pozitivne stavove imaju prema glazbenom stvaralaštvu. Nije potvrđena povezanost dodatne glazbene poduke i spola na stavove prema nastavi glazbe.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"2012 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-07-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116954944","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：