Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda promiče, štiti i osigurava puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom. Nadalje, zagovara slobodu izbora i donošenja odluka te aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u osiguravanju pristupačnosti i prilagodbi u okruženju te u istraživanjima koja se na njih odnose. Rad donosi pregled teoretskih osnova aktivnog uključivanja i osiguravanja pristupačnosti koje proizlaze iz socijalnog modela invaliditeta i pristupa utemeljenog na ljudskim pravima. Također, usmjeren je na praktičnu primjenu navedenih pristupa konkretnim primjerima osiguravanja pristupačnosti i prilagodbi u istraživanjima te poštivanje principa aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u okviru inkluzivnih istraživanja. Principi inkluzivnih istraživanju predstavljeni su objašnjenjem različitih uloga i razina uključenosti osoba s invaliditetom u istraživački proces. Pristupačan istraživački dizajn i osiguravanje prilagodbi podrazumijevaju konkretne primjere oblikovanja istraživačkog materijala, odgovarajući pristup i način komunikacije te potrebne pomoćne ili asistivne tehnologije za osobe ovisno o određenoj vrsti invaliditeta. Vrste invaliditeta o kojima se govori u radu, a na koje se odnose prijedlozi za osiguravanje pritupačnosti i prilagodbi u istraživanju su: osobe s motoričkim poremećajem i kroničnim bolestima, osobe s oštećenjima vida i sluha, gluhoslijepe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s teškoćama učenja, osobe s ADHD poremećajem i osobe s poremećajem iz spektra autizma. Predstavljajući principe pristupačnog i inkluzivnog istraživačkog dizajna, u radu se ukazuje na potrebu za određivanjem etičkih standarda u istraživanjima s osobama s invaliditetom uzimajući u obzir sve važne odrednice uključivanja osoba s invaliditetom u istraživački proces. Etički standardi trebaju biti sastavni dio svih istraživanja koja uključuju osobe s invaliditetom ili se na njih odnose. Zaključno, u radu su dane i preporuke za buduća istraživanju na temu pristupačnosti i inkluzivnosti u istraživačkom procesu.
联合国《残疾人权利公约》促进、保护和确保残疾人充分和平等地享有所有人权和基本自由。此外，《公约》还捍卫残疾人在出入和适应环境以及参与活动时的选择自由、决定自由和积极参与自由。Rad donosi pregled teoretskih osnova aktivnog uključivanja i osiguravanja pristupačnosti koje proizlaze iz socijalnog modelila invaliditeta i pristupa utemeljenog na ljudskim pravima.报告还重点介绍了在全纳生活和残疾人积极融入原则的背景下，将这些方法实际应用于无障碍环境和适应性的具体实例。Principi inclusivnih istraživanju predstavljeni su objašnjenjem različitih uloga i razina uključenosti osoba s niepełnosprawnych u istraživački proces.所接触到的设计和改编为残疾人提供了设计材料、交流方法和方式以及必要的辅助或辅助技术的具体实例。建议中讨论的残疾类型以及为实现生活适应性和调整而应采取的方法包括运动障碍和慢性疼痛患者、视力和听力障碍者、聋人和听力障碍者、智障者、学习障碍者、多动症患者和自闭症谱系障碍者。Presljajući principe pristupačnog i inckluzivnog istraživačkog dizana, u radu se ukazuje na potreb za određivanjem etičkih standarda u istraživanjima s osobama s niepełnosprawnych uzimajući u obzir sve važne odrednice uključivanja osoba s niepełnosprawnych u istraživački proces. Etički standarda trebaju biti sastavni dio svih istraživanja koja uključuju osobe s niepełnosprawnych ili se se se se na them odnose.最后，本建议为今后研究教育过程中的无障碍和包容性提出了建议。
{"title":"Accessible and\u0000inclusive research with people with disabilities","authors":"Natalija Lisak Šegota","doi":"10.32903/zs.68.1-2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.8","url":null,"abstract":"Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda promiče, štiti i osigurava puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda osoba s invaliditetom. Nadalje, zagovara slobodu izbora i donošenja odluka te aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u osiguravanju pristupačnosti i prilagodbi u okruženju te u istraživanjima koja se na njih odnose. Rad donosi pregled teoretskih osnova aktivnog uključivanja i osiguravanja pristupačnosti koje proizlaze iz socijalnog modela invaliditeta i pristupa utemeljenog na ljudskim pravima. Također, usmjeren je na praktičnu primjenu navedenih pristupa konkretnim primjerima osiguravanja pristupačnosti i prilagodbi u istraživanjima te poštivanje principa aktivnog uključivanja osoba s invaliditetom u okviru inkluzivnih istraživanja. Principi inkluzivnih istraživanju predstavljeni su objašnjenjem različitih uloga i razina uključenosti osoba s invaliditetom u istraživački proces. Pristupačan istraživački dizajn i osiguravanje prilagodbi podrazumijevaju konkretne primjere oblikovanja istraživačkog materijala, odgovarajući pristup i način komunikacije te potrebne pomoćne ili asistivne tehnologije za osobe ovisno o određenoj vrsti invaliditeta. Vrste invaliditeta o kojima se govori u radu, a na koje se odnose prijedlozi za osiguravanje pritupačnosti i prilagodbi u istraživanju su: osobe s motoričkim poremećajem i kroničnim bolestima, osobe s oštećenjima vida i sluha, gluhoslijepe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s teškoćama učenja, osobe s ADHD poremećajem i osobe s poremećajem iz spektra autizma. Predstavljajući principe pristupačnog i inkluzivnog istraživačkog dizajna, u radu se ukazuje na potrebu za određivanjem etičkih standarda u istraživanjima s osobama s invaliditetom uzimajući u obzir sve važne odrednice uključivanja osoba s invaliditetom u istraživački proces. Etički standardi trebaju biti sastavni dio svih istraživanja koja uključuju osobe s invaliditetom ili se na njih odnose. Zaključno, u radu su dane i preporuke za buduća istraživanju na temu pristupačnosti i inkluzivnosti u istraživačkom procesu.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"29 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132102201","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sporazumijevanje među ljudima podrazumijeva apstraktnu, simboličku uporabu jezika. Iako se ljudi biološki rađaju s predispozicijom za govorenje, ona ipak ne jamči da će čovjek tijekom života biti uspješan govornik. Da bi govornik bio uspješan u svom javnom nastupu, ponajprije je važno ovladati stidom i strahom te se govornički školovati. Cilj je provedenog istraživanja bio saznati stavove studenata sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te odgojitelja s radnim iskustvom o pojavnim oblicima i uzorcima stida i straha u službenim komunikacijskim situacijama te potrebi uvođenja govorništva (retorike) u hrvatski obrazovni sustav. Istraživanje je provedeno u svibnju 2022. godine i u njemu je sudjelovalo 63 ispitanika (28 studenata i 35 odgojitelja). Istraživanjem je utvrđeno da većina ispitanika ne osjeća stid i strah pri javnom nastupu. Osobama koje osjećaju neki oblik treme pred javni nastup ispitanici pripisuju nedostatno govorničko iskustvo te izloženost vertikalnoj hijerarhijskoj komunikaciji obilježenoj autoritativnom atmosferom. Većina ispitanika smatra da tijekom formalnog obrazovanja nije dovoljno pripremljena za javno govorenje te da je retoriku potrebno implementirati u hrvatske obrazovne programe.
{"title":"Stavovi odgojitelja\u0000prema stidu i strahu od javnog govorenja","authors":"Lidija Bakota, Milana Marić Čekić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.2","url":null,"abstract":"Sporazumijevanje među ljudima podrazumijeva apstraktnu, simboličku uporabu jezika. Iako se ljudi biološki rađaju s predispozicijom za govorenje, ona ipak ne jamči da će čovjek tijekom života biti uspješan govornik. Da bi govornik bio uspješan u svom javnom nastupu, ponajprije je važno ovladati stidom i strahom te se govornički školovati. Cilj je provedenog istraživanja bio saznati stavove studenata sveučilišnog diplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te odgojitelja s radnim iskustvom o pojavnim oblicima i uzorcima stida i straha u službenim komunikacijskim situacijama te potrebi uvođenja govorništva (retorike) u hrvatski obrazovni sustav. Istraživanje je provedeno u svibnju 2022. godine i u njemu je sudjelovalo 63 ispitanika (28 studenata i 35 odgojitelja). Istraživanjem je utvrđeno da većina ispitanika ne osjeća stid i strah pri javnom nastupu. Osobama koje osjećaju neki oblik treme pred javni nastup ispitanici pripisuju nedostatno govorničko iskustvo te izloženost vertikalnoj hijerarhijskoj komunikaciji obilježenoj autoritativnom atmosferom. Većina ispitanika smatra da tijekom formalnog obrazovanja nije dovoljno pripremljena za javno govorenje te da je retoriku potrebno implementirati u hrvatske obrazovne programe.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116141366","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The attempt to reveal the nature and role of foreign language learners' psychology in learning is not new; however, the extent to which these psychological factors affect foreign language proficiency levels is yet to be unveiled. To understand the relationship between these factors and the achieved level, it is important to examine it from all facets. One of the most significant research scopes is L2 motivation and its influence on the achieved proficiency level in the target language. Understanding these psychological factors can play a crucial role in developing an effective language teaching method that focuses on improving the process of learning a foreign language per se. In its first part, this article aims to analyse different theories in L2 motivation that affect language learning. Its second part gives an overview of the most important teaching methods developed to facilitate the language learning process. In addition, this article discusses the research that has been done on the different teaching methods and their effect on learners' motivation.
{"title":"Psihologija učenika\u0000koji uče jezik","authors":"Abdul Raham Omar, Mirna Harwood, Hilmiye Konuralp","doi":"10.32903/zs.68.1-2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.5","url":null,"abstract":"The attempt to reveal the nature and role of foreign language learners' psychology in learning is not new; however, the extent to which these psychological factors affect foreign language proficiency levels is yet to be unveiled. To understand the relationship between these factors and the achieved level, it is important to examine it from all facets. One of the most significant research scopes is L2 motivation and its influence on the achieved proficiency level in the target language. Understanding these psychological factors can play a crucial role in developing an effective language teaching method that focuses on improving the process of learning a foreign language per se. In its first part, this article aims to analyse different theories in L2 motivation that affect language learning. Its second part gives an overview of the most important teaching methods developed to facilitate the language learning process. In addition, this article discusses the research that has been done on the different teaching methods and their effect on learners' motivation.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"9 3","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"120913425","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj ovoga istraživanja bio je prevesti, primijeniti i validirati upitnik MOST na uzorku hrvatskih učitelja. U istraživanju, koje je provedeno online uz upotrebu g-suite platforme, sudjelovalo je 288 učitelja razredne i predmetne nastave iz različitih gradova Republike Hrvatske. Korištena je hrvatska inačica Upitnika stresora i podrške za učitelje (MOST – Measure of Stressors and Supports for Teachers) koja je prevedena za potrebe ovoga istraživanja. Upitnik je namijenjen ispitivanju 10 skupina potencijalnih izvora stresa i potpore za učitelje, i to: roditelji, kolege, učenici, vodstvo, učenici s poteškoćama u razvoju, sigurnost, pripadanje, emocionalno stanje, profesionalni razvoj i vremenski pritisak. Eksploratorna faktorska analiza uputila je na strukturu od 10 faktora, vrlo sličnu izvorniku, pri čemu je samo manji dio čestica imao zasićenja na više faktora. Provjera pouzdanosti pokazala je vrlo dobru pouzdanost svih podskala. Korelacijske analize uputile su na značajnu, umjerenu povezanost između gotovo svih 10 konstrukata koji predstavljaju potencijalne izvora stresa i potpore za učitelje. Učitelji su najvišim ocjenama procijenili sigurnost a potom emocionalno stanje i svoje učenike. Najniže vrijednosti dodijelili su profesionalnom razvoju, no treba napomenuti kako su procjene na svim dimenzijama veće od prosječnih što upućuje na zaključak da učitelji većinu konstrukata procjenjuju izvorom potpore u svom radu više nego stresorima.
{"title":"Provjera strukture hrvatske verzije upitnika stresora i\u0000podrške za učitelje – MOST","authors":"Toni Maglica, Ina Reić, Maja Ljubetić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.3","url":null,"abstract":"Cilj ovoga istraživanja bio je prevesti, primijeniti i validirati upitnik MOST na uzorku hrvatskih učitelja. U istraživanju, koje je provedeno online uz upotrebu g-suite platforme, sudjelovalo je 288 učitelja razredne i predmetne nastave iz različitih gradova Republike Hrvatske. Korištena je hrvatska inačica Upitnika stresora i podrške za učitelje (MOST – Measure of Stressors and Supports for Teachers) koja je prevedena za potrebe ovoga istraživanja. Upitnik je namijenjen ispitivanju 10 skupina potencijalnih izvora stresa i potpore za učitelje, i to: roditelji, kolege, učenici, vodstvo, učenici s poteškoćama u razvoju, sigurnost, pripadanje, emocionalno stanje, profesionalni razvoj i vremenski pritisak. Eksploratorna faktorska analiza uputila je na strukturu od 10 faktora, vrlo sličnu izvorniku, pri čemu je samo manji dio čestica imao zasićenja na više faktora. Provjera pouzdanosti pokazala je vrlo dobru pouzdanost svih podskala. Korelacijske analize uputile su na značajnu, umjerenu povezanost između gotovo svih 10 konstrukata koji predstavljaju potencijalne izvora stresa i potpore za učitelje. Učitelji su najvišim ocjenama procijenili sigurnost a potom emocionalno stanje i svoje učenike. Najniže vrijednosti dodijelili su profesionalnom razvoju, no treba napomenuti kako su procjene na svim dimenzijama veće od prosječnih što upućuje na zaključak da učitelji većinu konstrukata procjenjuju izvorom potpore u svom radu više nego stresorima.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"21 8","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"120912926","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The number of hours spent using mobile phones has been increasing over the years and is especially visible in younger generations. Interestingly, the body of research on this emerging topic is mainly based on self-assessment measures of screen time. There are few studies on mobile phones in Croatia. Therefore the aim of this study was to examine how many hours Croatian high school students spend on mobile phones and see if there is a discrepancy in self-estimates of high-school students’ screen time compared to the objective measure obtained through an application for screen time tracking. Moreover, gender differences in screen time were analysed, as well as differences between different levels of students’ academic achievement. This study included 156 high-school pupils aged 14 to 18. They were asked to fill out a questionnaire about their smartphone usage habits and attitudes, while their smartphone usage was tracked for one week using the Screen Time application. The analysis was done based on data collected from 130 participants. Most of the students reported that they spend 2 to 4 hours a day using their smartphones, while their actual screen time is, on average, 5 hours and 29 minutes per day. 64.6% of the students underestimated the time spent on their smartphones. Moreover, most of the students believe that it is recommended to spend 1-2 hours a day using a smartphone, while addiction is formed when a phone is used for 2-4 hours a day. There were no significant differences in screen time between students with different school achievements, as well as between male and female students. However, when gender differences were examined for different categories of mobile phone applications, the results showed that female students spent more time on social media applications while male students spent more time using multimedia applications.
{"title":"Koliko su srednjoškolci\u0000stvarno na mobitelu? - spolne razlike u uporabi mobitela i percepcija vremena\u0000provedenog na mobitelu kod srednjoškolaca","authors":"Tajana Lovreković, Tina Maljur, Kristina Matasić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.4","url":null,"abstract":"The number of hours spent using mobile phones has been increasing over the years and is especially visible in younger generations. Interestingly, the body of research on this emerging topic is mainly based on self-assessment measures of screen time. There are few studies on mobile phones in Croatia. Therefore the aim of this study was to examine how many hours Croatian high school students spend on mobile phones and see if there is a discrepancy in self-estimates of high-school students’ screen time compared to the objective measure obtained through an application for screen time tracking. Moreover, gender differences in screen time were analysed, as well as differences between different levels of students’ academic achievement. This study included 156 high-school pupils aged 14 to 18. They were asked to fill out a questionnaire about their smartphone usage habits and attitudes, while their smartphone usage was tracked for one week using the Screen Time application. The analysis was done based on data collected from 130 participants. Most of the students reported that they spend 2 to 4 hours a day using their smartphones, while their actual screen time is, on average, 5 hours and 29 minutes per day. 64.6% of the students underestimated the time spent on their smartphones. Moreover, most of the students believe that it is recommended to spend 1-2 hours a day using a smartphone, while addiction is formed when a phone is used for 2-4 hours a day. There were no significant differences in screen time between students with different school achievements, as well as between male and female students. However, when gender differences were examined for different categories of mobile phone applications, the results showed that female students spent more time on social media applications while male students spent more time using multimedia applications.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121043333","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mediji su sastavni dio svakodnevnog života odraslih osoba, a u sve većoj mjeri i djece. Gotovo je nemoguće zamisliti dijete rane ili predškolske dobi koje nije izloženo bilo kojoj vrsti medija svakodnevno. Utjecaj koji mediji imaju na djecu rane i predškolske dobi svakako je velik, no postavlja se pitanje je li taj utjecaj više pozitivan ili negativan za cjelokupan razvoj djeteta i u kojoj mjeri taj razvoj određuju upravo mediji. Cilj je ovoga istraživanja stjecanje uvida u kojoj mjeri roditelji nadziru uporabu medija kod vlastite djece. Istraživanjem provedenim sa 49 ispitanika, metodom on-line ankete, s roditeljima djece rane i predškolske dobi iz Slavonskoga Broda došlo se, između ostalog, do rezultata koji upućuju na relativno visok stupanj roditeljske kontrole uporabe medija. Njih 58,3 % djece ispitanika gleda medijske sadržaje isključivo pod nadzorom roditelja, 52,1 % djece ispitanih roditelja više vremena provodi u igri bez medijskih sadržaja, a 70,8 % roditelja ima uvid u sve medijske sadržaje kojima su njihova djeca izložena. Pregledom ostalih istraživanja ove problematike uvidjelo se kako postoji problem prekomjerne izloženosti medijima djece rane i predškolske dobi na globalnoj razini. Mediji promiču ideju brzih rješenja bez mnogo pokušaja i truda, ne zahtijevaju već izgubljenu kulturu strpljivosti i čekanja pa se takve metode često primjenjuju i u odgoju djece. Na štetu upravo djece.
{"title":"Media influence on\u0000children of early and preschool age","authors":"Martina Jularić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.9","url":null,"abstract":"Mediji su sastavni dio svakodnevnog života odraslih osoba, a u sve većoj mjeri i djece. Gotovo je nemoguće zamisliti dijete rane ili predškolske dobi koje nije izloženo bilo kojoj vrsti medija svakodnevno. Utjecaj koji mediji imaju na djecu rane i predškolske dobi svakako je velik, no postavlja se pitanje je li taj utjecaj više pozitivan ili negativan za cjelokupan razvoj djeteta i u kojoj mjeri taj razvoj određuju upravo mediji. Cilj je ovoga istraživanja stjecanje uvida u kojoj mjeri roditelji nadziru uporabu medija kod vlastite djece. Istraživanjem provedenim sa 49 ispitanika, metodom on-line ankete, s roditeljima djece rane i predškolske dobi iz Slavonskoga Broda došlo se, između ostalog, do rezultata koji upućuju na relativno visok stupanj roditeljske kontrole uporabe medija. Njih 58,3 % djece ispitanika gleda medijske sadržaje isključivo pod nadzorom roditelja, 52,1 % djece ispitanih roditelja više vremena provodi u igri bez medijskih sadržaja, a 70,8 % roditelja ima uvid u sve medijske sadržaje kojima su njihova djeca izložena. Pregledom ostalih istraživanja ove problematike uvidjelo se kako postoji problem prekomjerne izloženosti medijima djece rane i predškolske dobi na globalnoj razini. Mediji promiču ideju brzih rješenja bez mnogo pokušaja i truda, ne zahtijevaju već izgubljenu kulturu strpljivosti i čekanja pa se takve metode često primjenjuju i u odgoju djece. Na štetu upravo djece.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"42 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"134415294","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Razdoblje ranog djetinjstva važno je razdoblje za socijalni, emocionalni, tjelesni i intelektualni razvoj. U tom se razdoblju stječu predznanja, vještine i iskustava koja su potrebna djeci za polazak u školu. Pojam „spremnost za školu“ odnosi se na psihofizičku zrelost djeteta. Svaki školski obveznik trebao bi imati razvijene intelektualne sposobnosti (poput pamćenja, koncentracije i rezoniranja), ali i druge vještine i znanja te određen stupanj socioemocionalne zrelosti. Sposobnosti i vještine koje se odnose na spremnost za školu utječu na kasniji akademski uspjeh djece, no i na sposobnost djeteta za učinkovit proces prilagodbe unutar obitelji i u društvu općenito. S obzirom na činjenicu da je školska spremnost uvjet za polazak u školu, u razvijanje vještina školske spremnosti trebali bi biti uključene predškolske odgojno- obrazovne ustanove ali i obitelj. Upitnicima „Roditeljska procjena školske spremnosti“ i „Upitnik o aspektima psihofizičkog razvoja predškolske djece“, koji su korišteni u empirijskom dijelu rada, prikupljeni su podatci koji će dati uvid u cilj istraživanja. Cilj istraživanja bio je ispitati: (1) Na koji su način roditelji u Republici Hrvatskoj uključeni u razvijanje školske spremnosti kod vlastite djece? i (2) Kakav je odnos između roditeljske uključenosti i spremnosti djece za školu? Također, ovim radom željela se provjeriti mogućnost uporabe upitnika „Roditeljska procjena školske spremnosti“ za generaliziranje podataka o roditeljskoj uključenosti i procjeni školske spremnosti u hrvatskom kontekstu. U istraživanju je sudjelovalo 419 roditelja djece predškolske dobi iz svih pet regija Republike Hrvatske. Statističkim postupcima analizirani su odnosi između roditeljske procjene školske spremnosti i uključenosti roditelja u razvoj školske spremnosti. Dobiveni rezultati ukazaju na konstrukcijsku i unutarnju valjanost i pouzdanost te primjenjivost upitnika „Roditeljska procjena školske spremnosti“ u hrvatskom kontekstu. Rad ističe važnost aktivnog sudjelovanja roditelja u razvoju vještina školske spremnosti s obzirom na to da se roditeljska uključenost u razvoj školske spremnosti pokazala učinkovitom i značajnom.
幼儿期是社会、情感、身体和智力发展的重要时期。 这一时期用来确定儿童入学所需的技能、知识和经验。所谓 "入学准备"，是指儿童的心理和生理成熟度。儿童入学准备期是指儿童的心理和生理成熟程度。与入学相关的能力和技能对儿童日后的学业成功以及有效适应社会和整个社会的能力都有影响。在学校，孩子们的能力和技能对他们日后的学业成就以及有效适应社会和社会的能力都有影响。在 "克罗地亚社会经济发展计划 "和 "克罗地亚社会经济发展政策 "中，我们将以经验为基础，为您提供以下信息：(1) 您是否了解克罗地亚共和国的社会经济发展政策？i (2) Kakav je odnos između parentiteljske uključenosti i spremnosti djece za školu?在克罗地亚共和国，"儿童保育和教育计划 "是一个综合性的项目。 在克罗地亚共和国，共有 419 个儿童保育和教育项目。统计后分析显示，这些孩子的父母在学校的学习成绩和父母在学校的学习成绩都很好。Dobiveni výsledky ukazaju na konstrukcijsku i unutarnju valjanost i pouzdanost te primjenjivost' upitnika "Parenting in school" u hrvatskom kontekstu.该项目将在克罗地亚的学校中开展家长教育活动。
{"title":"Uključenost\u0000roditelja u razvijanje školske spremnosti","authors":"Katarina Matijević","doi":"10.32903/zs.68.1-2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.6","url":null,"abstract":"Razdoblje ranog djetinjstva važno je razdoblje za socijalni, emocionalni, tjelesni i intelektualni razvoj. U tom se razdoblju stječu predznanja, vještine i iskustava koja su potrebna djeci za polazak u školu. Pojam „spremnost za školu“ odnosi se na psihofizičku zrelost djeteta. Svaki školski obveznik trebao bi imati razvijene intelektualne sposobnosti (poput pamćenja, koncentracije i rezoniranja), ali i druge vještine i znanja te određen stupanj socioemocionalne zrelosti. Sposobnosti i vještine koje se odnose na spremnost za školu utječu na kasniji akademski uspjeh djece, no i na sposobnost djeteta za učinkovit proces prilagodbe unutar obitelji i u društvu općenito. S obzirom na činjenicu da je školska spremnost uvjet za polazak u školu, u razvijanje vještina školske spremnosti trebali bi biti uključene predškolske odgojno- obrazovne ustanove ali i obitelj. Upitnicima „Roditeljska procjena školske spremnosti“ i „Upitnik o aspektima psihofizičkog razvoja predškolske djece“, koji su korišteni u empirijskom dijelu rada, prikupljeni su podatci koji će dati uvid u cilj istraživanja. Cilj istraživanja bio je ispitati: (1) Na koji su način roditelji u Republici Hrvatskoj uključeni u razvijanje školske spremnosti kod vlastite djece? i (2) Kakav je odnos između roditeljske uključenosti i spremnosti djece za školu? Također, ovim radom željela se provjeriti mogućnost uporabe upitnika „Roditeljska procjena školske spremnosti“ za generaliziranje podataka o roditeljskoj uključenosti i procjeni školske spremnosti u hrvatskom kontekstu. U istraživanju je sudjelovalo 419 roditelja djece predškolske dobi iz svih pet regija Republike Hrvatske. Statističkim postupcima analizirani su odnosi između roditeljske procjene školske spremnosti i uključenosti roditelja u razvoj školske spremnosti. Dobiveni rezultati ukazaju na konstrukcijsku i unutarnju valjanost i pouzdanost te primjenjivost upitnika „Roditeljska procjena školske spremnosti“ u hrvatskom kontekstu. Rad ističe važnost aktivnog sudjelovanja roditelja u razvoju vještina školske spremnosti s obzirom na to da se roditeljska uključenost u razvoj školske spremnosti pokazala učinkovitom i značajnom.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"122 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133127148","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
eaching assistants and professional communication mediators are a relatively new form of professional support for students with special educational needs (SEN) in the Croatian school system. In the context of Croatian primary and secondary schools, they represent valuable support for students with learning difficulties and disabilities as a subgroup of SEN students. Ministry of science and education, with numerous documents and projects, ensures opportunities for inclusive education. Providing this kind of support with teaching assistants and professional communication mediators is one way of good adaptation to the student's individual needs. With this, students can take their chances for participation in the educational process on an equal basis with other students and without discrimination based on disability. Current publications in the field of assistants and teacher collaboration reveal some aspects of inclusive education challenges and suggestions for improvement. This paper considers the involvement of teaching assistants in Varaždin County and the city of Varaždin, their and teachers' perception of assistants' role in supporting students with disabilities. The sample of this research comprises 160 participants.
{"title":"Teaching Assistants' professional support for Students with\u0000disabilities and their role in inclusive Education","authors":"Zlatko Bukvić","doi":"10.32903/zs.68.1-2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.1","url":null,"abstract":"eaching assistants and professional communication mediators are a relatively new form of professional support for students with special educational needs (SEN) in the Croatian school system. In the context of Croatian primary and secondary schools, they represent valuable support for students with learning difficulties and disabilities as a subgroup of SEN students. Ministry of science and education, with numerous documents and projects, ensures opportunities for inclusive education. Providing this kind of support with teaching assistants and professional communication mediators is one way of good adaptation to the student's individual needs. With this, students can take their chances for participation in the educational process on an equal basis with other students and without discrimination based on disability. Current publications in the field of assistants and teacher collaboration reveal some aspects of inclusive education challenges and suggestions for improvement. This paper considers the involvement of teaching assistants in Varaždin County and the city of Varaždin, their and teachers' perception of assistants' role in supporting students with disabilities. The sample of this research comprises 160 participants.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"48 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116505601","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Informacijska i komunikacijska tehnologija postala je sastavni dio života ali i odgojno-obrazovnoga procesa. Kao i svaki sektor obrazovanja, tako se i sektor strukovnoga obrazovanja suočavao s mnogim poteškoćama i problemima tijekom izvođenja nastave na daljinu. Upotreba digitalnih alata može znatno olakšati odgojno-obrazovni proces, ali nikako se ne smije zanemariti mogućnost ostvarenja obrazovnih ishoda koristeći se digitalnim alatima. Navedena tvrdnja može potaknuti mnoge rasprave o opravdanosti uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u strukovnom obrazovanju jer u mnogim sektorima strukovnog obrazovanja zapravo nije moguće ostvariti ishode praktične nastave njezinom uporabom. U radu se ukazuje na probleme realizacije praktične nastave i ostvarenje ishoda učenja nastave na daljinu za smjer medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege zbog imperativa „prelaska u virtualnu učionicu“ uzrokovanoga pandemijom COVID-19. Mogući problemi nastali kao posljedica praktične nastave na daljinu mogli bi biti neostvareni obrazovni ishodi. Posebnost je obrazovnoga programa ta što se održava tijekom 4 618 sati nastave strukovnih predmeta, od čega se 2 972 sata odnosi na vježbe u planiranim obrazovnim sredinama poput kliničkih sredina, domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Upravo je u tim sredinama moguće jedino uživo i bez uporabe digitalnih alata ostvariti planirane obrazovne ishode planiranim aktivnostima usmjerenim prema stjecanju kompetencija za zanimanje za koje se učenik/ca obrazuje.
{"title":"Information and\u0000communication technology in practical education in the profession general nurse\u0000and general healthcare technician","authors":"Kristina Horvat","doi":"10.32903/zs.68.1-2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.68.1-2.7","url":null,"abstract":"Informacijska i komunikacijska tehnologija postala je sastavni dio života ali i odgojno-obrazovnoga procesa. Kao i svaki sektor obrazovanja, tako se i sektor strukovnoga obrazovanja suočavao s mnogim poteškoćama i problemima tijekom izvođenja nastave na daljinu. Upotreba digitalnih alata može znatno olakšati odgojno-obrazovni proces, ali nikako se ne smije zanemariti mogućnost ostvarenja obrazovnih ishoda koristeći se digitalnim alatima. Navedena tvrdnja može potaknuti mnoge rasprave o opravdanosti uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u strukovnom obrazovanju jer u mnogim sektorima strukovnog obrazovanja zapravo nije moguće ostvariti ishode praktične nastave njezinom uporabom. U radu se ukazuje na probleme realizacije praktične nastave i ostvarenje ishoda učenja nastave na daljinu za smjer medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege zbog imperativa „prelaska u virtualnu učionicu“ uzrokovanoga pandemijom COVID-19. Mogući problemi nastali kao posljedica praktične nastave na daljinu mogli bi biti neostvareni obrazovni ishodi. Posebnost je obrazovnoga programa ta što se održava tijekom 4 618 sati nastave strukovnih predmeta, od čega se 2 972 sata odnosi na vježbe u planiranim obrazovnim sredinama poput kliničkih sredina, domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Upravo je u tim sredinama moguće jedino uživo i bez uporabe digitalnih alata ostvariti planirane obrazovne ishode planiranim aktivnostima usmjerenim prema stjecanju kompetencija za zanimanje za koje se učenik/ca obrazuje.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"41 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123354094","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This paper aims to determine the physical activity levels of younger school-age pupils concerning gender. The study involved 190 third-grade pupils (98 male and 92 female) from elementary schools in Čakovec. Physical activity was examined with the Fels physical activity questionnaire for children (Treuth et al., 2005), used to assess the physical activity level of children aged 7 to 19. Basic descriptive parameters were calculated, and the Mann-Whitney U-test was applied to examine differences in the TA level with respect to gender. The results showed that 66.3% of boys and only 34% of girls fall within the recommended daily physical activity. Furthermore, significant differences were obtained in the field of sports (p = 0.00), leisure time (p = 0.00), and total physical activity (p = 0.00). Boys are significantly more active in sports, leisure time, and total physical activity, while no significant difference between the genders was obtained in the field of physical activity in housework. The research showed that the total level of physical activity in this sample is very low in girls because only a third meet the recommended daily physical activities. Therefore, promoting and teaching physical activity is necessary at an early school age since entering puberty significantly reduces physical activity in both genders.
本文旨在确定与性别有关的低龄学生的体育活动水平。该研究涉及Čakovec小学的190名三年级学生(98名男生和92名女生)。采用儿童felphysical activity questionnaire for children (Treuth et al.， 2005)进行身体活动调查，用于评估7 - 19岁儿童的身体活动水平。计算基本描述参数，并应用Mann-Whitney u检验来检查TA水平在性别方面的差异。结果显示，66.3%的男孩和只有34%的女孩达到了建议的每日运动量。此外，在运动(p = 0.00)、休闲时间(p = 0.00)和总体力活动(p = 0.00)方面存在显著差异。男孩在运动、休闲时间和总体力活动方面明显更积极，而在家务体力活动方面，性别之间没有显著差异。研究表明，在这个样本中，女孩的体力活动总水平非常低，因为只有三分之一的女孩达到了建议的每日体力活动。因此，由于进入青春期大大减少了男女双方的体育活动，因此在早期学龄期促进和教授体育活动是必要的。
{"title":"Differences in the Level of Physical Activity Between Girls and Boys of Younger School Age","authors":"Ivana Nikolić","doi":"10.32903/zs.67.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.32903/zs.67.2.3","url":null,"abstract":"This paper aims to\u0000determine the physical activity levels of younger school-age pupils concerning\u0000gender. The study involved 190 third-grade pupils (98 male and 92 female) from\u0000elementary schools in Čakovec. Physical activity was examined with the Fels\u0000physical activity questionnaire for children (Treuth et al., 2005), used to\u0000assess the physical activity level of children aged 7 to 19. Basic descriptive\u0000parameters were calculated, and the Mann-Whitney U-test was applied to examine\u0000differences in the TA level with respect to gender. The results showed that\u000066.3% of boys and only 34% of girls fall within the recommended daily physical\u0000activity. Furthermore, significant differences were obtained in the field of sports\u0000(p = 0.00), leisure time (p = 0.00), and total physical activity (p = 0.00).\u0000Boys are significantly more active in sports, leisure time, and total physical\u0000activity, while no significant difference between the genders was obtained in\u0000the field of physical activity in housework. The research showed that the total\u0000level of physical activity in this sample is very low in girls because only a\u0000third meet the recommended daily physical activities. Therefore, promoting and\u0000teaching physical activity is necessary at an early school age since entering\u0000puberty significantly reduces physical activity in both genders.","PeriodicalId":287678,"journal":{"name":"Život i škola","volume":"88 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122692798","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：