Članak obrađuje suvremeno etičko i kulturološko pitanje kršćanskoga blagdanskog odmora. Tema se razvija na temelju kritičkog uvida u neke vidove stanja kršćanskih blagdana pod utjecajem svjetovnog moderniteta: pretvorba blagdana u praznike te ispražnjivanje blagdanskog egzistencijala uvjetovanog blagdanskom neurozom. Drugi dio članka izlažecrkveni nauk o blagdanu i blagdanskom odmoru u specifično kršćanskomu konfesionalnom i identitetskom obliku blagdanskoga svetkovanja te na njegovoj osnovi pruža tumačenje etičkog profila kršćanskog odmora kao protutežu rastućoj sekularizaciji blagdana.
{"title":"Etika odmora i kultura blagdana","authors":"Mario Volarević, Ivica Žižić","doi":"10.34075/SB.59.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.2.1","url":null,"abstract":"Članak obrađuje suvremeno etičko i kulturološko pitanje kršćanskoga blagdanskog odmora. Tema se razvija na temelju kritičkog uvida u neke vidove stanja kršćanskih blagdana pod utjecajem svjetovnog moderniteta: pretvorba blagdana u praznike te ispražnjivanje blagdanskog egzistencijala uvjetovanog blagdanskom neurozom. Drugi dio članka izlaže\u0000crkveni nauk o blagdanu i blagdanskom odmoru u specifično kršćanskomu konfesionalnom i identitetskom obliku blagdanskoga svetkovanja te na njegovoj osnovi pruža tumačenje etičkog profila kršćanskog odmora kao protutežu rastućoj sekularizaciji blagdana.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.2.1","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754901","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se govori o Leopoldu Bogdanu Mandiću i duhovnom ekumenizmu i u njegovo vrijeme i danas. Rad uz uvod i zaključak ima tri poglavlja. U prvom poglavlju pod naslovom 'Ukratko o životu' autori donose osnovne podatka iz života Leopolda Bogdana Mandića. Drugo poglavlje koje je naslovljeno 'Preteča duhovnog ekumenizma', autori preko tema katolički pogled na ekumenizam u vrijeme Leopolda Mandića; želja za sjedinjenjem sIstokom te Leopold Mandić i duhovni ekumenizam žele, naravno ukratko, prikazati ekumensko 'djelovanje' Bogdana Mandića i njegovu molitvu i žrtvovanje za ekumenizam te naglašavaju važnost osobnog rada na tom području. Treće poglavlje rada govori o važnosti duhovnog ekumenizma danas u kojem se polazi od Drugoga vatikanskog sabora, pa preko pape Ivana Pavla II. i pape Franje želi naglasiti važnost duhovnog ekumenizmau suvremenom svijetu.
{"title":"Leopold Bogdan Mandić, preteča duhovnog ekumenizma i važnost duhovnog ekumenizma danas","authors":"Ivan Macut, Lucija Sinovčić","doi":"10.34075/SB.59.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.2.3","url":null,"abstract":"U radu se govori o Leopoldu Bogdanu Mandiću i duhovnom ekumenizmu i u njegovo vrijeme i danas. Rad uz uvod i zaključak ima tri poglavlja. U prvom poglavlju pod naslovom 'Ukratko o životu' autori donose osnovne podatka iz života Leopolda Bogdana Mandića. Drugo poglavlje koje je naslovljeno 'Preteča duhovnog ekumenizma', autori preko tema katolički pogled na ekumenizam u vrijeme Leopolda Mandića; želja za sjedinjenjem s\u0000Istokom te Leopold Mandić i duhovni ekumenizam žele, naravno ukratko, prikazati ekumensko 'djelovanje' Bogdana Mandića i njegovu molitvu i žrtvovanje za ekumenizam te naglašavaju važnost osobnog rada na tom području. Treće poglavlje rada govori o važnosti duhovnog ekumenizma danas u kojem se polazi od Drugoga vatikanskog sabora, pa preko pape Ivana Pavla II. i pape Franje želi naglasiti važnost duhovnog ekumenizma\u0000u suvremenom svijetu.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.2.3","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754955","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu je prikazan napredak crkvenog učenja o pitanju smrtne kazne u vrijeme trojice posljednjih papa. Premda je tek uredbom pape Franje smrtna kazna proglašena definitivno nedopustivom zbog nepovredivosti dostojanstva čovjeka i prava na život, učenje i istupi njegovih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. potvrđuju jednak stav. Svakako, primjetan je razvoj shvaćanja u izmjenama članaka 2266 i 2267 Katekizma Katoličke Crkve, kako bi se bolje sačuvao i izložio dragocjeni polog kršćanskog nauka, a za koji je potrebno sazrijevanje vremena. U skladu s apostolskom konstitucijom Fidei depositum, kojom je sam Katekizam odobren 1992. godine trojica su papa u ovom pitanju vjerno stajali na braniku čovjekova dostojanstva, izlažući nauk na temelju Objave, Svetoga pisma i Crkvene predaje, nastojeći osvjetlati svjetlom vjere nove prilike i poimanja suvremenog društva.
这项工作展示了在过去三任教皇期间，教会在死刑方面的学习进展。尽管由于人的尊严和生命权，教皇弗朗索瓦的死刑肯定不够，但他学习并加强了他的前任伊万·帕夫尔二世。本笃十六世。波特夫杰朱·杰德纳克-斯塔夫。值得注意的是，教会天主教徒对第2266条和第2267条的修正案中对理解的发展得到了改善，以保护和揭露基督教科学的宝贵领域，这些领域需要随着时间的推移而发展。根据Fidei的《使徒宪法》，Katekizam本人于1992年批准了一笔存款。godine trojica su papa u ovom pitanju vjerno stajali na branikučovjekova dostojanstva，izlažući nauk na temelju Objave，Svetoga pisma i Crkvene predaje，nastojeći osvjetlati svjetlom vjere nove prilike i poimanja suvremeong društva。
{"title":"Pape s početka trećeg tisućljeća i njihov odnos prema smrtnoj kazni","authors":"Emanuel Petrov","doi":"10.34075/SB.59.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.1.1","url":null,"abstract":"U radu je prikazan napredak crkvenog učenja o pitanju smrtne kazne u vrijeme trojice posljednjih papa. Premda je tek uredbom pape Franje smrtna kazna proglašena definitivno nedopustivom zbog nepovredivosti dostojanstva čovjeka i prava na život, učenje i istupi njegovih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. potvrđuju jednak stav. Svakako, primjetan je razvoj shvaćanja u izmjenama članaka 2266 i 2267 Katekizma Katoličke Crkve, kako bi se bolje sačuvao i izložio dragocjeni polog kršćanskog nauka, a za koji je potrebno sazrijevanje vremena. U skladu s apostolskom konstitucijom Fidei depositum, kojom je sam Katekizam odobren 1992. godine trojica su papa u ovom pitanju vjerno stajali na braniku čovjekova dostojanstva, izlažući nauk na temelju Objave, Svetoga pisma i Crkvene predaje, nastojeći osvjetlati svjetlom vjere nove prilike i poimanja suvremenog društva.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-03-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.1.1","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754629","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se kroz tri poglavlja raspravlja o komunikaciji u vjeronaučnoj nastavi. U prvom se poglavlju podastiru teološki temelji komunikacije: čovjek kao biće u relaciji i dijaloški pojam Objave. U drugom se dijelu predstavlja i obrađuje pojam i vrste komunikacije, a u trećem se skiciraju dva važnija načela komunikacije školskog vjeronauka: vjerodostojnost vjeroučitelja i načelo vjernosti Bogu i čovjeku.
{"title":"Živa komunikacija u vjeronaučnoj nastavi","authors":"Jadranka Garmaz, Marina Fuštar","doi":"10.34075/SB.59.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.1.4","url":null,"abstract":"U radu se kroz tri poglavlja raspravlja o komunikaciji u vjeronaučnoj nastavi. U prvom se poglavlju podastiru teološki temelji komunikacije: čovjek kao biće u relaciji i dijaloški pojam Objave. U drugom se dijelu predstavlja i obrađuje pojam i vrste komunikacije, a u trećem se skiciraju dva važnija načela komunikacije školskog vjeronauka: vjerodostojnost vjeroučitelja i načelo vjernosti Bogu i čovjeku.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-03-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.1.4","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754850","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Za stare Grke slobodan je onaj čovjek koji raspolaže samim sobom, neovisno o drugima. I danas bi se možda (o)lako reklo da je slobodan čovjek koji može činiti što god ga volja u današnjem permisivnom društvu. Što je ropstvo, a što je prava sloboda? U ovom članku želi se pokazati kako se, polazeći od svetopisamskog nauka, u tradiciji Crkve krštenje promatra kao oslobođenje. Biblija predstavlja grijeh kao robovanje čovjeka Sotoni. Čovjek se po krštenju oslobađa ropstva đavlu i grijehu te postaje sluga Isusa Krista, što mu donosi vječni život. Zato krsna liturgija već od konca 2. stoljeća naglašava da se kandidat za krštenje treba prvo odreći Sotone. Tako su u tradiciji Istoka i Zapada – i u spisima crkvenih otaca i u katekumenskoj i krsnoj liturgiji – prisutni egzorcizmi, to jest otkletvene molitve nad katekumenima. Prije nego što čovjek po krštenju postane sluga Kristov, nužno se treba odreći Sotone, jer, prema Isusovoj riječi, čovjek ne može služiti dvojici gospodara. I današnja liturgija na Istoku i Zapadu ima te iste elemente: čovjek se odriče robovanja zlu i grijehu da bi postao Kristov sluga, a to znači i, uistinu, slobodan. Jer služiti strastima i grijehu znači robovati.
对于古希腊人来说，拥有自己的人是自由的，与他人无关。我向上帝祈祷。什么是奴隶制，什么是自由？本文指出，从世界科学的角度出发，教会的基督教传统被视为一种解放。《圣经》对撒旦来说是奴役的罪过。因为他必脱离魔鬼的捆绑，和耶稣基督的罪，作永生的仆人。这就是为什么毛皮礼拜仪式从第二次结束后就结束了。几个世纪以来，基督教候选人应该首先放弃撒旦。东方和西方的传统——在教堂、地下墓穴和残酷的礼拜仪式中——是为地下墓穴祈祷的诅咒。在一个人成为基督的仆人之前，撒旦必须被拒绝，因为人不能按照耶稣的话事奉两个主人。今天的东西方文学与一个拒绝成为基督仆人、真正自由的人的文学是一样的。Jer služiti strastima i grijehu znači robovati。
{"title":"Oslobođenje u krsnoj i katekumenskoj liturgiji prema izvorima","authors":"Zvonko Pažin","doi":"10.34075/SB.59.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.1.3","url":null,"abstract":"Za stare Grke slobodan je onaj čovjek koji raspolaže samim sobom, neovisno o drugima. I danas bi se možda (o)lako reklo da je slobodan čovjek koji može činiti što god ga volja u današnjem permisivnom društvu. Što je ropstvo, a što je prava sloboda? U ovom članku želi se pokazati kako se, polazeći od svetopisamskog nauka, u tradiciji Crkve krštenje promatra kao oslobođenje. Biblija predstavlja grijeh kao robovanje čovjeka Sotoni. Čovjek se po krštenju oslobađa ropstva đavlu i grijehu te postaje sluga Isusa Krista, što mu donosi vječni život. Zato krsna liturgija već od konca 2. stoljeća naglašava da se kandidat za krštenje treba prvo odreći Sotone. Tako su u tradiciji Istoka i Zapada – i u spisima crkvenih otaca i u katekumenskoj i krsnoj liturgiji – prisutni egzorcizmi, to jest otkletvene molitve nad katekumenima. Prije nego što čovjek po krštenju postane sluga Kristov, nužno se treba odreći Sotone, jer, prema Isusovoj riječi, čovjek ne može služiti dvojici gospodara. I današnja liturgija na Istoku i Zapadu ima te iste elemente: čovjek se odriče robovanja zlu i grijehu da bi postao Kristov sluga, a to znači i, uistinu, slobodan. Jer služiti strastima i grijehu znači robovati.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-03-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.1.3","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754797","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu članka govori se o knjizi Celestinsko proročanstvo u kojoj James Redfield kroz devet uvida predlaže svoju viziju duhovnog razvoja čovjeka i svijeta. U drugom dijelu članka pokušali smo sistematizirati njegov prijedlog u nekoliko glavnih elemenata te smo na koncu rada ponudili jedan kritički (pozitivni i negativni) osvrt ukazujući na problematične tvrdnje i postavke te ograničeno znanje o kršćanstvu koje iz Redfieldova pisanja izlazi na površinu.
这篇文章分为两个部分。U prvom dijelučlanka govori se o knjizi Celestinsko proročanstvo U kojoj James Redfield kroz devet uvida predraže svoju viziju duhovnog razvojačovjeka i svijeta。在第二部分中，我们试图将他的建议系统化为几个主要元素，并在工作的最后，我们提供了一个批判性的（积极和消极的）审查，指出了主张和法规的挑战，以及对雷德菲尔德作品中基督教的有限知识。
{"title":"New Age vizija duhovnog razvoja čovjeka i svijeta u djelu Celestinsko proročanstvo Jamesa Redfielda","authors":"Ivan Macut","doi":"10.34075/SB.59.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.1.2","url":null,"abstract":"Članak je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu članka govori se o knjizi Celestinsko proročanstvo u kojoj James Redfield kroz devet uvida predlaže svoju viziju duhovnog razvoja čovjeka i svijeta. U drugom dijelu članka pokušali smo sistematizirati njegov prijedlog u nekoliko glavnih elemenata te smo na koncu rada ponudili jedan kritički (pozitivni i negativni) osvrt ukazujući na problematične tvrdnje i postavke te ograničeno znanje o kršćanstvu koje iz Redfieldova pisanja izlazi na površinu.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.1.2","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754991","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu će se prikazati kretanje broja vjernika grkokatoličke župe Kričke od njezina osnutka 1832. godine do druge polovice 20. stoljeća. Provest će se demografska analiza popisa stanovnika iz 1916. godine. Također će se na temelju dostupnih podataka analizirati demografsko kretanje stanovništva (začeća, rođenja, vjenčanja i smrti) u razdoblju od 1916. do 1940. godine. Za to razdoblje bit će prikazan fond imena i njegova brojnost. Na kraju će se analizirati problematika proučavanja povijesti župe kao i cijeloga Dalmatinskog vikarijata te njezina korištenja u političkim obračunima.
{"title":"Demografska analiza stanovništva grkokatoličke župe Kričke","authors":"Ivo Mišur","doi":"10.34075/SB.59.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.2.2","url":null,"abstract":"U radu će se prikazati kretanje broja vjernika grkokatoličke župe Kričke od njezina osnutka 1832. godine do druge polovice 20. stoljeća. Provest će se demografska analiza popisa stanovnika iz 1916. godine. Također će se na temelju dostupnih podataka analizirati demografsko kretanje stanovništva (začeća, rođenja, vjenčanja i smrti) u razdoblju od 1916. do 1940. godine. Za to razdoblje bit će prikazan fond imena i njegova brojnost. Na kraju će se analizirati problematika proučavanja povijesti župe kao i cijeloga Dalmatinskog vikarijata te njezina korištenja u političkim obračunima.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.2.2","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69754914","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U povodu stote obljetnice Stadlerove smrti (†1918.) autor se osvrće na ekumenski odnos prema pravoslavnima prvoga vrhbosanskog nadbiskupa. Autor uočava u njegovu vremenu mnoge vjetrove u prsa a ne u leđa, mnoge procese protivne radu, a ne u prilog njemu oko jedinstva Crkve, posebno u složenim crkvenim, nacionalnim i kulturnim prilikama u Bosni pri kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Autor zapaža i ukazuje na veliku Stadlerovu upornost oko promicanja jedinstva Crkve i dokazuje njegova dva prilično različita pristupa istom pitanju. Prvi je tradicionalni skolastičko tridentski pristup do svoga imenovanja vrhbosanskim nadbiskupom i apostolskim promicateljem rada oko jedinstva Crkve, te drugi poslije svoga dolaska u Bosnu na zasadama ćirilo-metodske baštine. Povezano s drugim pristupom neki su Stadleru imputirali nijekanje vlastitoga crkvenog i nacionalnog identiteta, što autor pak argumentirano opovrgava.
{"title":"Stadlerova upornost u promicanju jedinstva. Stadlerova skica jedinstva u povodu 100. obljetnice njegove smrti","authors":"Niko Ikić","doi":"10.34075/SB.59.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/SB.59.2.4","url":null,"abstract":"U povodu stote obljetnice Stadlerove smrti (†1918.) autor se osvrće na ekumenski odnos prema pravoslavnima prvoga vrhbosanskog nadbiskupa. Autor uočava u njegovu vremenu mnoge vjetrove u prsa a ne u leđa, mnoge procese protivne radu, a ne u prilog njemu oko jedinstva Crkve, posebno u složenim crkvenim, nacionalnim i kulturnim prilikama u Bosni pri kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Autor zapaža i ukazuje na veliku Stadlerovu upornost oko promicanja jedinstva Crkve i dokazuje njegova dva prilično različita pristupa istom pitanju. Prvi je tradicionalni skolastičko tridentski pristup do svoga imenovanja vrhbosanskim nadbiskupom i apostolskim promicateljem rada oko jedinstva Crkve, te drugi poslije svoga dolaska u Bosnu na zasadama ćirilo-metodske baštine. Povezano s drugim pristupom neki su Stadleru imputirali nijekanje vlastitoga crkvenog i nacionalnog identiteta, što autor pak argumentirano opovrgava.","PeriodicalId":31834,"journal":{"name":"Sluzba Bozja","volume":"145 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.34075/SB.59.2.4","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69755013","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：