Pub Date : 2023-09-09DOI: 10.30811/portal.v15i1.4274
Irham Irham
Pada pelaksanaan suatu proyek konstruksi sangat jarang untuk tidak terjadi pekerjaan ulang (rework). Rework merupakan salah satu kontributor utama pada pembengkakan biaya dan keterlambatan proyek dan dapat memberikan dampak buruk pada performa dan produktifitas, baik konsultan maupun kontraktor. Penelitian ini mengambil topik factor-faktor penyebab pekerjaan ulang pada pekerjaan konstruksi bangunan Gedung di Kota Lhokseumawe. Target responden pada penelitian ini adalah sebanyak 63 responden dari pemilik proyek, konsultan pengawas, dan kontraktor pelaksana. Penyebaran kuesioner dilakukan secara luring dengan penilaian berskala Likert. Analisis faktor-faktor yang menyebabkan rework dilakukan dengan analisis regresi liner berganda. Dari hasil penelitian diperoleh hasil bahwa diketahui bahwa untuk faktor desain dan dokumentasi, subfaktor detail tidak jelas merupakan penyebab terutama penyebab munculnya rework. Subfaktor kurangnya control menjadi subfaktor pertama penyebab rework dalam faktor manajerial. Subfaktor material terkirim tidak sesuai posisi pertama pada faktor sumber daya. Dari hasil analisis regresi linier berganda antara variabel terikat efek-efek terjadinya rework dan variabel-variabel bebas berupa faktor-faktor penyebab rework diperoleh model regresi linier yang signifikan adalah dengan variable-variabel bebas kurangnya antisipasi keadaan alam, nekerja tidak sesuai prosedur, dan kurangnya pengetahuan bahan.
{"title":"Analisis Faktor-Faktor Penyebab Pekerjaan Ulang pada Pekerjaan Konstruksi Bangunan Gedung (Studi Kasus: Kota Lhokseumawe, Provinsi Aceh)","authors":"Irham Irham","doi":"10.30811/portal.v15i1.4274","DOIUrl":"https://doi.org/10.30811/portal.v15i1.4274","url":null,"abstract":"Pada pelaksanaan suatu proyek konstruksi sangat jarang untuk tidak terjadi pekerjaan ulang (rework). Rework merupakan salah satu kontributor utama pada pembengkakan biaya dan keterlambatan proyek dan dapat memberikan dampak buruk pada performa dan produktifitas, baik konsultan maupun kontraktor. Penelitian ini mengambil topik factor-faktor penyebab pekerjaan ulang pada pekerjaan konstruksi bangunan Gedung di Kota Lhokseumawe. Target responden pada penelitian ini adalah sebanyak 63 responden dari pemilik proyek, konsultan pengawas, dan kontraktor pelaksana. Penyebaran kuesioner dilakukan secara luring dengan penilaian berskala Likert. Analisis faktor-faktor yang menyebabkan rework dilakukan dengan analisis regresi liner berganda. Dari hasil penelitian diperoleh hasil bahwa diketahui bahwa untuk faktor desain dan dokumentasi, subfaktor detail tidak jelas merupakan penyebab terutama penyebab munculnya rework. Subfaktor kurangnya control menjadi subfaktor pertama penyebab rework dalam faktor manajerial. Subfaktor material terkirim tidak sesuai posisi pertama pada faktor sumber daya. Dari hasil analisis regresi linier berganda antara variabel terikat efek-efek terjadinya rework dan variabel-variabel bebas berupa faktor-faktor penyebab rework diperoleh model regresi linier yang signifikan adalah dengan variable-variabel bebas kurangnya antisipasi keadaan alam, nekerja tidak sesuai prosedur, dan kurangnya pengetahuan bahan.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"87 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"136194082","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-01-02DOI: 10.30811/portal.v14i2.2617
Del Zamre Ikhlas, Dila Oktarise Dwina, Ade Nurdin, Oki Alfernando
penelitian ini membahas pemamfaatan abu limbah pembakaran cangkang sawit (POFA). Variasi penambahan POFA sebesar 0%, 30%, 35%, 40%, 45%, terhadap berat tanah kering dengan waktu pemeraman 0 hari, 7 hari. Tujuan penelitian ini untuk mengetahui daya dukung tanah dengan penambahan material berupa POFA di tinjau dari nilai CBR. Hasil yang diperoleh dari penelitian ini yaitu tanah gambut asli sebagai tanah dengan kandungan organik yang tinggi termasuk kedalam golongan A-8 menurut sistem AASHTO dan disimbolkan dengan peat berdasarkan sistem USCS. Sampel tanah pada lokasi tangkit baru termasuk tanah yang memiliki daya dukung yang jelek karena memiliki nilai CBR 2,43%. Pada tanah campuran POFA diperoleh nilai CBR yang meningkat pada umur pemeraman 0 dan 7 hari sebesar 2,83%, 3,55% CBR tertinggi didapat pada variasi campuran 45% POFA terhadap tanah kering dengan masa pemeraman 7 hari yaitu sebesar 3,55%.
{"title":"STABILISASI TANAH GAMBUT MENGGUNAKAN POFA SISA PEMBAKARAN CANGKANG SAWIT DITINJAU DARI NILAI CBR","authors":"Del Zamre Ikhlas, Dila Oktarise Dwina, Ade Nurdin, Oki Alfernando","doi":"10.30811/portal.v14i2.2617","DOIUrl":"https://doi.org/10.30811/portal.v14i2.2617","url":null,"abstract":"penelitian ini membahas pemamfaatan abu limbah pembakaran cangkang sawit (POFA). Variasi penambahan POFA sebesar 0%, 30%, 35%, 40%, 45%, terhadap berat tanah kering dengan waktu pemeraman 0 hari, 7 hari. Tujuan penelitian ini untuk mengetahui daya dukung tanah dengan penambahan material berupa POFA di tinjau dari nilai CBR. Hasil yang diperoleh dari penelitian ini yaitu tanah gambut asli sebagai tanah dengan kandungan organik yang tinggi termasuk kedalam golongan A-8 menurut sistem AASHTO dan disimbolkan dengan peat berdasarkan sistem USCS. Sampel tanah pada lokasi tangkit baru termasuk tanah yang memiliki daya dukung yang jelek karena memiliki nilai CBR 2,43%. Pada tanah campuran POFA diperoleh nilai CBR yang meningkat pada umur pemeraman 0 dan 7 hari sebesar 2,83%, 3,55% CBR tertinggi didapat pada variasi campuran 45% POFA terhadap tanah kering dengan masa pemeraman 7 hari yaitu sebesar 3,55%.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135799865","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
In today's challenging time of political instability and climate change, the question of what to expect from the future is asked more frequently than ever. This question occurs in all segments of society, including those segments related to cultural heritage. When we mention the term ‘cultural heritage’, the first thing that we associate with it relates to the past, our identity, to legacies or to something we have inherited. We identify it mostly with something valuable and something that we must protect. In this paper the protection of cultural heritage will be moved to the future. The main question asked is whether current views on heritage preservation/protection will be valid in the future. This paper is primarily about anticipating the future, and not predicting it, by showing the methods and techniques that identify processes that could affect the future of heritage protection and management in the Republic of Croatia. Research and definition of trends have been carried out, in accordance with which this paper anticipates possible changes in the approach of people towards cultural heritage conditioned by social, economic, technical, ecological and political trends. Based on established trends, several scenarios are developed with certainties and uncertainties. Scenarios lead us to a consensus about what kind of future we want, and they point out the possible problems facing the modern world and their impact on heritage.
{"title":"Futures and foresight of Croatian cultural heritage","authors":"Martina Juranović Tonejc, M. Ivanuš","doi":"10.17018/portal.2022.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.10","url":null,"abstract":"In today's challenging time of political instability and climate change, the question of what to expect from the future is asked more frequently than ever. This question occurs in all segments of society, including those segments related to cultural heritage. When we mention the term ‘cultural heritage’, the first thing that we associate with it relates to the past, our identity, to legacies or to something we have inherited. We identify it mostly with something valuable and something that we must protect. In this paper the protection of cultural heritage will be moved to the future. The main question asked is whether current views on heritage preservation/protection will be valid in the future. This paper is primarily about anticipating the future, and not predicting it, by showing the methods and techniques that identify processes that could affect the future of heritage protection and management in the Republic of Croatia. Research and definition of trends have been carried out, in accordance with which this paper anticipates possible changes in the approach of people towards cultural heritage conditioned by social, economic, technical, ecological and political trends. Based on established trends, several scenarios are developed with certainties and uncertainties. Scenarios lead us to a consensus about what kind of future we want, and they point out the possible problems facing the modern world and their impact on heritage.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"7 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"82233767","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine, teško je oštećena župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, a od umjetnina koje se u njoj čuvaju, najteže je stradalo veliko raspelo koje je palo sa zida te se razlomilo u mnoštvo dijelova. Ta je nesretna okolnost skrenula pozornost na skulpturu koju je Hrvatski restauratorski zavod već sljedeće godine preuzeo na restauriranje. Arhivska i restauratorska istraživanja, koja su uslijedila, odškrinula su kapak prema fascinantnoj, a zaboravljenoj povijesti raspela.
{"title":"Čudotvorno raspelo u Čučerju","authors":"Ksenija Škarić","doi":"10.17018/portal.2022.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.3","url":null,"abstract":"U potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine, teško je oštećena župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, a od umjetnina koje se u njoj čuvaju, najteže je stradalo veliko raspelo koje je palo sa zida te se razlomilo u mnoštvo dijelova. Ta je nesretna okolnost skrenula pozornost na skulpturu koju je Hrvatski restauratorski zavod već sljedeće godine preuzeo na restauriranje. Arhivska i restauratorska istraživanja, koja su uslijedila, odškrinula su kapak prema fascinantnoj, a zaboravljenoj povijesti raspela.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"121 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78434771","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Gospa od Žnjana jedna je od najzagonetnijih hrvatskih ikona i jedno od nekolicine djela najstarijeg splitskog slikarstva. Iako je otkriveno da u svojoj slikanoj stratigrafiji nosi tri prikaza Bogorodice s Djetetom – njihova kronologija, sheme i slikarske tehnike nisu bile istražene. Projekt je obuhvatio restauriranje ikone te izradu analitičke mape skrivenih ikonografskih prikaza. Otklanjanje slojeva mlađih od 16. stoljeća provedeno je pod mikroskopom, kao i optička analitika, mapiranje, uzorkovanje i instrumentalno analiziranje slike in situ, dok su složeniji analitički postupci izvedeni u laboratorijima. Budući da je razlučeno da su prikazi nastali između 12.i 16. stoljeća, ikona je spomenik srednjovjekovnog slikarskog kontinuiteta u Dalmaciji. U radu se donosi kontekst istraživanja dalmatinskog slikarstva.
{"title":"Splitska romanička ikona Gospa od Žnjana","authors":"Žana Matulić Bilač","doi":"10.17018/portal.2022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.2","url":null,"abstract":"Gospa od Žnjana jedna je od najzagonetnijih hrvatskih ikona i jedno od nekolicine djela najstarijeg splitskog slikarstva. Iako je otkriveno da u svojoj slikanoj stratigrafiji nosi tri prikaza Bogorodice s Djetetom – njihova kronologija, sheme i slikarske tehnike nisu bile istražene. Projekt je obuhvatio restauriranje ikone te izradu analitičke mape skrivenih ikonografskih prikaza. Otklanjanje slojeva mlađih od 16. stoljeća provedeno je pod mikroskopom, kao i optička analitika, mapiranje, uzorkovanje i instrumentalno analiziranje slike in situ, dok su složeniji analitički postupci izvedeni u laboratorijima. Budući da je razlučeno da su prikazi nastali između 12.i 16. stoljeća, ikona je spomenik srednjovjekovnog slikarskog kontinuiteta u Dalmaciji. U radu se donosi kontekst istraživanja dalmatinskog slikarstva.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"21 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"82983530","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The article discusses cases of restoration in Zadar (Zara), Split (Spalato) and Pula (Pola), performed in three historical periods by Italian and Yugoslav authorities. The interventions are located within a timeframe outlined by diplomatic arrangements between the Italian and South Slavic states, made in Rapallo in 1920 and Paris in 1947. They were revisionist, selective, discriminative, substitutive, integrative and reconstructive, and they are seen as reflexes of political realities and professional standards in fascist and early republican post-war Italy, as well as in the early communist Popular Republic of Croatia. The article also discusses the role of intellectuals in political agendas of the period under discussion.
{"title":"Restoration in Zadar, Split and Pula between the Rapallo and Paris Treaties","authors":"Marko Špikić","doi":"10.17018/portal.2022.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.9","url":null,"abstract":"The article discusses cases of restoration in Zadar (Zara), Split (Spalato) and Pula (Pola), performed in three historical periods by Italian and Yugoslav authorities. The interventions are located within a timeframe outlined by diplomatic arrangements between the Italian and South Slavic states, made in Rapallo in 1920 and Paris in 1947. They were revisionist, selective, discriminative, substitutive, integrative and reconstructive, and they are seen as reflexes of political realities and professional standards in fascist and early republican post-war Italy, as well as in the early communist Popular Republic of Croatia. The article also discusses the role of intellectuals in political agendas of the period under discussion.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"4 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88806936","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tema rada je predromanička ploča s lokaliteta Tri crkve na predjelu Boninovo u Dubrovniku. Ulomak se nalazi u sjevernom zidu barokne kapele sv. Ilara, a ondje je uzidan u drugoj polovini 20. stoljeća. Premda je riječ o dobro očuvanoj ploči većih dimenzija, u dosadašnjoj je literaturi tek usputno spominje Nikola Zvonimir Bjelovučić 1929. godine. Na osnovi podrobne komparativne analize s predromaničkom građom iz Dubrovnika i njegove okolice, namjera je ukazati kako se radi o reljefu iz prve polovine ili sredine 10. stoljeća. Osim određivanja vremena nastanka i kontekstualizacije s ostalim srodnim primjerima toga sloja skulpture na dubrovačkom prostoru, nastojala se preispitati i provenijencija ploče s posebnim osvrtom na fenomen dislokacije ranosrednjovjekovnih kamenih ulomaka u Dubrovniku.
{"title":"Predromanička ploča s lokaliteta Tri crkve na Boninovu u Dubrovniku","authors":"Ivana Tomas","doi":"10.17018/portal.2022.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.1","url":null,"abstract":"Tema rada je predromanička ploča s lokaliteta Tri crkve na predjelu Boninovo u Dubrovniku. Ulomak se nalazi u sjevernom zidu barokne kapele sv. Ilara, a ondje je uzidan u drugoj polovini 20. stoljeća. Premda je riječ o dobro očuvanoj ploči većih dimenzija, u dosadašnjoj je literaturi tek usputno spominje Nikola Zvonimir Bjelovučić 1929. godine. Na osnovi podrobne komparativne analize s predromaničkom građom iz Dubrovnika i njegove okolice, namjera je ukazati kako se radi o reljefu iz prve polovine ili sredine 10. stoljeća. Osim određivanja vremena nastanka i kontekstualizacije s ostalim srodnim primjerima toga sloja skulpture na dubrovačkom prostoru, nastojala se preispitati i provenijencija ploče s posebnim osvrtom na fenomen dislokacije ranosrednjovjekovnih kamenih ulomaka u Dubrovniku.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"226 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89190452","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Stari grad Krčingrad nalazi se na gradini Kozjak, šumovitom poluotoku smještenom između Kozjačkog i Gradinskog jezera. Njegova je prošlost slabo poznata zbog nedostataka sačuvanih pisanih vrela. O arheološkim istraživanjima ostataka starog grada smještenog na Plitvičkim jezerima, svjedoči opsežna dokumentacija sačuvana u ostavštini Emilija Laszowskog u Hrvatskom državnom arhivu. Unatoč tome što nije bio školovani arheolog, E. Laszowski pokazao je iznimno razumijevanje metodologije arheoloških istraživanja, što se može smatrati još jednom potvrdom njegove pripadnosti hrvatskoj intelektualnoj eliti na prijelazu 19. u 20. stoljeće.
{"title":"Arhivske crtice uz 110. godišnjicu od početka arheoloških istraživanja starog grada (Krčingrada) na Plitvičkim jezerima","authors":"Petar Sekulić","doi":"10.17018/portal.2022.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.8","url":null,"abstract":"Stari grad Krčingrad nalazi se na gradini Kozjak, šumovitom poluotoku smještenom između Kozjačkog i Gradinskog jezera. Njegova je prošlost slabo poznata zbog nedostataka sačuvanih pisanih vrela. O arheološkim istraživanjima ostataka starog grada smještenog na Plitvičkim jezerima, svjedoči opsežna dokumentacija sačuvana u ostavštini Emilija Laszowskog u Hrvatskom državnom arhivu. Unatoč tome što nije bio školovani arheolog, E. Laszowski pokazao je iznimno razumijevanje metodologije arheoloških istraživanja, što se može smatrati još jednom potvrdom njegove pripadnosti hrvatskoj intelektualnoj eliti na prijelazu 19. u 20. stoljeće.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"36 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"84960209","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marta Budicin Munišević, Sandra Juranić, Danijela Ratkajec, Domagoj Mudronja
Svrha ovog članka predstavljanje je konzervatorsko-restauratorskih radova izvedenih na dvama japanskim ukiyo-e drvorezima iz razdoblja Edo (1603. – 1867.) te dvama oslikanim listovima lepeza iz razdoblja Meiji (1868. – 1912.), kao i predstavljanje rezultata mikroskopskih i mikrokemijskih ispitivanja te analiza pigmenata. Riječ je o drvorezima Ljubavnici Kitagawe Utamara i Tsuki (Mjesec) Suzukija Harunobua te o dvama oslikanim listovima lepeza na papirnatom nosiocu inv. br. MGR-EW-161 i MGR-EW-170, atribuiranim slikaru Kawakamiju Togaiju. Restaurirane umjetnine specifičnih karakteristika i složenih izvedbenih tehnika bit će predstavljene u tekstu uz osvrt na autore te pripadajuće umjetničke pravce.
{"title":"Pristup restauriranju japanskih predmeta od papira","authors":"Marta Budicin Munišević, Sandra Juranić, Danijela Ratkajec, Domagoj Mudronja","doi":"10.17018/portal.2022.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.4","url":null,"abstract":"Svrha ovog članka predstavljanje je konzervatorsko-restauratorskih radova izvedenih na dvama japanskim ukiyo-e drvorezima iz razdoblja Edo (1603. – 1867.) te dvama oslikanim listovima lepeza iz razdoblja Meiji (1868. – 1912.), kao i predstavljanje rezultata mikroskopskih i mikrokemijskih ispitivanja te analiza pigmenata. Riječ je o drvorezima Ljubavnici Kitagawe Utamara i Tsuki (Mjesec) Suzukija Harunobua te o dvama oslikanim listovima lepeza na papirnatom nosiocu inv. br. MGR-EW-161 i MGR-EW-170, atribuiranim slikaru Kawakamiju Togaiju. Restaurirane umjetnine specifičnih karakteristika i složenih izvedbenih tehnika bit će predstavljene u tekstu uz osvrt na autore te pripadajuće umjetničke pravce.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"44 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81040575","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad donosi detaljni prikaz građevne povijesti zgrade nekadašnje Tvornice duhana u Zagrebu, izgrađene 1882. godine prema projektu tadašnjeg glavnog gradskog arhitekta i voditelja Gradskoga građevnog ureda Ruperta Melkusa. Prikupljeni podaci o fazama uređenja i pregradnji temelje se na arhivskim i konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima provedenim u 2021. godini. Utvrđeno je da je tijekom vremena građevina uvelike zadržala svoj prvotni izgled, a nastale preinake moguće je dokinuti i iznova uspostaviti izvorno oblikovanje vanjštine, te uz zadržavanje osnovnih prostornih odlika i tehnoloških konstrukcijskih rješenja, planirati cjelovitu obnovu i novu namjenu, za potrebe objedinjavanja djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda.
{"title":"Tvornica duhana Zagreb","authors":"Krasanka Majer Jurišić, Boris Mostarčić","doi":"10.17018/portal.2022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.17018/portal.2022.5","url":null,"abstract":"Rad donosi detaljni prikaz građevne povijesti zgrade nekadašnje Tvornice duhana u Zagrebu, izgrađene 1882. godine prema projektu tadašnjeg glavnog gradskog arhitekta i voditelja Gradskoga građevnog ureda Ruperta Melkusa. Prikupljeni podaci o fazama uređenja i pregradnji temelje se na arhivskim i konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima provedenim u 2021. godini. Utvrđeno je da je tijekom vremena građevina uvelike zadržala svoj prvotni izgled, a nastale preinake moguće je dokinuti i iznova uspostaviti izvorno oblikovanje vanjštine, te uz zadržavanje osnovnih prostornih odlika i tehnoloških konstrukcijskih rješenja, planirati cjelovitu obnovu i novu namjenu, za potrebe objedinjavanja djelatnosti Hrvatskog restauratorskog zavoda.","PeriodicalId":40130,"journal":{"name":"Portal-Godisnjak Hrvatskog Restauratorskog Zavoda","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81893506","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：