Nebojša Stojčić, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku
Cilj je rada istražiti utjecaj pandemije COVID-19 na promjene u izvoznoj konkurentnosti poduzeća iz prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Analiza se temelji na podacima o ponašanju poduzeća u razdoblju nakon prvog vala pandemije COVID-19 prikupljenima od strane Svjetske banke tijekom kolovoza i rujna 2020. i javno objavljenima početkom listopada 2020. Rezultati istraživanja ukazuju kako je vjerojatnost pada izvoznih prihoda niža među poduzećima koja su probleme s likvidnošću riješila kapitalnim financiranjem, odgađanjem plaćanja dobavljačima i radnicima te s pomoću državnih potpora. Nije pronađen statistički značajan utjecaj oslobađanja od fiskalnih nameta, javnih subvencija plaća i zajmova komercijalnih banaka. Tvrtke s višom razinom otpornosti na vanjske poremećaje imaju manju vjerojatnost pada izvoznih prihoda. Utjecaj uvođenja ili pojačanja online prodaje na izvozne prihode negativan je. Rezultati istraživanja mogu poslužiti za oblikovanje ekonomskih politika u slučajevima sličnih poremećaja u budućnosti.
{"title":"UČINCI PANDEMIJE COVID-19 NA IZVOZNU KONKURENTNOST PODUZEĆA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ","authors":"Nebojša Stojčić, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilište u Dubrovniku","doi":"10.17818/emip/2020/2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.2","url":null,"abstract":"Cilj je rada istražiti utjecaj pandemije COVID-19 na promjene u izvoznoj konkurentnosti poduzeća iz prerađivačke industrije u Hrvatskoj. Analiza se temelji na podacima o ponašanju poduzeća u razdoblju nakon prvog vala pandemije COVID-19 prikupljenima od strane Svjetske banke tijekom kolovoza i rujna 2020. i javno objavljenima početkom listopada 2020. Rezultati istraživanja ukazuju kako je vjerojatnost pada izvoznih prihoda niža među poduzećima koja su probleme s likvidnošću riješila kapitalnim financiranjem, odgađanjem plaćanja dobavljačima i radnicima te s pomoću državnih potpora. Nije pronađen statistički značajan utjecaj oslobađanja od fiskalnih nameta, javnih subvencija plaća i zajmova komercijalnih banaka. Tvrtke s višom razinom otpornosti na vanjske poremećaje imaju manju vjerojatnost pada izvoznih prihoda. Utjecaj uvođenja ili pojačanja online prodaje na izvozne prihode negativan je. Rezultati istraživanja mogu poslužiti za oblikovanje ekonomskih politika u slučajevima sličnih poremećaja u budućnosti.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"29 1","pages":"347-366"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47621125","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Vladimir Ristanovic, Beograd Srbija Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništv, Dinko Primorac, Aleksandra Tošović-Stevanović
Prilagođavanje europskim pravilima podrazumijeva preobrazbu gospodarstva i poduzeća, kako u djelatnosti proizvodnje tako i u izvozu roba. Regionalne integracije nameću promjene u strukturi proizvodnje. Izbor djelatnosti uspješno se ocjenjuje s pomoću Newtonova zakona gravitacije. U članku koriste se osnovni elementi gravitacijskog modela, BDP, broj stanovnika i distanca, a razdoblje u kojem se analiziraju trgovinski tijekovi jest od 2001. do 2018. Nadalje, u radu se ocjenjuje trgovinska razmjena Srbije s ostalim članicama EU-a, a posebno se uzimaju u obzir iskustva Republike Hrvatske. Rezultati gravitacijskog modela pokazuju da je trgovinska razmjena s distanciranijim članicama EU-a manja nego sa zemljama EU-a koje su bliže. Štoviše, istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno više trguje sa susjednim državama članicama EU-a, što je i osnovna zamisao ovoga gravitacijskog modela. Međutim, iznimke postoje u trgovinskoj razmjeni s razvijenim gospodarstvima EU-a. Cilj je ovoga članka detaljno analizirati strukturu trgovinske razmjene Srbije s članicama EU-a. Također, u radu se uzima u obzir poučno iskustvo Republike Hrvatske od postupka pristupanja do punopravnog članstva u EU-u. Gravitacijski model prikazan u ovome radu poslužit će za ocjenu smjera srpske trgovine u procesu pridruživanja EU-u.
欧洲规则的适用是生产和出口活动中的经济和商业转型。生产结构的区域一体化变化。牛顿引力定律成功地评估了活动的选择。文章中应使用重力模型的基本要素、BDP、居民人数和距离,以及自2001年以来分析贸易期的时期。直到2018年。此外,工作中评估了塞尔维亚与其他欧盟成员国的贸易往来,特别考虑到克罗地亚共和国的经验。引力模型的结果表明,与距离较远的欧盟成员国的贸易往来少于与距离较近的欧盟国家的贸易往来。Štoviše,istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno viš。然而,与欧盟发达经济体的贸易往来也有例外。本文的目的是详细分析塞尔维亚与欧盟成员国的贸易交流结构。这项工作还考虑到克罗地亚共和国加入欧盟以来的实际经验。这项工作中显示的引力模型将有助于评估塞尔维亚在加入欧盟过程中的贸易方向。
{"title":"PRIMJENA GRAVITACIJSKOG MODELA U ANALIZI VANJSKOTRGOVINSKE RAZMJENE SRBIJE I ZEMALJA EU-A; POUČCI IZ ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE","authors":"Vladimir Ristanovic, Beograd Srbija Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništv, Dinko Primorac, Aleksandra Tošović-Stevanović","doi":"10.17818/emip/2020/2.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.13","url":null,"abstract":"Prilagođavanje europskim pravilima podrazumijeva preobrazbu gospodarstva i poduzeća, kako u djelatnosti proizvodnje tako i u izvozu roba. Regionalne integracije nameću promjene u strukturi proizvodnje. Izbor djelatnosti uspješno se ocjenjuje s pomoću Newtonova zakona gravitacije. U članku koriste se osnovni elementi gravitacijskog modela, BDP, broj stanovnika i distanca, a razdoblje u kojem se analiziraju trgovinski tijekovi jest od 2001. do 2018. Nadalje, u radu se ocjenjuje trgovinska razmjena Srbije s ostalim članicama EU-a, a posebno se uzimaju u obzir iskustva Republike Hrvatske. Rezultati gravitacijskog modela pokazuju da je trgovinska razmjena s distanciranijim članicama EU-a manja nego sa zemljama EU-a koje su bliže. Štoviše, istraživanje ukazuje da gospodarstvo znatno više trguje sa susjednim državama članicama EU-a, što je i osnovna zamisao ovoga gravitacijskog modela. Međutim, iznimke postoje u trgovinskoj razmjeni s razvijenim gospodarstvima EU-a. Cilj je ovoga članka detaljno analizirati strukturu trgovinske razmjene Srbije s članicama EU-a. Također, u radu se uzima u obzir poučno iskustvo Republike Hrvatske od postupka pristupanja do punopravnog članstva u EU-u. Gravitacijski model prikazan u ovome radu poslužit će za ocjenu smjera srpske trgovine u procesu pridruživanja EU-u.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48931055","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Maja Letica, Bosna i Hercegovina Ekonomski fakultet Sveučilište u Mostaru, Ivana Dropulić, Mirela Mabić
S obzirom na informacijski intenzitet, djelatnost osiguranja predstavlja jednog od najvećih korisnika informacijskih tehnologija (IT) u svijetu, a koji karakterizira kompleksnost i heterogenost. Svrha je ovoga istraživanja analiza utjecaja implementacije integriranog informacijskog sustava (IIS) na menadžersko računovodstvo u djelatnosti osiguranja Republike Hrvatske (RH) te Bosne i Hercegovine (BiH) s obzirom na nepostojanje konzistentnih rezultata u postojećoj literaturi. Istraživanje je provedeno tijekom 2019./2020. u kojem je sudjelovalo 6 društava iz RH te 6 društava iz BiH. Prosječan broj godina korištenja IIS-a iznosi 13 (RH), odnosno 9 godina (BiH), što ukazuje na činjenicu zastupljenosti IIS-a u djelatnosti osiguranja koje obilježava visok stupanj iskorištenosti njegovih mogućnosti te uspješna implementacija. Prema dobivenim rezultatima, IIS značajno utječe na povećanje točnosti podataka koji se prikupljaju iz društva i okruženja te interno izvještavanje, međutim, nije utvrđena statistički značajna razlika između RH i BiH u efektima implementacije IIS-a na različite dimenzije menadžerskog računovodstva u djelatnosti osiguranja.
{"title":"UČINCI IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA NA MENADŽERSKO RAČUNOVODSTVO: USPOREDBA DJELATNOSTI OSIGURANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI","authors":"Maja Letica, Bosna i Hercegovina Ekonomski fakultet Sveučilište u Mostaru, Ivana Dropulić, Mirela Mabić","doi":"10.17818/emip/2020/2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.5","url":null,"abstract":"S obzirom na informacijski intenzitet, djelatnost osiguranja predstavlja jednog od najvećih korisnika informacijskih tehnologija (IT) u svijetu, a koji karakterizira kompleksnost i heterogenost. Svrha je ovoga istraživanja analiza utjecaja implementacije integriranog informacijskog sustava (IIS) na menadžersko računovodstvo u djelatnosti osiguranja Republike Hrvatske (RH) te Bosne i Hercegovine (BiH) s obzirom na nepostojanje konzistentnih rezultata u postojećoj literaturi. Istraživanje je provedeno tijekom 2019./2020. u kojem je sudjelovalo 6 društava iz RH te 6 društava iz BiH. Prosječan broj godina korištenja IIS-a iznosi 13 (RH), odnosno 9 godina (BiH), što ukazuje na činjenicu zastupljenosti IIS-a u djelatnosti osiguranja koje obilježava visok stupanj iskorištenosti njegovih mogućnosti te uspješna implementacija. Prema dobivenim rezultatima, IIS značajno utječe na povećanje točnosti podataka koji se prikupljaju iz društva i okruženja te interno izvještavanje, međutim, nije utvrđena statistički značajna razlika između RH i BiH u efektima implementacije IIS-a na različite dimenzije menadžerskog računovodstva u djelatnosti osiguranja.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46119358","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Valentino Kuzelj, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Značajan udio mladih u nekom je trenutku studija zaposlen, te je potrebno jasno definirati ciljeve i konkretne politike sa svrhom osiguranja dostojnoga životnog standarda mladih i stvaranja materijalnih preduvjeta nesmetanom izvršavanju studentskih obveza i završetku studija. Studentski rad predstavlja važan izvor studentskih prihoda u Republici Hrvatskoj te je koncem 2018. godine donesen novi Zakon o obavljanju studentskih poslova s ciljem unaprjeđenja studentskog standarda. Iako proklamirano kao nedvojbeno socijalna mjera, zakonsko rješenje nedostatno je zaštitilo studente, tretirajući ih kao prekarne radnike. Pritom je pretjerano blago fiskalno opterećenje, proizišlo iz povezanih propisa, učinilo studentski rad atraktivnijim i isplativijim od rada iz radnog odnosa, kreirajući latentnu opasnost poremećaja tržišta rada. U radu se ukazuje na konkretne probleme normativnog uređenja studentskog rada u Republici Hrvatskoj te ističe potreba njegova redefiniranja s ciljem ostvarenja socijalne pravednosti.
Značajan udio mladih u nekom je trenutku studija zaposlen,te je potrebno jasno definirati ciljeve i konkretne politike sa svrhom osiguranja dostojnogaživotnog standarda mladih i stvaranja materijalnih predvjeta nesmetanom izvršavanju studentskih obveza i završetku studija。学生工作是克罗地亚共和国学生收入的重要来源,截止2018年。每年都通过一项关于学生事务的新法律,以提高学生的水平。尽管宣布了不分青红皂白的社会措施,但法律解决方案不足以通过将学生视为腐败工人来保护他们。与此同时,相关法规造成的过度财政负担使学生工作比工作关系更有吸引力,成本更高,从而产生劳动力市场混乱的潜在风险。这项工作的重点是克罗地亚共和国学生工作规范管理的具体问题,并强调有必要对其进行重新定义,以实现社会正义。
{"title":"SOCIJALNI KARAKTER NORMATIVNOG UREĐENJA STUDENTSKOG RADA U REPUBLICI HRVATSKOJ","authors":"Valentino Kuzelj, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu","doi":"10.17818/emip/2020/2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.10","url":null,"abstract":"Značajan udio mladih u nekom je trenutku studija zaposlen, te je potrebno jasno definirati ciljeve i konkretne politike sa svrhom osiguranja dostojnoga životnog standarda mladih i stvaranja materijalnih preduvjeta nesmetanom izvršavanju studentskih obveza i završetku studija. Studentski rad predstavlja važan izvor studentskih prihoda u Republici Hrvatskoj te je koncem 2018. godine donesen novi Zakon o obavljanju studentskih poslova s ciljem unaprjeđenja studentskog standarda. Iako proklamirano kao nedvojbeno socijalna mjera, zakonsko rješenje nedostatno je zaštitilo studente, tretirajući ih kao prekarne radnike. Pritom je pretjerano blago fiskalno opterećenje, proizišlo iz povezanih propisa, učinilo studentski rad atraktivnijim i isplativijim od rada iz radnog odnosa, kreirajući latentnu opasnost poremećaja tržišta rada. U radu se ukazuje na konkretne probleme normativnog uređenja studentskog rada u Republici Hrvatskoj te ističe potreba njegova redefiniranja s ciljem ostvarenja socijalne pravednosti.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42828896","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Due to many social and environmental challenges in the last decade, many companies recognized the importance of non-financial reporting to provide complete overview of its performance and socially responsible behaviour. Furthermore, for some companies the obligation of non-financial reporting has been institutionalized by European commission directives. This paper explores the extent of non-financial reporting regarding employment-matters in hospitality industry in Croatia. Research objective of the paper is to assess the type and amount of information regarding employment and human resource management related issues disclosed by hospitality industry companies listed on Zagreb Stock Exchange. Research results indicate that the quantity of disclosed information increased after implementing EU directives on non-financial reporting, but there is still room for improvement. It is expected that hospitality industry companies will disclose even more employee-related indicators in the future due to the importance they give to their human resources and the importance of such indicators is further discussed in this paper.
{"title":"EMPLOYEE-RELATED INDICATORS IN THE NON-FINANCIAL REPORTING IN HOSPITALITY INDUSTRY","authors":"I. Braje, I. Pavić, Danijela Ferjanić Hodak","doi":"10.17818/emip/2020/2.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.12","url":null,"abstract":"Due to many social and environmental challenges in the last decade, many companies recognized the importance of non-financial reporting to provide complete overview of its performance and socially responsible behaviour. Furthermore, for some companies the obligation of non-financial reporting has been institutionalized by European commission directives. This paper explores the extent of non-financial reporting regarding employment-matters in hospitality industry in Croatia. Research objective of the paper is to assess the type and amount of information regarding employment and human resource management related issues disclosed by hospitality industry companies listed on Zagreb Stock Exchange. Research results indicate that the quantity of disclosed information increased after implementing EU directives on non-financial reporting, but there is still room for improvement. It is expected that hospitality industry companies will disclose even more employee-related indicators in the future due to the importance they give to their human resources and the importance of such indicators is further discussed in this paper.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48509071","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Digitalna transformacija izvor je novih i izmijenjenih modela poslovanja koji mijenjaju tržišne uvjete. Digitalne platforme olakšavaju uključivanje u globalno tržište za poduzeća svih veličina, međutim, zauzimanje prevladavajućeg položaja na tržištu i zlouporaba tržišne moći digitalnih platformi česti su oblik narušavanja tržišnog natjecanja. Glavni je cilj ovog rada istražiti utjecaj djelovanja digitalnih platformi na tržišno natjecanje. Na temelju kritičkog pristupa i grupiranjem alternativnih stavova oko tržišne regulacije i natjecanja izrađen je model u kojem se ističu ključni problemi i potencijalna rješenja te širi efekti zaštite tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu. Zaključak analize ukazuje da je prvenstveno potrebno razviti nove alate i kriterije za analizu tržišta, osigurati veći nadzor nad preuzimanjima, potaknuti dijeljenje informacija među sudionicima tržišta i s Vladom, revidirati pravila o javnoj nabavi te uvesti prilagođene standarde kvalitete. Naglašava se važnost poticajnog konkurentnog okruženja.
{"title":"POLITIKA TRŽIŠNOG NATJECANJA U DIGITALNOJ EKONOMIJI","authors":"Sanja Franc, E. F. S. U. Zagrebu","doi":"10.17818/emip/2020/2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.9","url":null,"abstract":"Digitalna transformacija izvor je novih i izmijenjenih modela poslovanja koji mijenjaju tržišne uvjete. Digitalne platforme olakšavaju uključivanje u globalno tržište za poduzeća svih veličina, međutim, zauzimanje prevladavajućeg položaja na tržištu i zlouporaba tržišne moći digitalnih platformi česti su oblik narušavanja tržišnog natjecanja. Glavni je cilj ovog rada istražiti utjecaj djelovanja digitalnih platformi na tržišno natjecanje. Na temelju kritičkog pristupa i grupiranjem alternativnih stavova oko tržišne regulacije i natjecanja izrađen je model u kojem se ističu ključni problemi i potencijalna rješenja te širi efekti zaštite tržišnog natjecanja na digitalnom tržištu. Zaključak analize ukazuje da je prvenstveno potrebno razviti nove alate i kriterije za analizu tržišta, osigurati veći nadzor nad preuzimanjima, potaknuti dijeljenje informacija među sudionicima tržišta i s Vladom, revidirati pravila o javnoj nabavi te uvesti prilagođene standarde kvalitete. Naglašava se važnost poticajnog konkurentnog okruženja.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"29 1","pages":"491-512"},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43848521","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dubravka Mahaček, Medicinski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Stross Osijeku, Državni ured za reviziju
U trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim financijskih revizija, provode se i revizije učinkovitosti. Revizije je proveo Državni ured za reviziju Republike Hrvatske. U provedenim revizijama donose se preporuke za poboljšanje poslovanja. Nakon određenog vremena Ured obavlja provjeru provedbe preporuka i utvrđuje je li postupljeno prema preporukama. U postupku provjere preporuka sastavlja se izvješće u kojemu se navode provedene, neprovedene preporuke te je li provjerom preporuka zadovoljavajući napredak. Cilj je ovog rada provesti istraživanje trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a obuhvaćena su društva u kojima je obavljena revizija učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja te ona koja se nalaze u onim županijama za koja je u izvješćima o obavljenoj provjeri danih preporuka Ured ocijenio da nije postignut zadovoljavajući napredak. Radom su obuhvaćena trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području osam županija (Brodsko-posavske, Istarske, Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke). Potpora je osnivača u strukturi prihoda značajna, dok su u strukturi rashoda značajni rashodi za zaposlene. Navedeno je utjecalo na pretpostavku da postoji korelacija između potpora osnivača i rashoda za zaposlene, što je predmet istraživanja u ovom radu. Provođenje preporuka ima cilj poboljšati učinkovitost i postići bolje rezultate poslovanja, što utječe na prihode i njihovu strukturu; potpora osnivača u strukturi prihoda bila bi manje značajna te bi došlo do smanjenja financijske ovisnosti o osnivaču. Primijenjene su metode analize, sinteze i korelacije. Potvrđena je pretpostavka da postoji jaka korelacija između udjela potpore osnivača i udjela rashoda za zaposlene po županijama. Potpora treba trgovačko društvo potaknuti na ostvarivanje poslovnih rezultata te ovisnost o potpori treba smanjiti. Rashodi za zaposlene kao značajni u strukturi rashoda trebali bi se što manje financirati iz sredstava potpore. Važnost je provođenja preporuka revizije u tome što utječu na poboljšanje poslovanja trgovačkog društva, a postižu se i pozitivni učinci na javni sektor u cjelini.
{"title":"UTJECAJ PREPORUKA DRŽAVNIH REVIZORA NA POVEĆANJE UČINKOVITOSTI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE","authors":"Dubravka Mahaček, Medicinski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Stross Osijeku, Državni ured za reviziju","doi":"10.17818/emip/2020/2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.11","url":null,"abstract":"U trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim financijskih revizija, provode se i revizije učinkovitosti. Revizije je proveo Državni ured za reviziju Republike Hrvatske. U provedenim revizijama donose se preporuke za poboljšanje poslovanja. Nakon određenog vremena Ured obavlja provjeru provedbe preporuka i utvrđuje je li postupljeno prema preporukama. U postupku provjere preporuka sastavlja se izvješće u kojemu se navode provedene, neprovedene preporuke te je li provjerom preporuka zadovoljavajući napredak. Cilj je ovog rada provesti istraživanje trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a obuhvaćena su društva u kojima je obavljena revizija učinkovitosti postizanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja te ona koja se nalaze u onim županijama za koja je u izvješćima o obavljenoj provjeri danih preporuka Ured ocijenio da nije postignut zadovoljavajući napredak. Radom su obuhvaćena trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području osam županija (Brodsko-posavske, Istarske, Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke). Potpora je osnivača u strukturi prihoda značajna, dok su u strukturi rashoda značajni rashodi za zaposlene. Navedeno je utjecalo na pretpostavku da postoji korelacija između potpora osnivača i rashoda za zaposlene, što je predmet istraživanja u ovom radu. Provođenje preporuka ima cilj poboljšati učinkovitost i postići bolje rezultate poslovanja, što utječe na prihode i njihovu strukturu; potpora osnivača u strukturi prihoda bila bi manje značajna te bi došlo do smanjenja financijske ovisnosti o osnivaču. Primijenjene su metode analize, sinteze i korelacije. Potvrđena je pretpostavka da postoji jaka korelacija između udjela potpore osnivača i udjela rashoda za zaposlene po županijama. Potpora treba trgovačko društvo potaknuti na ostvarivanje poslovnih rezultata te ovisnost o potpori treba smanjiti. Rashodi za zaposlene kao značajni u strukturi rashoda trebali bi se što manje financirati iz sredstava potpore. Važnost je provođenja preporuka revizije u tome što utječu na poboljšanje poslovanja trgovačkog društva, a postižu se i pozitivni učinci na javni sektor u cjelini.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44869828","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dijana Mečev, Veleučilište u Šibeniku, Dragana Grubišić
Cilj rada bio je istražiti povezanost organizacijske kulture i poslovne uspješnosti poduzeća. Za potrebe istraživanja organizacijska kultura je diferencirana prema tipologiji utemeljenoj na Modelu suparničkih vrijednosti. Empirijsko istraživanje je provedeno u 21 srednjem i velikom poduzeću ICT sektora hrvatskog gospodarstva. U tim je poduzećima ispitano ukupno 647 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da je organizacijska kultura bitna odrednica identiteta i sposobnosti srednjih i velikih poduzeća, pošto se pokazalo kako postoji statistički značajna razlika u poslovnoj uspješnosti poduzeća s obzirom na njihov dominantan tip organizacijske kulture. Dodatno, nađeno je da su poduzeća s dominantnim hijerarhijskim tipom organizacijske kulture statistički značajno manje poslovno uspješna od svih ostalih srednjih i velikih poduzeća istraživanog sektora. Iako se pretpostavljalo da će poduzeća s dominantnim tržišnim tipom organizacijske kulture biti poslovno najuspješnija u svom sektoru, istraživanje je pokazalo da su to poduzeća s dominantnim adhokratskim tipom organizacijske kulture. Implikacije navedenih rezultata ovim su jasne. Poduzeća koja teže biti poslovno uspješnija trebala bi biti eksterno orijentirana i fleksibilna u svojem poslovanju.
这项工作的目的是探索组织文化与企业商业成功之间的联系。在研究中,组织文化是根据比较价值模型的类型来区分的。对克罗地亚经济信通技术部门的21家中大型企业进行了实证研究。在这些公司中,647名受试者接受了调查。Rezultati istraživanja pokazali su da je organizicijska kultura bitna odrednica identiiteta i sposognosti srednjih i velikh poduzeća,pošto se pokazalo kako postji statistički značajna razlika u poslovnoj uspješnosti poduzeča s obzirom na njihov dominatan tip organiziciJSke kulture。此外,研究发现,从统计数据来看,具有主导层次结构型组织文化的公司不如所有其他中央和大型研究公司成功。尽管人们认为占主导地位的市场型组织文化企业将是其所在行业中最成功的,但研究表明,它们是具有主导地位的粘着型组织文化的企业。这些结果是明确的。一个更难在商业上取得成功的公司在业务上应该非常有导向性和灵活性。
{"title":"ORGANIZACIJSKA KULTURA I POSLOVNA USPJEŠNOST PODUZEĆA: PERSPEKTIVA SUPARNIČKIH VRIJEDNOSTI U KONTEKSTU HRVATSKOG ICT SEKTORA","authors":"Dijana Mečev, Veleučilište u Šibeniku, Dragana Grubišić","doi":"10.17818/emip/2020/2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.1","url":null,"abstract":"Cilj rada bio je istražiti povezanost organizacijske kulture i poslovne uspješnosti poduzeća. Za potrebe istraživanja organizacijska kultura je diferencirana prema tipologiji utemeljenoj na Modelu suparničkih vrijednosti. Empirijsko istraživanje je provedeno u 21 srednjem i velikom poduzeću ICT sektora hrvatskog gospodarstva. U tim je poduzećima ispitano ukupno 647 ispitanika. Rezultati istraživanja pokazali su da je organizacijska kultura bitna odrednica identiteta i sposobnosti srednjih i velikih poduzeća, pošto se pokazalo kako postoji statistički značajna razlika u poslovnoj uspješnosti poduzeća s obzirom na njihov dominantan tip organizacijske kulture. Dodatno, nađeno je da su poduzeća s dominantnim hijerarhijskim tipom organizacijske kulture statistički značajno manje poslovno uspješna od svih ostalih srednjih i velikih poduzeća istraživanog sektora. Iako se pretpostavljalo da će poduzeća s dominantnim tržišnim tipom organizacijske kulture biti poslovno najuspješnija u svom sektoru, istraživanje je pokazalo da su to poduzeća s dominantnim adhokratskim tipom organizacijske kulture. Implikacije navedenih rezultata ovim su jasne. Poduzeća koja teže biti poslovno uspješnija trebala bi biti eksterno orijentirana i fleksibilna u svojem poslovanju.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49591748","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Anita Živković, Ekonomski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Stross Osijeku
Za razliku od tradicionalnog usredotočivanja na zadovoljstvo poslom, rad je usmjeren na proučavanje suvremenijih stavova o organizaciji iz kojih proizlaze ponašanja s kojima uzročno-posljedična veza uglavnom nije jasno vidljiva pa je često riječ o medijacijskim efektima. Rad stoga pruža uvid u važnost poznavanja i proučavanja organizacijske predanosti koja se stvara na temelju stavova o organizacijskoj pravednosti i potpori. Ovim se preglednim radom nastoji dokazati kako je temelj zaposlenikova ostanka u organizaciji povjerenje koje zaposlenik može steći kada pozitivno percipira pravednost i potporu koju osjeća. Pregledom literature zaključuje se kako afektivna organizacijska predanost ima najjači utjecaj na namjeru fluktuacije (odlazak iz organizacije) i stvarnu fluktuaciju te da ovaj oblik predanosti najviše korelira s percipiranom organizacijskom potporom i pravednošću.
与传统的对工作满意度的关注不同,这项工作旨在研究当代对组织的看法,在这些组织中,因果关系通常不明显,通常是关于媒体效应的。Rad stoga pruža uvid u važnost poznavanja i proučavanja organizacijske predanosti koja se stvara na temelju stavova o organizacijskoj pravednosti i potpori。这项审查试图证明,当员工积极感知正义和支持时,员工所在的组织可以获得信心。文献综述得出结论,有效的组织承诺对波动意图(组织离开)和实际波动的影响最大,这种形式的承诺与感知的组织支持和正义最为相关。
{"title":"ZADRŽAVANJE ZAPOSLENIKA KROZ ORGANIZACIJSKU PREDANOST JAČANJEM ORGANIZACIJSKE PRAVEDNOSTI I ORGANIZACIJSKE POTPORE","authors":"Anita Živković, Ekonomski fakultet u Osijeku Sveučilište Josipa Jurja Stross Osijeku","doi":"10.17818/emip/2020/2.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.14","url":null,"abstract":"Za razliku od tradicionalnog usredotočivanja na zadovoljstvo poslom, rad je usmjeren na proučavanje suvremenijih stavova o organizaciji iz kojih proizlaze ponašanja s kojima uzročno-posljedična veza uglavnom nije jasno vidljiva pa je često riječ o medijacijskim efektima. Rad stoga pruža uvid u važnost poznavanja i proučavanja organizacijske predanosti koja se stvara na temelju stavova o organizacijskoj pravednosti i potpori. Ovim se preglednim radom nastoji dokazati kako je temelj zaposlenikova ostanka u organizaciji povjerenje koje zaposlenik može steći kada pozitivno percipira pravednost i potporu koju osjeća. Pregledom literature zaključuje se kako afektivna organizacijska predanost ima najjači utjecaj na namjeru fluktuacije (odlazak iz organizacije) i stvarnu fluktuaciju te da ovaj oblik predanosti najviše korelira s percipiranom organizacijskom potporom i pravednošću.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47767794","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
N. Podrug, E. F. S. U. Zagrebu, Andrea Brezović, Davor Filipović
Iako je teško prepoznati izravno djelovanje nacionalne kulture na poslovne rezultate, menadžeri trebaju biti svjesni njezine važnosti. S druge, pak, strane, zaposlenicima su jasne uloge veoma bitne jer se povećanjem obavijesti o ulogama, percepcije zaposlenika o nesigurnosti smanjuju. Stoga je proučavanje jasnoće uloga na poslu važno, a dokazano je kako ono pozitivno utječe na stavove i ponašanje u radu. Dokazano je kako nepoželjne posljedica niske jasnoće uloga na poslu utječu negativno na razinu izvedbe, pa time i na poslovni rezultat. Cilj je ovoga rada otkriti postoji li povezanost između Hofstedeovih kulturoloških dimenzija i jasnoće uloga na poslu. Istraživanje je provedeno na sekundarnim podacima te je primjenom višestruke linearne regresije i korelacijske analize identificirana pozitivna povezanost između distance moći i jasnoće uloga na poslu te pozitivna povezanost kratkoročne vremenske orijentacije i jasnoće uloga na poslu. Doprinos ovog istraživanja leži u mogućnosti da se karakteristike distance moći i kratkoročne vremenske orijentacije koriste kao alat u osnaživanju jasnoće uloga na poslu među zaposlenicima.
尽管很难认识到民族文化对经营成果的直接影响,但管理者应该意识到它的重要性。另一方面,员工有明确的角色扮演,因为角色信息越多,员工的不安全感就会降低。因此,研究清晰度在工作中的作用很重要,事实证明,清晰度对工作的立场和行为有积极影响。劳动力清晰度低的不良后果已被证明对绩效水平有负面影响,对业务结果也有负面影响。Cilj je ovoga rada otkriti postoji li povezanot izmeřu Hofsteodeovih kulturoloških dimenzija i jasnoće uloga na poslu。这项研究是对二次数据进行的,使用多元线性回归和相关分析确定了权力距离与工作角色之间的正联系,以及与短期定向和工作清晰度的角色之间的正向联系。本研究的贡献在于,远程权力和短期时间导向的特征可能被用作促进员工在工作中发挥明确作用的工具。
{"title":"ODNOS DIMENZIJA NACIONALNE KULTURE I JASNOĆE ULOGA NA POSLU","authors":"N. Podrug, E. F. S. U. Zagrebu, Andrea Brezović, Davor Filipović","doi":"10.17818/emip/2020/2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.17818/emip/2020/2.8","url":null,"abstract":"Iako je teško prepoznati izravno djelovanje nacionalne kulture na poslovne rezultate, menadžeri trebaju biti svjesni njezine važnosti. S druge, pak, strane, zaposlenicima su jasne uloge veoma bitne jer se povećanjem obavijesti o ulogama, percepcije zaposlenika o nesigurnosti smanjuju. Stoga je proučavanje jasnoće uloga na poslu važno, a dokazano je kako ono pozitivno utječe na stavove i ponašanje u radu. Dokazano je kako nepoželjne posljedica niske jasnoće uloga na poslu utječu negativno na razinu izvedbe, pa time i na poslovni rezultat. Cilj je ovoga rada otkriti postoji li povezanost između Hofstedeovih kulturoloških dimenzija i jasnoće uloga na poslu. Istraživanje je provedeno na sekundarnim podacima te je primjenom višestruke linearne regresije i korelacijske analize identificirana pozitivna povezanost između distance moći i jasnoće uloga na poslu te pozitivna povezanost kratkoročne vremenske orijentacije i jasnoće uloga na poslu. Doprinos ovog istraživanja leži u mogućnosti da se karakteristike distance moći i kratkoročne vremenske orijentacije koriste kao alat u osnaživanju jasnoće uloga na poslu među zaposlenicima.","PeriodicalId":42135,"journal":{"name":"Ekonomska Misao i Praksa-Economic Thought and Practice","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.5,"publicationDate":"2020-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41713705","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}