Posljednjih desetljeća koncept privrženosti mjestu privlači znatnu pozornost znanstvenika koji se bave transformacijama prostora, bilo da se fokus tematski usmjerava prema modernizacijskim, globalizacijskom ili tranzicijskom kontekstu. U ovom radu cilj je stoga razmotriti načine kojima je ovaj koncept istraživan u Republici Hrvatskoj te zaključke koji se iz toga mogu izvući. Na temelju pregleda relevantne literature u radu se osobito obrađuju tri teme. Prvo, tumače se nalazi istraživanja koja su se bavila procjenjivanjem važnosti koju građani Hrvatske pridaju različitim razinama teritorijalnih pripadnosti. Tako se dobiva uvid o privrženosti stanovnika Hrvatske lokalnoj razini u odnosu na nacionalnu i nadnacionalnu razinu. Iznose se rezultati istraživanja koji upućuju na različite implikacije pripadnosti lokalnoj sredini u različitim hrvatskim regijama kao i istraživanja koje upućuje na značajan udio ispitanika koji iskazuju deangažiranu privrženost kao oblik teritorijalnog identiteta. Drugo, razmatraju se različiti faktori za koje se pokazalo da utječu na iskazivanje privrženosti mjestu. Pritom se uočavaju određene razlike između emocionalne i funkcionalne privrženosti mjestu te se osobito tematizira koncept zavičajnoga grada. Treće, raspravlja se o odnosu između migracija i privrženosti mjestu te o konceptu višestrukih pripadnosti. Navedene teme istraživane su s jedne strane na populaciji mladih te s druge strane na primjerima sekundarnog stanovanja. Na temelju iznesenih nalaza donose se četiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna prilična izraženost emocionalne privrženosti mjestu, ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena određenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazni što nosi budućnost. Također, postoje nalazi koji upućuju na manifestiranje višestrukih pripadnosti dok formirane tipologije privrženosti mjestu i teritorijalnih identiteta upućuju na različite dosege i značenja koja se pridaju konceptu na lokalnim razinama. Prikazani rezultati trebali bi značajno pridonijeti razumijevanju društvenog i identitetskog značaja mjesta, ali i omogućiti bolje sagledavanje društvenih transformacija kroz koje je prošla Republika Hrvatska u postkomunističkom razdoblju.
Posljednjih desetljeć是一位接受私人投资的人，他是一位私人投资的企业家。因此，这项工作的目的是考虑克罗地亚共和国探讨这一概念的方式以及由此得出的结论。在回顾相关文献的基础上，具体讨论了三个主题。首先，对评估哪些克罗地亚公民加入不同级别的领土事务的重要性进行了解释。这就是克罗地亚公民在地方一级相对于国家和国家一级的待遇。研究结果表明，克罗地亚不同地区的地方所有权具有不同的含义，研究表明，相当大比例的受试者将退化的依从性作为一种领土认同形式。其次，已经考虑了不同的因素来影响对该场所的暴露。人们观察到情感吸引力和功能吸引力之间的一些差异，特别是在传染性城市的概念中。第三，讨论了迁移与吸引力之间的关系以及多重财产的概念。这些主题一方面在年轻人群体中进行了研究，另一方面在二次居住方面进行了研究。Na-telju iznesenih nalaza donose sečetiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna izraženost emocionalne privarženosti mjestu，ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena odreŞenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazništo nosi budućnost。此外，研究结果表明了多相关性的表现，而位置和领土认同类型的形成表明了适用于地方层面概念的不同剂量和含义。所显示的结果将大大有助于理解这个地方的社会和身份重要性，也有助于更好地看待克罗地亚共和国在后共产主义时期的社会转型。
{"title":"Od nove zavičajnosti do de-angažirane privrženosti","authors":"Mateo Žanić, Geran-Marko Miletić","doi":"10.15291/geoadria.3543","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3543","url":null,"abstract":"Posljednjih desetljeća koncept privrženosti mjestu privlači znatnu pozornost znanstvenika koji se bave transformacijama prostora, bilo da se fokus tematski usmjerava prema modernizacijskim, globalizacijskom ili tranzicijskom kontekstu. U ovom radu cilj je stoga razmotriti načine kojima je ovaj koncept istraživan u Republici Hrvatskoj te zaključke koji se iz toga mogu izvući. Na temelju pregleda relevantne literature u radu se osobito obrađuju tri teme. Prvo, tumače se nalazi istraživanja koja su se bavila procjenjivanjem važnosti koju građani Hrvatske pridaju različitim razinama teritorijalnih pripadnosti. Tako se dobiva uvid o privrženosti stanovnika Hrvatske lokalnoj razini u odnosu na nacionalnu i nadnacionalnu razinu. Iznose se rezultati istraživanja koji upućuju na različite implikacije pripadnosti lokalnoj sredini u različitim hrvatskim regijama kao i istraživanja koje upućuje na značajan udio ispitanika koji iskazuju deangažiranu privrženost kao oblik teritorijalnog identiteta. Drugo, razmatraju se različiti faktori za koje se pokazalo da utječu na iskazivanje privrženosti mjestu. Pritom se uočavaju određene razlike između emocionalne i funkcionalne privrženosti mjestu te se osobito tematizira koncept zavičajnoga grada. Treće, raspravlja se o odnosu između migracija i privrženosti mjestu te o konceptu višestrukih pripadnosti. Navedene teme istraživane su s jedne strane na populaciji mladih te s druge strane na primjerima sekundarnog stanovanja. Na temelju iznesenih nalaza donose se četiri zaključka prema kojima je u Hrvatskoj prisutna prilična izraženost emocionalne privrženosti mjestu, ali i da je emocionalna pripadnost redovito praćena određenim nezadovoljstvom stanjem u lokalnoj sredini ili bojazni što nosi budućnost. Također, postoje nalazi koji upućuju na manifestiranje višestrukih pripadnosti dok formirane tipologije privrženosti mjestu i teritorijalnih identiteta upućuju na različite dosege i značenja koja se pridaju konceptu na lokalnim razinama. Prikazani rezultati trebali bi značajno pridonijeti razumijevanju društvenog i identitetskog značaja mjesta, ali i omogućiti bolje sagledavanje društvenih transformacija kroz koje je prošla Republika Hrvatska u postkomunističkom razdoblju.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41988460","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The aim of this work is to analyse barchan dunes migration patterns and their effect on urban and agricultural areas in Ain Salah region in southern Algeria. A supervised classification of Landsat images over a 13 years period (2005, 2009, 2013 and 2017) was applied to create land cover maps which were used for a spatiotemporal monitoring of barchan migration by dune feature changes. The results show that sand dunes covered area has increased between 2005 and 2017 with direction movements from northeast to southwest and represents the potential of using time series imagery for a better understanding of dune migration and sand encroachment.
{"title":"Diachronic analysis to Detect and Monitor Barchan Dune Migration in Ain Salah (Algeria)","authors":"A. Bouzekri","doi":"10.15291/geoadria.3486","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3486","url":null,"abstract":"The aim of this work is to analyse barchan dunes migration patterns and their effect on urban and agricultural areas in Ain Salah region in southern Algeria. A supervised classification of Landsat images over a 13 years period (2005, 2009, 2013 and 2017) was applied to create land cover maps which were used for a spatiotemporal monitoring of barchan migration by dune feature changes. The results show that sand dunes covered area has increased between 2005 and 2017 with direction movements from northeast to southwest and represents the potential of using time series imagery for a better understanding of dune migration and sand encroachment. ","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48707285","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
S obzirom na razmjerno nepovoljan geostrateški položaj u odnosu na okolne i često neprijateljske zemlje, izraelska vanjska politika uglavnom je uvjetovana dinamičnim zbivanjima u regiji. Dinamika se ogleda u nekoliko vojnih invazija na Izrael, pobunama palestinskog stanovništva, mnogobrojnim terorističkim napadima i čestim uzvraćanjima izraelskih snaga radi dostizanja zadovoljavajućega sigurnosnog stanja. U tom kontekstu, službeni Tel Aviv često je prisiljen pronaći ravnotežu između praktičnih vojno-obrambenih i sigurnosnih potreba te reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici, uz prilagodbu realnostima svojega neposrednoga geopolitičkog okruženja. Izrael je tijekom „Šestodnevnog rata“ u lipnju 1967. okupirao veći dio Golanske visoravni. Taj je događaj u idućim desetljećima generirao s jedne strane pojačanu sigurnost sjevernih granica države s obzirom na iznimnu geostratešku vrijednost regije, a s druge negodovanje dijela međunarodne zajednice, osobito nakon 1981. kad je donesen zakon o proširenju jurisdikcije Države Izrael na taj okupirani prostor. Kontrola nad ovom regijom znatno je utjecala na geostrateški položaj Izraela, ali i stvorila geopolitički kompleksnu situaciju, osobito u kontekstu odnosa sa susjednom Sirijom. U radu se, uz geografski prikaz Golanske visoravni i historijsko-geografske aspekte, analiziraju geostrateške odrednice izraelske okupacije visoravni, kao i geopolitičke perspektive toga područja.
{"title":"Geostrateško i geopolitičko značenje Golanske visoravni za državu Izrael","authors":"Branislav Vukosav, Denis Radoš","doi":"10.15291/geoadria.3395","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3395","url":null,"abstract":"S obzirom na razmjerno nepovoljan geostrateški položaj u odnosu na okolne i često neprijateljske zemlje, izraelska vanjska politika uglavnom je uvjetovana dinamičnim zbivanjima u regiji. Dinamika se ogleda u nekoliko vojnih invazija na Izrael, pobunama palestinskog stanovništva, mnogobrojnim terorističkim napadima i čestim uzvraćanjima izraelskih snaga radi dostizanja zadovoljavajućega sigurnosnog stanja. U tom kontekstu, službeni Tel Aviv često je prisiljen pronaći ravnotežu između praktičnih vojno-obrambenih i sigurnosnih potreba te reputacije Izraela u međunarodnoj zajednici, uz prilagodbu realnostima svojega neposrednoga geopolitičkog okruženja. Izrael je tijekom „Šestodnevnog rata“ u lipnju 1967. okupirao veći dio Golanske visoravni. Taj je događaj u idućim desetljećima generirao s jedne strane pojačanu sigurnost sjevernih granica države s obzirom na iznimnu geostratešku vrijednost regije, a s druge negodovanje dijela međunarodne zajednice, osobito nakon 1981. kad je donesen zakon o proširenju jurisdikcije Države Izrael na taj okupirani prostor. Kontrola nad ovom regijom znatno je utjecala na geostrateški položaj Izraela, ali i stvorila geopolitički kompleksnu situaciju, osobito u kontekstu odnosa sa susjednom Sirijom. U radu se, uz geografski prikaz Golanske visoravni i historijsko-geografske aspekte, analiziraju geostrateške odrednice izraelske okupacije visoravni, kao i geopolitičke perspektive toga područja.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48272057","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Već su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.
Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova，makroregionanih i regional ih centara，kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposognosti。该分析针对三个相关时期进行：全球衰退前的增长期（2001年）。2008年，全球经济衰退期（2009年-2014年）和克罗地亚经济复苏时期（2015-就业是经济增长最重要的指标之一，其分析使用就业动态数据。这项工作的重点是克罗地亚某些城市相对于全国平均水平的就业增长，并试图确定这种增长是结构性（外源性）因素还是地方性（内生性）因素的结果。Shift份额分析得到了区域、结构和局部因素的计算结果。事实证明，在经济衰退前几年，平均而言，更多的城市的就业增长明显强于克罗地亚的平均水平。在经济衰退前的时期，当地因素在就业增长中发挥了非常重要的作用，在大多数城市，这一因素比结构性因素更重要。经济衰退中的城市已经报告了与州一级大致相同强度的就业下降，而经济衰退后的复苏速度慢于克罗地亚的平均水平。最近的一次会议是在会议结束后举行的。就业率高于全国平均水平的城市越来越少。在三个相关时期，只有斯普利特、扎达尔、杜布罗夫尼克和瓦拉日丁得到开发。在这三年中，当地的竞争优势包括斯普利特、扎达尔、斯拉文斯基船和瓦拉日丁。
{"title":"Konkurentnost gradova u Hrvatskoj","authors":"Zdenko Braičić, Danijel Jukopila, H. Šlezak","doi":"10.15291/geoadria.3626","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3626","url":null,"abstract":"Cilj rada je istražiti razvojnu dinamiku dvadeset većih hrvatskih gradova, makroregionalnih i regionalnih centara, kako bi se ukazalo na promjene njihovih konkurentskih sposobnosti. Analize su provedene za tri relevantna razdoblja: razdoblje rasta prije globalne recesije (2001. – 2008.), razdoblje globalne recesije (2009. – 2014.) i razdoblje oporavka hrvatskoga gospodarstva (2015. – 2019.). Zaposlenost je jedan od najznačajnijih pokazatelja gospodarskog rasta pa su u analizama upotrijebljeni podaci o dinamici zaposlenosti. U radu se upućuje na razlike u rastu zaposlenosti pojedinih hrvatskih gradova u odnosu na nacionalni prosjek te se nastoji utvrditi je li taj rast rezultat djelovanja strukturnih (egzogenih) čimbenika ili lokalnih (endogenih) čimbenika. Shift-share analizom dobiveni su izračuni regionalnog, strukturnog i lokalnog čimbenika. Utvrđeno je da su u godinama prije recesije veći gradovi u prosjeku imali znatno snažniji rast zaposlenosti od hrvatskog prosjeka. Lokalni čimbenik u predrecesijskom razdoblju imao je izrazito važnu ulogu u formiranju rasta zaposlenosti, u većini gradova značajniju od strukturnog čimbenika. Već su gradovi u recesiji zabilježili pad zaposlenosti približno jednakog intenziteta kao na državnoj razini, dok se u postrecesijskom razdoblju opaža njihov nešto sporiji oporavak od hrvatskog prosjeka. U recesijskom se razdoblju dogodio snažan pad lokalne konkurentnosti gradova čiji je značajniji oporavak u postrecesijskom razdoblju zasad izostao. Sve je manje gradova koji su po dinamici zaposlenosti iznad nacionalnog prosjeka. Iznadprosječan razvoj ostvarili su tijekom svih triju relevantnih razdoblja jedino Split, Zadar, Dubrovnik i Varaždin. U svim trima razdobljima lokalne konkurentske prednosti posjedovali su Split, Zadar, Slavonski Brod i Varaždin.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42582162","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
A better understanding of the evolution of vegetation cover is a major concern for countries where mountain ecosystems are undergoing severe degradation. Mediterranean woodland ecosystems in general and those of Algeria in particular, are suffering from numerous types of degradation, be they climatic or anthropogenic. For this reason, and to have a better understanding of this issue and how to deal with it, we decided to carry out a study in the Aures Mountains (eastern Algeria), where the phenomenon of degradation has a direct impact on natural resources. The evolution of the vegetation cover in the region was analysed, using remote sensing data (Landsat-type satellite images) over a 33-year period (1984-2017). A notably pronounced regressive evolution of the plant cover was attributed both to the phenomena of climate change and dieback (which particularly affected the cedar groves) and to the anthropogenic pressure (manifest in fires, overgrazing, illegal cutting, etc.) exerted on the vegetation as a whole. It will therefore become more than necessary to take measures to protect and preserve the region's rich ecological heritage.
{"title":"Characterising of Plant Cover Evolution in the Aurès Region (Eastern Algeria)","authors":"Hamana Malki, Houda Bezzih, Abdeljalil Aissi","doi":"10.15291/geoadria.3203","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3203","url":null,"abstract":"A better understanding of the evolution of vegetation cover is a major concern for countries where mountain ecosystems are undergoing severe degradation. Mediterranean woodland ecosystems in general and those of Algeria in particular, are suffering from numerous types of degradation, be they climatic or anthropogenic. For this reason, and to have a better understanding of this issue and how to deal with it, we decided to carry out a study in the Aures Mountains (eastern Algeria), where the phenomenon of degradation has a direct impact on natural resources. The evolution of the vegetation cover in the region was analysed, using remote sensing data (Landsat-type satellite images) over a 33-year period (1984-2017). A notably pronounced regressive evolution of the plant cover was attributed both to the phenomena of climate change and dieback (which particularly affected the cedar groves) and to the anthropogenic pressure (manifest in fires, overgrazing, illegal cutting, etc.) exerted on the vegetation as a whole. It will therefore become more than necessary to take measures to protect and preserve the region's rich ecological heritage.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-01-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42485764","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The paper presents an Ottoman map, which in one part shows in more detail the area of the Bosnian eyalet with its surroundings, i.e. parts of the area of early modern Croatia and Bosnia and Herzegovina. Its author is Haji Khalifa or Katib Çelebi, an Ottoman historian and bibliographer from the mid-17th century. The map is in the autograph of the first version of his work Cosmography (Cihânnümâ) from 1648, preserved in the Austrian National Library in Vienna. The aim of the paper was to establish how the mentioned geographical area was observed by the Ottoman cartographer, what is the possible reason for the creation of the map and what were the sources of information contained in it. As the map was made during the Candian War, after the fall of Klis into Venetian hands in 1648, it is possible that the author himself made the map with the aim of visualizing the Ottoman border in the Dalmatian hinterland and explaining its significance in the Ottoman centre. Solid precision in positioning and listing local toponyms, the direction of providing road communications as well as the content of marginal notes on the map, indicate that the author probably consulted someone familiar with local circumstances.
{"title":"Ottoman cartography of the Dalmatian hinterland from the beginning of the Candian War","authors":"Elma Korić","doi":"10.15291/geoadria.3313","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3313","url":null,"abstract":"The paper presents an Ottoman map, which in one part shows in more detail the area of the Bosnian eyalet with its surroundings, i.e. parts of the area of early modern Croatia and Bosnia and Herzegovina. Its author is Haji Khalifa or Katib Çelebi, an Ottoman historian and bibliographer from the mid-17th century. The map is in the autograph of the first version of his work Cosmography (Cihânnümâ) from 1648, preserved in the Austrian National Library in Vienna. The aim of the paper was to establish how the mentioned geographical area was observed by the Ottoman cartographer, what is the possible reason for the creation of the map and what were the sources of information contained in it. As the map was made during the Candian War, after the fall of Klis into Venetian hands in 1648, it is possible that the author himself made the map with the aim of visualizing the Ottoman border in the Dalmatian hinterland and explaining its significance in the Ottoman centre. Solid precision in positioning and listing local toponyms, the direction of providing road communications as well as the content of marginal notes on the map, indicate that the author probably consulted someone familiar with local circumstances.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-01-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47106278","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 7/2019) osuvremenjeni su nastavni sadržaji te je omogućen drugačiji pristup učenju i poučavanju geografije. Pritom se izdvaja primjena istraživačkih metoda i izrada istraživačkog rada. Iako se šk. god. 2019./2020. i 2020./2021. nastava geografije u trećim i četvrtim razredima i dalje izvodila prema starom nastavnom programu iz 1993. godine, učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru ostvarili su ishode GEO SŠ B.3.1. / B.4.1. iz novoga kurikuluma čija se implementacija predviđa u tom obrazovnom ciklusu. U okviru navedenih ishoda, učenik provodi geografsko istraživanje povezano s odgojno-obrazovnim sadržajima i predstavlja rezultate istraživačkoga rada. U svrhu kontinuiranog praćenja napretka učenika, ali i kvalitete nastave geografije, analizirani su radovi učenika upisanih u gimnaziju šk. god. 2017./2018., nastali tijekom njihova pohađanja trećeg i četvrtog razreda. S tim je ciljem osmišljena matrica za vrednovanje istraživačkog rada. Analizi je podvrgnuto ukupno 56 radova, od čega podjednako iz šk. god. 2019./2020. (3. razred) i šk. god. 2020./2021. (4. razred). Kvalitativna analiza sadržaja učeničkih radova provedena je pomoću programskog paketa MAXQDA. Pritom su izdvojeni konkretni primjeri ostvarenosti ili neostvarenosti ishoda. Kao najučestaliji problemi, s obzirom na sadržaj ishoda, valja izdvojiti pravilno citiranje i navođenje literature i izvora, zatim obradu podataka i njihovo prikazivanje te na kraju način prikupljanja podataka. Naime, uglavnom se preuzimaju objavljeni grafički i kartografski prilozi, a prikupljanje podataka u pravilu uključuje pretraživanje interneta te korištenje prvih rezultata pretrage.
Donošenjem Kurikuluma za nastavni premet Geografija za osnovneškole i gimnazije u Republici Hrvatskoj（NN 7/2019）osuvermenjeni su nastavni-sadržaji te je omogućen drugačiji pristup učenju i poučavanju geografije。应批准研究方法的应用和研究工作的开展。尽管šk。上帝2019/2020和2020/2021。在三年级和四年级，地理继续按照1993年的旧课程进行。在Samobora，Antuna Gustava Matosha Gimnasia的学生取得了GEO US B.3.1/成绩。B.4.1.在该教育周期内实施的新课程。在这些结果的框架内，学生进行与教育内容相关的地理研究，并代表研究结果。为了持续监测学生的进步，同时也为了监测地理延续的质量，对SC高中入学学生的工作进行了分析。上帝2017/2018年，在他们三年级和四年级的旅程中。S tim je ciljem osmišljena matrica za vrednovanje istraživačkog rada。该分析共对56个工作岗位进行了分析，相当于C。上帝2019./2020.（3。class）和c。上帝2020./2021.（4。类）。使用MAXQDA软件包对学生作业内容进行了定性分析。给出了成就或必然性的具体例子。作为最常见的问题，考虑到结果的内容，区分文献和来源的正确阅读和指导，然后处理数据及其呈现，最终收集数据是合适的。特别是，主要采用已出版的制图和制图方法，数据收集定期包括互联网搜索和首次搜索结果的使用。
{"title":"Istraživački rad u nastavi geografije","authors":"Ivan Ivić, Karlo Mak, Ružica Vuk","doi":"10.15291/geoadria.3427","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3427","url":null,"abstract":"Donošenjem Kurikuluma za nastavni predmet Geografija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 7/2019) osuvremenjeni su nastavni sadržaji te je omogućen drugačiji pristup učenju i poučavanju geografije. Pritom se izdvaja primjena istraživačkih metoda i izrada istraživačkog rada. Iako se šk. god. 2019./2020. i 2020./2021. nastava geografije u trećim i četvrtim razredima i dalje izvodila prema starom nastavnom programu iz 1993. godine, učenici Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru ostvarili su ishode GEO SŠ B.3.1. / B.4.1. iz novoga kurikuluma čija se implementacija predviđa u tom obrazovnom ciklusu. U okviru navedenih ishoda, učenik provodi geografsko istraživanje povezano s odgojno-obrazovnim sadržajima i predstavlja rezultate istraživačkoga rada. U svrhu kontinuiranog praćenja napretka učenika, ali i kvalitete nastave geografije, analizirani su radovi učenika upisanih u gimnaziju šk. god. 2017./2018., nastali tijekom njihova pohađanja trećeg i četvrtog razreda. S tim je ciljem osmišljena matrica za vrednovanje istraživačkog rada. Analizi je podvrgnuto ukupno 56 radova, od čega podjednako iz šk. god. 2019./2020. (3. razred) i šk. god. 2020./2021. (4. razred). Kvalitativna analiza sadržaja učeničkih radova provedena je pomoću programskog paketa MAXQDA. Pritom su izdvojeni konkretni primjeri ostvarenosti ili neostvarenosti ishoda. Kao najučestaliji problemi, s obzirom na sadržaj ishoda, valja izdvojiti pravilno citiranje i navođenje literature i izvora, zatim obradu podataka i njihovo prikazivanje te na kraju način prikupljanja podataka. Naime, uglavnom se preuzimaju objavljeni grafički i kartografski prilozi, a prikupljanje podataka u pravilu uključuje pretraživanje interneta te korištenje prvih rezultata pretrage.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-01-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43910919","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Anđelina Svirčić Gotovac, Sonja Podgorelec, Željka Kordej-De Villa
Rad donosi uvid u kvalitetu života na razini stambenih naselja u europskim zemljama. Pri tome se stanovanje i zadovoljstvo stanovanjem u stambenim naseljima te okolnom prostoru i susjedstvu razmatra kao važna dimenzija kompleksnoga istraživačkog koncepta kvalitete života. Analiza kvalitete stanovanja donosi zanimljivu razdiobu na tzv. dvije Europe ili dva tipa stambenih naselja. U vrijeme planiranja i izgradnje zajednička im je bila ideja oblikovanja modernih i funkcionalnih, mješovitih naselja koja će riješiti stambeno pitanje većine stanovnika, odnosno različitih društvenih slojeva. Ipak, prvi tip naselja obilježava društvenopovijesni kontekst Zapadne, a drugi Istočne Europe ili, prema nekim autorima, razlike u kvaliteti stanovanja između „kapitalističkog“ i „socijalističkog grada“. Upravo se iz te perspektive čini korisnom analiza kvalitete života i mogućnost obnove sada već ostarjelih i depriviranih naselja izgrađenih nakon Drugoga svjetskog rata u oba tipa grada. Podjednako onih u Zapadnoj Europi, koje nerijetko obilježava značajno lošiji imidž i veći broj socioekonomskih problema (kriminal, segregacija, propadanje i dr.) kao i naselja u postsocijalističkoj Europi u kojoj su velika stambena naselja iz socijalističkog razdoblja još uvijek poželjna stambena opcija, ali također sa sve češćom pojavom problema vezanih uz održavanje i brigu o zgradama i izgrađenoj okolini (zajedničkim i javnim prostorima). Posljednjih desetljeća sve češće u oba tipa naselja dolazi do iseljavanja srednjih i viših slojeva stanovnika što postupno dovodi do segregacije, ali i propadanja u socijalnom i fizičkom smislu. Navedeni negativni aspekti kvalitete stanovanja zahtijevaju donošenje nacionalnih stambenih strategija i programa obnove koji u zapadnoeuropskim zemljama postoje i provode se, a u većini postsocijalističkih zemalja ne postoje, u čemu Hrvatska nije iznimka. Obnova stambenih naselja neizostavan je dio stambene politike svake zemlje kojim se može ublažiti ili spriječiti daljnje opadanje kvalitete života stanovnika tih naselja.
{"title":"Kvaliteta života u stambenim naseljima u kontekstu zapadnoeuropskih i postsocijalističkih zemalja","authors":"Anđelina Svirčić Gotovac, Sonja Podgorelec, Željka Kordej-De Villa","doi":"10.15291/geoadria.3414","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3414","url":null,"abstract":"Rad donosi uvid u kvalitetu života na razini stambenih naselja u europskim zemljama. Pri tome se stanovanje i zadovoljstvo stanovanjem u stambenim naseljima te okolnom prostoru i susjedstvu razmatra kao važna dimenzija kompleksnoga istraživačkog koncepta kvalitete života. Analiza kvalitete stanovanja donosi zanimljivu razdiobu na tzv. dvije Europe ili dva tipa stambenih naselja. U vrijeme planiranja i izgradnje zajednička im je bila ideja oblikovanja modernih i funkcionalnih, mješovitih naselja koja će riješiti stambeno pitanje većine stanovnika, odnosno različitih društvenih slojeva. Ipak, prvi tip naselja obilježava društvenopovijesni kontekst Zapadne, a drugi Istočne Europe ili, prema nekim autorima, razlike u kvaliteti stanovanja između „kapitalističkog“ i „socijalističkog grada“. Upravo se iz te perspektive čini korisnom analiza kvalitete života i mogućnost obnove sada već ostarjelih i depriviranih naselja izgrađenih nakon Drugoga svjetskog rata u oba tipa grada. Podjednako onih u Zapadnoj Europi, koje nerijetko obilježava značajno lošiji imidž i veći broj socioekonomskih problema (kriminal, segregacija, propadanje i dr.) kao i naselja u postsocijalističkoj Europi u kojoj su velika stambena naselja iz socijalističkog razdoblja još uvijek poželjna stambena opcija, ali također sa sve češćom pojavom problema vezanih uz održavanje i brigu o zgradama i izgrađenoj okolini (zajedničkim i javnim prostorima). Posljednjih desetljeća sve češće u oba tipa naselja dolazi do iseljavanja srednjih i viših slojeva stanovnika što postupno dovodi do segregacije, ali i propadanja u socijalnom i fizičkom smislu. Navedeni negativni aspekti kvalitete stanovanja zahtijevaju donošenje nacionalnih stambenih strategija i programa obnove koji u zapadnoeuropskim zemljama postoje i provode se, a u većini postsocijalističkih zemalja ne postoje, u čemu Hrvatska nije iznimka. Obnova stambenih naselja neizostavan je dio stambene politike svake zemlje kojim se može ublažiti ili spriječiti daljnje opadanje kvalitete života stanovnika tih naselja.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-01-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43920720","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Povezanost površinske temperature mora (PTM) i površinske temperature zraka (PTZ) izmjerene na malome otoku Hvaru (Jadransko more) ispituju se na godišnjim i mjesečnim vremenskim ljestvicama, koristeći se podacima za razdoblje od pedeset pet godina (1964. – 2018.). Analizirana su sljedeća tri indeksa PTM-a i PTZ-a: (1) apsolutni minimum, (2) srednja vrijednost, (3) apsolutni maksimum. Rezultati su istaknuli statistički značajan trend porasta za sva tri godišnja indeksa PTM-a. U slučaju PTZ-a trend niza apsolutnih minimalnih godišnjih vrijednosti nije statistički značajan. Za nizove srednjih i apsolutno maksimalnih godišnjih vrijednosti PTZ-a trend je statistički značajan na razini p < 0,01. Mjesečne analize indeksa PTM-a gotovo u svim mjesecima (osim u listopadu) imaju statistički značajne trendove povećanja. U slučaju PTZ-a, statistički značajan trend porasta svih analiziranih indeksa dogodio se preko ljeta (srpanj i kolovoz). Rezultati pokazuju da je analizirana regija, posebice mali jadranski otoci, ugrožena klimatskim promjenama, tj. globalnim zatopljenjem tijekom ljeta. Primjenom RAPS metode na minimalnom godišnjem PTM-u zabilježen je statistički značajni pomak 1988. godine. Deset godina poslije, 1998. godine, otkriven je statistički značajan pomak prema gore na srednjem i maksimalnom indeksu PTM-a i PTZ-a. U slučaju minimalnih godišnjih vrijednosti PTZ-a otkriven je statistički značajan pomak prema dolje, počevši od 1979. godine. U analiziranom slučaju otoka Hvara, zagrijavanje indeksa PTM-a veće je od zagrijavanje indeksa PTZ-a i događa se tijekom cijele godine (osim u listopadu).
{"title":"Povezanost površinske temperature more i površinske temperature zraka","authors":"Ognjen Bonacci, Tanja Roje-Bonacci, Duje Bonacci","doi":"10.15291/geoadria.3408","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3408","url":null,"abstract":"Povezanost površinske temperature mora (PTM) i površinske temperature zraka (PTZ) izmjerene na malome otoku Hvaru (Jadransko more) ispituju se na godišnjim i mjesečnim vremenskim ljestvicama, koristeći se podacima za razdoblje od pedeset pet godina (1964. – 2018.). Analizirana su sljedeća tri indeksa PTM-a i PTZ-a: (1) apsolutni minimum, (2) srednja vrijednost, (3) apsolutni maksimum. Rezultati su istaknuli statistički značajan trend porasta za sva tri godišnja indeksa PTM-a. U slučaju PTZ-a trend niza apsolutnih minimalnih godišnjih vrijednosti nije statistički značajan. Za nizove srednjih i apsolutno maksimalnih godišnjih vrijednosti PTZ-a trend je statistički značajan na razini p < 0,01. Mjesečne analize indeksa PTM-a gotovo u svim mjesecima (osim u listopadu) imaju statistički značajne trendove povećanja. U slučaju PTZ-a, statistički značajan trend porasta svih analiziranih indeksa dogodio se preko ljeta (srpanj i kolovoz). Rezultati pokazuju da je analizirana regija, posebice mali jadranski otoci, ugrožena klimatskim promjenama, tj. globalnim zatopljenjem tijekom ljeta. Primjenom RAPS metode na minimalnom godišnjem PTM-u zabilježen je statistički značajni pomak 1988. godine. Deset godina poslije, 1998. godine, otkriven je statistički značajan pomak prema gore na srednjem i maksimalnom indeksu PTM-a i PTZ-a. U slučaju minimalnih godišnjih vrijednosti PTZ-a otkriven je statistički značajan pomak prema dolje, počevši od 1979. godine. U analiziranom slučaju otoka Hvara, zagrijavanje indeksa PTM-a veće je od zagrijavanje indeksa PTZ-a i događa se tijekom cijele godine (osim u listopadu).","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2021-07-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43670626","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Lara Bogovac, Sonja Butula, Goran Andlar, Dora Tomić Reljić
Polazište za istraživanje ovoga rada je u širokom spektru metoda kojima se mogu vrednovati krajobrazne kvalitete. Svrha rada je utvrđivanje prednosti i nedostataka često korištenih pristupa za vrednovanje krajobraza. Na odabranom području istraživanja, otoku Rabu, radom je identificirano petnaest krajobraznih područja te su određena tri pristupa za vrednovanje kvaliteta krajobraza: 1. jedan temeljen isključivo na vrednovanju ranjivosti kvaliteta krajobraza, a dva na procjeni osjetljivosti krajobraza; 2. preklapanjem krajobraznih područja sa združenim modelom ranjivosti kvaliteta krajobraza i 3. izravnim vrednovanjem krajobraznih područja s prirodnog, kulturno-povijesnog i vizualno-doživljajnog aspekta. Navedeni pristupi međusobno su uspoređeni radi utvrđivanja sličnosti i razlika među njima, kao i ukazivanja na prednosti i nedostatke svakog od njih. Rezultati su pokazali da adekvatnost pristupa ovisi o odabiru homogene prostorne jedinice. Ispravni pristup odabiru kriterija vrednovanja može utjecati na objektivnost metode. Najviše kvalitete krajobraza utvrđene su na jednakim područjima neovisno o pristupu utvrđivanja navedenih kvaliteta.
{"title":"Pristupi vrednovanja krajobraza","authors":"Lara Bogovac, Sonja Butula, Goran Andlar, Dora Tomić Reljić","doi":"10.15291/geoadria.3409","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/geoadria.3409","url":null,"abstract":"Polazište za istraživanje ovoga rada je u širokom spektru metoda kojima se mogu vrednovati krajobrazne kvalitete. Svrha rada je utvrđivanje prednosti i nedostataka često korištenih pristupa za vrednovanje krajobraza. Na odabranom području istraživanja, otoku Rabu, radom je identificirano petnaest krajobraznih područja te su određena tri pristupa za vrednovanje kvaliteta krajobraza: 1. jedan temeljen isključivo na vrednovanju ranjivosti kvaliteta krajobraza, a dva na procjeni osjetljivosti krajobraza; 2. preklapanjem krajobraznih područja sa združenim modelom ranjivosti kvaliteta krajobraza i 3. izravnim vrednovanjem krajobraznih područja s prirodnog, kulturno-povijesnog i vizualno-doživljajnog aspekta. Navedeni pristupi međusobno su uspoređeni radi utvrđivanja sličnosti i razlika među njima, kao i ukazivanja na prednosti i nedostatke svakog od njih. Rezultati su pokazali da adekvatnost pristupa ovisi o odabiru homogene prostorne jedinice. Ispravni pristup odabiru kriterija vrednovanja može utjecati na objektivnost metode. Najviše kvalitete krajobraza utvrđene su na jednakim područjima neovisno o pristupu utvrđivanja navedenih kvaliteta.","PeriodicalId":42640,"journal":{"name":"Geoadria","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2021-07-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43224466","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：