Ovo istraživanje donosi sintezu iskazanih vrijednosti tekstova hrvatskih osnovnoškolaca u literarnim radovima poezije, proze i igrokaza na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj pod nazivom Susreti hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« skraćeno nazvan »Dječji Kranjčić«. Analizirane su vrijednosti u prvih deset zbornika najuspjelijih radova natječaja (2012. – 2021.). Provedena je kvantitativna i kvalitativna analiza podataka. Za potrebe kvantitativne analize vrijednosti rabljen je protokol koji je sadržavao sedam klasificiranih kategorija vrijednosti i njihove potkategorije. U postupku obrade podatka kvantitativnom analizom rabile su se statističke procedure određivanja frekvencija i postotaka, utvrđen je broj objavljenih dječjih književnih radova u svih deset zbornika prema godini objavljivanja, kao i zastupljenost kršćanskih i univerzalnih vrijednosti u dječjem literarnom radu te učestalost pojedinih vrijednosti u potkategorijama. Kvalitativnom analizom sadržaja dječjega književnog stvaralaštva identificirane su vrijednosti koje se promoviraju u trima navedenim književnim rodovima. Na uzorku od 599 objavljenih radova (poezija 270, proza 275, drama – igrokaz 54), zaključuje se da su osnovnoškolci najviše iskazali duhovne vrijednosti poput pobožnosti i svetosti te istinske vjere, što potvrđuje istraživačku hipotezu, dok su na drugom mjestu preferirane univerzalne vrijednosti: ljubav, obitelj, domovina, dobrota. Istraživanje upućuje na odličan primjer suradnje škole i udruge, koje djelujući zajedno mogu imati iznimnu ulogu u razvoju pozitivnih vrijednosti u odgoju hrvatske mladeži.
{"title":"Christian and Universal Values in Children's Literary Works","authors":"Renata Burai, Tanja Baran","doi":"10.53745/bs.92.4.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.4.6","url":null,"abstract":"Ovo istraživanje donosi sintezu iskazanih vrijednosti tekstova hrvatskih osnovnoškolaca u literarnim radovima poezije, proze i igrokaza na natječaju za književno i likovno stvaralaštvo učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj pod nazivom Susreti hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva »Stjepan Kranjčić« skraćeno nazvan »Dječji Kranjčić«. Analizirane su vrijednosti u prvih deset zbornika najuspjelijih radova natječaja (2012. – 2021.). Provedena je kvantitativna i kvalitativna analiza podataka. Za potrebe kvantitativne analize vrijednosti rabljen je protokol koji je sadržavao sedam klasificiranih kategorija vrijednosti i njihove potkategorije. U postupku obrade podatka kvantitativnom analizom rabile su se statističke procedure određivanja frekvencija i postotaka, utvrđen je broj objavljenih dječjih književnih radova u svih deset zbornika prema godini objavljivanja, kao i zastupljenost kršćanskih i univerzalnih vrijednosti u dječjem literarnom radu te učestalost pojedinih vrijednosti u potkategorijama. Kvalitativnom analizom sadržaja dječjega književnog stvaralaštva identificirane su vrijednosti koje se promoviraju u trima navedenim književnim rodovima. Na uzorku od 599 objavljenih radova (poezija 270, proza 275, drama – igrokaz 54), zaključuje se da su osnovnoškolci najviše iskazali duhovne vrijednosti poput pobožnosti i svetosti te istinske vjere, što potvrđuje istraživačku hipotezu, dok su na drugom mjestu preferirane univerzalne vrijednosti: ljubav, obitelj, domovina, dobrota. Istraživanje upućuje na odličan primjer suradnje škole i udruge, koje djelujući zajedno mogu imati iznimnu ulogu u razvoju pozitivnih vrijednosti u odgoju hrvatske mladeži.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"54 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"90845101","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Govoriti danas o službi svećenika u svećeničkom narodu kao i općenito o svećeništvu znači dotaknuti se same duše Božjeg naroda i osjetiti bilo njegova srca. Svećeništvo nije na marginama Božjeg naroda niti samo jedno od pitanja s kojima se Crkva danas susreće. Unutar Božjeg naroda, kojega je Krist Gospodin, veliki svećenik uzet od ljudi, učinio »kraljevstvom i svećenicima Bogu i svome Ocu« kako bi svi koji su kršteni bili posvećeni te prinosili duhovne žrtve, »ministerijalni svećenik odgaja i vodi svećenički narod, vrši euharistijsku žrtvu u Kristovoj osobi te je u ime svega naroda prinosi Bogu« (LG 10). Pitanje svećeništva zapravo je pitanje identiteta Crkve jer svi krštenici, kako bi mogli izvršavati svoju službu kraljevskog svećeništva, imaju potrebu svećeničkog posredništva Krista, koji je prisutan i djelotvoran upravo kroz ministerijalno svećeništvo. Iz toga proizlazi da razumijevanje identiteta svećenika vodi prema razumijevanju identiteta Crkva, a razumijevanje Crkve kao Tijela Kristova i zajednice svetih presudno je za razumijevanje novozavjetnog svećeništva. Isto se može reći i za službu svećenika, koja ne može biti definirana, a da ne govorimo, izvršena, izvan ili bez naroda u kojem i za kojeg svećenik izvršava svoju službu. U radu se prvo na temelju Sinajskog saveza (Izl 19 – 24) analiziraju privilegije izabranog naroda kao »kraljevstva svećenika« koje mu daju pravo približiti se Bogu uime svih naroda, kao i uloga starozavjetnih svećenika, osnovna zadaća kojih je »čuvati« Božju svetost, što podrazumijeva održavanje distance između Boga i ljudi. U Novom zavjetu zajedničko svećeništvo vjernika rađa se iz novog Saveza u Kristovoj krvi na posljednjoj večeri. Dajući svojim učenicima svoje tijelo i svoju krv, Krist ih čini sudionicima njegova vlastita života, a zapovijedajući im »činiti ovo njemu na spomen«, povjerava im i svoje svećeništvo, to jest snagu posvećivanja i posredništva. Svećenici koji danas primaju tu službu preko polaganja biskupovih ruku nastavljaju ne samo apostolsku službu navještaja evanđelja i nauka Riječi te upravljanja zajednicama i brigu o njima nego i Kristovu svećeničku žrtvu, koju ostvaruju u daru samih sebe ponajprije u posredničkoj službi jedinstva i posvećenja Božjeg naroda.
{"title":"The Office of Priest in the Priestly Nation","authors":"Taras Barščevski","doi":"10.53745/bs.92.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.3.2","url":null,"abstract":"Govoriti danas o službi svećenika u svećeničkom narodu kao i općenito o svećeništvu znači dotaknuti se same duše Božjeg naroda i osjetiti bilo njegova srca. Svećeništvo nije na marginama Božjeg naroda niti samo jedno od pitanja s kojima se Crkva danas susreće. Unutar Božjeg naroda, kojega je Krist Gospodin, veliki svećenik uzet od ljudi, učinio »kraljevstvom i svećenicima Bogu i svome Ocu« kako bi svi koji su kršteni bili posvećeni te prinosili duhovne žrtve, »ministerijalni svećenik odgaja i vodi svećenički narod, vrši euharistijsku žrtvu u Kristovoj osobi te je u ime svega naroda prinosi Bogu« (LG 10). Pitanje svećeništva zapravo je pitanje identiteta Crkve jer svi krštenici, kako bi mogli izvršavati svoju službu kraljevskog svećeništva, imaju potrebu svećeničkog posredništva Krista, koji je prisutan i djelotvoran upravo kroz ministerijalno svećeništvo. Iz toga proizlazi da razumijevanje identiteta svećenika vodi prema razumijevanju identiteta Crkva, a razumijevanje Crkve kao Tijela Kristova i zajednice svetih presudno je za razumijevanje novozavjetnog svećeništva. Isto se može reći i za službu svećenika, koja ne može biti definirana, a da ne govorimo, izvršena, izvan ili bez naroda u kojem i za kojeg svećenik izvršava svoju službu. U radu se prvo na temelju Sinajskog saveza (Izl 19 – 24) analiziraju privilegije izabranog naroda kao »kraljevstva svećenika« koje mu daju pravo približiti se Bogu uime svih naroda, kao i uloga starozavjetnih svećenika, osnovna zadaća kojih je »čuvati« Božju svetost, što podrazumijeva održavanje distance između Boga i ljudi. U Novom zavjetu zajedničko svećeništvo vjernika rađa se iz novog Saveza u Kristovoj krvi na posljednjoj večeri. Dajući svojim učenicima svoje tijelo i svoju krv, Krist ih čini sudionicima njegova vlastita života, a zapovijedajući im »činiti ovo njemu na spomen«, povjerava im i svoje svećeništvo, to jest snagu posvećivanja i posredništva. Svećenici koji danas primaju tu službu preko polaganja biskupovih ruku nastavljaju ne samo apostolsku službu navještaja evanđelja i nauka Riječi te upravljanja zajednicama i brigu o njima nego i Kristovu svećeničku žrtvu, koju ostvaruju u daru samih sebe ponajprije u posredničkoj službi jedinstva i posvećenja Božjeg naroda.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"17 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77261147","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad obrađuje neke od pozitivnih i negativnih aspekata Bolonjskog procesa pri čemu je istraživački akcenat stavljen na koncept sreće kod studenata. Kvantitativnom analizom sadržaja deset dokumenata koje su rezultat ministarskih konferencija za visoko obrazovanje u razdoblju od 2001. do 2020. godine ustvrdili smo kako Bolonjska reforma ne posvećuje izričit i direktan interes za koncept sreće i dobrobiti studenata. Štoviše, pojmovi sreća, sreća studen(a)ta i dobrobit studen(a)ta ne spominju se ni u jednom od tih dokumenata. Potrebito je da visokoobrazovne institucije omoguće studentima stjecanje profesionalnih i stručnih kompetencija i prikladno osposobljavanje za tržište rada, ali i da im se osiguraju prilike za osoban razvoj i za istraživanje i evaluiranje determinanti sretnog, smislenog i dobrog života. U tu svrhu rad elaborira neke od stavaka ključnih za ljudsku sreću, a koje su nedovoljno zastupljene u europskoj reformi visokog obrazovanja na štetu osobnog razvoja studenata. Rad je podijeljen u četiri djela. Prvi dio razlaže Bolonjsku deklaraciju i neke od ciljeva Bolonjskog procesa. Drugi dio analizira pozitivne i negativne aspekte Bolonjskog procesa. Treći dio provodi kvantitativnu analizu sadržaja deset dokumenata koji su rezultat ministarskih konferencija i istražuje koncept sreće i dobrobiti, dok četvrti dio na temelju etičke teorije objektivne istine razvija određena rješenja kako bi se sreći i dobrobiti studenata unutar visokog obrazovanja posvetila adekvatnija pozornost.
{"title":"Bolonjska reforma sveučilišta i pitanje sreće u visokom obrazovanju","authors":"Marijan Sertić","doi":"10.53745/bs.92.4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.4.3","url":null,"abstract":"Rad obrađuje neke od pozitivnih i negativnih aspekata Bolonjskog procesa pri čemu je istraživački akcenat stavljen na koncept sreće kod studenata. Kvantitativnom analizom sadržaja deset dokumenata koje su rezultat ministarskih konferencija za visoko obrazovanje u razdoblju od 2001. do 2020. godine ustvrdili smo kako Bolonjska reforma ne posvećuje izričit i direktan interes za koncept sreće i dobrobiti studenata. Štoviše, pojmovi sreća, sreća studen(a)ta i dobrobit studen(a)ta ne spominju se ni u jednom od tih dokumenata. Potrebito je da visokoobrazovne institucije omoguće studentima stjecanje profesionalnih i stručnih kompetencija i prikladno osposobljavanje za tržište rada, ali i da im se osiguraju prilike za osoban razvoj i za istraživanje i evaluiranje determinanti sretnog, smislenog i dobrog života. U tu svrhu rad elaborira neke od stavaka ključnih za ljudsku sreću, a koje su nedovoljno zastupljene u europskoj reformi visokog obrazovanja na štetu osobnog razvoja studenata. Rad je podijeljen u četiri djela. Prvi dio razlaže Bolonjsku deklaraciju i neke od ciljeva Bolonjskog procesa. Drugi dio analizira pozitivne i negativne aspekte Bolonjskog procesa. Treći dio provodi kvantitativnu analizu sadržaja deset dokumenata koji su rezultat ministarskih konferencija i istražuje koncept sreće i dobrobiti, dok četvrti dio na temelju etičke teorije objektivne istine razvija određena rješenja kako bi se sreći i dobrobiti studenata unutar visokog obrazovanja posvetila adekvatnija pozornost.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"4 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81309867","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak se sastoji od četiriju dijelova. U prvom se dijelu ukazuje na povijesni kontekst vezan uz osnutak Katehetskoga instituta pri Rimokatoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U drugom se djelu opisuje nastanak Katehetskoga instituta kao odgovor na potrebu formacije redovnica katehistica u župnim zajednicama s obzirom na značaj vjerskog odgoja u župnim zajednicama u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata. U trećem dijelu opisuju se promjene koje je Katehetski institut prošao u svome studijskom konceptu s obzirom na smjernice pojedinih dokumenata opće Crkve, pri čemu se ističe i njegov značajan doprinos u osposobljavanju vjeroučitelja nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. Naposljetku, u posljednjem dijelu, predstavljen je put promjena na Institutu na epistemološkoj i sadržajno-studijskoj razini, a s obzirom na nove društveno-kulturalne i religijske izazove kao i s obzirom na sve veću važnost i značenje obrazovanja u suvremenom svijetu.
一名成员由四名成员组成。第一部分指出了萨格勒布罗马天主教神学院慕道研究所草案的大背景。第二部分介绍了慕道研究所的建立是为了满足教区礼拜堂培养慕道修士的需要，同时关注第二次世界大战后教区礼拜堂宗教教育的特点。Katehetski Institute prošao u svome studijskom konceptu s obzirom na smjernice pojedinih dokumenata opće Crkve, pri če se ističe i jeho značajan doprinos u osposobljavanju vjeroučitelja nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj.在克罗地亚，在认识论和社会研究领域的研究所中，在文化和宗教领域的研究所中，在社会和经济领域的研究所中，在社会和经济领域的研究所中，在社会和经济领域的研究所中，在社会和经济领域的研究所中。
{"title":"Institut religijskih znanosti","authors":"Denis Barić","doi":"10.53745/bs.93.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.93.1.3","url":null,"abstract":"Članak se sastoji od četiriju dijelova. U prvom se dijelu ukazuje na povijesni kontekst vezan uz osnutak Katehetskoga instituta pri Rimokatoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. U drugom se djelu opisuje nastanak Katehetskoga instituta kao odgovor na potrebu formacije redovnica katehistica u župnim zajednicama s obzirom na značaj vjerskog odgoja u župnim zajednicama u vremenu nakon Drugoga svjetskog rata. U trećem dijelu opisuju se promjene koje je Katehetski institut prošao u svome studijskom konceptu s obzirom na smjernice pojedinih dokumenata opće Crkve, pri čemu se ističe i njegov značajan doprinos u osposobljavanju vjeroučitelja nakon demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj. Naposljetku, u posljednjem dijelu, predstavljen je put promjena na Institutu na epistemološkoj i sadržajno-studijskoj razini, a s obzirom na nove društveno-kulturalne i religijske izazove kao i s obzirom na sve veću važnost i značenje obrazovanja u suvremenom svijetu.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"39 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135660530","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad smjera prema uspostavljanju odnosa između Heideggerove filozofije prije okreta (Kehre) i one nakon njega. Temeljni je stav rada da se Heideggerov opus treba razumijevati kao cjelina, izbjegavajući uvriježenu podjelu na fenomenološku fundamentalnu ontologiju egzistencijalne analitike tubitka i misleće pjesništvo. U skladu s time, u radu se pomoću egzistencijala pravosti i nepravosti interpretira pomak od čovjekova života pod vlašću ispostavljajućeg nalaganja postava i pjesničke egzistencije kojoj se na prosvjetlini stječe bitak. Pjesnik obitava u pravosti kada je kadar odgovarati bezvučnoj kazi govora bitka imenujući biće u svom pjevanju. On je u pravosti jer je u skladu sa svojom biti bića usmjerenog na bitak, jer svojim pjesničkim govorom izriče biće u njegovu bitku i time je u blizini bitka samog.
{"title":"Postav i sloboda","authors":"Martina Volarević","doi":"10.53745/bs.92.4.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.4.2","url":null,"abstract":"Ovaj rad smjera prema uspostavljanju odnosa između Heideggerove filozofije prije okreta (Kehre) i one nakon njega. Temeljni je stav rada da se Heideggerov opus treba razumijevati kao cjelina, izbjegavajući uvriježenu podjelu na fenomenološku fundamentalnu ontologiju egzistencijalne analitike tubitka i misleće pjesništvo. U skladu s time, u radu se pomoću egzistencijala pravosti i nepravosti interpretira pomak od čovjekova života pod vlašću ispostavljajućeg nalaganja postava i pjesničke egzistencije kojoj se na prosvjetlini stječe bitak. Pjesnik obitava u pravosti kada je kadar odgovarati bezvučnoj kazi govora bitka imenujući biće u svom pjevanju. On je u pravosti jer je u skladu sa svojom biti bića usmjerenog na bitak, jer svojim pjesničkim govorom izriče biće u njegovu bitku i time je u blizini bitka samog.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"23 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"84667640","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Posljednja dva poglavlja Knjige Otkrivenja donose nam čuveni prikaz novog grada Jeruzalema. Dok se s jedne strane divimo ljepoti toga prikaza, istodobno smo uistinu i zbunjeni te se pitamo koji bi bio smisao takvog prikaza (usp. Otk 21–22). Naravno, uzimajući u obzir književnu vrstu Knjige Otkrivenja te njezin simboličan govor dolazimo na neki način do mogućeg odgovora o smislu i značenju prikaza novog Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja. Međutim, opis novog grada Jeruzalema ipak nas dovodi i pred temeljno pitanje o tome je li prikaz novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja utopija ili realnost? Stoga autor u ovom radu, uzevši u obzir novija istraživanja ove apokaliptičke knjige, nastoji na sveobuhvatan način pristupiti iznalaženju odgovora na pitanje o realitetu prikaza novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja.
变容记》的最后两章为我们描绘了耶路撒冷新城的辉煌景象。一方面，我们惊叹于这美丽的景象，另一方面，我们又感到困惑和惊醒，我们不禁要问自己，这样的景象有什么意义（参见启示录 21-22）。当然，考虑到《变容记》的文学类型及其象征性的语言，我们在某种程度上可以回答《变容记》中对新耶路撒冷的描述的含义和意义。然而，对耶路撒冷新城的描述也给我们带来了一个根本性的问题，即《变容记》中对耶路撒冷新城的描绘究竟是乌托邦还是现实？Stoga autor u ovom radu, uzevši u obzir u novija istraživanja ove apokaliptičke knihy, nastoji na sveobuhvatan sposób pristupiti iznalaženju ansora na pitanje o realitetu prikazza novog grad Jeruzalema u Knjiza Otkrivenja.
{"title":"New Jerusalem in the Book of Revelation – Utopia or Reality?","authors":"Ivan Benaković","doi":"10.53745/bs.93.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.93.2.1","url":null,"abstract":"Posljednja dva poglavlja Knjige Otkrivenja donose nam čuveni prikaz novog grada Jeruzalema. Dok se s jedne strane divimo ljepoti toga prikaza, istodobno smo uistinu i zbunjeni te se pitamo koji bi bio smisao takvog prikaza (usp. Otk 21–22). Naravno, uzimajući u obzir književnu vrstu Knjige Otkrivenja te njezin simboličan govor dolazimo na neki način do mogućeg odgovora o smislu i značenju prikaza novog Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja. Međutim, opis novog grada Jeruzalema ipak nas dovodi i pred temeljno pitanje o tome je li prikaz novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja utopija ili realnost? Stoga autor u ovom radu, uzevši u obzir novija istraživanja ove apokaliptičke knjige, nastoji na sveobuhvatan način pristupiti iznalaženju odgovora na pitanje o realitetu prikaza novog grada Jeruzalema u Knjizi Otkrivenja.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"34 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135659286","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovo se istraživanje pokrenulo (ne)prilikom rata u Ukrajini. Nakana autora nije bila govoriti o ratu u biblijskoj dimenziji tog pojma, nego želja za ukazanjem različitosti između mira koji svijet ne može dati na isti način na koji ga Bog daje. Jer sam Bog je mir. Ljudska nastojanja oko mira samo su prividna. Zato ovaj članak pokušava približiti pojam mira u Ivanovoj perspektivi te ukazati na njegov sadržaj. U ovom se članku istražuje također mogućnost primjenjivanja evanđeoskog teksta na svakodnevnicu. Isus je Mir i samo on može donijeti onaj dugotrajni mir. Mir koji pruža Mesija svojoj Crkvi nepresušan je lijek za zdravlje duše i tijela. On pobjeđuje svaki strah i tugu. Sve su to iskusili prvi učenici, a s njima i Crkva.
{"title":"Peace in John’s Gospel","authors":"Arkadiusz Krasicki, Ante Dražina","doi":"10.53745/bs.93.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.93.2.3","url":null,"abstract":"Ovo se istraživanje pokrenulo (ne)prilikom rata u Ukrajini. Nakana autora nije bila govoriti o ratu u biblijskoj dimenziji tog pojma, nego želja za ukazanjem različitosti između mira koji svijet ne može dati na isti način na koji ga Bog daje. Jer sam Bog je mir. Ljudska nastojanja oko mira samo su prividna. Zato ovaj članak pokušava približiti pojam mira u Ivanovoj perspektivi te ukazati na njegov sadržaj. U ovom se članku istražuje također mogućnost primjenjivanja evanđeoskog teksta na svakodnevnicu. Isus je Mir i samo on može donijeti onaj dugotrajni mir. Mir koji pruža Mesija svojoj Crkvi nepresušan je lijek za zdravlje duše i tijela. On pobjeđuje svaki strah i tugu. Sve su to iskusili prvi učenici, a s njima i Crkva.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"11 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135660114","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U svojem prilogu autor razmatra filozofijsko-teologijsko shvaćanje istine hercegovačkog franjevca Vladimira Krune Pandžića (1912. – 1965.), koje on iznosi u svom članku naslovljenom »U duhu potpunosti« (Mostar, 1935.), s posebnim osvrtom na Heideggerov rani spis »Što je metafizika« (1931.). U prilogu se pokazuje kako Pandžić filozofiju shvaća ponajprije kao »filozofiju bića« u njegovoj »neskrivenosti«, čime u bitnom ostaje upravo u okviru onoga što Heidegger smatra »sudbinskom« odredbom cjelokupne zapadne metafizike: u okviru »pitanja o biću kao biću«. Iz Heideggerova spomenutog spisa autor pokazuje da Pandžiću nije stalo do pitanja o bitku i njegovu smislu, nego isključivo do »duha potpunosti«, u kojem se promatra »biće kao takvo« – onoga »duha potpunosti« kojeg je po njemu »uvelo« kršćanstvo.
{"title":"Availability of the Scholastic Truth – Vladimir Friar Kruno Pandžić","authors":"Zvonko Miličić","doi":"10.53745/bs.92.4.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.4.1","url":null,"abstract":"U svojem prilogu autor razmatra filozofijsko-teologijsko shvaćanje istine hercegovačkog franjevca Vladimira Krune Pandžića (1912. – 1965.), koje on iznosi u svom članku naslovljenom »U duhu potpunosti« (Mostar, 1935.), s posebnim osvrtom na Heideggerov rani spis »Što je metafizika« (1931.). U prilogu se pokazuje kako Pandžić filozofiju shvaća ponajprije kao »filozofiju bića« u njegovoj »neskrivenosti«, čime u bitnom ostaje upravo u okviru onoga što Heidegger smatra »sudbinskom« odredbom cjelokupne zapadne metafizike: u okviru »pitanja o biću kao biću«. Iz Heideggerova spomenutog spisa autor pokazuje da Pandžiću nije stalo do pitanja o bitku i njegovu smislu, nego isključivo do »duha potpunosti«, u kojem se promatra »biće kao takvo« – onoga »duha potpunosti« kojeg je po njemu »uvelo« kršćanstvo.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"39 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"74515537","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad želi prikazati odnos krsnog i ministerijalnog svećeništva kao dvaju oblika izvršavanja Kristova jedincatog svećeništva, koji imaju svoje utemeljenje u sakramentima krštenja i svetog reda kroz misao crkvenih otaca i crkvenih pisaca. Stoga će biti predstavljena njihova svjedočanstva o Kristovu svećeništvu te o krsnom i ministerijalnom svećeništvu. Nakon toga prelazi se na Drugi vatikanski koncil koji se, raspravljajući o toj temi, vratio na korijenje, odnosno na crkvenu tradiciju, te oživio krsno svećeništvo, koje je protureformacijom bilo palo u zaborav. U tom kontekstu autor se bavi temama odnosa između tih dvaju svećeništva, njihova razlikovanja i jedinstva.
{"title":"Sakrament krštenja i sakrament svetog reda","authors":"J. Knežević","doi":"10.53745/bs.92.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.92.3.3","url":null,"abstract":"Rad želi prikazati odnos krsnog i ministerijalnog svećeništva kao dvaju oblika izvršavanja Kristova jedincatog svećeništva, koji imaju svoje utemeljenje u sakramentima krštenja i svetog reda kroz misao crkvenih otaca i crkvenih pisaca. Stoga će biti predstavljena njihova svjedočanstva o Kristovu svećeništvu te o krsnom i ministerijalnom svećeništvu. Nakon toga prelazi se na Drugi vatikanski koncil koji se, raspravljajući o toj temi, vratio na korijenje, odnosno na crkvenu tradiciju, te oživio krsno svećeništvo, koje je protureformacijom bilo palo u zaborav. U tom kontekstu autor se bavi temama odnosa između tih dvaju svećeništva, njihova razlikovanja i jedinstva.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"68 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80370083","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Svrhu ljudskog života nalazimo u svakoj ljudskoj djelatnosti kojom čovjek želi ispuniti svoj život, odnosno dati mu neki smisao i cilj: potraga za bogatstvom, užitkom, poslom, ljubavlju, znanošću, politikom itd. Čovjek koji je bez cilja i bez nade u njegovo postignuće izlaže se najvećem ljudskom problemu: problemu gubitka smisla. Suočen s gubitkom smisla, upada u stanje krizâ i patnje. Moralni izazov za čovjeka jest potraga za pravim smislom života, a moralna teologija jest ta koja pomaže čovjeku koji traži odgovor na pitanje smisla i posljednjeg ljudskog cilja. U radu se progovara o pitanju patnje i boli s obzirom na moralni pogled te se, kako bi se obuhvatila i perspektiva iz sociologije morala, prikazuju rezultati anketnog istraživanja provedenog na dobrovoljnom uzorku studenata i mladih (od 18 do 35 godina) u Hrvatskoj. Cilj je na temelju rezultata istraživanja odgovoriti na pitanje koje je moralne izazove i zahtjeve stanje izazvano pandemijom bolesti COVID‑19 stavilo pred svakodnevni život ispitanika uopće.
{"title":"Moralni izazovi i zahtjevi krizâ","authors":"M. Begić, Miriam Mary Brgles","doi":"10.53745/bs.91.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.53745/bs.91.3.5","url":null,"abstract":"Svrhu ljudskog života nalazimo u svakoj ljudskoj djelatnosti kojom čovjek želi ispuniti svoj život, odnosno dati mu neki smisao i cilj: potraga za bogatstvom, užitkom, poslom, ljubavlju, znanošću, politikom itd. Čovjek koji je bez cilja i bez nade u njegovo postignuće izlaže se najvećem ljudskom problemu: problemu gubitka smisla. Suočen s gubitkom smisla, upada u stanje krizâ i patnje. Moralni izazov za čovjeka jest potraga za pravim smislom života, a moralna teologija jest ta koja pomaže čovjeku koji traži odgovor na pitanje smisla i posljednjeg ljudskog cilja. U radu se progovara o pitanju patnje i boli s obzirom na moralni pogled te se, kako bi se obuhvatila i perspektiva iz sociologije morala, prikazuju rezultati anketnog istraživanja provedenog na dobrovoljnom uzorku studenata i mladih (od 18 do 35 godina) u Hrvatskoj. Cilj je na temelju rezultata istraživanja odgovoriti na pitanje koje je moralne izazove i zahtjeve stanje izazvano pandemijom bolesti COVID‑19 stavilo pred svakodnevni život ispitanika uopće.","PeriodicalId":53889,"journal":{"name":"Bogoslovska Smotra-Ephemerides Theologicae Zagrabienses","volume":"90 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78600850","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：