Cilj: Ispitati dozimetrijske trendove na organe od rizika i akutnu toksičnost u pacijenata s karcinomom pluća nemalih stanica liječenih trodimenzionalnom konformalnom kemoradioterapijom u jednom onkološkom centru. Metode: Ovo je retrospektivna studija provedena na Klinici za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split. Prikupljeni su podatci oboljelih od lokalno uznapredovalog nesitnostaničnog karcinoma pluća liječenih trodimenzionalnom konformalnom radioterapijom od 2011. godine do početka 2019. godine. Prikupljeni su podatci pacijenata koji su se zračili primarno, adjuvantno i/ili neoadjuvantno. Uključeni pacijenti primili su najmanje jedan ciklus kemoterapije. Ciljni volumeni i organi od rizika ocrtani su prema radioterapijskim smjernicama. Rezultati: Medijan doze na “planing treatment volume” bio je 56 Gy. Najčešća akutna radijacijska toksičnost bila je akutni ezofagitis. Nije zabilježen nijedan slučaj akutnog radijacijskog pneumonitisa. Nije pokazana korelacija između prekoračenja doze na zadane volumene organa od rizika i toksičnosti istih, te smo ukazali na trend poboljšanja dozimetrijskih rezultata kroz godine liječenja. Zaključak: Toksičnost liječenja 3D KRT-om lokalno uznapredovalog raka pluća u Klinici za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split usporediva je s objavljenim rezultatima drugih svjetskih institucija. S duljim vremenom primjene trodimenzionalne konformalne radioterapije u kliničkoj praksi postiže se optimalna raspodjela doza zračenja na rizične organe.
{"title":"Iskustva Klinike za onkologiju i radioterapiju u konkomitantnoj kemoradioterapiji nesitnostaničnog raka pluća trodimenzionalnom konformalnom tehnikom - dozimetrijska studija","authors":"Vide Vuletić, Darijo Hrepić, T. Boraska Jelavić","doi":"10.48188/hczz.1.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.9","url":null,"abstract":"Cilj:\u0000Ispitati dozimetrijske trendove na organe od rizika i akutnu toksičnost u\u0000pacijenata s karcinomom pluća nemalih stanica liječenih trodimenzionalnom\u0000konformalnom kemoradioterapijom u jednom onkološkom centru.\u0000Metode:\u0000Ovo je retrospektivna studija provedena na Klinici za onkologiju i\u0000radioterapiju KBC-a Split. Prikupljeni su podatci oboljelih od lokalno\u0000uznapredovalog nesitnostaničnog karcinoma pluća liječenih trodimenzionalnom\u0000konformalnom radioterapijom od 2011. godine do početka 2019. godine.\u0000Prikupljeni su podatci pacijenata koji su se zračili primarno, adjuvantno i/ili\u0000neoadjuvantno. Uključeni pacijenti primili su najmanje jedan ciklus\u0000kemoterapije. Ciljni volumeni i organi od rizika ocrtani su prema\u0000radioterapijskim smjernicama.\u0000Rezultati:\u0000Medijan doze na “planing treatment volume” bio je 56 Gy. Najčešća\u0000akutna radijacijska toksičnost bila je akutni ezofagitis. Nije zabilježen\u0000nijedan slučaj akutnog radijacijskog pneumonitisa. Nije pokazana korelacija\u0000između prekoračenja doze na zadane volumene organa od rizika i toksičnosti\u0000istih, te smo ukazali na trend poboljšanja dozimetrijskih rezultata kroz godine\u0000liječenja. Zaključak: Toksičnost\u0000liječenja 3D KRT-om lokalno uznapredovalog raka pluća u Klinici za onkologiju i\u0000radioterapiju KBC-a Split usporediva je s objavljenim rezultatima drugih\u0000svjetskih institucija. S duljim vremenom primjene trodimenzionalne konformalne\u0000radioterapije u kliničkoj praksi postiže se optimalna raspodjela doza zračenja\u0000na rizične organe.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"390 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121034185","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Prelaskom iz paternalističkog načina komuniciranja u zdravstvu na današnji suradno-partnerski način komuniciranja, značajno su se promijenile pardigme komuniciranja u oblasti zdravstva. Tome su značajno pridonijeli strelovit razvoj medicinske znanosti, informatika i vrlo izražen interes pacijenata za svoje zdravlje. Izgradnja modernih zdravstvenih sustava, specifična struktura rada u zdravstvenim ustanovama kao i proces rada, igraju važnu ulogu. U radu je razmotreno kompleksno funkcioniranje medicinskih timova i njihovih voditelja, uloga timskog rada, odlučivanje, vođenje, izbor vođe… Dijada, temeljni tim liječnika i medicinske sestre, u paternalističkom su modelu komuniciranja imali nadređen odnos prema pacijentu koji je bio pasivan objekt i koji je, bez dublje rasprave, jednosmjerno primao informacije. Danas su medicinari i pacijenti subjekti komunikacije, njihov je odnos ravnopravan, a njihova je komunikacija dvosmjerna. U radu su prikazani povijesni detalji složenog odnosa medicinara i pacijenata te specifičnosti komunikacije, paradigmatski primjeri u komunikaciji. Također je naglašen značaj komunikacije u unutarnjoj i vanjskoj javnosti.
{"title":"Specifičnosti komunikacije i upravljanja u zdravstvenim ustanovama","authors":"Endica Radić Hozo, Izet Hozo","doi":"10.48188/hczz.1.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.4","url":null,"abstract":"Prelaskom iz paternalističkog načina komuniciranja u zdravstvu na današnji suradno-partnerski način komuniciranja, značajno su se promijenile pardigme komuniciranja u oblasti zdravstva. Tome su značajno pridonijeli strelovit razvoj medicinske znanosti, informatika i vrlo izražen interes pacijenata za svoje zdravlje. Izgradnja modernih zdravstvenih sustava, specifična struktura rada u zdravstvenim ustanovama kao i proces rada, igraju važnu ulogu. U radu je razmotreno kompleksno funkcioniranje medicinskih timova i njihovih voditelja, uloga timskog rada, odlučivanje, vođenje, izbor vođe… Dijada, temeljni tim liječnika i medicinske sestre, u paternalističkom su modelu komuniciranja imali nadređen odnos prema pacijentu koji je bio pasivan objekt i koji je, bez dublje rasprave, jednosmjerno primao informacije. Danas su medicinari i pacijenti subjekti komunikacije, njihov je odnos ravnopravan, a njihova je komunikacija dvosmjerna. U radu su prikazani povijesni detalji složenog odnosa medicinara i pacijenata te specifičnosti komunikacije, paradigmatski primjeri u komunikaciji. Također je naglašen značaj komunikacije u unutarnjoj i vanjskoj javnosti.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126218475","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
AIM: to determine whether there is a difference in the level of nutritional status of children across age groups, which would indicate the need for a change in caloric values of daily menus that are currently the same for all age groups in kindergartens in Split. PARTICIPANTS AND METHODS: The study was conducted during June 2020 in “Grigor Vitez” kindergarten in Split. All parents were asked to voluntarily complete a questionnaire with a guarantee of anonymity. The data on height and weight of children were used to calculate the nutritional indicators: the body mass index (BMI) and the percentile curves of the body mass index (% BMI), defined by gender and age. RESULTS: Data for 128 children aged 3 - 6.99 of the kindergarten "Grigor Vitez" were analyzed. Children in the selected kindergartens did not differ significantly in relation to the level of their nutritional status across age groups (3 – 3.99 years, 4 – 4.99 years, 5 – 5.99 years, 6 – 6.99 years). The highest average percentile was determined (60.30) in the age group of children aged 6.00 - 6.99, which is 12.89 points higher than the average value of the percentile of children aged 3.00 - 3.99 years, while no difference was found by testing (F = 0.936; p = 0.426). CONCLUSION: Only percentile values were compared between kindergarten groups, and so it can be concluded that meals may have appropriate energy values, which should be checked by analyzing the menus, and comparing them with the recommendations.
{"title":"Comparison of Nutritional Status between Kindergarten Groups in Split","authors":"Nela Židić, N. Tomasović Mrčela","doi":"10.48188/hczz.1.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.1","url":null,"abstract":"AIM: to determine whether there is a difference in the\u0000level of nutritional status of children across age groups, which would indicate\u0000the need for a change in caloric values of daily menus that are currently the\u0000same for all age groups in kindergartens in Split. PARTICIPANTS AND METHODS: The study was conducted\u0000during June 2020 in “Grigor Vitez” kindergarten in Split. All parents were\u0000asked to voluntarily complete a questionnaire with a guarantee of anonymity.\u0000The data on height and weight of children were used to calculate the\u0000nutritional indicators: the body mass index (BMI) and the percentile curves of\u0000the body mass index (% BMI), defined by gender and age.\u0000RESULTS: Data for 128 children aged 3 - 6.99 of the kindergarten\u0000\"Grigor Vitez\" were analyzed. Children in the selected kindergartens\u0000did not differ significantly in relation to the level of their nutritional\u0000status across age groups (3 – 3.99 years, 4 – 4.99 years, 5 – 5.99 years, 6 – 6.99\u0000years). The highest average percentile was determined (60.30) in the age group\u0000of children aged 6.00 - 6.99, which is 12.89 points higher than the average\u0000value of the percentile of children aged 3.00 - 3.99 years, while no difference\u0000was found by testing (F = 0.936; p = 0.426).\u0000CONCLUSION: Only percentile values were compared\u0000between kindergarten groups, and so it can be concluded that meals may have\u0000appropriate energy values, which should be checked by analyzing the menus, and\u0000comparing them with the recommendations.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"171 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-11-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124157922","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Značajna uloga gerijatrije u hrvatskoj medicini","authors":"N. Tomasović Mrčela, Branko Kolarić","doi":"10.48188/hczz.1.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.1","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"31 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130661231","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Diana Elez, Rahela Orlandini, Mihajlo Lojpur, Mario Marendić
Cilj: Usporediti znanja učenika Zdravstvene škole Split i studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu o kardio-pulmonalnoj reanimaciji. Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 186 ispitanika, 94 studenta i 92 učenika. Korišten je mjerni instrument upitnik CAEPCR. Čimbenici uključenja ispitanika bili su dob >18 godina, bez dodatnih čimbenika isključenja. Rezultati: Zbrajanjem ispravnih odgovora u pitanjima znanja, dokazali smo statističku značajnu razliku prema ukupnom zbroju ispravnih odgovora na pitanja znanja između učenika i studenata (Z=2,96; r=0,217; P=0,003). Medijan ukupnog zbroja točnih odgovora u učenika Zdravstvene škole Split iznosi 6, a u studenata na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija u Splitu iznosi 5. Postoji statistički značajna, slaba negativna korelacija ukupnog zbroja pozitivnih odgovora sa životnom dobi ispitanika (ρ=-0,195; P=0,008). Raspodjela ukupnog zbroja ispravnih odgovora na pitanja znanja prema 5 formiranih skupina statistički se značajno razlikovala između ustanova. Zaključak: S obzirom na dobivene rezultate možemo zaključiti da je razina znanja veća kod ispitanika Zdravstvene srednje škole u odnosu na studente Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu. Tom rezultatu doprinosi razlika u provedenoj eduka-ciji prikazana u nastavnim planovima i programima. Zbog razlike u edukaciji odnosno u trajanju edukacije i vremena protijeka od edukacije, potrebno je provesti daljnje detaljnije istraživanje o utjecaju tih čimbenika na znanje.
{"title":"Usporedba razine znanja među učenicima Zdravstvene škole Split i studenata Sestrinstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu o kardiopulmonalnoj reanimaciji","authors":"Diana Elez, Rahela Orlandini, Mihajlo Lojpur, Mario Marendić","doi":"10.48188/hczz.1.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.5","url":null,"abstract":"Cilj: Usporediti znanja učenika Zdravstvene škole Split i studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu o kardio-pulmonalnoj reanimaciji.\u0000Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 186 ispitanika, 94 studenta i 92 učenika. Korišten je mjerni instrument upitnik CAEPCR. Čimbenici uključenja ispitanika bili su dob >18 godina, bez dodatnih čimbenika isključenja.\u0000Rezultati: Zbrajanjem ispravnih odgovora u pitanjima znanja, dokazali smo statističku značajnu razliku prema ukupnom zbroju ispravnih odgovora na pitanja znanja između učenika i studenata (Z=2,96; r=0,217; P=0,003). Medijan ukupnog zbroja točnih odgovora u učenika Zdravstvene škole Split iznosi 6, a u studenata na Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija u Splitu iznosi 5. Postoji statistički značajna, slaba negativna korelacija ukupnog zbroja pozitivnih odgovora sa životnom dobi ispitanika (ρ=-0,195; P=0,008). Raspodjela ukupnog zbroja ispravnih odgovora na pitanja znanja prema 5 formiranih skupina statistički se značajno razlikovala između ustanova. \u0000Zaključak: S obzirom na dobivene rezultate možemo zaključiti da je razina znanja veća kod ispitanika Zdravstvene srednje škole u odnosu na studente Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija u Splitu. Tom rezultatu doprinosi razlika u provedenoj eduka-ciji prikazana u nastavnim planovima i programima. Zbog razlike u edukaciji odnosno u trajanju edukacije i vremena protijeka od edukacije, potrebno je provesti daljnje detaljnije istraživanje o utjecaju tih čimbenika na znanje.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"105 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124750811","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Poput drugih društava koja poštuju ljudska prava i slobode, Republika Hrvatska je pravo pacijenta na drugo stručno mišljenje uvrstila kao pozitivnu pravnu normu u zakonodavni okvir. Drugo mišljenje je neovisno mišljenje drugog stručnjaka o prvotno po-stavljenoj dijagnozi ili predloženom tretmanu liječenja, koje najčešće traži pacijent. U radu se raspravlja o institutu drugog struč-nog mišljenja u okviru prava pacijenta na samoodređenje i Zakona o zaštiti prava pacijenata, uz navođenje razloga koji motiviraju pacijente u ostvarivanju ovog prava. Navode se rezultati o provedenim međunarodnim istraživanjima o razlozima zbog kojih su pacijenti tražili drugo stručno mišljenje, u kojoj mjeri su prve dijagnoze potvrđene ili promijenjene. Studije su pokazale kako druga mišljenja češće donose promjenu provođenju terapije nego promjene u dijagnozi, koje također nisu zanemarive. Liječnici češće informiraju o pravu na traženje drugog mišljenja mlađe, educirane pacijente.
{"title":"Pravo pacijenta na drugo stručno mišljenje","authors":"Ljubica Žunić","doi":"10.48188/hczz.1.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.3","url":null,"abstract":"Poput drugih društava koja poštuju ljudska prava i slobode, Republika Hrvatska je pravo pacijenta na drugo stručno mišljenje uvrstila kao pozitivnu pravnu normu u zakonodavni okvir. Drugo mišljenje je neovisno mišljenje drugog stručnjaka o prvotno po-stavljenoj dijagnozi ili predloženom tretmanu liječenja, koje najčešće traži pacijent. U radu se raspravlja o institutu drugog struč-nog mišljenja u okviru prava pacijenta na samoodređenje i Zakona o zaštiti prava pacijenata, uz navođenje razloga koji motiviraju pacijente u ostvarivanju ovog prava. Navode se rezultati o provedenim međunarodnim istraživanjima o razlozima zbog kojih su pacijenti tražili drugo stručno mišljenje, u kojoj mjeri su prve dijagnoze potvrđene ili promijenjene. Studije su pokazale kako druga mišljenja češće donose promjenu provođenju terapije nego promjene u dijagnozi, koje također nisu zanemarive. Liječnici češće informiraju o pravu na traženje drugog mišljenja mlađe, educirane pacijente.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"28 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129826188","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sindrom sagorijevanja na poslu (engl. burnout syndrome) rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučin-kovitih strategija suočavanja sa stresom, a mnogobrojne studije provedene na medicinskim sestrama i liječnicima potvrđuju kako su mu posebno izloženi zdravstveni radnici. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, zdravstveno osoblje postalo je izloženo i dodatnim stresnim čimbenicima, što povećava mogućnost razvijanja sindroma sagorijevanja. Ovaj pregledni rad donosi najnovije podatke o stopi prevalencije sindroma sagorijevanja u zdravstvenih radnika (medicinskih sestara i liječnika), prije i za vrijeme krize izazvane virusom SARS-CoV-19, te razmatra čimbenike koje utječu na razvitak sindroma sagorijevanja, s ciljem identificiranja čimbenika koji djeluju protektivno na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Prikupljeni podaci u brojnim studijama potvrđuju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sustava.
{"title":"Sindrom sagorijevanja među zdravstvenim radnicima u pandemiji bolesti COVID-19","authors":"Stipe Drmić, L. Murin","doi":"10.48188/hczz.1.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.6","url":null,"abstract":"Sindrom sagorijevanja na poslu (engl. burnout syndrome) rezultat je kroničnog stresa na poslu, uz korištenje relativno neučin-kovitih strategija suočavanja sa stresom, a mnogobrojne studije provedene na medicinskim sestrama i liječnicima potvrđuju kako su mu posebno izloženi zdravstveni radnici. Tijekom pandemije bolesti COVID-19, zdravstveno osoblje postalo je izloženo i dodatnim stresnim čimbenicima, što povećava mogućnost razvijanja sindroma sagorijevanja. Ovaj pregledni rad donosi najnovije podatke o stopi prevalencije sindroma sagorijevanja u zdravstvenih radnika (medicinskih sestara i liječnika), prije i za vrijeme krize izazvane virusom SARS-CoV-19, te razmatra čimbenike koje utječu na razvitak sindroma sagorijevanja, s ciljem identificiranja čimbenika koji djeluju protektivno na mentalno zdravlje zdravstvenih djelatnika. Prikupljeni podaci u brojnim studijama potvrđuju kako je od velikog značenja pravovremeno razviti strategije prevencije, liječenja i rehabilitacije osoba sa sindromom sagorijevanja, čime bi se održalo mentalno zdravlje medicinskog osoblja, ali i kvaliteta skrbi koja se pruža pacijentima unutar zdravstvenog sustava.","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"116 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130705553","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike znanja o psihijatrijskim bolestima između studenata zdravstvenih i nezdrav-stvenih studija Sveučilišta u Splitu te ispitati razlike znanja o psihijatrijskim bolestima s obzirom na spol i dob sudionika. Metode: Uzorak u ovom istraživanju sačinjava 280 studenata Sveučilišta u Splitu. Korišteni mjerni instrument je novokon-struirani upitnik sastavljen od 20 pitanja o psihijatrijskim bolestima. Upitnik je pouzdan za interpretaciju rezultata, vrijednost Cronbach’s alpha iznosi 0,74. Obrada podataka uključivala je izračun deskriptivnih parametara kao i korištenje neparametrijskog Mann Whitney U testa za utvrđivanje razlika prema spolu, dobnim skupinama te vrsti studija. Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Rezultati: Rezultati istraživanja upućuju na nisku razinu znanja studenata o psihijatrijskim bolestima. Ukupan postotak točno riješenih odgovora na ukupnom uzorku sudionika iznosi 58,4%. Utvrđena je značajna razlika u znanju među studentima zdrav-stvenih i nezdravstvenih studija za 6 od ukupno 20 čestica. Studenti više znaju o bolestima ovisnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju nego o shizofreniji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Značajna razlika u znanju studenata s obzirom na spol i dob sudionika nije utvrđena. Zaključci: Iako studenti zdravstvenih studija imaju veću razinu znanja o psihijatrijskim bolestima u odnosu na studente nezdravstvenih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutan prostor za napredak u shvaćanju simptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupine. Navedeno ukazuje na potrebu popularizacije spomenutog područja unutar okvira znanstveno-istraživačke zajednice kako bi se educirala javnost o psihijatrijskim bolestima i time oboljelima omogućio kvalitetniji standard življenja
目的：本研究的目的是确认斯普利特大学医学专业和非医学专业学生在精神疼痛知识方面的差异，并研究患者性别和年龄在精神疼痛知识方面的差异。方法：斯普利特大学的 280 名学生参与了本研究。使用的测量工具是一份新编制的调查问卷，包含 20 个有关精神疼痛的问题。该工具用于解释结果，其 Cronbach's alpha 值为 0.74。数据处理包括描述性参数的计算，以及使用非参数曼-惠特尼 U 检验来确定性别、年龄组和研究类型之间的差异。本研究获得了 Sveučilišnog odjela zdravih studija Sveučilišta u Splitu 伦理委员会的批准。在最终抽样的评委中，准确回答问题的比例为 58.4%。 在总共 20 名学生中，有 6 名医学专业和非医学专业的学生在知识方面存在显著差异。学生们对焦虑症和创伤后应激障碍的了解多于对精神分裂症和双相情感障碍的了解。Zakludčci: Iako studenti zdravih studija imaju veću razinu znal o psihijatrijskim bolesti u odnosu na studente nezravedih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutanan prostor za napredak u shvaćanju symptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupiny.在此，我们希望通过普及前列腺疾病的相关知识来提高人们对前列腺疾病的认识，并在日常生活中加强对前列腺疾病相关知识的教育。
{"title":"Znanje studenata Sveučilišta u Splitu o psihijatrijskim bolestima","authors":"Zvonimir Puljić, Zvonimir Supičić, Mirjana Milić, Diana Aranza","doi":"10.48188/hczz.1.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.48188/hczz.1.1.4","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike znanja o psihijatrijskim bolestima između studenata zdravstvenih i nezdrav-stvenih studija Sveučilišta u Splitu te ispitati razlike znanja o psihijatrijskim bolestima s obzirom na spol i dob sudionika.\u0000Metode: Uzorak u ovom istraživanju sačinjava 280 studenata Sveučilišta u Splitu. Korišteni mjerni instrument je novokon-struirani upitnik sastavljen od 20 pitanja o psihijatrijskim bolestima. Upitnik je pouzdan za interpretaciju rezultata, vrijednost Cronbach’s alpha iznosi 0,74. Obrada podataka uključivala je izračun deskriptivnih parametara kao i korištenje neparametrijskog Mann Whitney U testa za utvrđivanje razlika prema spolu, dobnim skupinama te vrsti studija. Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu.\u0000Rezultati: Rezultati istraživanja upućuju na nisku razinu znanja studenata o psihijatrijskim bolestima. Ukupan postotak točno riješenih odgovora na ukupnom uzorku sudionika iznosi 58,4%. Utvrđena je značajna razlika u znanju među studentima zdrav-stvenih i nezdravstvenih studija za 6 od ukupno 20 čestica. Studenti više znaju o bolestima ovisnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju nego o shizofreniji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Značajna razlika u znanju studenata s obzirom na spol i dob sudionika nije utvrđena.\u0000Zaključci: Iako studenti zdravstvenih studija imaju veću razinu znanja o psihijatrijskim bolestima u odnosu na studente nezdravstvenih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutan prostor za napredak u shvaćanju simptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupine. Navedeno ukazuje na potrebu popularizacije spomenutog područja unutar okvira znanstveno-istraživačke zajednice kako bi se educirala javnost o psihijatrijskim bolestima i time oboljelima omogućio kvalitetniji standard življenja","PeriodicalId":240055,"journal":{"name":"Hrvatski časopis zdravstvenih znanosti","volume":"13 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130138143","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：