Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101
Matija Miloš, Valentino Kuzelj
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.
这项工作考察了对社会国家、社会权利和税收制度的宪法概念之间区别的简化接受和不接受。在Hrvatske共和国的praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republice Hrvatsek，koji zbog jaza koji nalazi izmeřu tih kategorija propušta adekvatno tumačiti ištititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva。这种行动的最终结果是创造了过度的司法自我约束空间。对司法活动的恐惧是反复呼吁学说政治问题的唯一选择，与此相反，有人指出，如果社会国家作为克罗地亚宪法身份的构成者并不重要，那么它应该被解释为解释税收制度的一种可行方式。社会状态和更具体的税收类别之间的这种联系不应导致一个政治过度活跃的法院，而它主要关注其决策模式在定义自己的行动时的弱点和后果，而不是解释原则的局限性。
{"title":"Ostvarenje i zaštita ustavnog ideala porezne pravednosti u svjetlu zahtjeva socijalne države","authors":"Matija Miloš, Valentino Kuzelj","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101","url":null,"abstract":"U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45750969","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055
Maša Marochini Zrinski, Anamarija Kvaternik
Sloboda izražavanja, kao jedan od temelja demokratskog društva, spada u kvalificirano konvencijsko pravo koje je uvijek, kada su za to ispunjene pretpostavke, podložno ograničenjima. Jedno od dopuštenih ograničenja, odnosno legitimnih ciljeva taksativno navedenih u čl. 10. Konvencije, za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Također, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu izražavanja u čl. 38., dok čl. 16. propisuje dopuštena ograničenja sloboda iz Ustava, iako ne navodi posebno očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Unatoč nevelikom broju predmeta u kojima se ispitivala dopuštenost ograničenja slobode izražavanja radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudačke vlasti, iste autorice smatraju ih značajnima te će se iz tog razloga prikazati slučajevi iz domaće prakse, i to na svim razinama sudovanja, kao i najznačajnije presude Europskog suda koje se bave upravo navedenim legitimnim ciljem kao dopuštenim ograničenjem slobode izražavanja. Autorice su spomenute slučajeve prikazale prvenstveno kroz dvije skupine predmeta: one u kojima su osobe koje su smatrale da im je povrijeđena sloboda izražavanja bili novinari, kao i one u kojima se radilo o odvjetnicima koji su provodili slobodu izražavanja u sudnici ili izvan nje.
言论自由作为民主社会的基本要素之一，属于一项有条件的常规法律，它总是得到遵守，并受到限制。允许的限制之一，即第3条所述的合法目标10.Konvencije，za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti。塔科杰尔，乌斯塔夫共和国Hrvatske jamči slobodu izražavanja učl。第38条，而第38条第16条允许限制不受《宪法》约束的自由，尽管它没有具体规定对司法权威和不公正的特别保护。尽管调查言论自由授权以维护司法权威和不公正的受试者数量坚定不移，但这些当局认为这些问题很重要，因此将在各级审判的国内实践案例中表现出来，以及欧洲法院关于允许限制言论自由这一合法目标的最重要判决。当局提到这些案件，主要涉及两组主题：被认为因言论自由而受伤的人是记者的案件，以及律师在法院内外行使言论自由的案件。
{"title":"Očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti kao dopušteno ograničenje prava na slobodu izražavanja – hrvatska i konvencijska perspektiva","authors":"Maša Marochini Zrinski, Anamarija Kvaternik","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055","url":null,"abstract":"Sloboda izražavanja, kao jedan od temelja demokratskog društva, spada u kvalificirano konvencijsko pravo koje je uvijek, kada su za to ispunjene pretpostavke, podložno ograničenjima. Jedno od dopuštenih ograničenja, odnosno legitimnih ciljeva taksativno navedenih u čl. 10. Konvencije, za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Također, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu izražavanja u čl. 38., dok čl. 16. propisuje dopuštena ograničenja sloboda iz Ustava, iako ne navodi posebno očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Unatoč nevelikom broju predmeta u kojima se ispitivala dopuštenost ograničenja slobode izražavanja radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudačke vlasti, iste autorice smatraju ih značajnima te će se iz tog razloga prikazati slučajevi iz domaće prakse, i to na svim razinama sudovanja, kao i najznačajnije presude Europskog suda koje se bave upravo navedenim legitimnim ciljem kao dopuštenim ograničenjem slobode izražavanja. Autorice su spomenute slučajeve prikazale prvenstveno kroz dvije skupine predmeta: one u kojima su osobe koje su smatrale da im je povrijeđena sloboda izražavanja bili novinari, kao i one u kojima se radilo o odvjetnicima koji su provodili slobodu izražavanja u sudnici ili izvan nje.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45603523","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1231
Dean Vuleta
Namirenje hipotekarne novčane tražbine vjerovnika na pokretninama velike vrijednosti predstavlja kompleksan i neizvjestan pravni postupak. Toj tvrdnji ide u prilog i činjenica da razne jurisdikcije imaju različit pristup klasifikaciji novčanih tražbina i načinu njihova namirenja. Tako zainteresirane osobe mogu biti u nedoumici po pitanju pravnog statusa i prvenstvenog reda u namirenju hipotekarne novčane tražbine na pokretninama velike vrijednosti, odnosno na zrakoplovu i brodu. U prvom dijelu rada općenito se obrazlaže različito tumačenje pravne naravi založnih prava te različit pristup u namirenju tražbina u anglosaksonskom (common law) i kontinentalnom pravnom sustavu. Potom se obrazlaže institut hipoteke na zrakoplovu te načini namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu u poredbenom pravu, odnosno zakonske ovlasti koje ima na raspolaganju hipotekarni vjerovnik. Intencija je daljnjeg istraživanja kritički prikaz zakonodavne regulacije hrvatskog prava koja prati institut hipoteke i namirenje hipotekarne tražbine na zrakoplovu. Odredbe o sudskom namirenju tražbina na zrakoplovu predviđaju većim dijelom postupanje po načelu analogia legis s odredbama o sudskom namirenju tražbina na brodu, pa odredbe članka 175. ovršnog dijela Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu upućuju na odgovarajuću primjenu odredbi članaka 867. – 988. ovršnog dijela Pomorskog zakonika. Međutim, odredbe o ovlastima hipotekarnog vjerovnika na zrakoplovu i namirenju hipotekarne tražbine na zrakoplovu, bez sudske aktivnosti, nisu dovoljno transparentne te moraju biti redefinirane i dopunjene odgovarajućim rješenjima koje nudie poredbeno pravo i Pomorski zakonik RH. Analitičkim pristupom postojećim odredbama predlažu se adekvatne dopune kao putokaz u kvalitetnijem i potpunijem reguliranju hipoteke i postupka namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu.
{"title":"Namirenje hipotekarne tražbine na pokretninama velike vrijednosti s posebnim osvrtom na zrakoplov","authors":"Dean Vuleta","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1231","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1231","url":null,"abstract":"Namirenje hipotekarne novčane tražbine vjerovnika na pokretninama velike vrijednosti predstavlja kompleksan i neizvjestan pravni postupak. Toj tvrdnji ide u prilog i činjenica da razne jurisdikcije imaju različit pristup klasifikaciji novčanih tražbina i načinu njihova namirenja. Tako zainteresirane osobe mogu biti u nedoumici po pitanju pravnog statusa i prvenstvenog reda u namirenju hipotekarne novčane tražbine na pokretninama velike vrijednosti, odnosno na zrakoplovu i brodu. U prvom dijelu rada općenito se obrazlaže različito tumačenje pravne naravi založnih prava te različit pristup u namirenju tražbina u anglosaksonskom (common law) i kontinentalnom pravnom sustavu. Potom se obrazlaže institut hipoteke na zrakoplovu te načini namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu u poredbenom pravu, odnosno zakonske ovlasti koje ima na raspolaganju hipotekarni vjerovnik. Intencija je daljnjeg istraživanja kritički prikaz zakonodavne regulacije hrvatskog prava koja prati institut hipoteke i namirenje hipotekarne tražbine na zrakoplovu. Odredbe o sudskom namirenju tražbina na zrakoplovu predviđaju većim dijelom postupanje po načelu analogia legis s odredbama o sudskom namirenju tražbina na brodu, pa odredbe članka 175. ovršnog dijela Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu upućuju na odgovarajuću primjenu odredbi članaka 867. – 988. ovršnog dijela Pomorskog zakonika. Međutim, odredbe o ovlastima hipotekarnog vjerovnika na zrakoplovu i namirenju hipotekarne tražbine na zrakoplovu, bez sudske aktivnosti, nisu dovoljno transparentne te moraju biti redefinirane i dopunjene odgovarajućim rješenjima koje nudie poredbeno pravo i Pomorski zakonik RH. Analitičkim pristupom postojećim odredbama predlažu se adekvatne dopune kao putokaz u kvalitetnijem i potpunijem reguliranju hipoteke i postupka namirenja hipotekarne tražbine na zrakoplovu.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48636871","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1205
Jelena Kasap
Za proučavanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova, imovinskopravnog položaja žene u braku, ali i drugih instituta od kojih je najpoznatiji djevojački miraz u razdoblju na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, ženidbeni ugovori od neprocjenjiva su značaja. Iako pravnopovijesna znanost raspolaže vrijednim istraživanjima bračnog i nasljednog prava čak i kada je riječ o području Slavonije, praktična analiza pravnih isprava, tj. bračnih ugovora, u tim je istraživanjima izostala. Ovim istraživanjem nastojat će se rekonstruirati sadržaj ženidbenih ugovora očuvanih unutar zbirke javnobilježničkih isprava u Državnom arhivu u Osijeku. Raščlamba sadržaja isprava ima za svrhu istražiti je li ugovaranje imovinskopravnih odnosa između bračnih drugova bila česta praksa u društvenom životu građana Osijeka te okolice, te formu i sadržaj pojedinih ugovora. Nastojat će se utvrditi jesu li regulirani instituti u promatranom razdoblju težili k pružanju osiguranja supružnicima za vrijeme trajanja braka ili su pružali osiguranje supružnicima nakon smrti jednog partnera. Osim povijesnopravnog pristupa sadržaju arhivskog materijala, ovim će se istraživanjem nastojati utvrditi i relevantne odredbe mjerodavnog prava koje su normirale spomenute institute, ali valja napomenuti kako su određeni instituti usred neprecizne zakonske regulacije uređeni i odredbama običajnog prava.
{"title":"Pravna obilježja ženidbenih ugovora na području Osijeka i Baranje na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće","authors":"Jelena Kasap","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1205","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1205","url":null,"abstract":"Za proučavanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova, imovinskopravnog položaja žene u braku, ali i drugih instituta od kojih je najpoznatiji djevojački miraz u razdoblju na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, ženidbeni ugovori od neprocjenjiva su značaja. Iako pravnopovijesna znanost raspolaže vrijednim istraživanjima bračnog i nasljednog prava čak i kada je riječ o području Slavonije, praktična analiza pravnih isprava, tj. bračnih ugovora, u tim je istraživanjima izostala. Ovim istraživanjem nastojat će se rekonstruirati sadržaj ženidbenih ugovora očuvanih unutar zbirke javnobilježničkih isprava u Državnom arhivu u Osijeku. Raščlamba sadržaja isprava ima za svrhu istražiti je li ugovaranje imovinskopravnih odnosa između bračnih drugova bila česta praksa u društvenom životu građana Osijeka te okolice, te formu i sadržaj pojedinih ugovora. Nastojat će se utvrditi jesu li regulirani instituti u promatranom razdoblju težili k pružanju osiguranja supružnicima za vrijeme trajanja braka ili su pružali osiguranje supružnicima nakon smrti jednog partnera. Osim povijesnopravnog pristupa sadržaju arhivskog materijala, ovim će se istraživanjem nastojati utvrditi i relevantne odredbe mjerodavnog prava koje su normirale spomenute institute, ali valja napomenuti kako su određeni instituti usred neprecizne zakonske regulacije uređeni i odredbama običajnog prava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48365773","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1035
M. Klarić
True this paper it would be analyzed sub-municipal government as a organizational form of local governance with comparative perspective, and elements which generally formed sub-municipal government as a tools for delivery of local public services and managing of local initiatives which are important for the local community. These two roles are crucial for understanding of dynamic in sub-municipal government. Special focus would be held on sub-municipal government in South- Eastern European countries, which they have a common history and institutional framework, with the main question: how can sub-municipal government contribute to strengthening of decentralization and democratic processes in the local community directly and, indirectly in whole society. Self-government systems which are highly decentralized usually have developed sub-municipal government. On the other side, in centralized countries sub-municipal government usually has reduced role which is connected with managing of public tasks connected with local community needs. The main question is how sub-municipal government can improve decentralization, and how those efforts at the end of the day contribute to better development of whole society.
{"title":"Decentralization and Sub-Municipal Government in South- Eastern European Countries","authors":"M. Klarić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1035","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1035","url":null,"abstract":"True this paper it would be analyzed sub-municipal government as a organizational form of local governance with comparative perspective, and elements which generally formed sub-municipal government as a tools for delivery of local public services and managing of local initiatives which are important for the local community. These two roles are crucial for understanding of dynamic in sub-municipal government. Special focus would be held on sub-municipal government in South- Eastern European countries, which they have a common history and institutional framework, with the main question: how can sub-municipal government contribute to strengthening of decentralization and democratic processes in the local community directly and, indirectly in whole society. Self-government systems which are highly decentralized usually have developed sub-municipal government. On the other side, in centralized countries sub-municipal government usually has reduced role which is connected with managing of public tasks connected with local community needs. The main question is how sub-municipal government can improve decentralization, and how those efforts at the end of the day contribute to better development of whole society.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47921330","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.929
Aykut Emre
International arbitration is widely enjoyed in international commercial disputes. Popular arbitral institutions are known for international commercial disputes. Moreover, academic papers generally analyse international commercial arbitration. However, intellectual property disputes are also resolved in arbitration. Therefore, WIPO set up arbitration and mediation institution in its body. Purpose of this paper is to emphasize that arbitration is also suitable alternative dispute resolution for intellectual property disputes.
{"title":"Intellectual property disputes and international arbitration","authors":"Aykut Emre","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.929","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.929","url":null,"abstract":"International arbitration is widely enjoyed in international commercial disputes. Popular arbitral institutions are known for international commercial disputes. Moreover, academic papers generally analyse international commercial arbitration. However, intellectual property disputes are also resolved in arbitration. Therefore, WIPO set up arbitration and mediation institution in its body. Purpose of this paper is to emphasize that arbitration is also suitable alternative dispute resolution for intellectual property disputes.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48331987","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.763
Bruno Moslavac
Karakteristično protupravno stanje hotimičnog izbjegavanja obveze uzdržavanja druge osobe koje svojom radnjom stvori počinitelj kaznenog djela, može opstojati ovisno ili neovisno o njegovoj volji. Budući da je povreda dužnosti uzdržavanja trajno kazneno djelo, nameće se pitanje prekida li pravomoćna sudska odluka kaznenog suda kontinuitet neprava i je li moguće okorjelom povratniku ponovno suditi, bez povrede načela ne bis in idem. U radu je korištena metoda analize, deskriptivna za obilježja djela, a eksplikativna za poseban osvrt na ličnost počinitelja i utvrđivanje oblika privremenog prestanka neprava na strani počinitelja. Statističkom metodom u kombinaciji s metodom uzorka provedeno je specifično istraživanje konkretnih predmeta na usustavljenom uzorku punoljetnih počinitelja kaznenog djela nedozvoljene trgovine na području Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazuju da svršetak radnje uskrate izdvajanja sredstava za skrb o drugoj osobi različitoj od počinitelja kaznenog djela ne ovisi uvijek o njegovim postupcima, da osuda ne smije predstavljati temelj ili podstrek za daljnje kršenje obveze i da pravomoćna sudska presuda mora biti osnova zaključka da je dovršena radnja trajnog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja. Zaključno se utvrđuje da osuda za trajno kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja ne uključuje i daljnje održavanje protupravnog stanja prouzročenog propuštanjem zakonske obveze počinitelja da pribavlja nužna sredstva za život osobe o kojoj je dužan skrbiti.
典型的是，最热门的逃避义务的犯罪情况可能会根据他人的意愿而存续，以抚养在其店铺内犯下刑事罪行的另一人。由于拘留义务是一种永久性的惩罚罪行，人们会问，法院的决定是否是为了阻止不公正现象的继续，以及是否有可能在不损害反对原则的情况下再次对强硬的返回者进行审判。分析方法、标记行为的描述性、对犯罪者人格的明确检查以及对犯罪者的临时停职形式的确定。统计数据表明，我的精神病患者没有具体的精神病治疗方法。Rezultati istraživanja pokazuju da svršetak radnje uskrate izdvajanja srestava za skrb o drugoj osobi različitoj od počinitel贾他的行为，得出的结论是，法院的永久犯罪不包括因法律失效而导致的犯罪状态的持续维持。犯罪人承诺获得有义务照顾的人的必要生活手段。
{"title":"Prekid kontinuiteta radnje trajnog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja","authors":"Bruno Moslavac","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.763","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.763","url":null,"abstract":"Karakteristično protupravno stanje hotimičnog izbjegavanja obveze uzdržavanja druge osobe koje svojom radnjom stvori počinitelj kaznenog djela, može opstojati ovisno ili neovisno o njegovoj volji. Budući da je povreda dužnosti uzdržavanja trajno kazneno djelo, nameće se pitanje prekida li pravomoćna sudska odluka kaznenog suda kontinuitet neprava i je li moguće okorjelom povratniku ponovno suditi, bez povrede načela ne bis in idem.\u0000U radu je korištena metoda analize, deskriptivna za obilježja djela, a eksplikativna za poseban osvrt na ličnost počinitelja i utvrđivanje oblika privremenog prestanka neprava na strani počinitelja. Statističkom metodom u kombinaciji s metodom uzorka provedeno je specifično istraživanje konkretnih predmeta na usustavljenom uzorku punoljetnih počinitelja kaznenog djela nedozvoljene trgovine na području Republike Hrvatske.\u0000Rezultati istraživanja pokazuju da svršetak radnje uskrate izdvajanja sredstava za skrb o drugoj osobi različitoj od počinitelja kaznenog djela ne ovisi uvijek o njegovim postupcima, da osuda ne smije predstavljati temelj ili podstrek za daljnje kršenje obveze i da pravomoćna sudska presuda mora biti osnova zaključka da je dovršena radnja trajnog kaznenog djela povrede dužnosti uzdržavanja.\u0000Zaključno se utvrđuje da osuda za trajno kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja ne uključuje i daljnje održavanje protupravnog stanja prouzročenog propuštanjem zakonske obveze počinitelja da pribavlja nužna sredstva za život osobe o kojoj je dužan skrbiti.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46006124","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.907
Marijo Franetović
Uvodno se definira propast Mletačke Republike 1797., prva austrijska (1797. – 1806.) i francuska uprava (1806. – 1813.) nakon koje mletački posjedi (Mletačka Dalmacija i Boka kotorska) te nekadašnja Dubrovačka Republika dolaze u vlast Habsburške Monarhije koja formira upravnu jedinicu – Kraljevinu Dalmaciju, izravno podvrgnutu Beču. Slijedi prikaz ustrojstva uprave i sudstva, političkih prilika do 1848. i 1861. kada se putem Dalmatinskog sabora uvode elementi parlamentarne demokracije i lokalne samouprave. kao i rezultati saborskih i općinskih izbora. Do pada Bachova neoapsolutizma 1861. općine nisu izbornopredstavničke ustanove. Nastaju dvije političke opcije, jedna se protivi ujedinjenju Dalmacije s Hrvatskom, traži talijanski jezik kao službeni, ističući isprva slavo-dalmatinski, a kasnije talijanski identitet (talijanaši, autonomaši). Nasuprot njima, dio građanstva, pretežito pučkog podrijetla, afirmira hrvatski identitet, traži sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, te uvođenje hrvatskog jezika u upravu, sudstvo, školstvo (narodnjaci, aneksionisti). Beč podupire autonomaše, ne želeći hrvatsku nacionalnu i državnu integraciju. Narodnjaci zbog izbornog sustava gube izbore za Dalmatinski sabor 1861. i 1864. godine, ali pobjeđuju na prvim općinskim izborima 1865. – 1868., a 1870. i na izborima za Sabor. U trećem dijelu obrađuju se specifičnosti Starog Grada u kojem se afirmacija narodnjaka odvija sporije. Stari Grad je od 1823. općina, dio kotara Hvar, a od 1852. sjedište kotarskog suda. Ugled mjesnih liječnika autonomaša (Gazzari i Nisiteo) poveo je mlađu generaciju hrvatskih pučana u njihov tabor, iako neki od vodećih narodnjaka podrijetlo vode iz Starog Grada (Vranković, Biankini i Ljubić). Narodnjaci pobjeđuju 1887. kada se afirmirala sljedeća generacija hrvatske inteligencije, sinova težaka, ribara i pomoraca ojačala razvojem gospodarstva – vinske trgovine i pomorstva u drugoj polovici 19. stoljeća.
姆莱塔奇卡共和国的毁灭，1797年，第一个奥地利（1797-1806年）和法国政府（1806-1813.）在牛奶所有权（Mlet ačka Dalmacija i Boka kotorska）和哈布斯堡王朝的前杜布罗维奇共和国（形成行政单位——达尔马西亚国王）之后，直接破坏了维也纳。在管理和司法结构的展示之后，到1848年，政治机会。1861年。当达尔马提亚议会引入议会民主和地方政府的元素时。以及破坏和市政选举的结果。1861年巴赫的非绝对主义垮台。市政当局不是选举机构。目前正在采取两种政治选择，一种是反对达尔马西亚与克罗地亚的统一，寻求官方的意大利语，使第一位名人达尔马提亚人和后来的意大利身份（意大利语，自治）失效。Nasuprot njima、dio gra dj anstva、pretžito pučkog podrijetla、afirmira hrvatski identitite、traži sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom、te uvo dj enje hrvatskog jezika u upravu、sudstvo、školstvo（narodnjaci，aneksonisti）。维也纳支持自治，不希望克罗地亚民族和国家一体化。由于选举制度的原因，国民在1861年的达尔马提亚议会选举中失利。1864年。但他们在1865年赢得了第一次市政选举--1868年，1870年。第三部分论述了人口活动较为缓慢的老城区的具体情况。老城区是1823年。这座城市是赫瓦尔帷幕的一部分，从1852年开始。法院的法院。Ugled mjesnih liječnika autonomaša（Gazzari i Nisiteo）poveo je mlařu generaaciju hrvatskih pučana u njihov tabor，iako neki od vodećih narodnjaka podrijetlo vode iz Starog Grada（Vranković，Biankini i Ljubić）。国民队在1887年获胜。当下一代克罗地亚情报人员、困难儿童、渔民和水手得到提升时，他们在19世纪下半叶加强了经济的发展——葡萄酒贸易和海事。几个世纪以来。
{"title":"Stari Grad na otoku Hvaru u hrvatskom narodnom preporodu – upravne strukture i politički život","authors":"Marijo Franetović","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.907","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.907","url":null,"abstract":"Uvodno se definira propast Mletačke Republike 1797., prva austrijska (1797. – 1806.) i francuska uprava (1806. – 1813.) nakon koje mletački posjedi (Mletačka Dalmacija i Boka kotorska) te nekadašnja Dubrovačka Republika dolaze u vlast Habsburške Monarhije koja formira upravnu jedinicu – Kraljevinu Dalmaciju, izravno podvrgnutu Beču.\u0000Slijedi prikaz ustrojstva uprave i sudstva, političkih prilika do 1848. i 1861. kada se putem Dalmatinskog sabora uvode elementi parlamentarne demokracije i lokalne samouprave. kao i rezultati saborskih i općinskih izbora. Do pada Bachova neoapsolutizma 1861. općine nisu izbornopredstavničke ustanove. Nastaju dvije političke opcije, jedna se protivi ujedinjenju Dalmacije s Hrvatskom, traži talijanski jezik kao službeni, ističući isprva slavo-dalmatinski, a kasnije talijanski identitet (talijanaši, autonomaši). Nasuprot njima, dio građanstva, pretežito pučkog podrijetla, afirmira hrvatski identitet, traži sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, te uvođenje hrvatskog jezika u upravu, sudstvo, školstvo (narodnjaci, aneksionisti). Beč podupire autonomaše, ne želeći hrvatsku nacionalnu i državnu integraciju. Narodnjaci zbog izbornog sustava gube izbore za Dalmatinski sabor 1861. i 1864. godine, ali pobjeđuju na prvim općinskim izborima 1865. – 1868., a 1870. i na izborima za Sabor.\u0000U trećem dijelu obrađuju se specifičnosti Starog Grada u kojem se afirmacija narodnjaka odvija sporije. Stari Grad je od 1823. općina, dio kotara Hvar, a od 1852. sjedište kotarskog suda. Ugled mjesnih liječnika autonomaša (Gazzari i Nisiteo) poveo je mlađu generaciju hrvatskih pučana u njihov tabor, iako neki od vodećih narodnjaka podrijetlo vode iz Starog Grada (Vranković, Biankini i Ljubić). Narodnjaci pobjeđuju 1887. kada se afirmirala sljedeća generacija hrvatske inteligencije, sinova težaka, ribara i pomoraca ojačala razvojem gospodarstva – vinske trgovine i pomorstva u drugoj polovici 19. stoljeća.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45327187","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.875
Moreno Pajković
S ciljem da se hrvatsku zastavu učiniti atraktivnom za strana plovila, hrvatski zakonodavac donio je dana 8. veljače 2019. g. Odluku o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika – kao dio reformskog paketa pomorskog zakonodavstva. Pored izmjena vezanih uz upisnik, konkretno njegovu digitalizaciju i objedinjavanje podataka, izmjene uključuju i normiranje ugovora o najmu jahte i brodice, zatim rješenja vezana za sprečavanje onečišćenja mora, kao i rješenja s područja pomorskog radnog prava. Međutim, izvršene su i određene izmjene pomorskopravne nomenklature među kojima je i uvođenje nove pravne kategorije autonomnog plovnog objekta. U ovom radu analizira se stoga položaj takvog objekta u okviru aktualnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske te se razmatra daljnji smjer kretanja u vidu de lege ferenda osobito kada su u pitanju autonomni brodovi. U radu se razmatra je li uvođenjem nove pravne kategorije Pomorski zakonik otvoreno prepoznao autonomne brodove i u kojem opsegu. Uz ovo, rad također uključuje uvođenje nove (dodatne) klasifikacije s obzirom na nova tehnološka dostignuća i trendove, a koja preporuka se nadograđuje direktno na postojeću pomorskopravnu nomenklaturu, nudeći prikladno nomotehničko rješenje u uređenju novih vrsta objekata uopće, bez zadiranja stanovitim zahvatima u postojeći sadržaj Pomorskog zakonika kako je koncipiran.
为了使克罗地亚国旗对船舷具有吸引力，克罗地亚立法者带来了第8天。2019年2月。关于宣布《海洋法修正和补充法》为《海洋法改革公约》一部分的法令先生。除了对登记册的修订，特别是其数字化和数据收集，这些修订还包括对租赁和船舶合同的监管，防止海洋污染的解决方案，以及海事法解决方案。然而，自主导航对象的一个新的法律类别也进行了修订。这项工作分析了这一对象在克罗地亚共和国现行海事立法下的地位，并根据参考法考虑了进一步的行动，特别是在涉及自主船舶时。这项工作被审查了《海军法》引入一个新的法律类别是否得到了所涵盖的自主船舶的公开承认。乌兹奥沃，拉德·塔科杰尔·乌克卢朱朱杰·乌沃杰·恩杰（dodatne）克拉西菲卡奇耶的obzirom na nova tehnološka dostignuća i trendove，一个koja preproka se nadogra dj uje direktno na postojeću pomorskoprovnu nomenklaturu，裸体i prikladno nomotehničko rješenje u ure je enju novih vrsta objekata uopće，bez zadiranja stanovitim zahvatima u postojei sadr波莫尔斯科格说。
{"title":"Iz antologije tehnologijskog prava: autonomni brod i drugi napredni objekti u novom pomorskom zakoniku – de lege ponderanda","authors":"Moreno Pajković","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.875","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.875","url":null,"abstract":"S ciljem da se hrvatsku zastavu učiniti atraktivnom za strana plovila, hrvatski zakonodavac donio je dana 8. veljače 2019. g. Odluku o proglašenju zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika – kao dio reformskog paketa pomorskog zakonodavstva. Pored izmjena vezanih uz upisnik, konkretno njegovu digitalizaciju i objedinjavanje podataka, izmjene uključuju i normiranje ugovora o najmu jahte i brodice, zatim rješenja vezana za sprečavanje onečišćenja mora, kao i rješenja s područja pomorskog radnog prava. Međutim, izvršene su i određene izmjene pomorskopravne nomenklature među kojima je i uvođenje nove pravne kategorije autonomnog plovnog objekta. U ovom radu analizira se stoga položaj takvog objekta u okviru aktualnog pomorskog zakonodavstva Republike Hrvatske te se razmatra daljnji smjer kretanja u vidu de lege ferenda osobito kada su u pitanju autonomni brodovi. U radu se razmatra je li uvođenjem nove pravne kategorije Pomorski zakonik otvoreno prepoznao autonomne brodove i u kojem opsegu. Uz ovo, rad također uključuje uvođenje nove (dodatne) klasifikacije s obzirom na nova tehnološka dostignuća i trendove, a koja preporuka se nadograđuje direktno na postojeću pomorskopravnu nomenklaturu, nudeći prikladno nomotehničko rješenje u uređenju novih vrsta objekata uopće, bez zadiranja stanovitim zahvatima u postojeći sadržaj Pomorskog zakonika kako je koncipiran.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48641454","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.683
Hamdija Šarkinović
Predmet rada je pravni institut izdvojenog/odvojenog mišljenja sudije, odnosno sudija koji se ne slažu s odlukom za koju je glasala većina sudija ustavnog suda, bilo u njenoj izreci ili u dijelu izreke bilo u obrazloženju ili dijelu obrazloženja. Izdvojeno mišljenje obrađuje se s istorijskog, komparativnog i pravno-teorijskog aspekta. Ukazano je na razloge koji idu u prilog i protiv izdvojenog mišljenja, sudijsku nezavisnost i njihov uticaj na integritet suda, kao i prijedloge za poboljšavanje pravnog okvira izdvojenog mišljenja i njihov uticaj na kreiranje pravnog sistema. U praksi Ustavnog suda Crne Gore izdvojena mišljenja su dozvoljena, ali ne i njihovo objavljivanje, jer je na odluci Ustavnog suda da li će se ono objaviti u "Službenom listu Crne Gore" ili ne. Praksa Ustavnog suda pokazuje uzdržanost sudija Ustavnog suda u korišćenju mogućnosti da izdvoje mišljenje a i nedefinisanosti ovog instituta na pravi način.
{"title":"Izdvojeno mišljenje u praksi Ustavnog suda Crne Gore","authors":"Hamdija Šarkinović","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.683","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.683","url":null,"abstract":"Predmet rada je pravni institut izdvojenog/odvojenog mišljenja sudije, odnosno sudija koji se ne slažu s odlukom za koju je glasala većina sudija ustavnog suda, bilo u njenoj izreci ili u dijelu izreke bilo u obrazloženju ili dijelu obrazloženja. Izdvojeno mišljenje obrađuje se s istorijskog, komparativnog i pravno-teorijskog aspekta. Ukazano je na razloge koji idu u prilog i protiv izdvojenog mišljenja, sudijsku nezavisnost i njihov uticaj na integritet suda, kao i prijedloge za poboljšavanje pravnog okvira izdvojenog mišljenja i njihov uticaj na kreiranje pravnog sistema. U praksi Ustavnog suda Crne Gore izdvojena mišljenja su dozvoljena, ali ne i njihovo objavljivanje, jer je na odluci Ustavnog suda da li će se ono objaviti u \"Službenom listu Crne Gore\" ili ne. Praksa Ustavnog suda pokazuje uzdržanost sudija Ustavnog suda u korišćenju mogućnosti da izdvoje mišljenje a i nedefinisanosti ovog instituta na pravi način.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41888591","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：