Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.711
Mirko Klarić
Rad se bavi dvama različitim koncepcijskim pristupima u razvoju političko-upravnih institucija u kontekstu integracijskih procesa koji se odvijaju u Europskoj uniji – upravno-političkim i političkoupravnim. Polazi se od različitih shvaćanja uloge koju europske integracije imaju po države članice, kako bi se ukazalo na implikacije koje izazivaju različiti pristupi integracijskim procesima na razini Unije. U prvom dijelu istraživanja postavlja se metodološki okvir u kojem se kreće analiza ovih dvaju pristupa i njihov utjecaj na europske integracije. Drugi dio posvećen je analizi rezultata vezanih uz primjenu tih pristupa. Pritom se njihova primjena motri kroz proces konvergencije upravnih sustava država članica, kao i političko-koncepcijske razlike vezane uz njihovu provedbu. U zadnjem dijelu, kroz zaključna razmatranja daje se ocjena ovih pristupa u dosadašnjem razvoju europskih institucija i njihov utjecaj na budući razvoj integracijskih procesa u Europskoj uniji, u svjetlu dinamike odnosa na relaciji države članice – europske institucije.
{"title":"Treba li Europska unija upravno-politički ili političko-upravni pristup","authors":"Mirko Klarić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.711","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.711","url":null,"abstract":"Rad se bavi dvama različitim koncepcijskim pristupima u razvoju političko-upravnih institucija u kontekstu integracijskih procesa koji se odvijaju u Europskoj uniji – upravno-političkim i političkoupravnim. Polazi se od različitih shvaćanja uloge koju europske integracije imaju po države članice, kako bi se ukazalo na implikacije koje izazivaju različiti pristupi integracijskim procesima na razini Unije. U prvom dijelu istraživanja postavlja se metodološki okvir u kojem se kreće analiza ovih dvaju pristupa i njihov utjecaj na europske integracije. Drugi dio posvećen je analizi rezultata vezanih uz primjenu tih pristupa. Pritom se njihova primjena motri kroz proces konvergencije upravnih sustava država članica, kao i političko-koncepcijske razlike vezane uz njihovu provedbu. U zadnjem dijelu, kroz zaključna razmatranja daje se ocjena ovih pristupa u dosadašnjem razvoju europskih institucija i njihov utjecaj na budući razvoj integracijskih procesa u Europskoj uniji, u svjetlu dinamike odnosa na relaciji države članice – europske institucije.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44062324","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.743
Marta Dragičević Prtenjača, D. Gracin
Rad se bavi elektroničkim monitoringom i njegovom primjenom u suvremenom kaznenom pravu s posebnim osvrtom na njegovu moguću primjenu u hrvatskom kaznenom pravu de lege ferenda. Začetke ima u Sjedinjenjem Američkim Državama (dalje: SAD) gdje se pojavio kao jedna od alternativa kazni zatvora odnosno kao specijalna vrsta sankcije, te ujedno i kao jedno od mogućih rješenja za ekonomsko i populacijsko rasterećenje zatvorskog sustava. U zemljama europskog kontinentalnog kruga najčešće je jedan od načina provođenja alternativa kazni zatvora (uvjetne osude, rada za opće dobro i dr.), načina izdržavanja kazne zatvora (uvjetnog otpusta) ili drugih sankcija (sigurnosnih mjera) ili mjera tijekom kaznenog postupka (jamstva, istražnog zatvora i sl.). Ovim radom nastoji se ukazati na možebitne prednosti kao i na eventualne prigovore istaknute u vezi s njegovom primjenom, te prikazati mogućnosti njegove primjene u kaznenom pravu u američkim i europskim pravnim sustavima. U Hrvatskoj je bio primijenjen eksperimentalno u okviru pilot-projekta 2017. god. i pokazao je dobre rezultate. Sukladno tome, autorice predlažu njegovu širu primjenu i u hrvatskom kaznenom pravu i to kao jedan od načina nadzora tijekom kaznenog postupka ili tijekom izvršavanja sankcija i mjera, ili čak i umjesto kazne zatvora tijekom izdržavanja kazne zatvora u domu, kao što je to već učinjeno u brojnim državama u svijetu (SAD-u, Velikoj Britaniji, Belgiji i dr.), sve u cilju osuvremenjivanja i poboljšanja učinkovitosti postojećeg hrvatskog kaznenopravnog sustava.
这项工作涉及电子监控及其在当代刑法中的应用，特别是其在克罗地亚刑法中的可能应用。美国（以下简称美国）开始形成一种替代性的监禁刑罚，如特别制裁类型，以及监狱系统经济和人口的可能解决方案之一。U zemljama euroskog kontinentalnog kruga najčešće je jedan od načina provÇenja alternativa kazni zatvora，维持监禁判决（假释）或其他处罚（安全措施）或刑事诉讼期间的措施（担保、调查等）的方式。这项工作旨在强调其适用方面可能的好处以及可能的谈判，并展示其在美国和欧洲法律体系中适用于刑法的可能性。在克罗地亚，2017年试点项目得到了实验应用。上帝他表现出了良好的成绩。因此，提交人建议广泛适用该法和克罗地亚刑法，作为监督刑事诉讼程序或在执行制裁和措施期间，甚至代替在家服刑的方式之一，世界上许多国家（美国、英国、比利时等）已经这样做了，所有这些都是为了说服和提高克罗地亚现有刑事制度的有效性。
{"title":"Elektronički monitoring u suvremenom kaznenom pravu i Hrvatskoj - je li riječ o panaceji za prenapučenost zatvora?","authors":"Marta Dragičević Prtenjača, D. Gracin","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.743","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.743","url":null,"abstract":"Rad se bavi elektroničkim monitoringom i njegovom primjenom u suvremenom kaznenom pravu s posebnim osvrtom na njegovu moguću primjenu u hrvatskom kaznenom pravu de lege ferenda. Začetke ima u Sjedinjenjem Američkim Državama (dalje: SAD) gdje se pojavio kao jedna od alternativa kazni zatvora odnosno kao specijalna vrsta sankcije, te ujedno i kao jedno od mogućih rješenja za ekonomsko i populacijsko rasterećenje zatvorskog sustava. U zemljama europskog kontinentalnog kruga najčešće je jedan od načina provođenja alternativa kazni zatvora (uvjetne osude, rada za opće dobro i dr.), načina izdržavanja kazne zatvora (uvjetnog otpusta) ili drugih sankcija (sigurnosnih mjera) ili mjera tijekom kaznenog postupka (jamstva, istražnog zatvora i sl.). Ovim radom nastoji se ukazati na možebitne prednosti kao i na eventualne prigovore istaknute u vezi s njegovom primjenom, te prikazati mogućnosti njegove primjene u kaznenom pravu u američkim i europskim pravnim sustavima. U Hrvatskoj je bio primijenjen eksperimentalno u okviru pilot-projekta 2017. god. i pokazao je dobre rezultate. Sukladno tome, autorice predlažu njegovu širu primjenu i u hrvatskom kaznenom pravu i to kao jedan od načina nadzora tijekom kaznenog postupka ili tijekom izvršavanja sankcija i mjera, ili čak i umjesto kazne zatvora tijekom izdržavanja kazne zatvora u domu, kao što je to već učinjeno u brojnim državama u svijetu (SAD-u, Velikoj Britaniji, Belgiji i dr.), sve u cilju osuvremenjivanja i poboljšanja učinkovitosti postojećeg hrvatskog kaznenopravnog sustava.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48483827","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.943
Ivan Milković
Tematika trgovanja ljudima podrazumijeva bavljenje jednim od najvećih globalnih problema današnjice. U radu je napravljena analiza kaznenog djela trgovanja ljudima kao jednog od najtežih oblika kršenja ljudskih prava kroz detaljnu kriminalističku obradu i tijek samoga postupka. Empirijski dio rada oslanja se na kvalitativnu istraživačku metodu studije slučaja "case study", a kao izvor podataka korišteni su spisi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. Prezentiran je sam način počinjenja kaznenog djela, podnošenje kaznene prijave te kazneni progon. Cilj istraživanja bio je dati odgovor na pitanja vezana uz trgovanje ljudima te primjenu kaznenog progona protiv onih koji su uključeni u trgovanje ljudima. Kroz analizu konkretnog slučaja nastojalo se doći do profila žrtava trgovine ljudima, utvrditi razloge trgovanja ljudima i kojim metodama se trgovci ljudima koriste te njihovu povezanost na međunarodnoj razini. Statistički gledano, na području Republike Hrvatske identificiran je mali broj žrtava trgovine ljudima, koje su uglavnom iskorištavane za ilegalni rad ili za pružanje seksualnih usluga, no tamna brojka zasigurno je daleko veća. Zbog malog broja dostupnih sudskih predmeta, u radu je analiziran slučaj koji sadrži transnacionalne elemente ovoga kaznenog djela. Unatoč starosti predmeta i činjenici da je otvoren 2004. (i pravomoćno okončan 2015. godine), po svojim karakteristikama analizirani slučaj prikazuje tipična obilježja reprezentativna za ovo kazneno djelo.
人口贩运的主题是处理当今最大的全球问题之一。通过详细的刑事处理和过程本身，对贩运人口犯罪行为作为最严重的侵犯人权形式之一进行了分析。帝国的工作依赖于案例研究的定性研究方法，作为数据来源，使用了萨格勒布市刑事法院的名单。Prezentiran je sam način počinjenja kaznenog djela，podnošenje kaznene prijave te kazneni progon。研究的目的是对人口贩运问题作出回应，并对参与人口贩运的人提起刑事诉讼。通过具体案例分析，人口贩运受害者能够确定人口贩运的原因和人口贩运者使用的方法，以及它们与国际一级的联系。从统计数据来看，克罗地亚共和国地区发现了一小部分人口贩运受害者，主要用于非法工作或性服务，但暗数字肯定要大得多。由于现有的司法项目数量很少，对一个包含这一犯罪行为跨国成分的案件进行了分析。尽管受试者年龄较大，而且2004年是公开的。（2015年5月底）根据其特点，所分析的案件显示出该犯罪行为的典型代表性。
{"title":"Trgovanja ljudima - analiza slučaja","authors":"Ivan Milković","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.943","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.943","url":null,"abstract":"Tematika trgovanja ljudima podrazumijeva bavljenje jednim od najvećih globalnih problema današnjice. U radu je napravljena analiza kaznenog djela trgovanja ljudima kao jednog od najtežih oblika kršenja ljudskih prava kroz detaljnu kriminalističku obradu i tijek samoga postupka. Empirijski dio rada oslanja se na kvalitativnu istraživačku metodu studije slučaja \"case study\", a kao izvor podataka korišteni su spisi Općinskog kaznenog suda u Zagrebu. Prezentiran je sam način počinjenja kaznenog djela, podnošenje kaznene prijave te kazneni progon. Cilj istraživanja bio je dati odgovor na pitanja vezana uz trgovanje ljudima te primjenu kaznenog progona protiv onih koji su uključeni u trgovanje ljudima. Kroz analizu konkretnog slučaja nastojalo se doći do profila žrtava trgovine ljudima, utvrditi razloge trgovanja ljudima i kojim metodama se trgovci ljudima koriste te njihovu povezanost na međunarodnoj razini. Statistički gledano, na području Republike Hrvatske identificiran je mali broj žrtava trgovine ljudima, koje su uglavnom iskorištavane za ilegalni rad ili za pružanje seksualnih usluga, no tamna brojka zasigurno je daleko veća. Zbog malog broja dostupnih sudskih predmeta, u radu je analiziran slučaj koji sadrži transnacionalne elemente ovoga kaznenog djela. Unatoč starosti predmeta i činjenici da je otvoren 2004. (i pravomoćno okončan 2015. godine), po svojim karakteristikama analizirani slučaj prikazuje tipična obilježja reprezentativna za ovo kazneno djelo.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49428312","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.841
Majda Rubić
Proces povezivanja među otočnim regijama u okvirima kohezijske politike, događa se na nacionalnom i na planu Europske unije uz određene instrumente mekog prava institucija i tijela EU-a. Polazeći od toga da se otočna politika sve intenzivnije razvija zahvaljujući zajedničkom djelovanju Parlamenta i Komisije, nastala je radna hipoteza o nepostojanju dogovorenog zajedničkog instrumenta za usklađenu otočnu politiku Unije. Uporište je u zakonodavnoj Rezoluciji Parlamenta o posebnoj situaciji otoka, donesenoj uz sudjelovanje Komisije i Tajništva za otoke u njezinu sastavu kojem se delegiraju neke ovlasti. Rezolucija upućuje članice EU-a samostalno definirati posebnu situaciju na vlastitim otocima sukladno članku 174. UFEU-a te se u radu dokazuje hipoteza o nepostojanju kriterija za uspješno približavanje različitosti po pojedinim članicama koje na svom području imaju otoke i zajedničkog instrumenta za usklađivanje. Zadaća je rada osvijetliti značaj načela podijeljene nadležnosti između Unije i članica na području otočne politike kao dijela unutarnjeg tržišta i teritorijalne kohezije prema članku 4. UFEU-a. Metode istraživanja uključile su terenski obilazak, promatranje i intervjue te kvalitativnu analizu sadržaja mjerodavnih odredbi Lisabonskog ugovora, rezolucija, sporazuma, mišljenja, deklaracija i stručnih studija. Rad može biti doprinos budućem promišljanju o samostalnom reguliranju na području otočne politike od strane država članica uz praćenje instrumenata integracije Unije.
在凝聚力政策框架内连接岛屿地区的过程既是国家计划，也是欧盟计划，欧盟和欧盟机构之间有某些软法律文书。由于议会和委员会的联合行动，岛屿政策正在日益发展，因此存在着一种工作假设，即缺乏一个连贯一致的统一联邦岛屿政策工具。议会关于该岛特殊情况的立法决议建议，委员会和秘书处应按照某些权力的授权参与该岛的组成。该决议指示欧盟成员国根据第174条确定本国岛屿的具体情况。UFEU已经证明，在某些拥有岛屿的成员国，没有成功解决差异的标准，也没有在其所在地区制定共同的协调文书。Zadaća je rada osvijetlitiznačaj načela podijeljene nadležnosti izmeÇu Unije ičlanica na području otočne politike kao dijelaunutanjeg tržišta i teritorijalne kohezije premačlanku 4。UFEU。研究方法包括实地考察、监测和访谈，以及对《里斯本管理协定》内容、决议、协议、意见、声明和专门知识的质量分析。这项工作可以有助于会员国监测欧盟一体化工具，从而推动今后在岛屿政策领域实行自我监管的想法。
{"title":"Instrumenti integracije na području EU otočne politike","authors":"Majda Rubić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.841","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.841","url":null,"abstract":"Proces povezivanja među otočnim regijama u okvirima kohezijske politike, događa se na\u0000nacionalnom i na planu Europske unije uz određene instrumente mekog prava institucija i tijela\u0000EU-a. Polazeći od toga da se otočna politika sve intenzivnije razvija zahvaljujući zajedničkom\u0000djelovanju Parlamenta i Komisije, nastala je radna hipoteza o nepostojanju dogovorenog\u0000zajedničkog instrumenta za usklađenu otočnu politiku Unije. Uporište je u zakonodavnoj Rezoluciji\u0000Parlamenta o posebnoj situaciji otoka, donesenoj uz sudjelovanje Komisije i Tajništva za otoke\u0000u njezinu sastavu kojem se delegiraju neke ovlasti. Rezolucija upućuje članice EU-a samostalno\u0000definirati posebnu situaciju na vlastitim otocima sukladno članku 174. UFEU-a te se u radu dokazuje\u0000hipoteza o nepostojanju kriterija za uspješno približavanje različitosti po pojedinim članicama koje\u0000na svom području imaju otoke i zajedničkog instrumenta za usklađivanje. Zadaća je rada osvijetliti\u0000značaj načela podijeljene nadležnosti između Unije i članica na području otočne politike kao dijela\u0000unutarnjeg tržišta i teritorijalne kohezije prema članku 4. UFEU-a. Metode istraživanja uključile\u0000su terenski obilazak, promatranje i intervjue te kvalitativnu analizu sadržaja mjerodavnih odredbi\u0000Lisabonskog ugovora, rezolucija, sporazuma, mišljenja, deklaracija i stručnih studija. Rad može biti\u0000doprinos budućem promišljanju o samostalnom reguliranju na području otočne politike od strane\u0000država članica uz praćenje instrumenata integracije Unije.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43136202","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.967
Ivana M. Mijić Vulinović
Sloboda izražavanja misli bez sumnje je jedan od kamena temeljaca demokracije. Njezina pravna priroda kompleksna je, s obzirom na to da je ona istovremeno izvedenica i pravna konstrukcija. Naime, sloboda izražavanja misli jedan je od derivata slobode kao temeljne vrednote modernih pravnih sustava koji počivaju, jasno, na međunarodnom pravu ljudskih prava. I dok je sloboda apsolutna kategorija, sloboda izražavanja i neka druga prava to nisu.
{"title":"Ograničenja slobode izražavanja u Republici Hrvatskoj u odnosu na međunarodno pravo, s posebnim osvrtom na presude Europskog suda","authors":"Ivana M. Mijić Vulinović","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.967","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.967","url":null,"abstract":"Sloboda izražavanja misli bez sumnje je jedan od kamena temeljaca demokracije. Njezina pravna priroda kompleksna je, s obzirom na to da je ona istovremeno izvedenica i pravna konstrukcija. Naime, sloboda izražavanja misli jedan je od derivata slobode kao temeljne vrednote modernih pravnih sustava koji počivaju, jasno, na međunarodnom pravu ljudskih prava. I dok je sloboda apsolutna kategorija, sloboda izražavanja i neka druga prava to nisu.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48299759","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.729
Petar Bačić
U radu autor ukazuje na relevantne odredbe i značaj Magne Carte kao preteče modernih deklaracija o pravima, te se kratko osvrće na suvremena shvaćanja i uvriježene klasifikacije ljudskih prava, sustave njihove zaštite, a detaljnije na usporedive odredbe Korčulanskog statuta koje, prema njegovom mišljenju, nesumnjivo predstavljaju nagovještaj modernih garancija prava i sloboda. Pritom u Korčulanskom statutu pronalazi i neke odredbe, poput, primjerice, ograničavanja trgovanja robljem, koje Magna Carta ne poznaje. Autor polazi od toga da pri povlačenju paralela između srednjovjekovnih i modernih dokumenata i procjeni značenja pojedinih odredaba i instituta nužno treba biti oprezan, a pitanje zaštite ljudskih prava predstavlja posebno sklisko područje. No, zaključak je autora da je i za Korčulanski statut i za Magnu Cartu nužno istaknuti i to da njihova važnost nije samo u onome što je u njima zapisano i što su predstavljali svojim piscima i njihovim suvremenicima; štoviše, još je važnije njihovo nasljeđe u vidu značenja koje su njihovu sadržaju pripisale kasnije generacije. Mitovi su, naime, ponekad zaista važniji od stvarnosti.
与之相关的是，Magne Carte kao pretče modernih de klaracija o pravima，te se kratko osvrće na suvremena shvaćanja i uvriježene klasifikacije ljudskih prava，sustave njihove zaštite，一位名叫Korčulanskog statuta koje，prem njegovom mišljenjumjivo predstavljaju nagovje garancija prava i sloboda。此外，《科川法令》发现了一些条款，如奴隶贸易限制，而《大宪章》并不知道这些条款。作者认为，在对媒介文件和现代文件进行比较并评估个别条例和机构的意义时，必须小心，而保护人权的问题是一个特别棘手的领域。但作者得出的结论是，也有必要指出《科川法令》和《马格诺宪章》，它们的重要性不仅在于其中所写的内容，以及它们的作者和同时代人所代表的内容；此外，它们的遗产更为重要，因为它们的内容被赋予了后代。神话有时比现实更重要。
{"title":"Najava modernih garancija prava u Korčulanskom Statutu","authors":"Petar Bačić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.729","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.729","url":null,"abstract":"U radu autor ukazuje na relevantne odredbe i značaj Magne Carte kao preteče modernih deklaracija o pravima, te se kratko osvrće na suvremena shvaćanja i uvriježene klasifikacije ljudskih prava, sustave njihove zaštite, a detaljnije na usporedive odredbe Korčulanskog statuta koje, prema njegovom mišljenju, nesumnjivo predstavljaju nagovještaj modernih garancija prava i sloboda. Pritom u Korčulanskom statutu pronalazi i neke odredbe, poput, primjerice, ograničavanja trgovanja robljem, koje Magna Carta ne poznaje. Autor polazi od toga da pri povlačenju paralela između srednjovjekovnih i modernih dokumenata i procjeni značenja pojedinih odredaba i instituta nužno treba biti oprezan, a pitanje zaštite ljudskih prava predstavlja posebno sklisko područje. No, zaključak je autora da je i za Korčulanski statut i za Magnu Cartu nužno istaknuti i to da njihova važnost nije samo u onome što je u njima zapisano i što su predstavljali svojim piscima i njihovim suvremenicima; štoviše, još je važnije njihovo nasljeđe u vidu značenja koje su njihovu sadržaju pripisale kasnije generacije. Mitovi su, naime, ponekad zaista važniji od stvarnosti.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42809694","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-09-07DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.141.785
Tomislav Jakšić
Kako bi se neka osoba kvalificirala kao organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora: 1) ostvarivati autorska i srodna prava, 2) kolektivno ostvarivati takva prava za više nositelja prava (npr. autora), 3) ostvarivati prava za zajedničku korist (račun) nositelja prava te 4) kolektivno ostvarivati takva prava kao jedinu ili glavnu svrhu takve organizacije. Pored tih općih uvjeta, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora ispuniti i dva posebna uvjeta: 1) pripadnost ili potpadanje pod kontrolu svojih članova (nositelja prava ili osoba koje ih zastupaju) te 2) ustrojenost organizacije na neprofitnoj osnovi. S druge strane, neovisni upravljački subjekt, kao i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, mora ispuniti prva četiri opća uvjeta, ali i dva posebna uvjeta: 1) ne smije pripadati u cijelosti niti djelomično članovima (nositeljima prava ili osobama koje ih zastupaju), a ne smije biti niti pod njihovom izravnom ili neizravnom kontrolom, a 2) poslovanje organizacije pritom mora biti usmjereno na ostvarivanje dobiti. Rad pritom analizira predmetne uvjete ponajprije s ciljem jasnog razgraničenja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i neovisnog upravljačkog subjekta, a potom i osoba koje ne obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava od osoba koje obavljaju tu djelatnost. Takva su razgraničenja važna i radi određivanja razine nadzora nad tim organizacijama jer svaka organizacija potpada pod različitu razinu nadzora od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Pored navedenih uvjeta, u radu se analiziraju i odgovarajuće odredbe nacrta novog prijedloga Zakona o autorskim i srodnim pravima.
{"title":"Pojam organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i neovisnog upravljačkog subjekta","authors":"Tomislav Jakšić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.141.785","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.141.785","url":null,"abstract":"Kako bi se neka osoba kvalificirala kao organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora: 1) ostvarivati autorska i srodna prava, 2) kolektivno ostvarivati takva prava za više nositelja prava (npr. autora), 3) ostvarivati prava za zajedničku korist (račun) nositelja prava te 4) kolektivno ostvarivati takva prava kao jedinu ili glavnu svrhu takve organizacije. Pored tih općih uvjeta, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava mora ispuniti i dva posebna uvjeta: 1) pripadnost ili potpadanje pod kontrolu svojih članova (nositelja prava ili osoba koje ih zastupaju) te 2) ustrojenost organizacije na neprofitnoj osnovi. S druge strane, neovisni upravljački subjekt, kao i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, mora ispuniti prva četiri opća uvjeta, ali i dva posebna uvjeta: 1) ne smije pripadati u cijelosti niti djelomično članovima (nositeljima prava ili osobama koje ih zastupaju), a ne smije biti niti pod njihovom izravnom ili neizravnom kontrolom, a 2) poslovanje organizacije pritom mora biti usmjereno na ostvarivanje dobiti. Rad pritom analizira predmetne uvjete ponajprije s ciljem jasnog razgraničenja organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i neovisnog upravljačkog subjekta, a potom i osoba koje ne obavljaju djelatnost kolektivnog ostvarivanja prava od osoba koje obavljaju tu djelatnost. Takva su razgraničenja važna i radi određivanja razine nadzora nad tim organizacijama jer svaka organizacija potpada pod različitu razinu nadzora od strane Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Pored navedenih uvjeta, u radu se analiziraju i odgovarajuće odredbe nacrta novog prijedloga Zakona o autorskim i srodnim pravima.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44383062","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-05-07DOI: 10.31141/ZRPFS.2021.58.140.477
Inga Vezmar Barlek
U radu se pojašnjava nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i upravnih sudova u odnosu na mjere koje nadležna tijela donose u vezi s pandemijom COVID-a 19 te se iznose neki problemi s kojima se zbog navedenih okolnosti taj Sud susreo u svakodnevnom radu. Iznose se i rješenja konkretnih procesnih situacija prouzročenih pandemijom na koje je Sud naišao u predmetima koji se pred njim vode.
{"title":"Uloga Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u vrijeme pandemije Covid-19","authors":"Inga Vezmar Barlek","doi":"10.31141/ZRPFS.2021.58.140.477","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/ZRPFS.2021.58.140.477","url":null,"abstract":"U radu se pojašnjava nadležnost Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i upravnih sudova u odnosu na mjere koje nadležna tijela donose u vezi s pandemijom COVID-a 19 te se iznose neki problemi s kojima se zbog navedenih okolnosti taj Sud susreo u svakodnevnom radu. Iznose se i rješenja konkretnih procesnih situacija prouzročenih pandemijom na koje je Sud naišao u predmetima koji se pred njim vode.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-05-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43058185","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-09DOI: 10.31141/ZRPFS.2021.58.139.121
Ines Medić
U okolnostima u kojima se prekogranična mobilnost stvari i osoba uzimala zdravo za gotovo, pandemijski razmjeri epidemije virusa SARS-CoV-2 (kolokvijalno zvan koronavirus, dok je nova bolest dobila naziv COVID-19) rezultirali su dramatičnim i do jučer nezamislivim posljedicama. Naime, u redovnom tijeku stvari uglavnom smo se fokusirali na njezine pozitivne efekte, no aktualna epidemija do kraja je razotkrila i njezino „drugo lice“. COVID-19 pokazao se najboljim „stres testom“ prekogranične mobilnosti osoba i prekograničnih gospodarskih odnosa i ukazao na sve slabosti pretjeranog oslanjanja na globalizaciju per se. Učinak COVID-a 19 na svaki aspekt života i na čovječanstvo u cjelini može se nazvati kolosalnim. Pod naletom epidemije „stradali“ su brojni sektori, uključujući i sportski. Većina je sportskih natjecanja, osobito regionalnih i globalnih, otkazana ili odgođena na (ne)određeno vrijeme. Federacije i organizatori sportskih natjecanja našli su se u velikim problemima uslijed nemogućnosti ispunjenja svojih ugovornih obveza u odnosu na sponzore, medije i druge ugovorne stranke. Namjera je autorice ovog rada pokušati odgovoriti na pitanje koje ovih dana muči mnoge, a to je mogućnost isključenja ili ograničenja ugovorne odgovornosti pozivanjem na višu silu.
U okolnostima U kojima se prekogranična mobilist stvari i i osoba uzimala zdravo za gotovo，pandemijski razmjeri epidemije virus sa SARS-CoV-2（kolokwijarno zvan koronavirus，dok je nova bolest dobila naziv新冠肺炎）是一种新的病毒。在常规课程中，我们主要关注其积极影响，但当前的疫情最终发现了它的“另一面”。新冠肺炎显示了对人类和跨境经济流动的最佳“压力测试”，并指出了对全球化本身过度自信的所有弱点。新冠肺炎对生活和人类生活的各个方面的影响可以称为巨大。包括体育在内的许多行业都受到了疫情的打击。大多数体育比赛，尤其是地区和全球的比赛，都被取消或推迟了某个时间。由于无法履行对赞助商、媒体和其他缔约方的合同义务，联合会和体育竞赛选手遇到了重大问题。这项工作的作者试图回答当今许多人正在遭受痛苦的问题，即通过邀请更高的权力来排除或限制合同责任的可能性。
{"title":"Učinak COVID-a 19 na prekogranične ugovore vezane uz organizaciju sportskih natjecanja","authors":"Ines Medić","doi":"10.31141/ZRPFS.2021.58.139.121","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/ZRPFS.2021.58.139.121","url":null,"abstract":"U okolnostima u kojima se prekogranična mobilnost stvari i osoba uzimala zdravo za gotovo, pandemijski razmjeri epidemije virusa SARS-CoV-2 (kolokvijalno zvan koronavirus, dok je nova bolest dobila naziv COVID-19) rezultirali su dramatičnim i do jučer nezamislivim posljedicama. Naime, u redovnom tijeku stvari uglavnom smo se fokusirali na njezine pozitivne efekte, no aktualna epidemija do kraja je razotkrila i njezino „drugo lice“. COVID-19 pokazao se najboljim „stres testom“ prekogranične mobilnosti osoba i prekograničnih gospodarskih odnosa i ukazao na sve slabosti pretjeranog oslanjanja na globalizaciju per se. Učinak COVID-a 19 na svaki aspekt života i na čovječanstvo u cjelini može se nazvati kolosalnim. Pod naletom epidemije „stradali“ su brojni sektori, uključujući i sportski. Većina je sportskih natjecanja, osobito regionalnih i globalnih, otkazana ili odgođena na (ne)određeno vrijeme. Federacije i organizatori sportskih natjecanja našli su se u velikim problemima uslijed nemogućnosti ispunjenja svojih ugovornih obveza u odnosu na sponzore, medije i druge ugovorne stranke. Namjera je autorice ovog rada pokušati odgovoriti na pitanje koje ovih dana muči mnoge, a to je mogućnost isključenja ili ograničenja ugovorne odgovornosti pozivanjem na višu silu.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44769920","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-09DOI: 10.31141/ZRPFS.2021.58.139.55
Nenad Đurđević
Fitnes je danas u Evropi najprofitabilnija sportska aktivnost sa skoro 65 miliona korisnika usluga brojnih fitnes centara i klubova u 2019. godini. Fitnes je pojam koji podrazumeva dobro razvijenu fizičku sposobnost, koja je, pak, povezana sa fizičkom pripremljenošću putem fitnes treninga. Usluge u okviru fitnes centara (studija, klubova) danas se pružaju isključivo na osnovu zaključenog ugovora o pružanju usluga fitnesa. U pitanju je neimenovani ugovor koji se različito naziva u pojedinim zemljama. On se u praksi zaključuje skoro isključivo uz korišćenje opštih uslova poslovanja fitnes centra, odnosno putem zaključenja formularnih ugovora unapred pripremljenih od strane fitnes centara. Autor u radu razmatra pitanja zaključenja i pravne prirode tog ugovora.
{"title":"Ugovor o pružanju usluga fitnesa","authors":"Nenad Đurđević","doi":"10.31141/ZRPFS.2021.58.139.55","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/ZRPFS.2021.58.139.55","url":null,"abstract":"Fitnes je danas u Evropi najprofitabilnija sportska aktivnost sa skoro 65 miliona korisnika usluga brojnih fitnes centara i klubova u 2019. godini. Fitnes je pojam koji podrazumeva dobro razvijenu fizičku sposobnost, koja je, pak, povezana sa fizičkom pripremljenošću putem fitnes treninga. Usluge u okviru fitnes centara (studija, klubova) danas se pružaju isključivo na osnovu zaključenog ugovora o pružanju usluga fitnesa. U pitanju je neimenovani ugovor koji se različito naziva u pojedinim zemljama. On se u praksi zaključuje skoro isključivo uz korišćenje opštih uslova poslovanja fitnes centra, odnosno putem zaključenja formularnih ugovora unapred pripremljenih od strane fitnes centara. Autor u radu razmatra pitanja zaključenja i pravne prirode tog ugovora.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-02-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49251194","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：