Pub Date : 2022-04-26DOI: 10.31141/zrpfs.2022.59.143.121
Tone Jagodic, Zlatko Mateša
Sponsorship contract represents one of the legal backgrounds which is commonly used in modern sport. As a relatively “young” and quite specific contract it has not been codificated yet. The causa of a sponsorship contract is linked to the expectations of both parties of the contract at the time of the conclusion of the contract. As a bilateral contract of obligation, sponsorship has a strong economic background which is the leverage for the conclusion of the contract. A definition that highlights the characteristics of sponsorship contains the International Chamber of Commerce Advertising and marketing communication Code. There are several different elements of the definition which characteristically represent the essence of the sponsorship relationship. Among them are the mutual benefit of the sponsor and sponsored entity, providing of finance or other support, ambition to establish an association between the sponsor’s image, brands or products and a sponsorship property, return for rights, promotion of the association between parties, grant of certain agreed direct or indirect benefits, and some others. In the article there are explanations of different above elements. It seems that the above parameters are the essence of the sponsorship agreement which also reflects the basic elements of the definition of the ICC sponsorship agreement. The ICC definition provides a basis that fully captures the typical elements of a sponsorship contract and which could lead to future efforts in terms of finding the right definition for a possible legal codification of the sponsorship contract. From the sponsor’s point of view, sponsorship represents an attempt to identify with the value of the sponsored entity, the purpose of which is further manifested by the promotion of this link, both leading to the sponsor’s objective of raising or improving its image in the public or in society. The key here is the ability of the sponsor to turn a challenge into an opportunity, which is then exploited. The opportunities must outweigh the challenges, which is the original motive of the sponsor in the sponsorship contract.
{"title":"Specific characteristics of sponsorship contract","authors":"Tone Jagodic, Zlatko Mateša","doi":"10.31141/zrpfs.2022.59.143.121","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.143.121","url":null,"abstract":"Sponsorship contract represents one of the legal backgrounds which is commonly used in modern sport. As a relatively “young” and quite specific contract it has not been codificated yet. The causa of a sponsorship contract is linked to the expectations of both parties of the contract at the time of the conclusion of the contract. As a bilateral contract of obligation, sponsorship has a strong economic background which is the leverage for the conclusion of the contract. A definition that highlights the characteristics of sponsorship contains the International Chamber of Commerce Advertising and marketing communication Code. There are several different elements of the definition which characteristically represent the essence of the sponsorship relationship. Among them are the mutual benefit of the sponsor and sponsored entity, providing of finance or other support, ambition to establish an association between the sponsor’s image, brands or products and a sponsorship property, return for rights, promotion of the association between parties, grant of certain agreed direct or indirect benefits, and some others. In the article there are explanations of different above elements. It seems that the above parameters are the essence of the sponsorship agreement which also reflects the basic elements of the definition of the ICC sponsorship agreement. The ICC definition provides a basis that fully captures the typical elements of a sponsorship contract and which could lead to future efforts in terms of finding the right definition for a possible legal codification of the sponsorship contract. From the sponsor’s point of view, sponsorship represents an attempt to identify with the value of the sponsored entity, the purpose of which is further manifested by the promotion of this link, both leading to the sponsor’s objective of raising or improving its image in the public or in society. The key here is the ability of the sponsor to turn a challenge into an opportunity, which is then exploited. The opportunities must outweigh the challenges, which is the original motive of the sponsor in the sponsorship contract.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44099690","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Transglycosylating glycoside hydrolases (GHs) offer great potential for the enzymatic synthesis of oligosaccharides. Although knowledge is progressing, there is no unique strategy to improve the transglycosylation yield. Obtaining efficient enzymatic tools for glycan synthesis with GHs remains dependent on an improved understanding of the molecular factors governing the balance between hydrolysis and transglycosylation. This enzymatic and structural study of RBcel1, a transglycosylase from the GH5_5 subfamily isolated from an uncultured bacterium, aims to unravel such factors. The size of the acceptor and donor sugars was found to be critical since transglycosylation is efficient with oligosaccharides at least the size of cellotetraose as the donor and cellotriose as the acceptor. The reaction pH is important in driving the balance between hydrolysis and transglycosylation: hydrolysis is favored at pH values below 8, while transglycosylation becomes the major reaction at basic pH. Solving the structures of two RBcel1 variants, RBcel1_E135Q and RBcel1_Y201F, in complex with ligands has brought to light some of the molecular factors behind transglycosylation. The structure of RBcel1_E135Q in complex with cellotriose allowed a +3 subsite to be defined, in accordance with the requirement for cellotriose as a transglycosylation acceptor. The structure of RBcel1_Y201F has been obtained with several transglycosylation intermediates, providing crystallographic evidence of transglycosylation. The catalytic cleft is filled with (i) donors ranging from cellotriose to cellohexaose in the negative subsites and (ii) cellobiose and cellotriose in the positive subsites. Such a structure is particularly relevant since it is the first structure of a GH5 enzyme in complex with transglycosylation products that has been obtained with neither of the catalytic glutamate residues modified.
{"title":"Highlighting the factors governing transglycosylation in the GH5_5 endo-1,4-β-glucanase RBcel1.","authors":"Laetitia Collet, Corinne Vander Wauven, Yamina Oudjama, Moreno Galleni, Raphaël Dutoit","doi":"10.1107/S2059798321013541","DOIUrl":"10.1107/S2059798321013541","url":null,"abstract":"<p><p>Transglycosylating glycoside hydrolases (GHs) offer great potential for the enzymatic synthesis of oligosaccharides. Although knowledge is progressing, there is no unique strategy to improve the transglycosylation yield. Obtaining efficient enzymatic tools for glycan synthesis with GHs remains dependent on an improved understanding of the molecular factors governing the balance between hydrolysis and transglycosylation. This enzymatic and structural study of RBcel1, a transglycosylase from the GH5_5 subfamily isolated from an uncultured bacterium, aims to unravel such factors. The size of the acceptor and donor sugars was found to be critical since transglycosylation is efficient with oligosaccharides at least the size of cellotetraose as the donor and cellotriose as the acceptor. The reaction pH is important in driving the balance between hydrolysis and transglycosylation: hydrolysis is favored at pH values below 8, while transglycosylation becomes the major reaction at basic pH. Solving the structures of two RBcel1 variants, RBcel1_E135Q and RBcel1_Y201F, in complex with ligands has brought to light some of the molecular factors behind transglycosylation. The structure of RBcel1_E135Q in complex with cellotriose allowed a +3 subsite to be defined, in accordance with the requirement for cellotriose as a transglycosylation acceptor. The structure of RBcel1_Y201F has been obtained with several transglycosylation intermediates, providing crystallographic evidence of transglycosylation. The catalytic cleft is filled with (i) donors ranging from cellotriose to cellohexaose in the negative subsites and (ii) cellobiose and cellotriose in the positive subsites. Such a structure is particularly relevant since it is the first structure of a GH5 enzyme in complex with transglycosylation products that has been obtained with neither of the catalytic glutamate residues modified.</p>","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"1 1","pages":"278-289"},"PeriodicalIF":2.6,"publicationDate":"2022-03-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8900817/pdf/","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"73465345","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"OA","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1165
Dionis Jurić
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. godine olakšana je uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele u društvima s ograničenom odgovornošću. Prije upisa osnivanja društva u sudski registar svaki član društva mora uplatiti najmanje četvrtinu novčanog uloga za preuzeti poslovni udio, a ukupni iznos svih novčanih uplata ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala društva. Istodobno je određen i krajnji rok za uplatu ostatka novčanih uloga te je uvedena osobna i solidarna odgovornost članova koji nisu u cijelosti uplatili uloge za obveze društva do visine iznosa neuplaćenih uloga za sve poslovne udjele u društvu. Time se ograničava sloboda članova odrediti dospijeće obveze uplate novčanih uloga te se potire načelo neodgovornosti članova za obveze društva. Interesi se vjerovnika primjereno štite odredbama o unosu i očuvanju temeljnog kapitala društva, a posebno se štite ako bi smanjenjem imovine društva bilo ugroženo namirenje njihovih tražbina. U radu se obrađuju pravne posljedice nepravodobne uplate uloga i mjere koje društvo može poduzeti prema članu. Tim se mjerama osigurava uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele. Vjerovnici mogu izravno namiriti svoje tražbine prema članovima društva samo u slučaju proboja pravne osobnosti, a posebice ako postoji materijalna potkapitalizacija društva.
Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2019。今年更容易为有限责任公司的企业股票买单。在将公司列入法院登记册之前，公司的每个成员必须支付至少四分之一的财务出资，以接管业务份额，所有付款的总额不得低于其核心资本的四分之一。与此同时，规定了支付剩余资金的最后期限，并对未完全履行社会义务的成员的个人和团结进行了规定，以达到公司所有商业股份的失业角色。这限制了会员国决定履行缴纳会费义务的自由以及社会成员不承担责任的原则。信徒的利益受到关于进口和维护社会基本资本的规定的充分保护，尤其是当他们的主张意图危及社会财产的减少时，他们的利益受到保护。处理不定期支付角色的法律后果以及社会可以对成员采取的措施。这些措施确保企业缴纳财政捐款。信徒只有在法人人格被侵犯的情况下，才能向社会成员提出请求，尤其是在物质社会亚资本化的情况下。
{"title":"Uplata novčanog uloga za preuzete poslovne udjele i pravne posljedice neuplate u društvu s neograničenom odgovornošću","authors":"Dionis Jurić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1165","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1165","url":null,"abstract":"Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima iz 2019. godine olakšana je uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele u društvima s ograničenom odgovornošću. Prije upisa osnivanja društva u sudski registar svaki član društva mora uplatiti najmanje četvrtinu novčanog uloga za preuzeti poslovni udio, a ukupni iznos svih novčanih uplata ne može biti manji od jedne četvrtine temeljnog kapitala društva. Istodobno je određen i krajnji rok za uplatu ostatka novčanih uloga te je uvedena osobna i solidarna odgovornost članova koji nisu u cijelosti uplatili uloge za obveze društva do visine iznosa neuplaćenih uloga za sve poslovne udjele u društvu. Time se ograničava sloboda članova odrediti dospijeće obveze uplate novčanih uloga te se potire načelo neodgovornosti članova za obveze društva. Interesi se vjerovnika primjereno štite odredbama o unosu i očuvanju temeljnog kapitala društva, a posebno se štite ako bi smanjenjem imovine društva bilo ugroženo namirenje njihovih tražbina. U radu se obrađuju pravne posljedice nepravodobne uplate uloga i mjere koje društvo može poduzeti prema članu. Tim se mjerama osigurava uplata novčanih uloga za preuzete poslovne udjele. Vjerovnici mogu izravno namiriti svoje tražbine prema članovima društva samo u slučaju proboja pravne osobnosti, a posebice ako postoji materijalna potkapitalizacija društva.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48885924","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1121
Hana Šarkinović - Kose
U radu se analizira ustavno sudstvo u Evropi, njegov istorijat, vrste i karakteristike kroz jednovjekovni period. Ustavno sudstvo se razvilo kroz nadzor ustavnosti zakona, zatim kontrolu ustavnosti propisa, koja može biti akcesorna i apstraktna, gdje odluke djeluju ergo omnes, a s obzirom na vremensko djelovanje propisa koji se ocjenjuju može biti prethodna i naknadna. Prema formi ustavnog sudstva razlikujemo više modela, a kao osnovni bi se mogli okarakterisati oni koji prate tradiciju ustavnog sudstva razvijenog u Sjedinjenim Američkim Državama i oni koji se oslanjaju na austrijski klasični model. Američki model zasniva se na organizacionoj formi prema kojoj se ustavnim sudstvom bave svi redovni sudovi u redovnom sudskom postupku, dok je austrijski klasični centralizovani model (koji je najprostranjeniji) utemeljen na učenju Hansa Kelsena o supremaciji ustava kojim se ograničava vlast i zaštiti ljudskih prava, a koji formalno počiva na postojanju posebno ustavom ustanovljenog ili određenog suda koji izvršava svoje nadležnosti kroz posebno utvrđen postupak. Ustavno sudstvo karakterišu tri osnovna elementa: postojanje zaštićenog dobra – ustava, čija povreda zahtijeva intervenciju suda, postojanje ustavom utvrđenog suda za donošenje odluke i postojanje forme u kojoj se zaštita sprovodi. U radu se ukazuje na revolucionarne promjene u ustavnosti u Francuskoj proizašle iz ustavnih promjena iz 2008. godine.
{"title":"Vijek ustavnog sudstva u Europi","authors":"Hana Šarkinović - Kose","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1121","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1121","url":null,"abstract":"U radu se analizira ustavno sudstvo u Evropi, njegov istorijat, vrste i karakteristike kroz jednovjekovni period. Ustavno sudstvo se razvilo kroz nadzor ustavnosti zakona, zatim kontrolu ustavnosti propisa, koja može biti akcesorna i apstraktna, gdje odluke djeluju ergo omnes, a s obzirom na vremensko djelovanje propisa koji se ocjenjuju može biti prethodna i naknadna. Prema formi ustavnog sudstva razlikujemo više modela, a kao osnovni bi se mogli okarakterisati oni koji prate tradiciju ustavnog sudstva razvijenog u Sjedinjenim Američkim Državama i oni koji se oslanjaju na austrijski klasični model. Američki model zasniva se na organizacionoj formi prema kojoj se ustavnim sudstvom bave svi redovni sudovi u redovnom sudskom postupku, dok je austrijski klasični centralizovani model (koji je najprostranjeniji) utemeljen na učenju Hansa Kelsena o supremaciji ustava kojim se ograničava vlast i zaštiti ljudskih prava, a koji formalno počiva na postojanju posebno ustavom ustanovljenog ili određenog suda koji izvršava svoje nadležnosti kroz posebno utvrđen postupak. Ustavno sudstvo karakterišu tri osnovna elementa: postojanje zaštićenog dobra – ustava, čija povreda zahtijeva intervenciju suda, postojanje ustavom utvrđenog suda za donošenje odluke i postojanje forme u kojoj se zaštita sprovodi. U radu se ukazuje na revolucionarne promjene u ustavnosti u Francuskoj proizašle iz ustavnih promjena iz 2008. godine.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":"1 10","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41245780","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1141
Mijo Galiot, Vanesa Brizić Bahun
Autori u radu daju pregled i analizu pozitivnih kaznenopravnih odredbi koje reguliraju postupanje suda kada u vezi s imovinskopravnim zahtjevom odlučuje o procesnim ili meritornim pitanjima. Specifičnost je instituta imovinskopravnog zahtjeva to da se radi o mješavini kaznenog i građanskog prava i postupka što upućuje da bi sud u kaznenom postupku odlučujući o njemu trebao primjenjivati ne samo odredbe kaznenog procesnog prava već na odgovarajući način i parničnog procesnog prava. Stoga se u radu analizira sadrži li kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske odgovarajuću regulaciju svih procesnih pitanja o kojima treba odučiti tijekom vođenja postupka uz prijedlog mogućih rješenja. Nadalje se ukazuje na ograničenu mogućnost odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu u smislu da ga sud u kaznenom postupku ni u kom slučaju nije ovlašten odbiti, a isto tako ni usvojiti ako ne donese osuđujuću presudu. Također autori obrađuju neka specifična pitanja koja se u odnosu na imovinskopravni zahtjev mogu pojaviti tijekom postupka ovrhe čije je poznavanje potrebno kako bi se u praksi osigurala učinkovita provedba odluka koje donosi sud u kaznenom postupku.
{"title":"Odluke suda u postupku povodom imovinskopravnog zahtjeva","authors":"Mijo Galiot, Vanesa Brizić Bahun","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1141","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1141","url":null,"abstract":"Autori u radu daju pregled i analizu pozitivnih kaznenopravnih odredbi koje reguliraju postupanje suda kada u vezi s imovinskopravnim zahtjevom odlučuje o procesnim ili meritornim pitanjima. Specifičnost je instituta imovinskopravnog zahtjeva to da se radi o mješavini kaznenog i građanskog prava i postupka što upućuje da bi sud u kaznenom postupku odlučujući o njemu trebao primjenjivati ne samo odredbe kaznenog procesnog prava već na odgovarajući način i parničnog procesnog prava. Stoga se u radu analizira sadrži li kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske odgovarajuću regulaciju svih procesnih pitanja o kojima treba odučiti tijekom vođenja postupka uz prijedlog mogućih rješenja. Nadalje se ukazuje na ograničenu mogućnost odlučivanja o imovinskopravnom zahtjevu u smislu da ga sud u kaznenom postupku ni u kom slučaju nije ovlašten odbiti, a isto tako ni usvojiti ako ne donese osuđujuću presudu. Također autori obrađuju neka specifična pitanja koja se u odnosu na imovinskopravni zahtjev mogu pojaviti tijekom postupka ovrhe čije je poznavanje potrebno kako bi se u praksi osigurala učinkovita provedba odluka koje donosi sud u kaznenom postupku.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48192189","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1185
Tea Hasić
Cilj rada je, pozivajući se na relevantne primjere iz prakse, istaknuti izazove (tj. potencijalne probleme) s kojima se susreću osobe koje nad jednom bojom ili nad kombinacijom više boja žele registrirati pravo žiga u odnosu na određene proizvode ili usluge – bilo na području neke od država članica Europske unije, bilo na razini EU-a. Paralelno će se ukazati i na izazove s kojima se susreću osobe koje već registrirani kolorativni žig žele zaštititi od povreda. Pojasnit će se zašto je na razini Unije registrirano tek nekoliko žigova nad bojom per se, ali i zašto su (prema relevantnoj praksi) žigovi nad kombinacijom dvaju ili više boja „lakše oborivi“ nego žigovi nad bojom per se. Prikazat će se na koji je način, revizijom žigovnog prava EU-a iz 2015. godine, europski zakonodavac oživotvorio tumačenje Europskog suda iz predmeta Libertel prema kojem pravo žiga nad određenom bojom ne smije neopravdano zadirati u interese konkurenata nad dotičnom bojom te će se istaknuti u kojem bi smjeru ES trebao revidirati tumačenje iz predmeta Heidelberger koje se odnosi na prikazivanje kombinacija dviju ili više boja na jasan i precizan način.
{"title":"Izazovi pri registraciji kolorativnih žigova na području EU-a","authors":"Tea Hasić","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1185","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1185","url":null,"abstract":"Cilj rada je, pozivajući se na relevantne primjere iz prakse, istaknuti izazove (tj. potencijalne probleme) s kojima se susreću osobe koje nad jednom bojom ili nad kombinacijom više boja žele registrirati pravo žiga u odnosu na određene proizvode ili usluge – bilo na području neke od država članica Europske unije, bilo na razini EU-a. Paralelno će se ukazati i na izazove s kojima se susreću osobe koje već registrirani kolorativni žig žele zaštititi od povreda. Pojasnit će se zašto je na razini Unije registrirano tek nekoliko žigova nad bojom per se, ali i zašto su (prema relevantnoj praksi) žigovi nad kombinacijom dvaju ili više boja „lakše oborivi“ nego žigovi nad bojom per se. Prikazat će se na koji je način, revizijom žigovnog prava EU-a iz 2015. godine, europski zakonodavac oživotvorio tumačenje Europskog suda iz predmeta Libertel prema kojem pravo žiga nad određenom bojom ne smije neopravdano zadirati u interese konkurenata nad dotičnom bojom te će se istaknuti u kojem bi smjeru ES trebao revidirati tumačenje iz predmeta Heidelberger koje se odnosi na prikazivanje kombinacija dviju ili više boja na jasan i precizan način.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42937621","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101
Matija Miloš, Valentino Kuzelj
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.
这项工作考察了对社会国家、社会权利和税收制度的宪法概念之间区别的简化接受和不接受。在Hrvatske共和国的praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republice Hrvatsek，koji zbog jaza koji nalazi izmeřu tih kategorija propušta adekvatno tumačiti ištititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva。这种行动的最终结果是创造了过度的司法自我约束空间。对司法活动的恐惧是反复呼吁学说政治问题的唯一选择，与此相反，有人指出，如果社会国家作为克罗地亚宪法身份的构成者并不重要，那么它应该被解释为解释税收制度的一种可行方式。社会状态和更具体的税收类别之间的这种联系不应导致一个政治过度活跃的法院，而它主要关注其决策模式在定义自己的行动时的弱点和后果，而不是解释原则的局限性。
{"title":"Ostvarenje i zaštita ustavnog ideala porezne pravednosti u svjetlu zahtjeva socijalne države","authors":"Matija Miloš, Valentino Kuzelj","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1101","url":null,"abstract":"U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45750969","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055
Maša Marochini Zrinski, Anamarija Kvaternik
Sloboda izražavanja, kao jedan od temelja demokratskog društva, spada u kvalificirano konvencijsko pravo koje je uvijek, kada su za to ispunjene pretpostavke, podložno ograničenjima. Jedno od dopuštenih ograničenja, odnosno legitimnih ciljeva taksativno navedenih u čl. 10. Konvencije, za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Također, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu izražavanja u čl. 38., dok čl. 16. propisuje dopuštena ograničenja sloboda iz Ustava, iako ne navodi posebno očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Unatoč nevelikom broju predmeta u kojima se ispitivala dopuštenost ograničenja slobode izražavanja radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudačke vlasti, iste autorice smatraju ih značajnima te će se iz tog razloga prikazati slučajevi iz domaće prakse, i to na svim razinama sudovanja, kao i najznačajnije presude Europskog suda koje se bave upravo navedenim legitimnim ciljem kao dopuštenim ograničenjem slobode izražavanja. Autorice su spomenute slučajeve prikazale prvenstveno kroz dvije skupine predmeta: one u kojima su osobe koje su smatrale da im je povrijeđena sloboda izražavanja bili novinari, kao i one u kojima se radilo o odvjetnicima koji su provodili slobodu izražavanja u sudnici ili izvan nje.
言论自由作为民主社会的基本要素之一，属于一项有条件的常规法律，它总是得到遵守，并受到限制。允许的限制之一，即第3条所述的合法目标10.Konvencije，za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti。塔科杰尔，乌斯塔夫共和国Hrvatske jamči slobodu izražavanja učl。第38条，而第38条第16条允许限制不受《宪法》约束的自由，尽管它没有具体规定对司法权威和不公正的特别保护。尽管调查言论自由授权以维护司法权威和不公正的受试者数量坚定不移，但这些当局认为这些问题很重要，因此将在各级审判的国内实践案例中表现出来，以及欧洲法院关于允许限制言论自由这一合法目标的最重要判决。当局提到这些案件，主要涉及两组主题：被认为因言论自由而受伤的人是记者的案件，以及律师在法院内外行使言论自由的案件。
{"title":"Očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti kao dopušteno ograničenje prava na slobodu izražavanja – hrvatska i konvencijska perspektiva","authors":"Maša Marochini Zrinski, Anamarija Kvaternik","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1055","url":null,"abstract":"Sloboda izražavanja, kao jedan od temelja demokratskog društva, spada u kvalificirano konvencijsko pravo koje je uvijek, kada su za to ispunjene pretpostavke, podložno ograničenjima. Jedno od dopuštenih ograničenja, odnosno legitimnih ciljeva taksativno navedenih u čl. 10. Konvencije, za ograničenje slobode izražavanja jest i očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Također, Ustav Republike Hrvatske jamči slobodu izražavanja u čl. 38., dok čl. 16. propisuje dopuštena ograničenja sloboda iz Ustava, iako ne navodi posebno očuvanje autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. Unatoč nevelikom broju predmeta u kojima se ispitivala dopuštenost ograničenja slobode izražavanja radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudačke vlasti, iste autorice smatraju ih značajnima te će se iz tog razloga prikazati slučajevi iz domaće prakse, i to na svim razinama sudovanja, kao i najznačajnije presude Europskog suda koje se bave upravo navedenim legitimnim ciljem kao dopuštenim ograničenjem slobode izražavanja. Autorice su spomenute slučajeve prikazale prvenstveno kroz dvije skupine predmeta: one u kojima su osobe koje su smatrale da im je povrijeđena sloboda izražavanja bili novinari, kao i one u kojima se radilo o odvjetnicima koji su provodili slobodu izražavanja u sudnici ili izvan nje.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45603523","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1079
Vojko Rešetar
Preambule nisu dostatan predmet stručno-znanstvenog istraživanja, a ključni razlog tome jest predrasuda o njihovu nepravnom karakteru. Poredbeno promatrano, preambule ustava po nizu svojih obilježja vrlo su heterogene te se uloga i pravna relevantnost preambula u ustavnom tekstu ne može unificirati. Izvorišne osnove Ustava RH u sadržajnom smislu jesu njegova preambula, ali i integralni dio njegova teksta i iste su usvojene i mijenjane po istoj proceduri kao i ostali dijelovi Ustava, te imaju isto značenje, važnost i obvezujuću snagu kao i normativni dijelovi Ustava. Ustavnopravni stručnjaci su stajališta da Izvorišne osnove Ustava RH ne treba dovoditi u pitanje, niti mijenjati, a na njihove odredbe poziva se i Ustavni sud RH.
预燃不是一个科学研究的主题，关键原因是推测它们的错误性质。此外，宪法根据一系列迹象的过渡是非常异质的，过渡到宪法文本中的作用和法律相关性无法统一。Izvorišne osnove Ustava RH u sadrž。宪法专家认为，《共和国宪法》的基本原则不应受到质疑或改变，他们的条款应被邀请到共和国宪法法院。
{"title":"O preambuli (izvorišnim osnovama) Ustava Republike Hrvatske","authors":"Vojko Rešetar","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1079","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1079","url":null,"abstract":"Preambule nisu dostatan predmet stručno-znanstvenog istraživanja, a ključni razlog tome jest predrasuda o njihovu nepravnom karakteru. Poredbeno promatrano, preambule ustava po nizu svojih obilježja vrlo su heterogene te se uloga i pravna relevantnost preambula u ustavnom tekstu ne može unificirati. Izvorišne osnove Ustava RH u sadržajnom smislu jesu njegova preambula, ali i integralni dio njegova teksta i iste su usvojene i mijenjane po istoj proceduri kao i ostali dijelovi Ustava, te imaju isto značenje, važnost i obvezujuću snagu kao i normativni dijelovi Ustava. Ustavnopravni stručnjaci su stajališta da Izvorišne osnove Ustava RH ne treba dovoditi u pitanje, niti mijenjati, a na njihove odredbe poziva se i Ustavni sud RH.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45929083","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-10-27DOI: 10.31141/zrpfs.2021.58.142.1285
Antonio Vulas
Članak govori o mogućem utjecaju pravorijeka Europskog suda za ljudska prava u predmetu koji su državljanin Malija N. D. i državljanin Obale Bjelokosti N. T. pokrenuli pred tim sudom protiv Kraljevine Španjolske na sustav zaštite vanjskih granica Europske unije. Tužitelji su u svojoj tužbi tvrdili kako su tijela Kraljevine Španjolske u postupanju prema njima povrijedila princip zabrane kolektivnog protjerivanja, navedenog u članku 4. Protokola br. 4 (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te prava navedena u članku 13. iste Konvencije (pravo na djelotvoran pravni lijek). Tekst je fokusiran na pravorijek Velikog vijeća Suda u drugostupanjskom postupku, donesenog nakon javnog saslušanja stranaka i drugih zainteresiranih sudionika, koje je provedeno 26. rujna 2018. u zgradi suda u Strasbourgu, Francuska. Iako je pravorijek ograničen specifičnim okolnostima samog događaja, odnosno činjenicom da se presuda odnosi na specifični slučaj nadzora vanjske granice EU-a, tekst nastoji pojasniti utjecaj koji bi ova presuda mogla imati na sveukupni sustav nadzora europskih vanjskih granica.
{"title":"Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju N.D. i N.T. protiv Španjolske","authors":"Antonio Vulas","doi":"10.31141/zrpfs.2021.58.142.1285","DOIUrl":"https://doi.org/10.31141/zrpfs.2021.58.142.1285","url":null,"abstract":"Članak govori o mogućem utjecaju pravorijeka Europskog suda za ljudska prava u predmetu koji su državljanin Malija N. D. i državljanin Obale Bjelokosti N. T. pokrenuli pred tim sudom protiv Kraljevine Španjolske na sustav zaštite vanjskih granica Europske unije. Tužitelji su u svojoj tužbi tvrdili kako su tijela Kraljevine Španjolske u postupanju prema njima povrijedila princip zabrane kolektivnog protjerivanja, navedenog u članku 4. Protokola br. 4 (Europske) Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, te prava navedena u članku 13. iste Konvencije (pravo na djelotvoran pravni lijek). Tekst je fokusiran na pravorijek Velikog vijeća Suda u drugostupanjskom postupku, donesenog nakon javnog saslušanja stranaka i drugih zainteresiranih sudionika, koje je provedeno 26. rujna 2018. u zgradi suda u Strasbourgu, Francuska. Iako je pravorijek ograničen specifičnim okolnostima samog događaja, odnosno činjenicom da se presuda odnosi na specifični slučaj nadzora vanjske granice EU-a, tekst nastoji pojasniti utjecaj koji bi ova presuda mogla imati na sveukupni sustav nadzora europskih vanjskih granica.","PeriodicalId":32514,"journal":{"name":"Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-27","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44094546","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：