Pub Date : 2017-12-01DOI: 10.37083/bosn.2017.22.84
Lejla Kodrić Zaimović
Formiranjem institucijskih repozitorija unutar bosanskohercegovačkih baštinsko-informacijskih, akademskih, obrazovnih te poslovnih ustanova produkti intelektualnog rada bosanskohercegovač-ke “znanstvenoistraživačke dijaspore” i dalje ostaju dislocirani, nekoherentni, odnosno pohranjeni u institucijskim repozitorijima ustanova diljem svijeta, a samim time za ovdašnje uvjete nedostu-pni. Potaknut ovakvim promjenama, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, s obzirom na svoje infrastrukturne i izvedbene mogućnosti, doprinosi bosanskohercegovačkoj, kao i široj zajednici na način formiranja institucijskog repozitorija koji, u prvoj svojoj fazi, funkcionira kao prostor pohrane i diseminiranja važnih rezultata znanstvenih radova Bosanaca i Hercegovaca u ino-zemstvu, s posebnom usmjerenošću k radovima koji tematiziraju pitanja od nacionalnog značaja, na ovaj način osiguravajući mjesnu usmjerenost, odnosno centralizirano okupljanje informacijskih izvora koji na bilo koji način i u bilo kojem aspektu tematiziraju pitanja bosanskohercegovačke kulturne i znanstvene baštine. Rad predstavlja institucijski repozitorij koji funkcionira kao prostor digitalne pohrane i korištenja informacijskih izvora – produkata intelektualnog rada istraživača i znanstvenika, ali i kao važna akademsko-znanstvena društvena mreža. Usto, u radu se donose isku-stva u vezi sa strategijama izgradnje i upravljanja institucijskim repozitorijima koji funkcioniraju na principu tzv. samoarhiviranja te otvorenog pristupa. = By forming institutional repositories within a number of Bosnian-Herzegovinian heritage and information institutions, but also within academic, educational and business ones, intellectual work products of Bosnian-Herzegovinian “sci-entific-research diaspora” still remain dislocated and incoherent, or more precisely – stored within a number of in-stitutional repositories throughout the world and, consequently, not directly available in the local context. Inspired by these circumstances and using its infrastructural and performing capacities, The Bosniac Institute – Foundation of Adil Zulfikarpašić contributes Bosnian-Herzegovinian as well as the broader community by forming such a institutional repository wich, in its first phase, functions as a place for storing and disseminating important results of Bosnian-Herzegovinian academic and scientific work, with specific orientation to those works dealing with the issues of national importance. In this way the Institute has assured centralized gathering of information sources concerning different questions of Bosnian-Herzegovinan cultural, academic and scientific heritage. In this connection, the proposed paper aims to represent the idea of institutional repository functioning as a space for digital storing and using of information sources – intellectual work products of scientists and researchers, but also as a very important academic and scientific social network. Besides, the paper brings experiences of strategie
{"title":"Znanstveni portal Bošnjačkog instituta - Fondacije Adila Zulfikarpašića i Memoria Bosniaca = The Academic Portal of the Bosniac Institute – Foundation of Adil Zulfikarpašić and Memoria Bosniaca","authors":"Lejla Kodrić Zaimović","doi":"10.37083/bosn.2017.22.84","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2017.22.84","url":null,"abstract":"Formiranjem institucijskih repozitorija unutar bosanskohercegovačkih baštinsko-informacijskih, akademskih, obrazovnih te poslovnih ustanova produkti intelektualnog rada bosanskohercegovač-ke “znanstvenoistraživačke dijaspore” i dalje ostaju dislocirani, nekoherentni, odnosno pohranjeni u institucijskim repozitorijima ustanova diljem svijeta, a samim time za ovdašnje uvjete nedostu-pni. Potaknut ovakvim promjenama, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, s obzirom na svoje infrastrukturne i izvedbene mogućnosti, doprinosi bosanskohercegovačkoj, kao i široj zajednici na način formiranja institucijskog repozitorija koji, u prvoj svojoj fazi, funkcionira kao prostor pohrane i diseminiranja važnih rezultata znanstvenih radova Bosanaca i Hercegovaca u ino-zemstvu, s posebnom usmjerenošću k radovima koji tematiziraju pitanja od nacionalnog značaja, na ovaj način osiguravajući mjesnu usmjerenost, odnosno centralizirano okupljanje informacijskih izvora koji na bilo koji način i u bilo kojem aspektu tematiziraju pitanja bosanskohercegovačke kulturne i znanstvene baštine. Rad predstavlja institucijski repozitorij koji funkcionira kao prostor digitalne pohrane i korištenja informacijskih izvora – produkata intelektualnog rada istraživača i znanstvenika, ali i kao važna akademsko-znanstvena društvena mreža. Usto, u radu se donose isku-stva u vezi sa strategijama izgradnje i upravljanja institucijskim repozitorijima koji funkcioniraju na principu tzv. samoarhiviranja te otvorenog pristupa. = By forming institutional repositories within a number of Bosnian-Herzegovinian heritage and information institutions, but also within academic, educational and business ones, intellectual work products of Bosnian-Herzegovinian “sci-entific-research diaspora” still remain dislocated and incoherent, or more precisely – stored within a number of in-stitutional repositories throughout the world and, consequently, not directly available in the local context. Inspired by these circumstances and using its infrastructural and performing capacities, The Bosniac Institute – Foundation of Adil Zulfikarpašić contributes Bosnian-Herzegovinian as well as the broader community by forming such a institutional repository wich, in its first phase, functions as a place for storing and disseminating important results of Bosnian-Herzegovinian academic and scientific work, with specific orientation to those works dealing with the issues of national importance. In this way the Institute has assured centralized gathering of information sources concerning different questions of Bosnian-Herzegovinan cultural, academic and scientific heritage. In this connection, the proposed paper aims to represent the idea of institutional repository functioning as a space for digital storing and using of information sources – intellectual work products of scientists and researchers, but also as a very important academic and scientific social network. Besides, the paper brings experiences of strategie","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2017-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45950609","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U demokratskom društvu promocija, poštivanje i povezivanje čovjekovih prava i osnovnih sloboda temeljne su zadaće svake države. Uključivanje knjižnica u takve procese podupiru Europska unija i UNESCO različitim dokumentima koji se odnose na slobodan pristup informacijama, ulogu knjižnica u nacionalnoj informacijskoj politici, ulogu knjižnica u industriji znanja, zaštitu pisanog nasljeđa, razvoj informacijskih resursa i servisa, promicanje djelotvornog korištenja informacija i sl. Knjižnice, arhivi i muzeji formiraju informacijsku politiku tako što utječu na pristup građana informacijama. Takva se politika regulira vladinim legislativama (zakoni, pravila, propisi, smjernice), koji opet utječu na informacijski ciklus koji predstavlja kreaciju, organizaciju, diseminaciju ili evaluaciju informacija. Nacionalna je informacijska politika niz vladinih odluka koje su određene da potiču bolju informacijsku infrastrukturu. Ona je vladin instrument koji bi u svakoj državi omogućavao najbolju moguću mrežu informacijskih službi. Te bi službe morale određenim sredstvima ispunjavati potrebe korisnika cjelovito, brzo i u primjerenom obliku. Nacionalna informacijska politika pokriva pitanja razvoja informacijskih resursa i servisa, pružanja pristupa informacijama, promicanja djelotvornog korištenja informacija, razvoj i koordinaciju nacionalnih informacijskih aktivnosti, kao i sudjelovanje u međunarodnim informacijskim aktivnostima. = In a democratic society, promoting, respecting and linking human rights and fundamental freedoms are the fundamental tasks of each country. Involving libraries in such processes is supported by the European Union and UNESCO with various documents related to free access to information, the role of libraries in the national information policy, the role of libraries in the knowledge industry, the protection of written heritage, the development of information resources and services, the promotion of effective use of information and Fig.Libraries, archives and museums form information policy by affecting citizen access to information. Such a policy is governed by governmental legislation (laws, rules, regulations, guidelines) that again affect the information cycle that is the creation, organization, dissemination or evaluation of information. The National Information Policy is a series of decisions made by governments that are designed to encourage better information infrastructure. It is a government instrument that will provide the best possible information network in each country. These services would have to meet the needs of the users with a certain amount of resources in complete, rapid and appropriate form. The National Information Policy covers issues related to the development of information resources and services, providing access to information, promoting effective use of information, developing and coordinating national information activities, as well as participating in international information activities.
在民主社会中,促进、尊重人权和基本自由并将其联系起来,每个国家的任务都是至关重要的。Uključivanje knjižnica u takve proceedse podupiru Europska unija i UNESCO različitim dokumentima koji se odnose na slobodan pristup informacijama,ulogu knjži很好,档案馆和博物馆形成了影响公民获取信息的信息政策。此类政策受政府立法(法律、法规、条例、指南)的监管,这些立法再次影响代表信息创建、组织、剥夺或评估的信息周期。国家信息政策是政府为促进更好的信息基础设施而做出的一系列决定。这是一项政府工具,将在每个国家建立尽可能好的信息服务网络。这些服务应该以整体、快速和适当的方式满足用户的需求。国家信息政策包括开发信息资源和服务、获取信息、促进有效利用信息、发展和协调国家信息活动以及参与国际信息活动。在民主社会中,促进、尊重人权和基本自由并将其联系起来是每个国家的基本任务。欧洲联盟和教科文组织通过各种文件支持图书馆参与这一进程,这些文件涉及自由获取信息、图书馆在国家信息政策中的作用、图书馆在知识产业中的作用,保护书面遗产、开发信息资源和服务,促进信息和图形的有效利用图书馆、档案馆和博物馆通过影响公民获取信息来制定信息政策。这种政策受政府立法(法律、规则、条例、指导方针)的约束,这些立法再次影响信息周期,即信息的创建、组织、传播或评估。国家信息政策是政府做出的一系列决定,旨在鼓励改善信息基础设施。它是一种政府工具,将在每个国家提供尽可能好的信息网络。这些服务必须以完整、快速和适当的形式满足用户对一定数量资源的需求,-以及参加国际新闻活动。
{"title":"Teorijska promišljanja o informacijskoj politici u kontekstu knjižnične djelatnosti = Theoretical Reflections on Information Policy in the Context of Librarianship","authors":"Anita Konjicija-Kovač","doi":"10.37083/bosn.2017.22.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2017.22.9","url":null,"abstract":"U demokratskom društvu promocija, poštivanje i povezivanje čovjekovih prava i osnovnih sloboda temeljne su zadaće svake države. Uključivanje knjižnica u takve procese podupiru Europska unija i UNESCO različitim dokumentima koji se odnose na slobodan pristup informacijama, ulogu knjižnica u nacionalnoj informacijskoj politici, ulogu knjižnica u industriji znanja, zaštitu pisanog nasljeđa, razvoj informacijskih resursa i servisa, promicanje djelotvornog korištenja informacija i sl. Knjižnice, arhivi i muzeji formiraju informacijsku politiku tako što utječu na pristup građana informacijama. Takva se politika regulira vladinim legislativama (zakoni, pravila, propisi, smjernice), koji opet utječu na informacijski ciklus koji predstavlja kreaciju, organizaciju, diseminaciju ili evaluaciju informacija. Nacionalna je informacijska politika niz vladinih odluka koje su određene da potiču bolju informacijsku infrastrukturu. Ona je vladin instrument koji bi u svakoj državi omogućavao najbolju moguću mrežu informacijskih službi. Te bi službe morale određenim sredstvima ispunjavati potrebe korisnika cjelovito, brzo i u primjerenom obliku. Nacionalna informacijska politika pokriva pitanja razvoja informacijskih resursa i servisa, pružanja pristupa informacijama, promicanja djelotvornog korištenja informacija, razvoj i koordinaciju nacionalnih informacijskih aktivnosti, kao i sudjelovanje u međunarodnim informacijskim aktivnostima. = In a democratic society, promoting, respecting and linking human rights and fundamental freedoms are the fundamental tasks of each country. Involving libraries in such processes is supported by the European Union and UNESCO with various documents related to free access to information, the role of libraries in the national information policy, the role of libraries in the knowledge industry, the protection of written heritage, the development of information resources and services, the promotion of effective use of information and Fig.Libraries, archives and museums form information policy by affecting citizen access to information. Such a policy is governed by governmental legislation (laws, rules, regulations, guidelines) that again affect the information cycle that is the creation, organization, dissemination or evaluation of information. The National Information Policy is a series of decisions made by governments that are designed to encourage better information infrastructure. It is a government instrument that will provide the best possible information network in each country. These services would have to meet the needs of the users with a certain amount of resources in complete, rapid and appropriate form. The National Information Policy covers issues related to the development of information resources and services, providing access to information, promoting effective use of information, developing and coordinating national information activities, as well as participating in international information activities.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"6 7","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2017-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41292803","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2017-12-01DOI: 10.37083/bosn.2017.22.77
Dragana Bogdanović
Kompjuterizacija u domenu znanja otvara velike mogućnosti rada sa svim tipovima digitalnih informacija u svim granama nauke i umjetnosti. Podrazumijevaju se i nove mogućnosti u razvoju autorskog prava. Rad biblioteke zasnovan je na poštivanju principa autorskog prava. Nekontrolirana prerada autorskih djela i narušavanje njihove autorskopravne zaštite još je veća u digitalnim medijima, mobilnim uređajima, e-čitačima. = Computerization in the knowledge domain inaugurates great possibilities with all the types of digital information in all the scientific researches and fields of arts. It means new possibilities in evaluation of application of legislation named authors’ rights (copyright law). Work of library is based on implementation of authors’ rights basic principles. Uncontrolled arrangements of works of all the authors and prejudice of their authors’ rights are more expanded with digital medium, mobile equipments and e-readers.
{"title":"Autorsko pravo i biblioteka digitalnog doba = Authors’ Rights and Libraries in Digital Era","authors":"Dragana Bogdanović","doi":"10.37083/bosn.2017.22.77","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2017.22.77","url":null,"abstract":"Kompjuterizacija u domenu znanja otvara velike mogućnosti rada sa svim tipovima digitalnih informacija u svim granama nauke i umjetnosti. Podrazumijevaju se i nove mogućnosti u razvoju autorskog prava. Rad biblioteke zasnovan je na poštivanju principa autorskog prava. Nekontrolirana prerada autorskih djela i narušavanje njihove autorskopravne zaštite još je veća u digitalnim medijima, mobilnim uređajima, e-čitačima. = Computerization in the knowledge domain inaugurates great possibilities with all the types of digital information in all the scientific researches and fields of arts. It means new possibilities in evaluation of application of legislation named authors’ rights (copyright law). Work of library is based on implementation of authors’ rights basic principles. Uncontrolled arrangements of works of all the authors and prejudice of their authors’ rights are more expanded with digital medium, mobile equipments and e-readers.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2017-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45237967","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2016-12-01DOI: 10.37083/bosn.2016.21.50
Ismet Ovčina, Muamera Smajić
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH pridružila se projektu Europeana 1914–1918 s ciljem obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata. Projekat je podrazumijevao organizovanje Dana prikupljanja na koje su gra-đani BiH imali priliku donijeti priče, predmete, slike vezane za ove događaje i svojim uspomenama doprinijeti bogaćenju velikog panevropskog arhiva u svrhu očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa. = National and University Library of Bosnia and Herzegovina joined the project Europeana 1914–1918 with the aim of celebration of the centenary from beginning of the World War I. The project implied the organization of Collection Days at which the citizens of Bosnia and Herzegovina had the opportunity to bring stories, objects, images related to World War I and with their memories contribute to enrichment of large pan-European archive for the preservation of cultural heritage.
{"title":"Dani prikupljanja uspomena iz Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini = Europeana 194-1918 / Days of Collecting Memories From the First World War in Bosnia and Herzegovina","authors":"Ismet Ovčina, Muamera Smajić","doi":"10.37083/bosn.2016.21.50","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.50","url":null,"abstract":"Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH pridružila se projektu Europeana 1914–1918 s ciljem obilježavanja stogodišnjice Prvog svjetskog rata. Projekat je podrazumijevao organizovanje Dana prikupljanja na koje su gra-đani BiH imali priliku donijeti priče, predmete, slike vezane za ove događaje i svojim uspomenama doprinijeti bogaćenju velikog panevropskog arhiva u svrhu očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa. = National and University Library of Bosnia and Herzegovina joined the project Europeana 1914–1918 with the aim of celebration of the centenary from beginning of the World War I. The project implied the organization of Collection Days at which the citizens of Bosnia and Herzegovina had the opportunity to bring stories, objects, images related to World War I and with their memories contribute to enrichment of large pan-European archive for the preservation of cultural heritage.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859027","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2016-12-01DOI: 10.37083/bosn.2016.21.19
I. Kuchma
This article talks about open access of scientific publications, creation of OA journals and OA repositories through examples from Bosnia and Herzegovina. With the explanation what is Open Access and how to provide it, the paper gives instructions on how to create an institutional OA repository in nine steps, as well as to read Open Access policy. = Ovaj rad govori o slobodnom pristupu naučnoj građi, kreiranju OA časopisa i OA repozitorija kroz primjere iz Bosne i Hercegovine. Uz objašnjenje šta je slobodan pristup i kako ga obezbjediti, u radu se daju upute kako kreirati institucionalni OA repozitorij u devet koraka, te se može vidjeti i polisa slobodnog pristupa.
{"title":"Open access: How to increase visibility and impact of research in Bosnia and Herzegovina = Otvoreni pristup: kako povećati vidljivost i uticaj istraživanja u Bosni i Hercegovini","authors":"I. Kuchma","doi":"10.37083/bosn.2016.21.19","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.19","url":null,"abstract":"This article talks about open access of scientific publications, creation of OA journals and OA repositories through examples from Bosnia and Herzegovina. With the explanation what is Open Access and how to provide it, the paper gives instructions on how to create an institutional OA repository in nine steps, as well as to read Open Access policy. = Ovaj rad govori o slobodnom pristupu naučnoj građi, kreiranju OA časopisa i OA repozitorija kroz primjere iz Bosne i Hercegovine. Uz objašnjenje šta je slobodan pristup i kako ga obezbjediti, u radu se daju upute kako kreirati institucionalni OA repozitorij u devet koraka, te se može vidjeti i polisa slobodnog pristupa.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"94 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859144","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2016-12-01DOI: 10.37083/bosn.2016.21.54
Anja Mastilović
Šta se dešava nakon digitalizacije građe, obrade digitalizovanog materijala, tačnije ocerovanja2? Kako se digi-talizovana serijska publikacija katalogizuje? Da li joj se dodjeljuje ISSN? Cilj rada je da objasni pravila dodjele ISSN broja digitalizovanoj građi, ko je može dobiti, te koja se polja dodaju zapisima digitalizovane građe u ISSN kataloškom programu (Virtua Integrated Library System). U radu će se dati primjeri digitalizovanih serijskih pu-blikacija kojima su dodijeljeni ISSN brojevi. = What happens after digitization, processing of digitized material, namely OCR? How is the digitized serial cata-loged? Is the ISSN assigned to it? The aim of the article is to explain ISSN assignement rules to the digitized ma-terials, who can get it, and which fields are added to the records of digitized material in ISSN cataloging program (Virtua Integrated Library System). This paper will give examples of digitized serials to which ISSN numbers are assigned.
{"title":"ISSN i registracija digitalizovanih serijskih publikacija = ISSN and Registration of the Digitized Serial Publications","authors":"Anja Mastilović","doi":"10.37083/bosn.2016.21.54","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.54","url":null,"abstract":"Šta se dešava nakon digitalizacije građe, obrade digitalizovanog materijala, tačnije ocerovanja2? Kako se digi-talizovana serijska publikacija katalogizuje? Da li joj se dodjeljuje ISSN? Cilj rada je da objasni pravila dodjele ISSN broja digitalizovanoj građi, ko je može dobiti, te koja se polja dodaju zapisima digitalizovane građe u ISSN kataloškom programu (Virtua Integrated Library System). U radu će se dati primjeri digitalizovanih serijskih pu-blikacija kojima su dodijeljeni ISSN brojevi. = What happens after digitization, processing of digitized material, namely OCR? How is the digitized serial cata-loged? Is the ISSN assigned to it? The aim of the article is to explain ISSN assignement rules to the digitized ma-terials, who can get it, and which fields are added to the records of digitized material in ISSN cataloging program (Virtua Integrated Library System). This paper will give examples of digitized serials to which ISSN numbers are assigned.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859158","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Bibliografija – Raspad Jugoslavije: press clipping iz strane periodike je rezultat realizacije projekta NUBBiH, finansiran od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Predmet istraživanja bila je građa „Press clipping iz strane periodike“ smještena na Odjeljenju specijalnih zbirki. Među stranom periodikom koja je bila predmet istraživanja nalaze se: The Times, The Independent, International Herald Tribune, The Guardian, The Sunday Times i druge. Istraživanje je obuhvatilo period od 1980. do 1992. godine. Bibliografija sadrži 618 bibliografskih jedinica. = Bibliography - The Dissolution of Yugoslavia: Press Clipping from Foreign Periodicals is a result of the project realization of the National and University Library of B&H, funded by the Federal Ministry of Education and Sci-ence. Through the project it has been planned to publish project results.The subject of this study was press clipping from foreign periodicals which are located at the Department of Special Collections. Among foreign periodicals, which were the subject of the research are: The Times, The Independent, Herald Tribune, The Guardian, The Sunday Times and others. The period covered by the study is from 1980 to 1992. Bibliography has 618 bibliographic units.
Bibliografija–Raspad Jugoslavije:新闻剪辑是NUBBiH项目的一个周期,也是联邦政府的一个小部门。istraživanja bila je grařa“新闻剪辑iz strane periodike”smještena na Odjeljenju specijarnih zbirki。1992年。戈丁。Bibliografija sadrži 618 bibliografskih jedinica。=书目-南斯拉夫解体:外国期刊剪报是由联邦教育和科学部资助的B&H国家和大学图书馆项目实现的结果。计划通过该项目公布项目结果。这项研究的主题是来自外国期刊的剪报,这些期刊位于特别收藏部。研究对象的外国期刊包括:《泰晤士报》、《独立报》、《先驱论坛》、《卫报》、《星期日泰晤士报》等。这项研究所涵盖的时期是从1980年到1992年。书目有618个书目单位。
{"title":"Bibliografija raspad Jugoslavije : press clipping iz strane periodike (iz fondova Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH) = Bibliography - The Dissolution of Yugoslavia : Press Clipping From Foreign Periodicals (From Collections of National and University Library B&H)","authors":"Ismet Ovčina, Nadina Grebović-Lendo, Muamera Smajić, Azra Smajić","doi":"10.37083/bosn.2016.21.25","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.25","url":null,"abstract":"Bibliografija – Raspad Jugoslavije: press clipping iz strane periodike je rezultat realizacije projekta NUBBiH, finansiran od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Predmet istraživanja bila je građa „Press clipping iz strane periodike“ smještena na Odjeljenju specijalnih zbirki. Među stranom periodikom koja je bila predmet istraživanja nalaze se: The Times, The Independent, International Herald Tribune, The Guardian, The Sunday Times i druge. Istraživanje je obuhvatilo period od 1980. do 1992. godine. Bibliografija sadrži 618 bibliografskih jedinica. = Bibliography - The Dissolution of Yugoslavia: Press Clipping from Foreign Periodicals is a result of the project realization of the National and University Library of B&H, funded by the Federal Ministry of Education and Sci-ence. Through the project it has been planned to publish project results.The subject of this study was press clipping from foreign periodicals which are located at the Department of Special Collections. Among foreign periodicals, which were the subject of the research are: The Times, The Independent, Herald Tribune, The Guardian, The Sunday Times and others. The period covered by the study is from 1980 to 1992. Bibliography has 618 bibliographic units.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859206","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Digitalne tehnologije omogućile su stvaranje arhiva elektroničkih radova. Tako su ovi naučni repozitoriji postali javno dostupni u režimu otvorenog pristupa. Open access uključuje slobodan i univerzalan pristup i korištenje informacijskog sadržaja baza podataka i drugih digitalnih resursa na internetu. Da bi se zaštitili interesi nositelja autorskih prava radova koji su u režimu otvorenog pristupa, morale su biti unesene mnoge inovacije u zakon o autorskim pravima. Najpoznatija licenca za otvoreni pristup je Licenca kreativne zajednice (Creative Commons Licence – CCL). Prva internacionalna deklaracija o otvorenom pristupu je Budimpeštanska deklaracija (inicijati-va) (Budapest Open Access Initiative, 2002). 2007. godine utvrđene su osnovne smjernice za primjenu otvore-nog pristupa u bibliotekama od strane IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), eIFL (electronic Information for Libraries) i LCA (Library Copyright Alliance koja obuhvata pet najvećih biblioteč-kih udruga u SAD). = Digital tehnologies allowed forming the archival repository of electronic issues. These scientific repositories became publicly available within the open access regime. Open access includes open and universal access and usage of the content data bases and the other internet digital resources. With the aim to protect the interests of the all entitled to the open access regime, many inovations connected with copyright law have had to beimplemented. The most famous open access licence is the Creative Commons Licence – CCL. Budapest Open Access Initiative is the first international declaration of the open access. In 2007, the implementation of fundamental principles of the open acces in the libraries were confirmed by IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), eIFL (electronic Information for Libraries) and LCA (Library Copyright Alliancewhich involved five greatest library associations in the USA
数字技术促成了电子作品档案的创建。因此,这些科学知识库在开放获取制度下公开了。开放访问包括免费和普遍访问和使用互联网上的数据库信息和其他数字资源。为了在开放获取制度中保护版权持有人的利益,必须在版权法中引入许多创新。开放访问最流行的许可证是知识共享许可证(CCL)。关于开放获取的第一份国际声明是《布达佩斯开放获取倡议》,2002年。2007年,国际图书馆协会和机构联合会(IFLA)、eIFL(图书馆电子信息)和LCA(图书馆版权联盟koja obuhvata pet najvećih biblioteč-kih udruga u SAD)数字技术允许形成电子问题的档案库。这些科学知识库在开放获取制度下公开提供。开放访问包括内容数据库和其他互联网数字资源的开放和通用访问和使用。为了保护所有有权享有开放获取制度的人的利益,许多与版权法有关的修正案不得不实施。最著名的开放获取许可证是知识共享许可证(CCL)。布达佩斯开放获取倡议是第一个开放获取的国际宣言。2007年,IFLA(国际图书馆协会和机构联合会)、eIFL(图书馆电子信息)和LCA(图书馆版权联盟)确认了在图书馆实施开放存取的基本原则,其中包括美国五大图书馆协会
{"title":"Otvoreni pristup i autorsko pravo = Open Access and Copyright (Author’s Rights)","authors":"Dragana Bogdanović","doi":"10.37083/bosn.2016.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.15","url":null,"abstract":"Digitalne tehnologije omogućile su stvaranje arhiva elektroničkih radova. Tako su ovi naučni repozitoriji postali javno dostupni u režimu otvorenog pristupa. Open access uključuje slobodan i univerzalan pristup i korištenje informacijskog sadržaja baza podataka i drugih digitalnih resursa na internetu. Da bi se zaštitili interesi nositelja autorskih prava radova koji su u režimu otvorenog pristupa, morale su biti unesene mnoge inovacije u zakon o autorskim pravima. Najpoznatija licenca za otvoreni pristup je Licenca kreativne zajednice (Creative Commons Licence – CCL). Prva internacionalna deklaracija o otvorenom pristupu je Budimpeštanska deklaracija (inicijati-va) (Budapest Open Access Initiative, 2002). 2007. godine utvrđene su osnovne smjernice za primjenu otvore-nog pristupa u bibliotekama od strane IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), eIFL (electronic Information for Libraries) i LCA (Library Copyright Alliance koja obuhvata pet najvećih biblioteč-kih udruga u SAD). = Digital tehnologies allowed forming the archival repository of electronic issues. These scientific repositories became publicly available within the open access regime. Open access includes open and universal access and usage of the content data bases and the other internet digital resources. With the aim to protect the interests of the all entitled to the open access regime, many inovations connected with copyright law have had to beimplemented. The most famous open access licence is the Creative Commons Licence – CCL. Budapest Open Access Initiative is the first international declaration of the open access. In 2007, the implementation of fundamental principles of the open acces in the libraries were confirmed by IFLA (International Federation of Library Associations and Institutions), eIFL (electronic Information for Libraries) and LCA (Library Copyright Alliancewhich involved five greatest library associations in the USA","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859085","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2016-12-01DOI: 10.37083/bosn.2016.21.59
Dželila Babović, Madžida Mašić
Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored klasičnih metoda, obuhvata i primjenu savremenih IT tehnologija. = The need to keep, protect, organise, but also to have an open access documents, manuscripts, books, and other material testimonies of general and cultural history is becoming ever more prominent. Considering the importance of cultural and historical heritage, this civilisation attempts to build a system that would properly protect and make available anything that has been and is being made to serve scientific, educational and cul-tural purposes. As a response to different possibilities of destruction, and frustration accompanying the loss of memory of heritage, digital archive – digital repository of images, books, manuscripts, and other documents – comes on the scene.The fact that during the aggression on Bosnia and Herzegovina numerous archives, libraries and manuscript collections have been destroyed, tells us about importance to work on digital storage and protection. In this paper, on the example of the Oriental Institute in Sarajevo, we will show how important is the process of re-construction of manuscript collections and archives, in addition to traditional methods, scope and application of modern IT technologies.
{"title":"Digitalna pohrana kulturnohistorijskog blaga Bosne i Hercegovine: rukopisne zbirke = Digital Archiving of Cultural and Historical Treasure of Bosnia and Herzegovina: Manuscripts Collections","authors":"Dželila Babović, Madžida Mašić","doi":"10.37083/bosn.2016.21.59","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.59","url":null,"abstract":"Potreba za čuvanjem, zaštitom, organiziranjem, ali i otvorenim pristupom dokumentima, rukopisima, knjigama i drugim materijalnim svjedocima opće i kulturne historije postaje sve izraženija. Polazeći od značaja kulturnog i historijskog naslijeđa, ova civilizacija nastoji izgraditi sistem u kojem će sve što je nastalo i nastaje biti adekvat-no zaštićeno i dostupno za korištenje u naučne, obrazovne i kulturne svrhe. U odnosu na različite mogućnosti materijalne destrukcije, kao mjesto sigurne pohrane i čuvanja kulturnog naslijeđa i sjećanja javlja se digitalni arhiv – digitalni repozitorij slika, knjiga, rukopisa i drugih dokumenata.U kojoj je mjeri značajno raditi na digitalnoj pohrani i zaštiti rukopisa govori nam i činjenica da su u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu stradali brojni arhivi, biblioteke i rukopisne zbirke. U ovome radu na primjeru Orijental-nog instituta u Sarajevu pokazat ćemo koliko je značajno da proces obnove rukopisnih zbirki i različite arhivske građe, pored klasičnih metoda, obuhvata i primjenu savremenih IT tehnologija. \u0000= The need to keep, protect, organise, but also to have an open access documents, manuscripts, books, and other material testimonies of general and cultural history is becoming ever more prominent. Considering the importance of cultural and historical heritage, this civilisation attempts to build a system that would properly protect and make available anything that has been and is being made to serve scientific, educational and cul-tural purposes. As a response to different possibilities of destruction, and frustration accompanying the loss of memory of heritage, digital archive – digital repository of images, books, manuscripts, and other documents – comes on the scene.The fact that during the aggression on Bosnia and Herzegovina numerous archives, libraries and manuscript collections have been destroyed, tells us about importance to work on digital storage and protection. In this paper, on the example of the Oriental Institute in Sarajevo, we will show how important is the process of re-construction of manuscript collections and archives, in addition to traditional methods, scope and application of modern IT technologies.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859797","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2016-12-01DOI: 10.37083/bosn.2016.21.47
Ad Pollé
Project Europeana 1914-1918 was created in an effort to gather in one place untold and unpublished stories of individuals and their families. Items that are citizens of Bosnia and Herzegovina brought to the show have been digitized and published together with stories (with the permission from the owner) in the pan-European digital library “Europeana 1914-1918“with the location http://www.europeana1914-1918.eu/bs.This paper deals with the Days of collecting memories in Sarajevo in the National and University Library of Bos-nia and Herzegovina, which was the co-organizer of this event. = Projekat Europeana 1914-1918 je nastao u želji da se neispričane i neobjavljene priče pojedinaca i njihovih po-rodica skupe na jednom mjestu. Predmeti koje su građani BiH donijeli da predstave su digitalizovani i objavljeni zajedno sa pričama, uz dozvolu vlasnika, u paneuropskoj digitalnoj biblioteci “Europeana 1914-1918” sa lokaci-jom http://www.europeana1914-1918.eu/bs.U ovom radu se govori o Danima prikupljanja uspomena u Sarajevu u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, koja je bila i suorganizator ovog događaja.
{"title":"Stories from where it all began / The Europeana 1914-1918 roadshow at the National & University Library of B&H = Priče iz mjesta gdje je sve počelo","authors":"Ad Pollé","doi":"10.37083/bosn.2016.21.47","DOIUrl":"https://doi.org/10.37083/bosn.2016.21.47","url":null,"abstract":"Project Europeana 1914-1918 was created in an effort to gather in one place untold and unpublished stories of individuals and their families. Items that are citizens of Bosnia and Herzegovina brought to the show have been digitized and published together with stories (with the permission from the owner) in the pan-European digital library “Europeana 1914-1918“with the location http://www.europeana1914-1918.eu/bs.This paper deals with the Days of collecting memories in Sarajevo in the National and University Library of Bos-nia and Herzegovina, which was the co-organizer of this event. = Projekat Europeana 1914-1918 je nastao u želji da se neispričane i neobjavljene priče pojedinaca i njihovih po-rodica skupe na jednom mjestu. Predmeti koje su građani BiH donijeli da predstave su digitalizovani i objavljeni zajedno sa pričama, uz dozvolu vlasnika, u paneuropskoj digitalnoj biblioteci “Europeana 1914-1918” sa lokaci-jom http://www.europeana1914-1918.eu/bs.U ovom radu se govori o Danima prikupljanja uspomena u Sarajevu u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine, koja je bila i suorganizator ovog događaja.","PeriodicalId":40324,"journal":{"name":"Bosniaca-Journal of the National and University Library of Bosnia and Herzegovina","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2016-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69859252","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}