Teuta Benković-Lačić, Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Alen Čuljak, J. Haramija, Krunoslav Mirosavljević, Slavica Antunović, Barbara Čuljak
Tijekom cijele godine odvija se potrošnja jabuka u svježem stanju. O njezinim vanjskim i unutarnjim karakteristikama ovisi cjelokupna ocjena kvalitete. Cilj ovog rada je utvrđivanje sklonosti potrošača prema određenom tipu izgleda i okusa jabuke, odnosno sklonosti prema određenim sortama. Žiri potrošača koji su ocjenjivali plod jabuke bio je sastavljen od potrošača čija se starosna dob kretala od 20 do 30 godina. U istraživanju svih kvaliteta bile su uključene 4 sorte jabuka; Idared, Jonagold, Gloster i Granny Smith. U anketi su ocjenjivani vanjski izgled ploda (boja kožice, veličina i oblik ploda), fizikalne karakteristike ploda (tekstura, sočnost i tvrdoća), te kemijske karakteristike ploda (odnos šećera i kiselina, aroma i punoća okusa). Sva ispitivana svojstva ocjenjivala su se ocjenama od 1 do 6, pri čemu je 1 bila minimalna ocjena, a 6 maksimalna ocjena. U ovom istraživanju najbolje su ocijenjeni plodovi sorte Granny Smith, nakon toga plodovi sorte Idared, te Gloster a najlošije su ocijenjeni plodovi sorte Jonagold.
{"title":"Preferencija mladih potrošača prema organoleptičkim svojstvima jabuke","authors":"Teuta Benković-Lačić, Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Alen Čuljak, J. Haramija, Krunoslav Mirosavljević, Slavica Antunović, Barbara Čuljak","doi":"10.33128/ag.83.5-6.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.5-6.2","url":null,"abstract":"Tijekom cijele godine odvija se potrošnja jabuka u svježem stanju. O njezinim vanjskim i unutarnjim karakteristikama ovisi cjelokupna ocjena kvalitete. Cilj ovog rada je utvrđivanje sklonosti potrošača prema određenom tipu izgleda i okusa jabuke, odnosno sklonosti prema određenim sortama. Žiri potrošača koji su ocjenjivali plod jabuke bio je sastavljen od potrošača čija se starosna dob kretala od 20 do 30 godina. U istraživanju svih kvaliteta bile su uključene 4 sorte jabuka; Idared, Jonagold, Gloster i Granny Smith. U anketi su ocjenjivani vanjski izgled ploda (boja kožice, veličina i oblik ploda), fizikalne karakteristike ploda (tekstura, sočnost i tvrdoća), te kemijske karakteristike ploda (odnos šećera i kiselina, aroma i punoća okusa). Sva ispitivana svojstva ocjenjivala su se ocjenama od 1 do 6, pri čemu je 1 bila minimalna ocjena, a 6 maksimalna ocjena. U ovom istraživanju najbolje su ocijenjeni plodovi sorte Granny Smith, nakon toga plodovi sorte Idared, te Gloster a najlošije su ocijenjeni plodovi sorte Jonagold.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128927687","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se iznosi popis svojti obavljen tijekom 2021. u zbirci samonikle flore osnovne škole Vjekoslava Kaleba u Tisnom. Zbirka je stvarana od 2013. za potrebe nastave Biologije. U zbirci je zabilježeno 245 svojti vaskularnih biljaka (220 vrsta i 25 podvrsta) iz 58 porodica. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače (242) među kojima su dvosupnice (78,37 %) znatno zastupljenije od jednosupnica (20,41 %). Zabilježene su i tri svojte golosjemenjača. U literaturi je zabilježeno 26 svojti. Vrstama u zbirci su najbogatije porodice Fabaceae i Poaceae s udjelom 25,30 % od ukupne flore. U spektru životnih oblika prevladavaju terofiti (39,59 %) i hemikriptofiti (26,94 %), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga (45,72 %) i južnoeuropskoga flornoga elementa (19,18 %). Od rijetkih vrsta na području Hrvatske u travnjačkom dijelu zbirke je vrsta Tragopogon hybridus. U zbirci od ugroženih svojti je Delphinium peregrinum i osjetljiva svojta Ophrys bertolonii te šest svojti iz kategorije gotovo ugroženih. Najveća prijetnja autohtonoj flori su invazivne svojte roda Conyza i Euphorbia prostrata koje su zabilježene u šumskom dijelu zbirke.
{"title":"Zbirka samonikle flore osnovne škole u Tisnom","authors":"Marija Pandža","doi":"10.33128/ag.83.5-6.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.5-6.3","url":null,"abstract":"U radu se iznosi popis svojti obavljen tijekom 2021. u zbirci samonikle flore osnovne škole Vjekoslava Kaleba u Tisnom. Zbirka je stvarana od 2013. za potrebe nastave Biologije. U zbirci je zabilježeno 245 svojti vaskularnih biljaka (220 vrsta i 25 podvrsta) iz 58 porodica. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače (242) među kojima su dvosupnice (78,37 %) znatno zastupljenije od jednosupnica (20,41 %). Zabilježene su i tri svojte golosjemenjača. U literaturi je zabilježeno 26 svojti. Vrstama u zbirci su najbogatije porodice Fabaceae i Poaceae s udjelom 25,30 % od ukupne flore. U spektru životnih oblika prevladavaju terofiti (39,59 %) i hemikriptofiti (26,94 %), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga (45,72 %) i južnoeuropskoga flornoga elementa (19,18 %). Od rijetkih vrsta na području Hrvatske u travnjačkom dijelu zbirke je vrsta Tragopogon hybridus. U zbirci od ugroženih svojti je Delphinium peregrinum i osjetljiva svojta Ophrys bertolonii te šest svojti iz kategorije gotovo ugroženih. Najveća prijetnja autohtonoj flori su invazivne svojte roda Conyza i Euphorbia prostrata koje su zabilježene u šumskom dijelu zbirke.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"27 22 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125241535","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Wheat is one of the most common and important cereals in Croatia. Therefore, high selection pressure at wheat breeding program is continually placed on disease, drought and lodging resistance, heading date and end-use quality. The aim of the current study was to evaluate the wheat grain productivity and quality, as well as response of wheat seedlings to drought. Five lines of winter wheat with reference variety Kraljica were used for evaluation of desired traits. In general, investigated wheat lines had such good characters as early maturity, high yield, they were smaller in test weight and protein content, but with higher sedimentation value, dough energy and extensibility, compared to reference variety. Overall, lines Osk.4.330/6-18, Osk.3.530/59-18, Osk.4.354/12-18 out yielded the reference variety with regard to the grain yield. According to the results collected in this research, wheat lines differences in germination energy and seedling growth affected by drought were obtained. All lines could offer farmers tolerance to mild drought during sowing and will achieve high yields. Nevertheless, stability and drought tolerance of investigated winter wheat lines in different environments have to be checked in multi-location trials.
{"title":"Genetic ability and seedling drought characterization of winter wheat lines in Croatia","authors":"V. Španić, K. Šunić, Z. Zdunić, G. Drezner","doi":"10.33128/ag.83.5-6.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.5-6.4","url":null,"abstract":"Wheat is one of the most common and important cereals in Croatia. Therefore, high selection pressure at wheat breeding program is continually placed on disease, drought and lodging resistance, heading date and end-use quality. The aim of the current study was to evaluate the wheat grain productivity and quality, as well as response of wheat seedlings to drought. Five lines of winter wheat with reference variety Kraljica were used for evaluation of desired traits. In general, investigated wheat lines had such good characters as early maturity, high yield, they were smaller in test weight and protein content, but with higher sedimentation value, dough energy and extensibility, compared to reference variety. Overall, lines Osk.4.330/6-18, Osk.3.530/59-18, Osk.4.354/12-18 out yielded the reference variety with regard to the grain yield. According to the results collected in this research, wheat lines differences in germination energy and seedling growth affected by drought were obtained. All lines could offer farmers tolerance to mild drought during sowing and will achieve high yields. Nevertheless, stability and drought tolerance of investigated winter wheat lines in different environments have to be checked in multi-location trials.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"29 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123044474","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Irena Rapčan, Mladen Jurišić, Ivan Plaščak, Antonio Jakubek, Daria Galić Subašić
U 2018. godini industrijska konoplja, kultura višestruke namjene, uzgajala se u Republici Hrvatskoj na 857,27 ha. Cilj ovog rada je utvrditi agrotehničke mjere u ekološkom uzgoju industrijske konoplje, sorte „Felina 32“, za zrno na površini od 10 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon berbe kukuruza izvršeno je zaoravanje žetvenih ostataka i duboko oranje uz primjenu organskog gnojiva. Sjetva je izvršena 05. travnja 2019. godine uz utrošak sjemena od 20 kg/ha. Žetva je obavljena 20. rujna 2019. Prinos zrna konoplje iznosio je 930 kg/ha, što je uz poticaje, donijelo dobit od 13.524,80 kn po hektaru.
{"title":"Ekološki uzgoj industrijske konoplje (Cannabis sativa L.) na obiteljskom gospodarstvu","authors":"Irena Rapčan, Mladen Jurišić, Ivan Plaščak, Antonio Jakubek, Daria Galić Subašić","doi":"10.33128/ag.83.4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.3","url":null,"abstract":"U 2018. godini industrijska konoplja, kultura višestruke namjene, uzgajala se u Republici Hrvatskoj na 857,27 ha. Cilj ovog rada je utvrditi agrotehničke mjere u ekološkom uzgoju industrijske konoplje, sorte „Felina 32“, za zrno na površini od 10 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon berbe kukuruza izvršeno je zaoravanje žetvenih ostataka i duboko oranje uz primjenu organskog gnojiva. Sjetva je izvršena 05. travnja 2019. godine uz utrošak sjemena od 20 kg/ha. Žetva je obavljena 20. rujna 2019. Prinos zrna konoplje iznosio je 930 kg/ha, što je uz poticaje, donijelo dobit od 13.524,80 kn po hektaru.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114297227","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Slavica Antunović, Josipa Živković, Alen Čuljak, R. Benković, K. Mirosavljević, E. Štefanić, Ljiljana Božić-Ostojić
Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.
{"title":"Invasive plant species in the area of the significant landscape Gajna","authors":"Slavica Antunović, Josipa Živković, Alen Čuljak, R. Benković, K. Mirosavljević, E. Štefanić, Ljiljana Božić-Ostojić","doi":"10.33128/ag.83.4.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.4","url":null,"abstract":"Invazivne biljne vrste su naturalizirane strane, namjerno ili nenamjerno unesene biljke na područje Republike Hrvatske. Prema podatcima Svjetske udruge za zaštitu prirode one predstavljaju drugi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta, samim tim i bioraznolikosti. U Hrvatskoj je registrirano oko 617 alohtonih vrsta od čega je 70 invazivnih. Istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu nalazi se 1500 ha poplavnog područja od čega se na oko 280 ha prostire tipični slavonski naplavni pašnjak Gajna. Brodsko ekološko društvo je podnijelo zahtjev, a Republički zavod za zaštitu prirode prijedlog te je 14.09.1990. godine odlukom Skupštine općine Slavonski Brod, Gajna dobila status značajnog krajobraza. U sastavu bogate i raznolike flore ovog područja nalaze se i alohtone invazivne biljke. Cilj rada je bio tijekom vegetacijske sezone 2019. godine determinirati ih, navesti načine njihovog rasprostranjivanja i mogućnosti suzbijanja. Utvrđene su sljedeće invazivne vrste: ambrozija, amorfa, cigansko perje, kanadska hudoljetnica, jednogodišnja krasolika, perzijska čestoslavica i obalna dikica. Tarupiranjem i ispašom podolskim govedima, uspjelo se suzbiti amorfu koja je do prije nekoliko godina predstavljala veliki problem nakon, čega je počela rasti i razvijati se prirodna flora što do tada nije bilo moguće. Trenutno je raširena i u velikom broju prisutna obalna dikica čiji se plodovi lako rasprostranjuju, a kako je Gajna naplavni prisavski pašnjak, sjemenke se još dodatno šire i vodom.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"176 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114199508","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ango Mariam Temitope, Samuel Fafiolu, Opadokun Wasiu Olanrewaju, Olorunmaiye Kehinde Stephen
Sweet potatoes are propagated by rooting shoots with thickened roots, but the number of vine cutting buds can significantly affect the yield. Information on the preparation of quality material for the successful production of sweet potatoes among farmers in Nigeria is not uniform. The most favorable number of shoot buds used as a material for propagating sweet potatoes has not yet been determined. Therefore, the aim of this paper is to estimate the number of buds per shoot that will result in the highest yield of sweet potato roots. Four treatments with 2, 3, 4 and 5 buds per shoot were tested. The field trial was set up according to a randomized block design with five replications. Data on the length of the cuttings, number of leaves and the yield components of the sweet potato thickened are presented. A significant increase in the length of the cutting, the number of leaves and the average length and weight of the thickened root of sweet potatoes grown from shoots with 5 buds was found. Therefore, the use of five-bud shoots is recommended for sweet potato propagation due to its positive effect on rooting, growth and yield of thickened sweet potato root.
{"title":"Growth and yield of sweet potato (Ipomoea batatas (L.) Lam.) as influenced by number of cutting buds","authors":"Ango Mariam Temitope, Samuel Fafiolu, Opadokun Wasiu Olanrewaju, Olorunmaiye Kehinde Stephen","doi":"10.33128/ag.83.4.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.2","url":null,"abstract":"Sweet potatoes are propagated by rooting shoots with thickened roots, but the number of vine cutting buds can significantly affect the yield. Information on the preparation of quality material for the successful production of sweet potatoes among farmers in Nigeria is not uniform. The most favorable number of shoot buds used as a material for propagating sweet potatoes has not yet been determined. Therefore, the aim of this paper is to estimate the number of buds per shoot that will result in the highest yield of sweet potato roots. Four treatments with 2, 3, 4 and 5 buds per shoot were tested. The field trial was set up according to a randomized block design with five replications. Data on the length of the cuttings, number of leaves and the yield components of the sweet potato thickened are presented. A significant increase in the length of the cutting, the number of leaves and the average length and weight of the thickened root of sweet potatoes grown from shoots with 5 buds was found. Therefore, the use of five-bud shoots is recommended for sweet potato propagation due to its positive effect on rooting, growth and yield of thickened sweet potato root.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"82 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126011485","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanja flore otoka i otočića u Nacionalnom parku Kornati autorica radi u zadnjih 30-ak godina. U ovome radu istraživani su otoci Piškera i Lavsa te otočići Gustac uz Blitvicu, Blitvica, Veseljuh, Vela i Mala Panitula. Cilj rada bio je izdvojiti medonosne vrste iz sastava flore tih otoka i otočića jer je na otoku Piškeri stacionirani pčelinjak s 30 zajednica. Medonosna flora ovih otoka i otočića obuhvaća 116 svojti (104 vrste, 10 podvrsta, jedan varijetet i jedna vrsta roda Tamarix) u okviru 42 porodice. Prema brojnosti svojti ističu se porodice Fabaceae (16 svojti), Lamiaceae (15 svojti) i Rosaceae (12 svojti). Vrste Salvia officinalis L. i Clematis flammula L. (bogate nektarom) te Pistacia lentiscus L., Quercus ilex L., Cistus salviifolius L. i Olea europaea L. (bogate peludom) obraštaju velike površine na istraživanom području i bogata su pčelinja paša.
{"title":"Medonosne biljke otoka Piškere i okolnih otočića (Nacionalni park Kornati)","authors":"M. Pandža, Boris Turčinov","doi":"10.33128/ag.83.4.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.4.1","url":null,"abstract":"Istraživanja flore otoka i otočića u Nacionalnom parku Kornati autorica radi u zadnjih 30-ak godina. U ovome radu istraživani su otoci Piškera i Lavsa te otočići Gustac uz Blitvicu, Blitvica, Veseljuh, Vela i Mala Panitula. Cilj rada bio je izdvojiti medonosne vrste iz sastava flore tih otoka i otočića jer je na otoku Piškeri stacionirani pčelinjak s 30 zajednica. Medonosna flora ovih otoka i otočića obuhvaća 116 svojti (104 vrste, 10 podvrsta, jedan varijetet i jedna vrsta roda Tamarix) u okviru 42 porodice. Prema brojnosti svojti ističu se porodice Fabaceae (16 svojti), Lamiaceae (15 svojti) i Rosaceae (12 svojti). Vrste Salvia officinalis L. i Clematis flammula L. (bogate nektarom) te Pistacia lentiscus L., Quercus ilex L., Cistus salviifolius L. i Olea europaea L. (bogate peludom) obraštaju velike površine na istraživanom području i bogata su pčelinja paša.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"25 8","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"120980525","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Opisani su čimbenici postanka i razvoja tla petrinjskog i glinskog kraja, uključujući geološko litološku podlogu, klimu, vegetaciju, ljudske aktivnosti, elementarne nepogode i ratne štete na poljoprivrednom zemljištu. Tekstom i na pedološkoj karti su navedeni i opisani tipovi i niže pedosistematske jedinice poljoprivrednog zemljišta. Procijenjena je sadašnja pogodnost poljoprivrednog tla/zemljišta za obradu. Za utvrđene vrste ograničenja pogodnosti korištenja tla, preporučene su agro ili/i hidrotehničke mjere. Detaljnije raspravljamo o preporukama za održavanje plodnosti tla.
{"title":"Čimbenici postanka, pedološke značajke, korištenje i kultivacija tala u petrinjskom i glinskom kraju","authors":"Ž. Vidaček, Stjepan Husnjak","doi":"10.33128/ag.83.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.3.4","url":null,"abstract":"Opisani su čimbenici postanka i razvoja tla petrinjskog i glinskog kraja, uključujući geološko litološku podlogu, klimu, vegetaciju, ljudske aktivnosti, elementarne nepogode i ratne štete na poljoprivrednom zemljištu. Tekstom i na pedološkoj karti su navedeni i opisani tipovi i niže pedosistematske jedinice poljoprivrednog zemljišta. Procijenjena je sadašnja pogodnost poljoprivrednog tla/zemljišta za obradu. Za utvrđene vrste ograničenja pogodnosti korištenja tla, preporučene su agro ili/i hidrotehničke mjere. Detaljnije raspravljamo o preporukama za održavanje plodnosti tla.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"5 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114967161","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Posljednjih nekoliko godina, virusne bolesti tikvica i tikvi u Hrvatskoj javljaju se u sve jačem intenzitetu i uzrokuju gubitke u proizvodnji. Cilj rada bio je utvrditi prisutnost virusa mozaika krastavca (CMV), virusa žutog mozaika tikvice (ZYMV) i virusa mozaika lubenice (WMV) na tim kulturama. Tijekom 2019. godine, na 18 lokacija (polja na otvorenom) u šest županija provedeni su vizualni pregledi te je ukupno sakupljeno 43 simptomatičnih uzorka tikvice i 39 uzoraka tikve u svrhu laboratorijske analize na prisutnost CMV, ZYMV i WMV. Analiza je provedena imunoenzimskim testom DAS-ELISA korištenjem komercijalnih seroloških kompleta. Od 82 uzorka, CMV je potvrđen u njih 55 (67%), ZYMV u 50 (61%), a WMV u 10 uzoraka (12%). Pojedinačna zaraza s jednim od tri istraživana virusa utvrđena je u ukupno 38 uzoraka (46%). Mješovite zaraze s dva virusa zabilježene su u 36 uzoraka (44%): 32 uzorka (39%) s kombinacijom CMV + ZYMV te četiri uzorka (5%) s kombinacijom CMV + WMV. Mješovita zaraza sa sva tri virusa (CMV + ZYMV + WMV) utvrđena je u dva uzorka. U šest uzoraka (7%) nije zabilježen niti jedan od tri istraživana virusa. U osam nasada utvrđena je prisutnost jednog virusa, u devet nasada prisutnost dva virusa, a u jednom od 18 pregledanih nasada utvrđena je prisutnost sva tri istraživana virusa.
{"title":"Zastupljenost i raširenost gospodarski važnih virusa tikvica (Cucurbita pepo L.) i tikvi (Cucurbita sp.) u Hrvatskoj","authors":"Dario Ivić, Jasna Milanović, Lea Mihaljevski Boltek, Adrijana Novak, Darko Vončina","doi":"10.33128/ag.83.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.3.1","url":null,"abstract":"Posljednjih nekoliko godina, virusne bolesti tikvica i tikvi u Hrvatskoj javljaju se u sve jačem intenzitetu i uzrokuju gubitke u proizvodnji. Cilj rada bio je utvrditi prisutnost virusa mozaika krastavca (CMV), virusa žutog mozaika tikvice (ZYMV) i virusa mozaika lubenice (WMV) na tim kulturama. Tijekom 2019. godine, na 18 lokacija (polja na otvorenom) u šest županija provedeni su vizualni pregledi te je ukupno sakupljeno 43 simptomatičnih uzorka tikvice i 39 uzoraka tikve u svrhu laboratorijske analize na prisutnost CMV, ZYMV i WMV. Analiza je provedena imunoenzimskim testom DAS-ELISA korištenjem komercijalnih seroloških kompleta. Od 82 uzorka, CMV je potvrđen u njih 55 (67%), ZYMV u 50 (61%), a WMV u 10 uzoraka (12%). Pojedinačna zaraza s jednim od tri istraživana virusa utvrđena je u ukupno 38 uzoraka (46%). Mješovite zaraze s dva virusa zabilježene su u 36 uzoraka (44%): 32 uzorka (39%) s kombinacijom CMV + ZYMV te četiri uzorka (5%) s kombinacijom CMV + WMV. Mješovita zaraza sa sva tri virusa (CMV + ZYMV + WMV) utvrđena je u dva uzorka. U šest uzoraka (7%) nije zabilježen niti jedan od tri istraživana virusa. U osam nasada utvrđena je prisutnost jednog virusa, u devet nasada prisutnost dva virusa, a u jednom od 18 pregledanih nasada utvrđena je prisutnost sva tri istraživana virusa.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114391929","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj rada je ispitati upoznatost posjetitelja s ponudom turističkih seoskih gospodarstava u Dubrovačko– neretvanskoj županiji (DNŽ) te utvrditi obilježja potražnje i zadovoljstvo posjetitelja ukupnom ponudom. Anketno osobno ispitivanje provedeno je na uzorku od 111 posjetitelja turističkih seoskih gospodarstva u DNŽ. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina posjetitelja slabo ili djelomično upoznata s ponudom turističkih seoskih gospodarstava pri čemu se većina njih o ponudi informirala putem preporuke prijatelja i rodbine. Većini posjetitelja ovo je bio prvi posjet nekom turističkom seoskom gospodarstvu u zadnjih godinu dana. Kao razloge posjeta turističkim seoskim gospodarstvima većina ispitanika navodi zdravu hranu i uživanje u specijalitetima, druženje s obitelji i prijateljima, odmor i opuštanje, te bijeg od gužve. Ispitanici su zadovoljni ukupnom ponudom turističkih seoskih gospodarstava pri čemu su najzadovoljniji ljubaznošću domaćina, ponudom hrane i pića, te udobnošću smještaja na odabranom gospodarstvu, dok su manje zadovoljni mogućnošću sudjelovanja u poljoprivrednim poslovima i zastupljenosti domaćih životinja na posjećenim gospodarstvima. Rezultati ovog istraživanja daju vrijedne informacije turističkim seoskim gospodarstvima u svrhu planiranja ponude i marketinških aktivnosti.
{"title":"Zadovoljstvo posjetitelja ponudom turističkih seoskih gospodarstva u Dubrovačko – neretvanskoj županiji","authors":"Željka Mesić, Nina Bebić, Marina Tomić Maksan","doi":"10.33128/ag.83.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.3.2","url":null,"abstract":"Cilj rada je ispitati upoznatost posjetitelja s ponudom turističkih seoskih gospodarstava u Dubrovačko– neretvanskoj županiji (DNŽ) te utvrditi obilježja potražnje i zadovoljstvo posjetitelja ukupnom ponudom. Anketno osobno ispitivanje provedeno je na uzorku od 111 posjetitelja turističkih seoskih gospodarstva u DNŽ. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina posjetitelja slabo ili djelomično upoznata s ponudom turističkih seoskih gospodarstava pri čemu se većina njih o ponudi informirala putem preporuke prijatelja i rodbine. Većini posjetitelja ovo je bio prvi posjet nekom turističkom seoskom gospodarstvu u zadnjih godinu dana. Kao razloge posjeta turističkim seoskim gospodarstvima većina ispitanika navodi zdravu hranu i uživanje u specijalitetima, druženje s obitelji i prijateljima, odmor i opuštanje, te bijeg od gužve. Ispitanici su zadovoljni ukupnom ponudom turističkih seoskih gospodarstava pri čemu su najzadovoljniji ljubaznošću domaćina, ponudom hrane i pića, te udobnošću smještaja na odabranom gospodarstvu, dok su manje zadovoljni mogućnošću sudjelovanja u poljoprivrednim poslovima i zastupljenosti domaćih životinja na posjećenim gospodarstvima. Rezultati ovog istraživanja daju vrijedne informacije turističkim seoskim gospodarstvima u svrhu planiranja ponude i marketinških aktivnosti.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"38 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125347576","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：