Continental dry grasslands are important habitats that are among the endangered vegetation types not only in Croatia but also in the countries of Central and Western Europe. Areas under grassland are decreasing year to year due to the decreasing traditional way of using them (mowing and grazing). Reducing the loss of grassland is a strategic goal and flora inventory is one way to protect them from extinction. Overgrown surfaces lead to a progressive succession of vegetation. The aim of this research is to determine the floristic composition of sub-Pannonian grasslands and to isolate invasive species. The research was conducted during the vegetation in 2020 and 2021, and 122 taxa from 37 families were identified.
{"title":"Floristic characteristics of sub-Pannonian grassland in Bistrinci (East Croatia)","authors":"S. Rašić, Nataša Uranjek, Sara Rašić, E. Štefanić","doi":"10.33128/ag.83.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.3.3","url":null,"abstract":"Continental dry grasslands are important habitats that are among the endangered vegetation types not only in Croatia but also in the countries of Central and Western Europe. Areas under grassland are decreasing year to year due to the decreasing traditional way of using them (mowing and grazing). Reducing the loss of grassland is a strategic goal and flora inventory is one way to protect them from extinction. Overgrown surfaces lead to a progressive succession of vegetation. The aim of this research is to determine the floristic composition of sub-Pannonian grasslands and to isolate invasive species. The research was conducted during the vegetation in 2020 and 2021, and 122 taxa from 37 families were identified.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"11 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-04-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124095356","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dino Knežević, Gordana Bukvić, Ranko Gantner, Helena Žalac, V. Guberac, Goran Herman
The study on the influence of magnetic poles on field pea seed of the 'Bera' variety of different ages was carried out under laboratory conditions in a growing chamber. Field pea seed were exposed to a neodymium magnet's positive and negative magnetic poles with a magnetic flux density of 250 mT for 24 hours. Germination of untreated as well as magnetically poled treated seed was carried out according to ISTA rules. Seed characteristics, germination energy, and germination were determined by counting. The root and stem length of the seedlings were measured, and the total length of the field pea seedlings was added up. The total mass of the seedlings was determined by weighing. On average, seed age and magnetic poles significantly (p<0.05) increased the traits: stem length, total length, and seedling weight. On average, significant differences (p<0.05) were found for untreated and magnetic poles treated seed for all the studied traits except seedling stem length. Significant interaction (p<0.05) between magnetic pole treatment and seed age was found for all the traits studied.
{"title":"Utjecaj magnetnih polova na svojstva sjemena krmnog graška (Pisum sativum L.) različite starosti","authors":"Dino Knežević, Gordana Bukvić, Ranko Gantner, Helena Žalac, V. Guberac, Goran Herman","doi":"10.33128/ag.83.1-2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.5","url":null,"abstract":"The study on the influence of magnetic poles on field pea seed of the 'Bera' variety of different ages was carried out under laboratory conditions in a growing chamber. Field pea seed were exposed to a neodymium magnet's positive and negative magnetic poles with a magnetic flux density of 250 mT for 24 hours. Germination of untreated as well as magnetically poled treated seed was carried out according to ISTA rules. Seed characteristics, germination energy, and germination were determined by counting. The root and stem length of the seedlings were measured, and the total length of the field pea seedlings was added up. The total mass of the seedlings was determined by weighing. On average, seed age and magnetic poles significantly (p<0.05) increased the traits: stem length, total length, and seedling weight. On average, significant differences (p<0.05) were found for untreated and magnetic poles treated seed for all the studied traits except seedling stem length. Significant interaction (p<0.05) between magnetic pole treatment and seed age was found for all the traits studied.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128682194","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ivica Beraković, M. Josipović, G. Krizmanić, H. Plavšić, Ivan Varnica, Goran Jukić
Tretiranje sjemena kukuruza stimulatorima rasta novija je mjera u procesu dorade i proizvodnje sjemena. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih stimulatora rasta na početni porast mladih biljaka kukuruza. Tijekom 2020. godine u Osijeku su provedena istraživanja na tri hibrida kukuruza čije je sjeme tretirano uz mješavinu fungicida i insekticida s još četiri komercijalne varijante tretmana stimulatora rasta. Nakon nicanja provedena su mjerenja visine biljke i mase nadzemnog dijela biljke u vegetacijskoj fazi početnog porasta kukuruza. Rezultati istraživanja pokazali su statistički vrlo značajan utjecaj stimulatora rasta na visinu biljke, a isto tako i na masu nadzemnog dijela biljke. Najveći pozitivan učinak izmjeren je kod hibrida kukuruza OSSK 403 za oba promatrana agronomska svojstva. Primjena stimulatora rasta na sjemenu hibrida kukuruza je vrlo jednostavna u samom postupku dorade te se zbog kasnijeg pozitivnog učinka na početni porast hibrida kukuruza može preporučiti u proizvodnji kukuruza. Pozitivno djelovanje stimulatora rasta na metabolizam biljaka u mnogome pomažu biljci kukuruza prevladavanju negativnih agroekoloških utjecaja.
{"title":"Influence of growth stimulators on the initial growth of maize hybrids","authors":"Ivica Beraković, M. Josipović, G. Krizmanić, H. Plavšić, Ivan Varnica, Goran Jukić","doi":"10.33128/ag.83.1-2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.4","url":null,"abstract":"Tretiranje sjemena kukuruza stimulatorima rasta novija je mjera u procesu dorade i proizvodnje sjemena. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih stimulatora rasta na početni porast mladih biljaka kukuruza. Tijekom 2020. godine u Osijeku su provedena istraživanja na tri hibrida kukuruza čije je sjeme tretirano uz mješavinu fungicida i insekticida s još četiri komercijalne varijante tretmana stimulatora rasta. Nakon nicanja provedena su mjerenja visine biljke i mase nadzemnog dijela biljke u vegetacijskoj fazi početnog porasta kukuruza. Rezultati istraživanja pokazali su statistički vrlo značajan utjecaj stimulatora rasta na visinu biljke, a isto tako i na masu nadzemnog dijela biljke. Najveći pozitivan učinak izmjeren je kod hibrida kukuruza OSSK 403 za oba promatrana agronomska svojstva. Primjena stimulatora rasta na sjemenu hibrida kukuruza je vrlo jednostavna u samom postupku dorade te se zbog kasnijeg pozitivnog učinka na početni porast hibrida kukuruza može preporučiti u proizvodnji kukuruza. Pozitivno djelovanje stimulatora rasta na metabolizam biljaka u mnogome pomažu biljci kukuruza prevladavanju negativnih agroekoloških utjecaja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"3 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121040670","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Željko Andabaka, Lucija Madžar, Petra Štambuk, Anton Tomić, Ivana Tomaz, Iva Šikuten, Jasminka Karoglan Kontić, Edi Maletić, Zvjezdana Marković, Domagoj Stupić, Darko Preiner
Defolijacija je jedan od zahvata zelene rezidbe tijekom kojeg se vrši prorjeđivanje ili potpuno uklanjanje lisne mase u zoni grožđa. Ako se djelomična defolijacija provodi u fenofazi cvatnje vinove loze smatra se ranom dok se defolijacija u fenofazi šare smatra kasnom defolijacijom. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj djelomične defolijacije provedene u različitim fenofazama (jedna varijanta predstavlja bazalnu defolijaciju u fenofazi zametanja boba, druga bazalnu početkom šare, a treća defolijaciju iznad zone grozda, također početkom šare) na kemijski sastav grožđa sorte Graševina u podregiji Slavonija.
{"title":"Utjecaj različitih rokova defolijacije na kemijski sastav grožđa sorte Graševina u uvjetima vinogorja Slavonski Brod","authors":"Željko Andabaka, Lucija Madžar, Petra Štambuk, Anton Tomić, Ivana Tomaz, Iva Šikuten, Jasminka Karoglan Kontić, Edi Maletić, Zvjezdana Marković, Domagoj Stupić, Darko Preiner","doi":"10.33128/ag.83.1-2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.3","url":null,"abstract":"Defolijacija je jedan od zahvata zelene rezidbe tijekom kojeg se vrši prorjeđivanje ili potpuno uklanjanje lisne mase u zoni grožđa. Ako se djelomična defolijacija provodi u fenofazi cvatnje vinove loze smatra se ranom dok se defolijacija u fenofazi šare smatra kasnom defolijacijom. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj djelomične defolijacije provedene u različitim fenofazama (jedna varijanta predstavlja bazalnu defolijaciju u fenofazi zametanja boba, druga bazalnu početkom šare, a treća defolijaciju iznad zone grozda, također početkom šare) na kemijski sastav grožđa sorte Graševina u podregiji Slavonija.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"34 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116007755","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na temelju terenskih istraživanje i podataka iz dostupne literature smatramo da su urušene jame na području Borojevića i Mečenčana nastale na dva načina. Najviše ih je nastalo uslijed likvefakcije tla koju su izazvali potresi, a manji dio je nastao djelovanjem sufozije koja je uslijedila nakon izgradnje velikog vodocrpilišta „Pašino vrelo“. Na kraju je dan prijedlog kako se može spriječiti postanak novih jama. Slijedom aktualnih događanja i mogućih posljedica, analizirane su pedološke značajke i oštećenja poljoprivrednog zemljišta na području urušenih jama. Na kraju, preporučamo agromelioracjske mjere za formiranje i racionalno korištenje novog produktivnog površinskog sloja tla okućnica, obradivih tala i travnjaka.
{"title":"Utjecaj potresa na tlo Banovine","authors":"A. Šimunić, Ž. Vidaček, Bogdan Svoboda","doi":"10.33128/ag.83.1-2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.1","url":null,"abstract":"Na temelju terenskih istraživanje i podataka iz dostupne literature smatramo da su urušene jame na području Borojevića i Mečenčana nastale na dva načina. Najviše ih je nastalo uslijed likvefakcije tla koju su izazvali potresi, a manji dio je nastao djelovanjem sufozije koja je uslijedila nakon izgradnje velikog vodocrpilišta „Pašino vrelo“. Na kraju je dan prijedlog kako se može spriječiti postanak novih jama. Slijedom aktualnih događanja i mogućih posljedica, analizirane su pedološke značajke i oštećenja poljoprivrednog zemljišta na području urušenih jama. Na kraju, preporučamo agromelioracjske mjere za formiranje i racionalno korištenje novog produktivnog površinskog sloja tla okućnica, obradivih tala i travnjaka.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"80 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121179641","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.
{"title":"Utjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza","authors":"Anamarija Banaj, Bojanb Stipešević, Đuro Banaj, Davor Petrović, Vjekoslav Tadić","doi":"10.33128/ag.83.1-2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.2","url":null,"abstract":"U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12\"N i 17°47'0,08\"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8\"N i 17°42'41,6\"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"107 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123739712","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marina Vranić, Paula Jurčić, Martin Tadić, Hrvoje Kezele, Krešimir Bošnjak
Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.
{"title":"Siliranje krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom","authors":"Marina Vranić, Paula Jurčić, Martin Tadić, Hrvoje Kezele, Krešimir Bošnjak","doi":"10.33128/ag.83.1-2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.1-2.6","url":null,"abstract":"Tehnologija siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom je stara 50-ak godina. U Hrvatskoj se počela intenzivnije primjenjivati 90-ih godina prošlog stoljeća. Razvijena je mehanizacija koja ovu tehnologiju čini prihvatljivom, posebno za male i srednje proizvođače mlijeka i mesa. Cilj ovog stručnog rada je prikazati dosadašnje spoznaje u primjeni tehnologije siliranja krme u bale ovijene plastičnom folijom od košnje usjeva za siliranje do korištenja fermentirane krme u hranidbi. Ova tehnologija siliranja nadopunjuje ranije razvijene tehnologije siliranja jer je moguće silirati manje količine krme bez izgradnje silosa koje se mogu, u slučaju viška, ponuditi na tržištu. Brzo postizanje i održavanje anaerobnih uvjeta u silosu, kao osnovni preduvjet siliranja, je kritičan čimbenik i kod siliranja krme u valjkaste bale ovijene plastičnom folijom. Krma se prije baliranja mora provenuti na veći sadržaj ST (više od 40 %) i sjeckati na veću duljinu, pa je, radi veće količine kisika, u balama teže stvoriti anaerobne uvjete. Samo bale visokog sadržaja ST mogu zadržati svoj oblik, skladištiti se jedna na drugu bez oštećenja plastične folije. Kao rezultat, manje kiselina nastaje fermentacijom i viša je završna pH vrijednost sjenaže, moguća su izražajnija kvarenja krme tijekom skladištenja (veća opasnost od rasta i razvoja klostridija), a sjenaža je aerobno nestabilna. S tim u vezi, na kvalitetu fermentacije u bali i kvalitetu sjenaže se može utjecati čvrstim sabijanjem biljne mase u bubnju preše, ovijanjem balirane biljne mase kvalitetnijim polietilenskim folijama, većim brojem slojeva plastične folije (6-8 umjesto uobičajena 4-6) te zaštiti bala od oštećenja plastične folije tijekom skladištenja na prikladnim mjestima.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-02-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114171654","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Gabriella Kanižai Šarić, I. Majić, Krešimir Prtenjača
The microbiological inoculants present on the market come in various formulations and forms. Inoculants used in pre-sowing bacterization of legumes in our country are traditionally prepared on peat as the highest quality carrier of bacteria. However, the requirements of the manufacturer are focused on liquid forms of inoculants. Therefore, the aim of this paper is to determine the optimal composition of the liquid medium that will support the growth of Bradyrhizobium japonicum, the soybean symbiont. Three liquid nutrient medium formulations were included in the study: mannitol-yeast medium, modified mannitol-yeast medium, and glycerol medium stored at two temperatures (4 and 25 °C), and B. japonicum cell viability was determined over 6 months. The results showed that the largest number of rhizobia (on average 4x109 zo 9x108) was obtained on yeast-mannitol medium at 4 °C as well as on modified yeast mannitol medium where their number remained constant throughout the storage time and was 5x107 cfu ml-1 at 25 °C. Further research should include testing other rhizobial protectors in order to increase the number of viable cells in longer time periods.
{"title":"Survival and viability of Bradyrhizobium japonicum in different liquid medium","authors":"Gabriella Kanižai Šarić, I. Majić, Krešimir Prtenjača","doi":"10.33128/ag.82.5-6.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.82.5-6.2","url":null,"abstract":"The microbiological inoculants present on the market come in various formulations and forms. Inoculants used in pre-sowing bacterization of legumes in our country are traditionally prepared on peat as the highest quality carrier of bacteria. However, the requirements of the manufacturer are focused on liquid forms of inoculants. Therefore, the aim of this paper is to determine the optimal composition of the liquid medium that will support the growth of Bradyrhizobium japonicum, the soybean symbiont. Three liquid nutrient medium formulations were included in the study: mannitol-yeast medium, modified mannitol-yeast medium, and glycerol medium stored at two temperatures (4 and 25 °C), and B. japonicum cell viability was determined over 6 months. The results showed that the largest number of rhizobia (on average 4x109 zo 9x108) was obtained on yeast-mannitol medium at 4 °C as well as on modified yeast mannitol medium where their number remained constant throughout the storage time and was 5x107 cfu ml-1 at 25 °C. Further research should include testing other rhizobial protectors in order to increase the number of viable cells in longer time periods.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"353 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122790386","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Goran Jukić, Ivica Beraković, Ivica Delić, Krešimir Šunjić, Ivan Varnica
U strukturi sjetve strnih žitarica Khorasan pšenica u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu uzgoja starih vrsta i odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2020. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 150 kg/ha, 180 kg/ha i 220 kg/ha. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) s tri varijante norme sjetve u tri repeticije. Prema dobivenim rezultatima analize varijance najveći prinos i hektolitarsku masu ostvarila je varijanta 3 (220 kg/ha), te su utvrđene statistički opravdane razlike. Između varijanti norme sjetve na sadržaj proteina nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena khorasan pšenice.
在克罗地亚的谷物种植结构中，呼罗珊小麦的种植面积最小。全球气候的变化表明，有必要种植老品种并调整播种规范，以实现优质高产。Tijekom 2020. godine izvedena su polska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme sjetve.播种率变化如下：150 千克/公顷、180 千克/公顷和 220 千克/公顷。试验在 HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijek（北纬 45°31´，东经 18°40´）进行，采用随机区组设计，三个重复中有三个播种率变化。结果分析显示，3 号变量（220 千克/公顷）与 3 号变量（220 千克/公顷）之间存在统计学差异。播种率的变化对蛋白质含量没有统计学意义上的显著差异（n.s.）。 进行试验的目的是确认最高播种率对呼罗珊小麦产量和出苗率的影响。
{"title":"Utjecaj norme sjetve Khorasan pšenice (Triticum turgidum spp. Turanicum) na prinos i kakvoću sjemena","authors":"Goran Jukić, Ivica Beraković, Ivica Delić, Krešimir Šunjić, Ivan Varnica","doi":"10.33128/ag.82.5-6.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.82.5-6.4","url":null,"abstract":"U strukturi sjetve strnih žitarica Khorasan pšenica u Hrvatskoj zauzima najmanje površine. Globalne klimatske promjene ukazuju na potrebu uzgoja starih vrsta i odabira norme sjetve u svrhu ostvarivanja visokih prinosa dobre kakvoće. Tijekom 2020. godine provedena su poljska ispitivanja o visini prinosa i kakvoći sjemena s različitim varijantama norme sjetve. Korištene su sljedeće varijante norme sjetve 150 kg/ha, 180 kg/ha i 220 kg/ha. Pokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku (N 45°31´, E 18°40´) s tri varijante norme sjetve u tri repeticije. Prema dobivenim rezultatima analize varijance najveći prinos i hektolitarsku masu ostvarila je varijanta 3 (220 kg/ha), te su utvrđene statistički opravdane razlike. Između varijanti norme sjetve na sadržaj proteina nisu utvrđene statistički značajne razlike (n.s.). Cilj provedenog ispitivanja bio je utvrditi utjecaj najpovoljnije norme sjetve na prinos i kakvoću sjemena khorasan pšenice.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"124 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128061256","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm. Korištena su dva hibrida kukuruza P0023 (FAO 420) i P0412 (FAO 520) posijana u četiri različita sklopa. Analizom varijance utvrđeno je da su sustav sjetve i sklop statistički značajno utjecali na ostvareni prinos zrna (kg ha-1). U standardnoj sjetvi hibrid P0023 u prosječnom sklopu od 64 116 biljaka ha-1 ostvario je prinos zrna od 13 374 kg ha-1, a u sjetvi udvojenih redova zabilježen je prinos zrna veći za 5,12%. Najveći prinos istog hibrida u standardnoj sjetvi ostvaren je pri sklopu od 94 466 biljaka ha-1 (14 264 kg ha-1), dok je u udvojenim redovima ostvaren prinos od 15 004 kg ha-1 ili 5,19 % više. Povećanjem prosječnog sklopa na 103 741 i 104 931 biljaka ha-1 u oba sustava sjetve došlo je do pada prinosa zrna na 13 237 i 14 143 kg ha-1, pri čemu je ipak sjetva u udvojene redove i u ovim uvjetima rezultirala povećanjem prinosa od 6,84%. Hibrid P0412 u sklopu od 95 935 biljaka ha-1 u udvojenim redovima ostvario je prinos zrna od 14 994 kg ha-1 ili 5,82 % više dok je u sklopu od 105 143 biljaka ha-1 u sjetvi u udvojene redove zabilježen također viši prinos zrna za 4,56%. Najbolji rezultat u pokusu hibrida P0023 ostvaren je sjetvom u udvojene redove u sklopu 95 389 biljaka ha-1, a hibrida P0412 također sjetvom u udvojene redove u sklopu 76 133 biljaka ha-1. U sustavu sjetve u udvojene redove utvrđena je nešto niža vlaga zrna u vrijeme berbe kod oba hibrida.
{"title":"Utjecaj sklopa i načina sjetve na prinos zrna kukuruza","authors":"Davor Petrović, Anamarija Banaj, Bojanb Stipešević, Vjekoslav Tadić, Đuro Banaj","doi":"10.33128/ag.82.5-6.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.82.5-6.1","url":null,"abstract":"U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm. Korištena su dva hibrida kukuruza P0023 (FAO 420) i P0412 (FAO 520) posijana u četiri različita sklopa. Analizom varijance utvrđeno je da su sustav sjetve i sklop statistički značajno utjecali na ostvareni prinos zrna (kg ha-1). U standardnoj sjetvi hibrid P0023 u prosječnom sklopu od 64 116 biljaka ha-1 ostvario je prinos zrna od 13 374 kg ha-1, a u sjetvi udvojenih redova zabilježen je prinos zrna veći za 5,12%. Najveći prinos istog hibrida u standardnoj sjetvi ostvaren je pri sklopu od 94 466 biljaka ha-1 (14 264 kg ha-1), dok je u udvojenim redovima ostvaren prinos od 15 004 kg ha-1 ili 5,19 % više. Povećanjem prosječnog sklopa na 103 741 i 104 931 biljaka ha-1 u oba sustava sjetve došlo je do pada prinosa zrna na 13 237 i 14 143 kg ha-1, pri čemu je ipak sjetva u udvojene redove i u ovim uvjetima rezultirala povećanjem prinosa od 6,84%. Hibrid P0412 u sklopu od 95 935 biljaka ha-1 u udvojenim redovima ostvario je prinos zrna od 14 994 kg ha-1 ili 5,82 % više dok je u sklopu od 105 143 biljaka ha-1 u sjetvi u udvojene redove zabilježen također viši prinos zrna za 4,56%. Najbolji rezultat u pokusu hibrida P0023 ostvaren je sjetvom u udvojene redove u sklopu 95 389 biljaka ha-1, a hibrida P0412 također sjetvom u udvojene redove u sklopu 76 133 biljaka ha-1. U sustavu sjetve u udvojene redove utvrđena je nešto niža vlaga zrna u vrijeme berbe kod oba hibrida.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"50 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-09-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"117033982","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：