Brodovi za transport hlađenih tereta služe za transport lakopokvarljive robe kao što su meso, riba, voće i povrće. Roba se u njima slaže u posebno izgrađena skladišta gdje se prema vrsti tereta regulira i održava odgovarajuća temperatura. Uloga brodova za transport hlađenih tereta je da lakopokvarljivu robu transportira u ispravnom stanju od luke ukrcaja do luke iskrcaja. U radu su prikazani brodovi - hladnjače, brodovi s rashladnim kontejnerima, zahtjevi za utovar i slaganje tereta na brodovima za transport rashlađenih tereta, zahtjevi za pojedine vrste tereta koji se transportiraju u rashlađenom stanju, te luke i terminali za prihvat istih.
{"title":"Brodovi za transport hlađenih poljoprivredno – prehrambenih proizvoda","authors":"Dinko Brčić, Luka Šumanovac, Domagoj Zimmer","doi":"10.33128/ag.84.4-5.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.4-5.3","url":null,"abstract":"Brodovi za transport hlađenih tereta služe za transport lakopokvarljive robe kao što su meso, riba, voće i povrće. Roba se u njima slaže u posebno izgrađena skladišta gdje se prema vrsti tereta regulira i održava odgovarajuća temperatura. Uloga brodova za transport hlađenih tereta je da lakopokvarljivu robu transportira u ispravnom stanju od luke ukrcaja do luke iskrcaja. U radu su prikazani brodovi - hladnjače, brodovi s rashladnim kontejnerima, zahtjevi za utovar i slaganje tereta na brodovima za transport rashlađenih tereta, zahtjevi za pojedine vrste tereta koji se transportiraju u rashlađenom stanju, te luke i terminali za prihvat istih.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"11 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121878839","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Seed Schemes) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Parizu koja regulira promet sjemena na međunarodnom tržištu. OECD Poljoprivredni kodovi i sheme otvoreni su za sve članice ali i za ostale države koje nisu članice OECD-a odnosno za države koje su članice Ujedinjenih naroda ili Svjetske trgovinske organizacije. Republika Hrvatska prepoznala je prednosti članstva stoga je domaći sektor sjemenarstva uspio plasirati sjeme koje je poznato po visokoj kakvoći na zahtjevna međunarodna tržišta. Članstvom u OECD Seed Schemes Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu od 1998. godine preuzeo je brigu oko nadzora sjemenske proizvodnje, pred i post kontrole i izdavanja certifikata za sjeme. Ova važna organizacija propisala je službene procedure, metode i tehnike tijekom umnažanja sjemena kako bi se održao identitet i genetska čistoća genotipova. OECD certifikat jamči kupcu određenu kvalitetu sjemena, a Republika Hrvatska je ovim sustavom certificiranja ostvarila suficit u korist izvoza sjemena.
{"title":"Hrvatsko sjeme u međunarodnom prometu","authors":"Goran Jukić","doi":"10.33128/ag.84.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.3.3","url":null,"abstract":"Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Seed Schemes) međunarodna je organizacija sa sjedištem u Parizu koja regulira promet sjemena na međunarodnom tržištu. OECD Poljoprivredni kodovi i sheme otvoreni su za sve članice ali i za ostale države koje nisu članice OECD-a odnosno za države koje su članice Ujedinjenih naroda ili Svjetske trgovinske organizacije. Republika Hrvatska prepoznala je prednosti članstva stoga je domaći sektor sjemenarstva uspio plasirati sjeme koje je poznato po visokoj kakvoći na zahtjevna međunarodna tržišta. Članstvom u OECD Seed Schemes Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu od 1998. godine preuzeo je brigu oko nadzora sjemenske proizvodnje, pred i post kontrole i izdavanja certifikata za sjeme. Ova važna organizacija propisala je službene procedure, metode i tehnike tijekom umnažanja sjemena kako bi se održao identitet i genetska čistoća genotipova. OECD certifikat jamči kupcu određenu kvalitetu sjemena, a Republika Hrvatska je ovim sustavom certificiranja ostvarila suficit u korist izvoza sjemena.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"18 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-02-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114287864","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Stjepan Husnjak, Ivan Magdić, Danijela Jungić, Vladimir. Kušan, I. Šimunić
Cilj rada je ukazati na nedovoljno iskorištene agroekološke potencijale u razvoju poljoprivrede Međimurske županije u uvjetima aktualnih klimatskih promjena. Resursi poljoprivrednog zemljišta utvrđeni su na temelju postojeće karte poljoprivrednog zemljišta RH mjerila 1:50.000. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje prikazana je na temelju Namjenske pedološke karte Međimurske županije mjerila 1:50.000. Osnovne značajke klime te manjak vode u tlu prikazani su za kukuruz, kupus, krumpir i jabuku, a utvrđeni su zasebno za prvo razdoblje 1981.-1999., te za drugo razdoblje 2000.-2021. Pri tome je referentna evapotranspiracija utvrđena prema Penman-Monteith metodi, a bilanca oborinske vode u tlu prema Palmer metodi korištenjem programa Hidrokalk. Manjak vode u tlu utvrđen je iz razlike potencijalne evapotranspiracije kultura i aktualne evapotranspiracije. Od ukupnih 48.882,0 ha poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije, koristi se oko 82 % a ne koristi oko 18 %. Korištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 89,2 %, u državnom 4,8 %, a u mješovitom 6 %. Nekorištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 86,4 %, u državnom 11,9 %, a u mješovitom 1,7 %. Na korištenom poljoprivrednom zemljištu najviše je zastupljeno tala P-2 klase pogodnosti za natapanje (72,5 %), potom N-1 klase (18,4 %), P-3 klase (9,0 %) i P-1 klase (0,1 %). Kod nekorištenog zemljišta dominiraju tla P-2 klase (50,8 %), potom N-1 klase (35,3 %) te P-3 klase (13,9 %). Višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 56,6 mm manja, a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) drugog klimatskog razdoblja prosječna količina oborina bila je također manja i to za 24,5 mm a temperatura zraka viša za 0,9 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U sušnim godinama, odnosno kod 75 % vjerojatnosti oborina, višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 108,7 mm manja a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju prosječna količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je manja za 74 mm, dok je temperatura zraka bila viša za 0,6 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U drugom klimatskom razdoblju tijekom vegetacije utvrđeni je veći manjak vode u tlu u odnosu na prvo razdoblje. U prosječnim godinama najveća razlika u manjku vode između dva razdoblja, utvrđena je kod jabuke (48,7 mm) a najmanja kod kupusa (38,5 mm). Kod sušnih godina najveća je razlika manjka vode između dva razdoblja utvrđena također kod jabuke (129 mm), dok je kod ostalih kultura utvrđena podjednaka razlika (oko 116 mm). Kako bi se nadoknadio manjak vode u tlu nužno je na području Međimurske županije planirati primjenu natapanja.
{"title":"Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje i manjak vode u tlu pri uzgoju važnijih poljoprivrednih kultura na području Međimurske županije","authors":"Stjepan Husnjak, Ivan Magdić, Danijela Jungić, Vladimir. Kušan, I. Šimunić","doi":"10.33128/ag.84.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.3.1","url":null,"abstract":"Cilj rada je ukazati na nedovoljno iskorištene agroekološke potencijale u razvoju poljoprivrede Međimurske županije u uvjetima aktualnih klimatskih promjena. Resursi poljoprivrednog zemljišta utvrđeni su na temelju postojeće karte poljoprivrednog zemljišta RH mjerila 1:50.000. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje prikazana je na temelju Namjenske pedološke karte Međimurske županije mjerila 1:50.000. Osnovne značajke klime te manjak vode u tlu prikazani su za kukuruz, kupus, krumpir i jabuku, a utvrđeni su zasebno za prvo razdoblje 1981.-1999., te za drugo razdoblje 2000.-2021. Pri tome je referentna evapotranspiracija utvrđena prema Penman-Monteith metodi, a bilanca oborinske vode u tlu prema Palmer metodi korištenjem programa Hidrokalk. Manjak vode u tlu utvrđen je iz razlike potencijalne evapotranspiracije kultura i aktualne evapotranspiracije. Od ukupnih 48.882,0 ha poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije, koristi se oko 82 % a ne koristi oko 18 %. Korištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 89,2 %, u državnom 4,8 %, a u mješovitom 6 %. Nekorištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 86,4 %, u državnom 11,9 %, a u mješovitom 1,7 %. Na korištenom poljoprivrednom zemljištu najviše je zastupljeno tala P-2 klase pogodnosti za natapanje (72,5 %), potom N-1 klase (18,4 %), P-3 klase (9,0 %) i P-1 klase (0,1 %). Kod nekorištenog zemljišta dominiraju tla P-2 klase (50,8 %), potom N-1 klase (35,3 %) te P-3 klase (13,9 %). Višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 56,6 mm manja, a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) drugog klimatskog razdoblja prosječna količina oborina bila je također manja i to za 24,5 mm a temperatura zraka viša za 0,9 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U sušnim godinama, odnosno kod 75 % vjerojatnosti oborina, višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 108,7 mm manja a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju prosječna količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je manja za 74 mm, dok je temperatura zraka bila viša za 0,6 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U drugom klimatskom razdoblju tijekom vegetacije utvrđeni je veći manjak vode u tlu u odnosu na prvo razdoblje. U prosječnim godinama najveća razlika u manjku vode između dva razdoblja, utvrđena je kod jabuke (48,7 mm) a najmanja kod kupusa (38,5 mm). Kod sušnih godina najveća je razlika manjka vode između dva razdoblja utvrđena također kod jabuke (129 mm), dok je kod ostalih kultura utvrđena podjednaka razlika (oko 116 mm). Kako bi se nadoknadio manjak vode u tlu nužno je na području Međimurske županije planirati primjenu natapanja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"48 Suppl 4 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-02-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124159255","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855.) invazivna je, polifagna vrsta stjenice, koja se iz izvornog azijskog područja proširila na područje Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Cilj ovoga rada je prikazati dosadašnja istraživanja potencijalnih prirodnih neprijatelja H. halys koji bi se mogli primijeniti za smanjenje populacije. H. halys ima velik broj prirodnih neprijatelja: kukci, gljive, nematode, mikrosporidije, bakterije, virusi i drugi. Prirodni neprijatelji istražuju se i koriste za suzbijanje različitih razvojnih stadija H. halys. Najveća učinkovitost utvrđena je kod parazitskih osica: Trissolcus spp. i Anastatus spp. te entomopatogene gljive (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912.) i druge). Potrebna su opsežna istraživanja prije puštanja novih organizama u prirodu, međutim dosadašnjim istraživanjima dokazana je visoka učinkovitost pojedinih vrsta te se njihova primjena zasigurno može preporučiti kao jedna od učinkovitih bioloških mjera suzbijanja H. halys.
{"title":"Biološko suzbijanje Smeđe mramoraste stjenice (Hemiptera: Pentatomidae)","authors":"Ivan Lović, Ankica Sarajlić","doi":"10.33128/ag.84.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.3.4","url":null,"abstract":"Smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys Stål, 1855.) invazivna je, polifagna vrsta stjenice, koja se iz izvornog azijskog područja proširila na područje Sjeverne i Južne Amerike te Europe. Cilj ovoga rada je prikazati dosadašnja istraživanja potencijalnih prirodnih neprijatelja H. halys koji bi se mogli primijeniti za smanjenje populacije. H. halys ima velik broj prirodnih neprijatelja: kukci, gljive, nematode, mikrosporidije, bakterije, virusi i drugi. Prirodni neprijatelji istražuju se i koriste za suzbijanje različitih razvojnih stadija H. halys. Najveća učinkovitost utvrđena je kod parazitskih osica: Trissolcus spp. i Anastatus spp. te entomopatogene gljive (Beauveria bassiana (Bals.-Criv.) Vuill. (1912.) i druge). Potrebna su opsežna istraživanja prije puštanja novih organizama u prirodu, međutim dosadašnjim istraživanjima dokazana je visoka učinkovitost pojedinih vrsta te se njihova primjena zasigurno može preporučiti kao jedna od učinkovitih bioloških mjera suzbijanja H. halys.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"52 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-02-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124947974","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Luka Brezinščak, Igor Bogunović, Ivana Plavšin, Luka Drenjančević, Zoe Andrijanić
Istraživan je utjecaj različitih sustava obrade tla i korištenja slame kao malča te njihove interakcije na prinos i agronomska svojstva jare pšenice. Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fluvioslu u humidnim uvjetima 2021. godine s tri sustava obrade tla (glavni faktor): konvencionalna obrada s oranjem do 20 cm u jesen i tanjuranjem u proljeće (CT), primjena kombiniranog oruđa do 15 cm u proljeće (MT), podrivanje na dubinu 35-40 cm u jesen te rahljenje kombiniranim oruđem do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame kao podfaktorom pokusa. Obrada tla imala je značajan učinak (p<0,05) samo za hektolitarsku masu, dok je značajan učinak korištenja malča zabilježen za masu 1000 zrna i sedimentacijsku vrijednost. Interakcija obrade i slame pokazala je značajan učinak na sva istraživana svojstva (prinos, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, sadržaj proteina, sadržaj vlažnog lijepka, sedimentacijska vrijednost). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da se plitkom obradom (MT) ostvaruje zadovoljavajući prinos u odnosu na konvencionalnu obradu, ali je za optimizaciju kemijskih karakteristika prinosa jare pšenice potrebno testirati i druge agrotehničke mjere.
{"title":"Utjecaj reduciranih i konvencionalnih sustava obrade tla i malča na prinos i agronomska svojstva jare pšenice","authors":"Luka Brezinščak, Igor Bogunović, Ivana Plavšin, Luka Drenjančević, Zoe Andrijanić","doi":"10.33128/ag.84.1-2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.2","url":null,"abstract":"Istraživan je utjecaj različitih sustava obrade tla i korištenja slame kao malča te njihove interakcije na prinos i agronomska svojstva jare pšenice. Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fluvioslu u humidnim uvjetima 2021. godine s tri sustava obrade tla (glavni faktor): konvencionalna obrada s oranjem do 20 cm u jesen i tanjuranjem u proljeće (CT), primjena kombiniranog oruđa do 15 cm u proljeće (MT), podrivanje na dubinu 35-40 cm u jesen te rahljenje kombiniranim oruđem do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame kao podfaktorom pokusa. Obrada tla imala je značajan učinak (p<0,05) samo za hektolitarsku masu, dok je značajan učinak korištenja malča zabilježen za masu 1000 zrna i sedimentacijsku vrijednost. Interakcija obrade i slame pokazala je značajan učinak na sva istraživana svojstva (prinos, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, sadržaj proteina, sadržaj vlažnog lijepka, sedimentacijska vrijednost). Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da se plitkom obradom (MT) ostvaruje zadovoljavajući prinos u odnosu na konvencionalnu obradu, ali je za optimizaciju kemijskih karakteristika prinosa jare pšenice potrebno testirati i druge agrotehničke mjere.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"2002 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131034008","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
B. Japundžić-Palenkić, R. Benković, M. Marković, M. Blažinkov, Nataša Romanjek Fajdetić, Marijana Krišto
Uzgoj brzorastućih biljnih vrsta osigurava nove energetske izvore koji omogućuju zaštitu šuma od sječe i posredno ublažavaju postojeće klimatske promjene. Paulovnija je drvenasta biljka značajna za proizvodnju biljne biomase koju odlikuje brzo klijanje, rast i razvoj velike količine lisne i drvenaste mase u kratkom uzgojnom periodu. Radi brzine rasta i formiranja stabla ujednačene debljine, pogodna je za preradu te je jedna od osnovnih sirovina u drvoprerađivačkoj industriji, ali i za upotrebu u energetske svrhe. Međutim, u početnim fazama rasta i razvoja, paulovnija je osjetljiva na povećanu vlažnost koja uzrokuje pojavu bolesti, štetnika i propadanje biljke. Stoga se, kod uzgoja presadnica paulovnije radi prevladavanja potencijalnog stresa i osjetljivosti na vodni režim preporučuje upotreba biostimulatora. To su fiziološke aktivne tvari koje biljkama pomažu pri rastu i razvoju, te smanjuju štetne posljedice nastale od suše, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja kao i od infekcija biljaka. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene biostimulatora Delfan Plus® u različitom vremenskom periodu na rast i razvoj hibrida paulovnije Shan Tong (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa) iz „in vitro“ proizvodnje. Pokus je postavljen sa sadnicama koje su prihranjivane s biostimulatorom Delfan Plus® u količini 8 ml/10 l vode. Tretiranje biostimulatorom je obavljeno u tri varijante: prihrana biostimulatorom svakih 7, 14, 21 dana te kontrolna varijanta (bez primjene biostimulatora). Tijekom praćenja rasta i razvoja paulovnije, u periodu od jedanaest tjedana određivana je visina sadnica, a na kraju pokusa broj listova, masa listova (g), masa suhe tvari listova (g), masa suhe tvari stabljika (g), duljina korijenja (cm), masa svježe tvari korijenja (g) i masa suhe tvari korijenja (g). Rezultatima istraživanja utvrđen je najveći porast nadzemnog dijela biljaka kao i veći broj listova nakon tretiranja s biostimulatorom svakih 14 dana. Ove sadnice imale su čvršći i razvijeniji korijen za razliku od sadnica s ostalim tretmanima biostimulatorom. Najbolja iskoristivost svih elemenata sadržanih u biostimulatoru uočena je na vanjskom izgledu sadnica koje su bile zdravog izgleda bez pojave bolesti i štetnika. Rezultati istraživanja potvrđuju da primjena biostimulatora olakšava i ubrzava proces uzgoja sadnica paulovnije namijenjenih u komercijalne svrhe.Ključne riječi
{"title":"The application of biostimulants in paulownia cultivation","authors":"B. Japundžić-Palenkić, R. Benković, M. Marković, M. Blažinkov, Nataša Romanjek Fajdetić, Marijana Krišto","doi":"10.33128/ag.84.1-2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.3","url":null,"abstract":"Uzgoj brzorastućih biljnih vrsta osigurava nove energetske izvore koji omogućuju zaštitu šuma od sječe i posredno ublažavaju postojeće klimatske promjene. Paulovnija je drvenasta biljka značajna za proizvodnju biljne biomase koju odlikuje brzo klijanje, rast i razvoj velike količine lisne i drvenaste mase u kratkom uzgojnom periodu. Radi brzine rasta i formiranja stabla ujednačene debljine, pogodna je za preradu te je jedna od osnovnih sirovina u drvoprerađivačkoj industriji, ali i za upotrebu u energetske svrhe. Međutim, u početnim fazama rasta i razvoja, paulovnija je osjetljiva na povećanu vlažnost koja uzrokuje pojavu bolesti, štetnika i propadanje biljke. Stoga se, kod uzgoja presadnica paulovnije radi prevladavanja potencijalnog stresa i osjetljivosti na vodni režim preporučuje upotreba biostimulatora. To su fiziološke aktivne tvari koje biljkama pomažu pri rastu i razvoju, te smanjuju štetne posljedice nastale od suše, smrzavanja, mehaničkih i kemijskih oštećenja kao i od infekcija biljaka. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj primjene biostimulatora Delfan Plus® u različitom vremenskom periodu na rast i razvoj hibrida paulovnije Shan Tong (Paulownia fortunei × Paulownia tomentosa) iz „in vitro“ proizvodnje. Pokus je postavljen sa sadnicama koje su prihranjivane s biostimulatorom Delfan Plus® u količini 8 ml/10 l vode. Tretiranje biostimulatorom je obavljeno u tri varijante: prihrana biostimulatorom svakih 7, 14, 21 dana te kontrolna varijanta (bez primjene biostimulatora). Tijekom praćenja rasta i razvoja paulovnije, u periodu od jedanaest tjedana određivana je visina sadnica, a na kraju pokusa broj listova, masa listova (g), masa suhe tvari listova (g), masa suhe tvari stabljika (g), duljina korijenja (cm), masa svježe tvari korijenja (g) i masa suhe tvari korijenja (g). Rezultatima istraživanja utvrđen je najveći porast nadzemnog dijela biljaka kao i veći broj listova nakon tretiranja s biostimulatorom svakih 14 dana. Ove sadnice imale su čvršći i razvijeniji korijen za razliku od sadnica s ostalim tretmanima biostimulatorom. Najbolja iskoristivost svih elemenata sadržanih u biostimulatoru uočena je na vanjskom izgledu sadnica koje su bile zdravog izgleda bez pojave bolesti i štetnika. Rezultati istraživanja potvrđuju da primjena biostimulatora olakšava i ubrzava proces uzgoja sadnica paulovnije namijenjenih u komercijalne svrhe.Ključne riječi","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"30 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128719724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pod detoksikacijom se smatraju metabolički procesi u kojima se otrovne tvari u organizmu pretvaraju u manje otrovne. Prema namjeni detoksikacija se može podijeliti na terapijsku, kozmetičku i preventivnu. U novije vrijeme potrošači su razvili svijest o djelotvornosti različitih biljnih vrsta za liječenje mnogobrojnih bolesti. Većina čajeva od ljekovitog i aromatičnog bilja pripravlja se kao oparak ili infuz. U ovom radu se kroz teoretski dio opisuju glavne biološke, kemijske i ljekovite karakteristike odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja koje se kao čaj mogu koristiti za detoksikaciju organizma (peršin, stolisnik, maslačak, menta, ružmarin, kadulja, šipak, kopriva). Cilj anketnog istraživanja bio je ispitati ponašanja, percepcije i znanja ispitanika o čajevima odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja za detoksikaciju organizma. Anketno istraživanje je provedeno tijekom druge polovice 2020. godine na uzorku od 50 ispitanika. Rezultati anketnog istraživanja su pokazali da najveći postotak ispitanika vrlo često konzumira čajeve od paprene metvice, pasje ruže i kadulje. Ista situacija je utvrđena i u slučaju kada se radi o korištenju čajeva isključivo u svrhu detoksikacije organizma. I u pogledu ocjene općeg dojma (boja, miris, okus) ispitanici više vole klasičnije-komercijalnije tipove čajeva (šipak, paprena metvica i kadulja). Također, ispitanici imaju najviše saznanja o biološkim, kemijskim i ljekovitim karakteristikama gore navedenih vrsta.
{"title":"Percepcija, ponašanje i znanje ispitanika o čajevima odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja u cilju detoksikacije organizma","authors":"Boris Dorbić, Tina Bačić, Emilija Friganović","doi":"10.33128/ag.84.1-2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.4","url":null,"abstract":"Pod detoksikacijom se smatraju metabolički procesi u kojima se otrovne tvari u organizmu pretvaraju u manje otrovne. Prema namjeni detoksikacija se može podijeliti na terapijsku, kozmetičku i preventivnu. U novije vrijeme potrošači su razvili svijest o djelotvornosti različitih biljnih vrsta za liječenje mnogobrojnih bolesti. Većina čajeva od ljekovitog i aromatičnog bilja pripravlja se kao oparak ili infuz. U ovom radu se kroz teoretski dio opisuju glavne biološke, kemijske i ljekovite karakteristike odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja koje se kao čaj mogu koristiti za detoksikaciju organizma (peršin, stolisnik, maslačak, menta, ružmarin, kadulja, šipak, kopriva). Cilj anketnog istraživanja bio je ispitati ponašanja, percepcije i znanja ispitanika o čajevima odabranih vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja za detoksikaciju organizma. Anketno istraživanje je provedeno tijekom druge polovice 2020. godine na uzorku od 50 ispitanika. Rezultati anketnog istraživanja su pokazali da najveći postotak ispitanika vrlo često konzumira čajeve od paprene metvice, pasje ruže i kadulje. Ista situacija je utvrđena i u slučaju kada se radi o korištenju čajeva isključivo u svrhu detoksikacije organizma. I u pogledu ocjene općeg dojma (boja, miris, okus) ispitanici više vole klasičnije-komercijalnije tipove čajeva (šipak, paprena metvica i kadulja). Također, ispitanici imaju najviše saznanja o biološkim, kemijskim i ljekovitim karakteristikama gore navedenih vrsta.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"75 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133248472","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dr. sc. Željko Jurjević imenovan je 2021. godine voditeljem nacionalnog mikološkog programa, u EMSL Analytical, Inc., Najvećoj tvrtki za ispitivanje okoliša u SAD-u i Kanadi, u čijem sastavu je više od 50 laboratorija, sa sjedištem u Cinnaminson, New Jersey-ju (NJ). Tim povodom naveden je kratki životopis s posebnim osvrtom na njegova otkrića na polju mikologije. Kao autor ili kao koautor opisao je 83 do tada neopisane gljivične vrste, dva roda (Caeliomyces i Muriphila) i tri Aspergillus sekcije (Petersonium, Robusti, Tanneri). U radu su navedeni taksoni na kojima je sudjelovao u njihovom otkriću.
{"title":"Povodom imenovanja Dr. sc. Željka Jurjevića za voditelja nacionalnog mikološkog programa tvrtke EMSL Analytical, Inc. SAD","authors":"Bogdan Cvjetković","doi":"10.33128/ag.84.1-2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.5","url":null,"abstract":"Dr. sc. Željko Jurjević imenovan je 2021. godine voditeljem nacionalnog mikološkog programa, u EMSL Analytical, Inc., Najvećoj tvrtki za ispitivanje okoliša u SAD-u i Kanadi, u čijem sastavu je više od 50 laboratorija, sa sjedištem u Cinnaminson, New Jersey-ju (NJ). Tim povodom naveden je kratki životopis s posebnim osvrtom na njegova otkrića na polju mikologije. Kao autor ili kao koautor opisao je 83 do tada neopisane gljivične vrste, dva roda (Caeliomyces i Muriphila) i tri Aspergillus sekcije (Petersonium, Robusti, Tanneri). U radu su navedeni taksoni na kojima je sudjelovao u njihovom otkriću.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"27 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130185835","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Osjetljivost fitopatogene gljive Botrytis cinerea na fungicide fenheksamid i boskalid istražena je u 2018., 2019. i 2021. godini. Ukupno 46 izolata B. cinerea s vinove loze, jagode, borovnice, salate, tikvica, rajčice, graha i različitog ukrasnog bilja sakupljeno je širom Hrvatske. Za testiranje osjetljivosti na obje aktivne tvari odabrane su diskriminatorne koncentracije od 1 mg/l i 50 mg/l na agar podlogama. Niti jedan izolat B. cinerea nije pokazao rezistentnost na fenheksamid. Izduživanje kličnih cijevi svih izolata bilo je ispod 40 % od kontrole na 1 mg/l fenheksamida. Izduživanje kličnih cijevi svih izolata bilo je zaustavljeno na 50 mg/l fenheksamida. Ukupno 35 izolata B. cinerea (77 %) pokazalo se osjetljivima i na boskalid. Sedam izolata s vinove loze i jagode pokazalo je smanjenu osjetljivost, s izduživanjem kličnih cijevi do 86 % od kontrole na 1 mg/l te do 33 % od kontrole na 50 mg/l boskalida. Četiri izolata, sakupljena s jagode, tikvica, salate i rajčice pokazalo se rezistentnima na boskalid. Konidije rezistentnih izolata klijale su do 49 % od kontrole i stvarale kolonije na 50 mg/l boskalida. Rezultati pokazuju nužnost primjene strategije sprječavanja rezistentnosti u suzbijanju B. cinerea.
2018 年、2019 年和 2021 年，对植物病原真菌 Botrytis cinerea 对杀菌剂 fenhexamid 和 boscalid 的敏感性进行了评估。 godini。在克罗地亚各地共收集了 46 个 B. cinerea 分离物，分别来自葡萄树、草莓、蓝莓、莴苣、南瓜、西红柿、豌豆和其他各种蔬菜。为了测试对活性物质的影响，在琼脂平板上分别使用了 1 毫克/升和 50 毫克/升的浓度。没有一个 B. cinerea 分离物对 fenhexamid 产生抗性。在 1 毫克/升的唑虫酰胺浓度下，所有分离物的胚芽存活率均低于对照的 40%。在 50 毫克/升的唑虫酰胺浓度下，分离物的发芽停止。共有 35 个 B. cinerea 分离物（77%）对啶虫脒表现出敏感性。来自葡萄和草莓的 7 个分离物对啶虫脒的敏感性降低，在 1 毫克/升的啶虫脒浓度下，其发芽率比对照组最多降低 86%，在 50 毫克/升的啶虫脒浓度下，其发芽率比对照组最多降低 33%。草莓、南瓜、莴苣和西红柿中的四个分离物对硼沙利具有抗性。抗性分离株的分生孢子数是对照的 49%，在 50 毫克/升的啶虫脒浓度下会产生菌落。Rezultati pokazuju nužnost primjene strategii sprječavanja rezistentnosti u suzbijanju B. cinerea.
{"title":"Osjetljivost izolata Botrytis cinerea Pers. ex. Fr na fenheksamid i boskalid","authors":"Dario Ivić, Krešimir Šimunac, Adrijana Novak","doi":"10.33128/ag.84.1-2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.1-2.1","url":null,"abstract":"Osjetljivost fitopatogene gljive Botrytis cinerea na fungicide fenheksamid i boskalid istražena je u 2018., 2019. i 2021. godini. Ukupno 46 izolata B. cinerea s vinove loze, jagode, borovnice, salate, tikvica, rajčice, graha i različitog ukrasnog bilja sakupljeno je širom Hrvatske. Za testiranje osjetljivosti na obje aktivne tvari odabrane su diskriminatorne koncentracije od 1 mg/l i 50 mg/l na agar podlogama. Niti jedan izolat B. cinerea nije pokazao rezistentnost na fenheksamid. Izduživanje kličnih cijevi svih izolata bilo je ispod 40 % od kontrole na 1 mg/l fenheksamida. Izduživanje kličnih cijevi svih izolata bilo je zaustavljeno na 50 mg/l fenheksamida. Ukupno 35 izolata B. cinerea (77 %) pokazalo se osjetljivima i na boskalid. Sedam izolata s vinove loze i jagode pokazalo je smanjenu osjetljivost, s izduživanjem kličnih cijevi do 86 % od kontrole na 1 mg/l te do 33 % od kontrole na 50 mg/l boskalida. Četiri izolata, sakupljena s jagode, tikvica, salate i rajčice pokazalo se rezistentnima na boskalid. Konidije rezistentnih izolata klijale su do 49 % od kontrole i stvarale kolonije na 50 mg/l boskalida. Rezultati pokazuju nužnost primjene strategije sprječavanja rezistentnosti u suzbijanju B. cinerea.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"128205343","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Simbioza agriturizma i ekoturizma kroz kružnu ekonomiju je idealna za ruralna područja s prirodnim djevičanskim krajobrazima, kakvih ne nedostaje na hrvatskim otocima i zaobalju. U cijeloj Zadarskoj županiji samo je 9 takvih gospodarstava, stoga je među njima provedena anketa licem u lice. Glavna obilježja gospodarstava su diversificirana poljoprivredna proizvodnja s raznolikim objektima, uslugama i promocijom. Primarni motiv ulaska ispitanika u ekoagriturizam je oplemenjivanje i podizanje poljoprivredne djelatnosti kroz turizam na višu razinu, prodaja poljoprivrednih proizvoda više vrijednosti na imanju, samozapošljavanje, očuvanje prirodne i kulturne baštine, te kvalitetnog obiteljskog života. Posjetitelji su pak „gladni“ organskih i tradicijskih proizvoda uz boravak i aktivnosti u prirodi. Prednosti ekoagriturizma su prepoznate kroz kvalitetu života, društveni kontakt i dodir s drugim kulturama, dok su ograničavajući čimbenici administracija i sezonalnost. Svi ispitanici naglašavaju da je organska proizvodnja jedan od ključnih čimbenika uspješnosti ekoagriturizma. Temeljem sekundarnih izvora i dosadašnjih primarnih istraživanja autor donosi konzistentnu definiciju ekoagriturizma: Ekoagriturizam je simbioza organske proizvodnje hrane i ekoturizma na poljoprivrednom gospodarstvu gdje se poštuju načela organske proizvodnje hrane i načela ekoturizma, sljubljuju se horizontalno i vertikalno u svim svojim formama i varijacijama, daju vrhunski ekoagrituristčki proizvod najvišeg stupnja održivosti, a uključuje cjelokupnu prirodnu i kulturnu baštinu lokalnog okruženja
通过循环经济实现农业旅游和生态旅游的共生，对于拥有克罗地亚岛屿和环岛所没有的杰维钱自然景观的农村地区来说是理想的选择。整个扎达尔县只有 9 个这样的农场，我们对它们进行了面对面的调查。这些农场的主要财富是多样化的农业生产，以及各种设施、服务和促销活动。市民开展生态农业旅游的主要动机是通过旅游改善和扩大农业活动，使其达到更高水平，销售更高价值的农产品，提高自给自足能力，享受自然和文化遗产，享受高质量的社区生活。受益者也 "渴望 "在大自然中休闲和活动的有机产品和传统产品。生态农业旅游的优势在于生活质量、社会接触和与其他文化的接触，而限制因素在于管理和季节性。Svi ispitanici accentavaju da je organka produkcija jedan od ključnih čimbenika uspješnosti ekoagriturizma.在迄今为止的次要来源和主要研究的基础上，作者提供了生态旅游的一致定义：Ekoagriturizam je simbioza organske proizvodnje hrane i ekoturizma na polljoprivrednom gospodarstvu gdje se poštuju načela organske proizvodnje hrane i načela ekoturizma, sljubljuju se horizontalno i vertikalno u svim svoje formama i varijacijama, daju vrhunski ekoagrituristčki produkt najvišeg stupnja održivosti, a uključuje cjelokupnu prirodnu i kulturnu baštinu lokalnog okruženja
{"title":"Organska poljoprivreda kao ključni čimbenik razvoja ekoagriturizma – studija slučaja Zadarska županija","authors":"Anđelko Vrsaljko","doi":"10.33128/ag.83.5-6.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.83.5-6.1","url":null,"abstract":"Simbioza agriturizma i ekoturizma kroz kružnu ekonomiju je idealna za ruralna područja s prirodnim djevičanskim krajobrazima, kakvih ne nedostaje na hrvatskim otocima i zaobalju. U cijeloj Zadarskoj županiji samo je 9 takvih gospodarstava, stoga je među njima provedena anketa licem u lice. Glavna obilježja gospodarstava su diversificirana poljoprivredna proizvodnja s raznolikim objektima, uslugama i promocijom. Primarni motiv ulaska ispitanika u ekoagriturizam je oplemenjivanje i podizanje poljoprivredne djelatnosti kroz turizam na višu razinu, prodaja poljoprivrednih proizvoda više vrijednosti na imanju, samozapošljavanje, očuvanje prirodne i kulturne baštine, te kvalitetnog obiteljskog života. Posjetitelji su pak „gladni“ organskih i tradicijskih proizvoda uz boravak i aktivnosti u prirodi. Prednosti ekoagriturizma su prepoznate kroz kvalitetu života, društveni kontakt i dodir s drugim kulturama, dok su ograničavajući čimbenici administracija i sezonalnost. Svi ispitanici naglašavaju da je organska proizvodnja jedan od ključnih čimbenika uspješnosti ekoagriturizma. Temeljem sekundarnih izvora i dosadašnjih primarnih istraživanja autor donosi konzistentnu definiciju ekoagriturizma: Ekoagriturizam je simbioza organske proizvodnje hrane i ekoturizma na poljoprivrednom gospodarstvu gdje se poštuju načela organske proizvodnje hrane i načela ekoturizma, sljubljuju se horizontalno i vertikalno u svim svojim formama i varijacijama, daju vrhunski ekoagrituristčki proizvod najvišeg stupnja održivosti, a uključuje cjelokupnu prirodnu i kulturnu baštinu lokalnog okruženja","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"291 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-22","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"132564445","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：