Nenad Đurić, D. Poštić, Gordana Branković, V. Rajičić, G. Cvijanović, Vuk Grčić
Prinos zrna i neke osobine, koje su bitne za kvalitetan prinos zrna pšenice kao i kemijsko-tehnološke osobine brašna i reološku kvalitetu ispitivanu na farinogramu i ekstenziogramu dominantno ovise o agroekološkim uvjetima područja uzgoja i primjenjenim agrotehničkim mjerama. Pokusi su postavljeni na šest lokaliteta i to: Kikinda, Novi Sad, Pančevo, Sremska Mitrovica, Kruševac i Požarevac po blok sistemu sa četiri ponavljanja, a veličina parcele iznosila je 5 m2. Kao materijal istraživanja korišteno je 7 sorti koje se nalaze u širokoj proizvodnji više selekcijskih kuća, u Republici Srbiji u dvije godine proizvodnje. Najveći ukupan prinos zrna pšenice ostvaren je kod sorte NS 40S 8.824 kg ha-1, zatim kod sorte NS Renesansa 8.817 kg ha-1, odnosno kod sorte PKB Imperija 8.343 kg ha-1, dok je najniži prinos zrna pšenice 7.564 kg ha-1 konstatiran kod sorte PKB Talas. Prema farinografskim pokazateljima sorte PKB Talas i NS Pobeda svrstane su u A-2 kvalitetnu grupu (sorte dobre kakvoće brašna i kruha), sorte PKB Imperija, PKB Vizantija, NS Renesansa i Maurizio nalaze se u B-1 kvalitetnoj grupi, dok se sorta NS 40S nalazi u B-2 kvalitetnoj grupi. Prema utvrđenim vrijednostima kvalitete, analizirane sorte pripadaju grupi poboljšivača: PKB Talas, NS Pobeda, NS Renesansa i Maurizio, dok su u tehnološku grupu osnovne svrstane sorte: PKB Imperija, PKB Vizantija i NS 40S.
{"title":"The influence of year and locality on yield of grain, and some characteristics of winter wheat brand","authors":"Nenad Đurić, D. Poštić, Gordana Branković, V. Rajičić, G. Cvijanović, Vuk Grčić","doi":"10.33128/ag.81.5.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.5.2","url":null,"abstract":"Prinos zrna i neke osobine, koje su bitne za kvalitetan prinos zrna pšenice kao i kemijsko-tehnološke osobine brašna i reološku kvalitetu ispitivanu na farinogramu i ekstenziogramu dominantno ovise o agroekološkim uvjetima područja uzgoja i primjenjenim agrotehničkim mjerama. Pokusi su postavljeni na šest lokaliteta i to: Kikinda, Novi Sad, Pančevo, Sremska Mitrovica, Kruševac i Požarevac po blok sistemu sa četiri ponavljanja, a veličina parcele iznosila je 5 m2. Kao materijal istraživanja korišteno je 7 sorti koje se nalaze u širokoj proizvodnji više selekcijskih kuća, u Republici Srbiji u dvije godine proizvodnje. Najveći ukupan prinos zrna pšenice ostvaren je kod sorte NS 40S 8.824 kg ha-1, zatim kod sorte NS Renesansa 8.817 kg ha-1, odnosno kod sorte PKB Imperija 8.343 kg ha-1, dok je najniži prinos zrna pšenice 7.564 kg ha-1 konstatiran kod sorte PKB Talas. Prema farinografskim pokazateljima sorte PKB Talas i NS Pobeda svrstane su u A-2 kvalitetnu grupu (sorte dobre kakvoće brašna i kruha), sorte PKB Imperija, PKB Vizantija, NS Renesansa i Maurizio nalaze se u B-1 kvalitetnoj grupi, dok se sorta NS 40S nalazi u B-2 kvalitetnoj grupi. Prema utvrđenim vrijednostima kvalitete, analizirane sorte pripadaju grupi poboljšivača: PKB Talas, NS Pobeda, NS Renesansa i Maurizio, dok su u tehnološku grupu osnovne svrstane sorte: PKB Imperija, PKB Vizantija i NS 40S.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"130698064","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Proizvodnja peršina započinje odabirom kvalitetnog sjemena. S obzirom da je peršin kultura poznata po problematičnoj klijavosti, proizvođači bi prije sjetve svakako trebali provjeriti kvalitetu sjemena. Cilj rada bio je ispitivanje klijavosti sjemena i kvalitete presadnica peršina proizvedenih od sjemena četiri različita proizvođača. Sjemenke su posijane u supstrat Potgrond P namijenjen uzgoju presadnica povrća te su mjereni sljedeći parametri; klijavost sjemena, masa presadnica te ukupna dužina nadzemnog i korijenskog dijela. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji razlika u klijavosti i kvaliteti presadnica uzgojenih od sjemena različitih proizvođača.
{"title":"Klijavost sjemena i kvaliteta presadnica peršina (Petroselinum crispum Mill.) uzgojenih od sjemena različitih proizvođača","authors":"Nataša Romanjek Fajdetić, Brigita Popović, Josipa Kokotović, Branimir Vujčić, Božica Japundžić Palenikić","doi":"10.33128/ag.81.5.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.5.3","url":null,"abstract":"Proizvodnja peršina započinje odabirom kvalitetnog sjemena. S obzirom da je peršin kultura poznata po problematičnoj klijavosti, proizvođači bi prije sjetve svakako trebali provjeriti kvalitetu sjemena. Cilj rada bio je ispitivanje klijavosti sjemena i kvalitete presadnica peršina proizvedenih od sjemena četiri različita proizvođača. Sjemenke su posijane u supstrat Potgrond P namijenjen uzgoju presadnica povrća te su mjereni sljedeći parametri; klijavost sjemena, masa presadnica te ukupna dužina nadzemnog i korijenskog dijela. Dobiveni rezultati pokazuju da postoji razlika u klijavosti i kvaliteti presadnica uzgojenih od sjemena različitih proizvođača.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"42 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-09-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116387431","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Branka Maričić, Kristijan Franin, Elizabeta Gavić, Nikolina Matasić, Marina Pavlović
U radu se prikazuju rezultati analize hortikulturne flore kućnih vrtova Gacke doline koja je s jedne strane omeđena Velebitom, a s druge Kapelom. Istraživanje je provedeno tijekom 2018. i 2019. godine, te revidirano 2021. godine. Nasumično je izabrano 40 vrtova koji se nalaze na različitim lokalitetima Gacke doline. Na istraživanoj površini determinirane su 133 svojte u sklopu 113 rodova i 60 porodica. Brojem svojta dominiraju kritosjemenjače (129 svojta; 96,99 %) i to dvosupnice (114 svojta; 85,71 %). Od prisutnih porodica najzastupljenija je porodica Rosaceae (12,78 %), a od rodova rod Prunus (5,26 %). Prema vrsti habitusa većina svojta su grmovi (30,83 %). Veća je dominantnost vazdazelenih svojti (61 %) u odnosu na listopadne. Prema geografskom podrijetlu su brojnije alohtone vrste (58,65 %) i to podrijetlom iz Amerike (26,92 %). Svojte ukrasnog karaktera (54,14 %) zastupljenije su od utilitarnih.
{"title":"Hortikulturna flora privatnih vrtova Gacke doline","authors":"Branka Maričić, Kristijan Franin, Elizabeta Gavić, Nikolina Matasić, Marina Pavlović","doi":"10.33128/ag.84.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.84.3.2","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju rezultati analize hortikulturne flore kućnih vrtova Gacke doline koja je s jedne strane omeđena Velebitom, a s druge Kapelom. Istraživanje je provedeno tijekom 2018. i 2019. godine, te revidirano 2021. godine. Nasumično je izabrano 40 vrtova koji se nalaze na različitim lokalitetima Gacke doline. Na istraživanoj površini determinirane su 133 svojte u sklopu 113 rodova i 60 porodica. Brojem svojta dominiraju kritosjemenjače (129 svojta; 96,99 %) i to dvosupnice (114 svojta; 85,71 %). Od prisutnih porodica najzastupljenija je porodica Rosaceae (12,78 %), a od rodova rod Prunus (5,26 %). Prema vrsti habitusa većina svojta su grmovi (30,83 %). Veća je dominantnost vazdazelenih svojti (61 %) u odnosu na listopadne. Prema geografskom podrijetlu su brojnije alohtone vrste (58,65 %) i to podrijetlom iz Amerike (26,92 %). Svojte ukrasnog karaktera (54,14 %) zastupljenije su od utilitarnih.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"46 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-06-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"123306281","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The vine thrips feed on vegetative and generative organs of the grapevine and cause damage in production. At the beginning of vegetation it sucks on the grapevine shoots and so they lag behind in growth. Later, it feeds on the leaves, and spotted necrosis is observed at the sucking sites. Later light yellow leaf coloration can be seen. Attack signs can also be noticed on the berries and since there is usually aesthetic damage table grape varieties suffer the most. Although the pest has been present in Croatia since the 1980s, little is known about the flight dynamics and the population size of this species. This study investigated the catch dynamics and population size of vine thrips in two vineyards (Gradunje and Vrškojice) in the area of Sveti Ivan Zelina. The thrips population was monitored during the vegetation season of 2018 by fluorescent yellow sticky traps (Csalomon®). In both vineyards pest presence was established at the beginning of May, and the last catches were recorded in the second half of September. According to the catch dynamics, the pest develops three generations in the investigated vineyards, and the highest number of thrips was recorded in the phase of growth and development of berries. Given the established thrips populations, its control is recommended, and in Croatia for this purpose only insecticide based on the active substance spinetoram has been registered.
藤蓟马以葡萄的营养器官和生殖器官为食，对生产造成危害。在植物开始生长的时候，它会吸收葡萄藤的枝条，所以它们的生长就落后了。后来，它以树叶为食，在吸吮处观察到斑状坏死。稍后可以看到浅黄色的叶子颜色。在浆果上也可以注意到攻击迹象，由于通常有美观损害，食用葡萄品种遭受的损失最大。虽然这种害虫自20世纪80年代以来一直存在于克罗地亚，但人们对这种物种的飞行动态和种群规模知之甚少。本研究调查了Sveti Ivan Zelina地区两个葡萄园(Gradunje和Vrškojice)的藤蓟马捕获动态和种群规模。在2018年植被季节，采用荧光黄色粘捕器(Csalomon®)对蓟马种群进行监测。这两个葡萄园的害虫都是在5月初发现的，最后一次捕获是在9月下半月。根据捕获动态，该害虫在被调查的葡萄园中发展为三代，在浆果生长发育阶段记录的蓟马数量最多。鉴于已确定的蓟马种群，建议对其进行控制，为此目的，克罗地亚只登记了基于活性物质spinetoram的杀虫剂。
{"title":"Establishing the presence of vine thrips in vineyards of Sveti Ivan Zelina","authors":"I. Pajač Živković, Ivana Miklečić, D. Lemić","doi":"10.33128/ag.81.4.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.4.2","url":null,"abstract":"The vine thrips feed on vegetative and generative organs of the grapevine and cause damage in production. At the beginning of vegetation it sucks on the grapevine shoots and so they lag behind in growth. Later, it feeds on the leaves, and spotted necrosis is observed at the sucking sites. Later light yellow leaf coloration can be seen. Attack signs can also be noticed on the berries and since there is usually aesthetic damage table grape varieties suffer the most. Although the pest has been present in Croatia since the 1980s, little is known about the flight dynamics and the population size of this species. This study investigated the catch dynamics and population size of vine thrips in two vineyards (Gradunje and Vrškojice) in the area of Sveti Ivan Zelina. The thrips population was monitored during the vegetation season of 2018 by fluorescent yellow sticky traps (Csalomon®). In both vineyards pest presence was established at the beginning of May, and the last catches were recorded in the second half of September. According to the catch dynamics, the pest develops three generations in the investigated vineyards, and the highest number of thrips was recorded in the phase of growth and development of berries. Given the established thrips populations, its control is recommended, and in Croatia for this purpose only insecticide based on the active substance spinetoram has been registered.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"113 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-05-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124335920","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tijekom istraživanja samonikle vaskularne flore kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka Krka, Cresa i Paga utvrđeno je 59 ljekovitih i aromatičnih biljaka. Od ustanovljenih 59 vrsta, prema načinu korištenja, najviše vrsta − njih 43 − može se koristiti u ljekovite svrhe, aromatičnih biljaka ima 4 vrste, dok 12 vrsta istovremeno pripada u ljekovite i aromatične biljke. Analizom ekoloških indikatorskih vrijednosti utvrđeno je da su istraživane ljekovite i aromatične biljke većinom prilagođene uvjetima umjereno toplih i suhih staništa izloženih suncu. S obzirom na indikatorske vrijednosti za reakciju tla (pH), proučavane vrste imaju vrlo različite vrijednosti, odnosno podjednako su zastupljene vrste koje mogu rasti na kiselim, kao i one koje mogu rasti na alkaličnim tlima. Među istraživanim ljekovitim i aromatičnim biljkama, najzastupljenije su vrste koje su prilagođene tlima siromašnim hranjivima
{"title":"Ljekovite i aromatične biljke kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka","authors":"Ivica Ljubičić, Mihaela Britvec","doi":"10.33128/ag.81.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.3.1","url":null,"abstract":"Tijekom istraživanja\u0000samonikle vaskularne flore kamenjarskih pašnjaka sjevernojadranskih otoka Krka,\u0000Cresa i Paga utvrđeno je 59 ljekovitih i aromatičnih biljaka. Od ustanovljenih\u000059 vrsta, prema načinu korištenja, najviše vrsta − njih 43 − može se koristiti\u0000u ljekovite svrhe, aromatičnih biljaka ima 4 vrste, dok 12 vrsta istovremeno\u0000pripada u ljekovite i aromatične biljke. Analizom ekoloških indikatorskih\u0000vrijednosti utvrđeno je da su istraživane ljekovite i aromatične biljke većinom\u0000prilagođene uvjetima umjereno toplih i suhih staništa izloženih suncu. S\u0000obzirom na indikatorske vrijednosti za reakciju tla (pH), proučavane vrste\u0000imaju vrlo različite vrijednosti, odnosno podjednako su zastupljene vrste koje\u0000mogu rasti na kiselim, kao i one koje mogu rasti na alkaličnim tlima. Među\u0000istraživanim ljekovitim i aromatičnim biljkama, najzastupljenije su vrste koje\u0000su prilagođene tlima siromašnim hranjivima","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"70 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124614956","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U Hrvatskoj nedostaje istraživanja o učincima javnih parkova na kvalitetu života stanovnika te o doživljajima ukrasnog bilja u parkovima i sve više posjećenim sportsko rekreacijskim centrima. Glavni cilj ovog rada je analiza percepcije ukrasnog bilja studenata Agronomskog fakulteta tijekom sudjelovanja u aerobnim kondicijskim programima koji se provode u Rekreacijskom sportskom centru na Jarunu. Ostali ciljevi istraživanja usmjereni su na analizu mišljenja studenata kao korisnika prostora o percepciji ukrasnog bilja i o potrebi izrade orijentacijskih karata s ucrtanim ukrasnim biljkama uz biciklističku i rolersku stazu na Jarunu. Istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika dizajniranog za potrebe ovog eksperimentalnog rada. Analizom odgovora utvrđeno je da većina studenata daje prednost programima tjelesnog vježbanja u prirodi. Studenti predlažu da se posade voćne vrste, magnolija, lipa, te da se uredi grmlje duž sportskih staza. Praktični rezultat ovog rada su orijentacijske karte Rekreacijskog sportskog centra Jarun s ucrtanim drvenastim biljkama koje se nalaze uz biciklističku i rolersku stazu, a koje se mogu višestruko koristiti za potrebe nastave na Agronomskom fakultetu. Rezultati ovog istraživanja potvrdili su potrebu provedbe većeg broja istraživanja o utjecaju ukrasnog bilja u rekreacijskim parkovima na kvalitetu života posjetitelja i potrebu nastavka istraživanja vezano uz primjenu orijentacijskih mapa u praktičnom dijelu nastave.
{"title":"Percepcija ukrasnog bilja studenata agronomije u Rekreacijski sportskom centru Jarun u Zagrebu","authors":"Romana Caput Jogunica, L. Martinis","doi":"10.33128/ag.81.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.1.3","url":null,"abstract":"U Hrvatskoj nedostaje istraživanja o učincima javnih parkova na kvalitetu života stanovnika te o doživljajima ukrasnog bilja u parkovima i sve više posjećenim sportsko rekreacijskim centrima. Glavni cilj ovog rada je analiza percepcije ukrasnog bilja studenata Agronomskog fakulteta tijekom sudjelovanja u aerobnim kondicijskim programima koji se provode u Rekreacijskom sportskom centru na Jarunu. Ostali ciljevi istraživanja usmjereni su na analizu mišljenja studenata kao korisnika prostora o percepciji ukrasnog bilja i o potrebi izrade orijentacijskih karata s ucrtanim ukrasnim biljkama uz biciklističku i rolersku stazu na Jarunu. Istraživanje je provedeno putem anonimnog upitnika dizajniranog za potrebe ovog eksperimentalnog rada. Analizom odgovora utvrđeno je da većina studenata daje prednost programima tjelesnog vježbanja u prirodi. Studenti predlažu da se posade voćne vrste, magnolija, lipa, te da se uredi grmlje duž sportskih staza. Praktični rezultat ovog rada su orijentacijske karte Rekreacijskog sportskog centra Jarun s ucrtanim drvenastim biljkama koje se nalaze uz biciklističku i rolersku stazu, a koje se mogu višestruko koristiti za potrebe nastave na Agronomskom fakultetu. Rezultati ovog istraživanja potvrdili su potrebu provedbe većeg broja istraživanja o utjecaju ukrasnog bilja u rekreacijskim parkovima na kvalitetu života posjetitelja i potrebu nastavka istraživanja vezano uz primjenu orijentacijskih mapa u praktičnom dijelu nastave.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"50 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121693363","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj rada bio je utvrditi stanje na svjetskom i hrvatskom tržištu svinjskog mesa. Za prikaz hrvatskog tržišta svinjskog mesa korištena je metoda proizvodno – potrošnih bilanci sukladno metodologiji Statističkog ureda europskih zajednica, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i FAOSTATa. Za analizu svjetskog i EU tržišta svinjskog mesa korišteni su podaci FAOSTAT-a. Rezultati analize svjetskog tržišta su pokazali da se u razdoblju od 2006. do 2016. svjetska proizvodnja svinjskog mesa povećala za 17,2 %. U analiziranom razdoblju najveći svjetski proizvođači svinjskog mesa bili su Kina, SAD i Njemačka. Najveći svjetski uvoznici svinjskog mesa su Japan, Rusija, Južna Koreja, Kina i Njemačka, a najveći izvoznici SAD, Njemačka, Kanada i Danska. Prosječna svjetska potrošnja svinjskog mesa u 2016. Godini iznosila je 12,4 kg/stanovniku, a na razini EU 33 kg/stanovniku. Najviše svinjskog mesa se konzumira u Austriji (56,15 kg/stanovniku), Njemačkoj (54,52 kg/stanovniku) i Španjolskoj (52,67 kg/stanovniku). Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj u konstantnom je padu od 2010. te je prema dostupnim podacima zabilježen pad proizvodnje do 2016. od 23 %. U razdoblju od 2010. do 2016. uvoz svinjskog mesa u Hrvatskoj porastao je za čak 83 %, a uvoz živih svinja se smanjio za 23 %. U promatranom razdoblju izvoz svinjskog mesa se povećao za 213 %, a izvoz živih svinja za 784 %. U 2016. godini najviše svinja smo uvozili iz Nizozemske, Njemačke i Danske, a izvozili u Italiju, Mađarsku te Srbiju. U 2016. godini potrošnja svinjskog mesa iznosila je 45,9 kg/stanovniku, a samodostatnost 55 %. Revitalizacija svinjogojskog sektora moguća je većim ulaganjem u konvencionalnu proizvodnju te u proizvodnju specifičnih proizvoda od izvornih pasmina od kojih su neke kritično ugrožene.
{"title":"Analiza svjetskog i hrvatskog tržišta svinjskog mesa","authors":"Ivan Stupnišek, Željka Mesić","doi":"10.33128/ag.81.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.1.2","url":null,"abstract":"Cilj rada bio je utvrditi stanje na svjetskom i hrvatskom tržištu svinjskog mesa. Za prikaz hrvatskog tržišta svinjskog mesa korištena je metoda proizvodno – potrošnih bilanci sukladno metodologiji Statističkog ureda europskih zajednica, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) i FAOSTATa. Za analizu svjetskog i EU tržišta svinjskog mesa korišteni su podaci FAOSTAT-a. Rezultati analize svjetskog tržišta su pokazali da se u razdoblju od 2006. do 2016. svjetska proizvodnja svinjskog mesa povećala za 17,2 %. U analiziranom razdoblju najveći svjetski proizvođači svinjskog mesa bili su Kina, SAD i Njemačka. Najveći svjetski uvoznici svinjskog mesa su Japan, Rusija, Južna Koreja, Kina i Njemačka, a najveći izvoznici SAD, Njemačka, Kanada i Danska. Prosječna svjetska potrošnja svinjskog mesa u 2016. Godini iznosila je 12,4 kg/stanovniku, a na razini EU 33 kg/stanovniku. Najviše svinjskog mesa se konzumira u Austriji (56,15 kg/stanovniku), Njemačkoj (54,52 kg/stanovniku) i Španjolskoj (52,67 kg/stanovniku). Proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj u konstantnom je padu od 2010. te je prema dostupnim podacima zabilježen pad proizvodnje do 2016. od 23 %. U razdoblju od 2010. do 2016. uvoz svinjskog mesa u Hrvatskoj porastao je za čak 83 %, a uvoz živih svinja se smanjio za 23 %. U promatranom razdoblju izvoz svinjskog mesa se povećao za 213 %, a izvoz živih svinja za 784 %. U 2016. godini najviše svinja smo uvozili iz Nizozemske, Njemačke i Danske, a izvozili u Italiju, Mađarsku te Srbiju. U 2016. godini potrošnja svinjskog mesa iznosila je 45,9 kg/stanovniku, a samodostatnost 55 %. Revitalizacija svinjogojskog sektora moguća je većim ulaganjem u konvencionalnu proizvodnju te u proizvodnju specifičnih proizvoda od izvornih pasmina od kojih su neke kritično ugrožene.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"65 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"122701962","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Božica Lukšić, Krešimir Bošnjak, I. Čačić, Marina Vranić
S gospodarskim rastom i razvojem povećava se kvaliteta života, ali time paralelno rastu i količine otpada u domaćinstvu. Gospodarenje otpadom danas predstavlja jedan od najvećih izazova modernog društva. Za razvrstavanje i recikliranje kućnog i industrijskog otpada, potrebno je neprekidno obrazovanje na svim razinama. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu teoretskog znanja o zbrinjavanju otpada iz domaćinstva te primjenu ekoloških principa očuvanja okoliša u svakodnevnom životu učenika mlađe školske dobi osnovnih škola Grada Zagreba. Istraživanje je provedeno u okviru edukativnih radionica „Upoznajmo domaće životinje“ na pokušalištu Centar za travnjaštvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, tijekom školske godine 2017/18. Istraživanje je provedeno metodom ankete u kojoj je sudjelovalo ukupno 497 učenika, od kojih 241 djevojčica i 256 dječaka. Rezultati istraživanja ukazuju na dobro poznavanje načina zbrinjavanja otpada iz domaćinstva, spremnost na očuvanje okoliša i prirodnih resursa te dobre životne navike u svakodnevnom životu učenika mlađe školske dobi osnovnih škola Grada Zagreba, usmjerene očuvanju okoliša. Zaključeno je da jedino neprekidan i zajednički rad odgojno-obrazovnog sustava i kućnog odgoja podiže ekološku svijest te pomaže izgradnji pozitivnog stava djece prema očuvanju okoliša.
{"title":"Očuvanje okoliša i praksa zbrinjavanja otpada, prema mišljenju učenika mlađe školske dobi","authors":"Božica Lukšić, Krešimir Bošnjak, I. Čačić, Marina Vranić","doi":"10.33128/ag.81.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.1.4","url":null,"abstract":"S gospodarskim rastom i razvojem povećava se kvaliteta života, ali time paralelno rastu i količine otpada u domaćinstvu. Gospodarenje otpadom danas predstavlja jedan od najvećih izazova modernog društva. Za razvrstavanje i recikliranje kućnog i industrijskog otpada, potrebno je neprekidno obrazovanje na svim razinama. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu teoretskog znanja o zbrinjavanju otpada iz domaćinstva te primjenu ekoloških principa očuvanja okoliša u svakodnevnom životu učenika mlađe školske dobi osnovnih škola Grada Zagreba. Istraživanje je provedeno u okviru edukativnih radionica „Upoznajmo domaće životinje“ na pokušalištu Centar za travnjaštvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, tijekom školske godine 2017/18. Istraživanje je provedeno metodom ankete u kojoj je sudjelovalo ukupno 497 učenika, od kojih 241 djevojčica i 256 dječaka. Rezultati istraživanja ukazuju na dobro poznavanje načina zbrinjavanja otpada iz domaćinstva, spremnost na očuvanje okoliša i prirodnih resursa te dobre životne navike u svakodnevnom životu učenika mlađe školske dobi osnovnih škola Grada Zagreba, usmjerene očuvanju okoliša. Zaključeno je da jedino neprekidan i zajednički rad odgojno-obrazovnog sustava i kućnog odgoja podiže ekološku svijest te pomaže izgradnji pozitivnog stava djece prema očuvanju okoliša.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"9 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116737150","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M. Poje, Dario Jemrić, Dubravka Dujmović Purgar, Ines Han Dovedan
Grad Novi Vinodolski smješten je na jugoistočnom dijelu Primorskogoranske županije. Sa sjeverozapadne strane naslanja se na Kvarnerski zaljev, sa sjevera na Gorski kotar i obronke gorskog masiva Kapele, a s jugoistočne na obronke Velebita. Park Ivana Mažuranića, kao jedna od najvećih uređenih zelenih površina, ima važnu prostornu, kulturnu, povijesnu i gospodarsku ulogu za Novi Vinodolski. Kako bi park kvalitetno ispunjavao svoje funkcije i na pozitivan način upotpunjavao turističku ponudu, neophodno je da bude redovito i stručno održavan. Da bi se ostvario taj cilj potrebna je, između ostalog, sveobuhvatna analiza njegova biljnog materijala. Cilj rada bio je utvrditi i analizirati postojeću dendrofloru parka. Terensko istraživanje provedeno je 2014. i 2016. godine tijekom vegetacijskih sezona. Rezultati ukazuju na veliku raznolikost drvenastih biljnih vrsta kojih je zabilježeno 67 iz ukupno 32 porodice. Najzastupljenije porodice su Oleaceae (7 vrsta; 21,87%), Fabaceae (6 vrsta; 18,75%), Pinaceae (6 vrsta; 18,75%) i Rosaceae (5 vrsta; 15,62%) dok je čak 51,12% porodica zastupljeno samo s jednom vrstom. Fitogeografskom analizom utvrđeno je da najviše vrsta pripada adventivnim vrstama (35,82%) i mediteranskom flornom elementu (26,87%). Istraživanje pokazuje kako je većina dendroflore parka prilagođena uvjetima lokacije što bitno pridonosi ekonomičnosti održavanja.
{"title":"Dendroflora Parka Ivana Mažuranića u Novom Vinodolskom","authors":"M. Poje, Dario Jemrić, Dubravka Dujmović Purgar, Ines Han Dovedan","doi":"10.33128/ag.81.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.81.1.1","url":null,"abstract":"Grad Novi Vinodolski smješten je na jugoistočnom dijelu Primorskogoranske županije. Sa sjeverozapadne strane naslanja se na Kvarnerski zaljev, sa sjevera na Gorski kotar i obronke gorskog masiva Kapele, a s jugoistočne na obronke Velebita. Park Ivana Mažuranića, kao jedna od najvećih uređenih zelenih površina, ima važnu prostornu, kulturnu, povijesnu i gospodarsku ulogu za Novi Vinodolski. Kako bi park kvalitetno ispunjavao svoje funkcije i na pozitivan način upotpunjavao turističku ponudu, neophodno je da bude redovito i stručno održavan. Da bi se ostvario taj cilj potrebna je, između ostalog, sveobuhvatna analiza njegova biljnog materijala. Cilj rada bio je utvrditi i analizirati postojeću dendrofloru parka. Terensko istraživanje provedeno je 2014. i 2016. godine tijekom vegetacijskih sezona. Rezultati ukazuju na veliku raznolikost drvenastih biljnih vrsta kojih je zabilježeno 67 iz ukupno 32 porodice. Najzastupljenije porodice su Oleaceae (7 vrsta; 21,87%), Fabaceae (6 vrsta; 18,75%), Pinaceae (6 vrsta; 18,75%) i Rosaceae (5 vrsta; 15,62%) dok je čak 51,12% porodica zastupljeno samo s jednom vrstom. Fitogeografskom analizom utvrđeno je da najviše vrsta pripada adventivnim vrstama (35,82%) i mediteranskom flornom elementu (26,87%). Istraživanje pokazuje kako je većina dendroflore parka prilagođena uvjetima lokacije što bitno pridonosi ekonomičnosti održavanja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"58 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-09-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125990005","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Suvremena ratarska proizvodnja ima izraženo geografsko, ekološko, ekonomsko i društveno obilježje. Prema navedenim osobinama može se podijeliti na tradicionalnu, konvencionalnu i održivu poljoprivredu. Tradicionalna ratarska proizvodnja u nas prevladava na malim obiteljskim imanjima. Poljoprivredni proizvodi koriste se za potrebe članova domaćinstva i ostaje malo tržišnih viškova. Unapređenje ovog sistema proizvodnje je u izmjeni strukture sjetve, odnosno uvođenju alternativnih ratarskih vrsta čiji proizvodi imaju veću tržišnu vrijednost. Za male farmere interesantan je i sistem održive poljoprivredne proizvodnje u okviru čega se izdvajaju tri sistema uzgajanja ratarskih biljaka. To su dobra poljoprivredna praksa, integralna i organska (ekološka ili biološka) poljoprivredna proizvodnja. Ukoliko se proizvođači odluče za neki od ova tri sistema uzgajanja, biljne vrste iz grupe alternativnih žita mogu biti pravi izbor, jer osiguravaju tržište kvalitetnim i zdravstveno sigurnim prehrambenim proizvodima. Prije nego što se odluče za ove sisteme proizvodnje farmeri treba da steknu neophodna predznanja.
{"title":"Alternativne žitarice u Srbiji u sistemu održive poljoprivredne proizvodnje","authors":"Nenad Đurić, Đ. Glamočlija, Snežana Janković, Gordana Dozet, Vera Popović, Milena Glamočlija, Vojin Cvijanović","doi":"10.33128/AG.80.6.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.6.2","url":null,"abstract":"Suvremena ratarska proizvodnja ima izraženo geografsko, ekološko, ekonomsko i društveno obilježje. Prema navedenim osobinama može se podijeliti na tradicionalnu, konvencionalnu i održivu poljoprivredu. Tradicionalna ratarska proizvodnja u nas prevladava na malim obiteljskim imanjima. Poljoprivredni proizvodi koriste se za potrebe članova domaćinstva i ostaje malo tržišnih viškova. Unapređenje ovog sistema proizvodnje je u izmjeni strukture sjetve, odnosno uvođenju alternativnih ratarskih vrsta čiji proizvodi imaju veću tržišnu vrijednost. Za male farmere interesantan je i sistem održive poljoprivredne proizvodnje u okviru čega se izdvajaju tri sistema uzgajanja ratarskih biljaka. To su dobra poljoprivredna praksa, integralna i organska (ekološka ili biološka) poljoprivredna proizvodnja. Ukoliko se proizvođači odluče za neki od ova tri sistema uzgajanja, biljne vrste iz grupe alternativnih žita mogu biti pravi izbor, jer osiguravaju tržište kvalitetnim i zdravstveno sigurnim prehrambenim proizvodima. Prije nego što se odluče za ove sisteme proizvodnje farmeri treba da steknu neophodna predznanja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"10 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"117181650","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：