Istraživanje je provedeno u 2006. i 2008. kako bi se utvrdio utjecaj visine zalamanja, metode berbe i zrelosti lista u vrijeme berbe na sadržaj ukupnog dušika, bjelančevina, nikotina i reducirajućih šećera. Postupci u pokusu bili su visina zalamanja (17 i 20 listova za berbu), metoda berbe (3, 4 i 7 berbi) i zrelost listova u berbi (nezreli, zreli i prezreli). Primijenjen je split-split plot dizajn s četiri repeticije. Koncentracija istraživanih kemijskih svojstava proučavana je u listovima iz trećeg (6 i 7 list) i sedmog (14 i 15 list) segmenta na stabljici. Visina zalamanja nije utjecala na prosječni sadržaj ukupnog dušika, bjelančevina, nikotina i reducirajućih šećeri. Utjecaj metode berbe na istraživan kemijski sastav bio je mali. Odgađanje berbe uzrokovalo je smanjenja prosječnog sadržaja ukupnog dušika i bjelančevina, povećanja sadržaja nikotina, a sadržaj redukcirajućih šećera povećavao se do optimalne zrelosti ili prezrelosti. Međutim, prisutnost interakcija ukazuje da berba listova duhana u različitim stadijima zrelosti može proizvesti nekonzistentne rezultate ovisno o metodi berbe i visini zalamanja.
这项研究于 2006 年和 2008 年进行，目的是评估浇水量、收割方法和收割时叶片成熟度对氮、苜蓿、烟碱和还原硫产量的影响。实验处理为浇水高度（每次收割 17 和 20 片叶子）、收割方法（3、4 和 7 次收割）和收割时叶子的成熟度（未成熟、成熟和过熟）。 采用了四次重复的分割小区设计。在茎的第三段（6 和 7 片叶）和第七段（14 和 15 片叶）的叶片中研究了所用化学特性的浓度。浇水量不影响氮、漂白、烟碱和还原剪的产量。收获方法对所用化学成分的影响很小。氮和钾的产生量减少，烟碱的产生量增加，氮和钾的产生量在最佳成熟度或过熟度时减少。Međutim, prisutnost' interakcija ukazuje da berba listova duhana u različitim stadijima maturity može proizvesti nekonzistentne výsledky ovisno o metod berbe i visini zalamanja.
{"title":"Utjecaj zrelosti i povezanih uzgojnih postupaka na virdžinijski duhan II. Ukupni dušik, bjelančevine, nikotin i reducirajući šećeri","authors":"Kristina Gršić, M. Čavlek","doi":"10.33128/AG.80.6.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.6.1","url":null,"abstract":"Istraživanje je provedeno u 2006. i 2008. kako bi se utvrdio utjecaj visine zalamanja, metode berbe i zrelosti lista u vrijeme berbe na sadržaj ukupnog dušika, bjelančevina, nikotina i reducirajućih šećera. Postupci u pokusu bili su visina zalamanja (17 i 20 listova za berbu), metoda berbe (3, 4 i 7 berbi) i zrelost listova u berbi (nezreli, zreli i prezreli). Primijenjen je split-split plot dizajn s četiri repeticije. Koncentracija istraživanih kemijskih svojstava proučavana je u listovima iz trećeg (6 i 7 list) i sedmog (14 i 15 list) segmenta na stabljici. Visina zalamanja nije utjecala na prosječni sadržaj ukupnog dušika, bjelančevina, nikotina i reducirajućih šećeri. Utjecaj metode berbe na istraživan kemijski sastav bio je mali. Odgađanje berbe uzrokovalo je smanjenja prosječnog sadržaja ukupnog dušika i bjelančevina, povećanja sadržaja nikotina, a sadržaj redukcirajućih šećera povećavao se do optimalne zrelosti ili prezrelosti. Međutim, prisutnost interakcija ukazuje da berba listova duhana u različitim stadijima zrelosti može proizvesti nekonzistentne rezultate ovisno o metodi berbe i visini zalamanja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-06-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125868208","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Vesna Židovec, T. Pirić, Martina Skendrović Babojelić, Dubravka Dujmović Purgar
Uz sve funkcije koje imaju zelene površine, školski vrt ima još i edukativnu ulogu. Nekad je bio vezan uz škole u ruralnom području, dok danas postoje brojne potvrde o njegovoj važnosti u obrazovnom procesu bez obzira radi li se o ruralnom ili urbanom okruženju. Gradska četvrt Sesvete cijelim je svojim područjem smještena izvan granica grada Zagreba kao naselja. Zauzima čak četvrtinu njegovog ukupnog prostora na sjeveroistoku grada. Još prije nekoliko desetljeća najveći je dio tog prostora obilježavao izrazito ruralni način života, elementi kojega su i danas jasno vidljivi u većini ovdašnjih naselja. Industrijalizacija i s njom povezano doseljavanje tisuća novih stanovnika ponajprije su, već sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuli brzu urbanizaciju tada još malih Sesveta i drugih tadašnjih samostalnih naselja. Na cijelom području postoje 4 gradske i 5 privatnih predškolskih ustanova te osam osnovnih škola. Neke od tih institucija imaju vrt koji je uključen u obrazovni program sa svrhom razvoja pozitivnih psihofizičkih osobina kod učenika. Cilj rada bio je istražiti postojanje vrtova uz odgojno-obrazovne institucije (predškolske TIP 1 i osnovnoškolske TIP 2) na području gradske četvrti Sesvete, identificirati biljne svojte prema kategorijama (jedno- i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti, grmlje, drveće i penjačice); procijeniti uređenost vrtova i njihovu usklađenost s tradicijom i prostorom u kojem se nalaze. U vrtovima TIP 1 zabilježeno je ukupno 97 svojti (44 jedno- i dvogodišnje, 12 trajnica i geofita, 15 grmova i 26 stabala), a u vrtovima TIP 2 ukupno 40 svojti (8 jedno- i dvogodišnje, 7 trajnica i geofita, 19 grmova i 6 stabala). Osim jednog vrtića, niti jedna od istraživanih odgojno-obrazovnih institucija na području gradske četvrti Sesvete niju imala vrt uključen u odgojno-obrazovni rad.
{"title":"Vrtovi odgojno-obrazovnih institucija na području gradske četvrti Sesvete","authors":"Vesna Židovec, T. Pirić, Martina Skendrović Babojelić, Dubravka Dujmović Purgar","doi":"10.33128/AG.80.5.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.5.3","url":null,"abstract":"Uz sve funkcije koje imaju zelene površine, školski vrt ima još i edukativnu ulogu. Nekad je bio vezan uz škole u ruralnom području, dok danas postoje brojne potvrde o njegovoj važnosti u obrazovnom procesu bez obzira radi li se o ruralnom ili urbanom okruženju. Gradska četvrt Sesvete cijelim je svojim područjem smještena izvan granica grada Zagreba kao naselja. Zauzima čak četvrtinu njegovog ukupnog prostora na sjeveroistoku grada. Još prije nekoliko desetljeća najveći je dio tog prostora obilježavao izrazito ruralni način života, elementi kojega su i danas jasno vidljivi u većini ovdašnjih naselja. Industrijalizacija i s njom povezano doseljavanje tisuća novih stanovnika ponajprije su, već sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, potaknuli brzu urbanizaciju tada još malih Sesveta i drugih tadašnjih samostalnih naselja. Na cijelom području postoje 4 gradske i 5 privatnih predškolskih ustanova te osam osnovnih škola. Neke od tih institucija imaju vrt koji je uključen u obrazovni program sa svrhom razvoja pozitivnih psihofizičkih osobina kod učenika. Cilj rada bio je istražiti postojanje vrtova uz odgojno-obrazovne institucije (predškolske TIP 1 i osnovnoškolske TIP 2) na području gradske četvrti Sesvete, identificirati biljne svojte prema kategorijama (jedno- i dvogodišnje cvjetne vrste, trajnice i geofiti, grmlje, drveće i penjačice); procijeniti uređenost vrtova i njihovu usklađenost s tradicijom i prostorom u kojem se nalaze. U vrtovima TIP 1 zabilježeno je ukupno 97 svojti (44 jedno- i dvogodišnje, 12 trajnica i geofita, 15 grmova i 26 stabala), a u vrtovima TIP 2 ukupno 40 svojti (8 jedno- i dvogodišnje, 7 trajnica i geofita, 19 grmova i 6 stabala). Osim jednog vrtića, niti jedna od istraživanih odgojno-obrazovnih institucija na području gradske četvrti Sesvete niju imala vrt uključen u odgojno-obrazovni rad.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"25 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114916274","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanje utjecaja temperature (konstantna 20°C i izmjenljiva 20-30°C) i tretmana sjemena (NaOCl, M-metalaksil, karboksin+tiram i netretirano sjeme kao kontrola) na energiju klijanja, klijavost i zdravstveno stanje sjemena provedeno je u laboratorijskim uvjetima na sjemenu paprike sorte Slavonka. Rezultati su pokazali statistički značajan učinak temperature, tretmana i njihove interakcije na energiju klijanja sjemena paprike, dok kod klijavosti sjemena tretmani nisu pokazali signifikantne razlike. Najveća energija klijanja bila je u karboksin+tiram tretmanu kod izmjenljive temperature (76%). Statistički značajan učinak temperature, tretmana i njihove interakcije utvrđen je za razvoj fitopatogenih gljiva Alternaria spp, Cladosporium sp. i Penicillium sp. Za razvoj Fusarium spp. temperature nisu pokazale statistički značajnu razliku, kao niti interakcija temperature i tretmana za razvoj Aspergillus spp. Na temelju naših rezultata možemo zaključiti da se učinkovitim tretmanima može poboljšati kvaliteta sjemena i smanjiti količina fungicida potrebnih za suzbijanje bolesti sjemena.
{"title":"Utjecaj tretmana sjemena na zdravstveno stanje sjemena i početni rast paprike","authors":"Svjetlana Matotan, Z. Matotan, Maja Palfi","doi":"10.33128/AG.80.5.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.5.2","url":null,"abstract":"Istraživanje utjecaja temperature (konstantna 20°C i izmjenljiva 20-30°C) i tretmana sjemena (NaOCl, M-metalaksil, karboksin+tiram i netretirano sjeme kao kontrola) na energiju klijanja, klijavost i zdravstveno stanje sjemena provedeno je u laboratorijskim uvjetima na sjemenu paprike sorte Slavonka. Rezultati su pokazali statistički značajan učinak temperature, tretmana i njihove interakcije na energiju klijanja sjemena paprike, dok kod klijavosti sjemena tretmani nisu pokazali signifikantne razlike. Najveća energija klijanja bila je u karboksin+tiram tretmanu kod izmjenljive temperature (76%). Statistički značajan učinak temperature, tretmana i njihove interakcije utvrđen je za razvoj fitopatogenih gljiva Alternaria spp, Cladosporium sp. i Penicillium sp. Za razvoj Fusarium spp. temperature nisu pokazale statistički značajnu razliku, kao niti interakcija temperature i tretmana za razvoj Aspergillus spp. Na temelju naših rezultata možemo zaključiti da se učinkovitim tretmanima može poboljšati kvaliteta sjemena i smanjiti količina fungicida potrebnih za suzbijanje bolesti sjemena.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"8 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125161867","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu o osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača i ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine tla, korišten je dio rezultata petogodišnjih istraživanja nizinskog područja Međimurske županije, Vidaček i sur. 2008. U donjem dijelu Međimurja ima najviše obradivih površina. S agroekološkog gledišta, to su površine potencijalno visokog stupnja onečišćenja agrokemikalijama. Kvartarne sedimente pokrivaju automorfna i hidromorfna tla različite teksture, strukture i propusnosti za vodu. Vodonosni horizont nizinskog područja županije se sastoji od dobro granuliranog šljunka s različitim postotkom pijeska. Od ukupno 42.893,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, nalazimo sljedeće klase osjetljivosti tla na potencijalno propuštanje onečišćivača u podzemnu vodu: tla II. klase slabe osjetljivosti 1.496,5 ha, tla III. klase umjerene osjetljivosti 6.157,6 ha i tla IV. klase jake osjetljivosti 20.311,9 hektara. Vidi kartu u prilogu na kraju teksta. Najplići otvoreni vodonosni horizont je u nizinskom području županije jako ranjiv na onečišćenje s površine tla. Godišnje izmjerene količine procijeđene vode iz lizimetara, sa ili bez onečišćivača u pet godišnjem razdoblju, variraju od 75,8-281,5 mm. Količine ispranog mineralnog dušika su najveće u natapanju nasada jabuka 13,5 do 47,7 kg N/ha. Pri uzgoju ratarskih kultura, dominantno kukuruza, te vrijednosti variraju u vrlo širokom rasponu od 7,2 kg N/ha do 30,5 kg N/ha.
{"title":"Osjetljivost tla na propuštanje onečišćivača i ranjivost podzemne vode na onečišćenje u nizinskom području Međimurske županije","authors":"Ž. Vidaček","doi":"10.33128/AG.80.5.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.5.4","url":null,"abstract":"U ovom radu o osjetljivosti tla na propuštanje onečišćivača i ranjivosti podzemne vode na onečišćenje s površine tla, korišten je dio rezultata petogodišnjih istraživanja nizinskog područja Međimurske županije, Vidaček i sur. 2008. U donjem dijelu Međimurja ima najviše obradivih površina. S agroekološkog gledišta, to su površine potencijalno visokog stupnja onečišćenja agrokemikalijama. Kvartarne sedimente pokrivaju automorfna i hidromorfna tla različite teksture, strukture i propusnosti za vodu. Vodonosni horizont nizinskog područja županije se sastoji od dobro granuliranog šljunka s različitim postotkom pijeska. Od ukupno 42.893,5 hektara poljoprivrednog zemljišta, nalazimo sljedeće klase osjetljivosti tla na potencijalno propuštanje onečišćivača u podzemnu vodu: tla II. klase slabe osjetljivosti 1.496,5 ha, tla III. klase umjerene osjetljivosti 6.157,6 ha i tla IV. klase jake osjetljivosti 20.311,9 hektara. Vidi kartu u prilogu na kraju teksta. Najplići otvoreni vodonosni horizont je u nizinskom području županije jako ranjiv na onečišćenje s površine tla. Godišnje izmjerene količine procijeđene vode iz lizimetara, sa ili bez onečišćivača u pet godišnjem razdoblju, variraju od 75,8-281,5 mm. Količine ispranog mineralnog dušika su najveće u natapanju nasada jabuka 13,5 do 47,7 kg N/ha. Pri uzgoju ratarskih kultura, dominantno kukuruza, te vrijednosti variraju u vrlo širokom rasponu od 7,2 kg N/ha do 30,5 kg N/ha.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"39 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"121093153","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja visine zalamanja (17 i 20 listova za berbu), metode berbe (7, 4 i 3 berbe) i zrelosti (nezreli, zreli i prezreli) na prinos, cijenu i sadržaj nitrata u soku rebra u vrijeme berbe, provedeno je 2006. i 2008. godine. Primijenjen je split-split plot dizajn s čeiri ponavljanja. Viši prinosi u vršnom segmentu ostvareni su višim zalamanjem i obratno u dva niža segmenta. Utjecaj metode berbe na prosječne vrijednosti istraživanih svojstava bio je mali. Zrelost listova u vrijeme berbe u 2006. u pet od šest segmenata nije imala utjecaj na prinos. U 2008. najviši prinosi u vršna tri segmenta ostvareni su berbom zrelih listova. Najviše prosječne cijene u drugom i trećem segmentu ostvarene su berbom zrelih, a u višim segmentima prezrelih listova. Različito zreli listovi u vrijeme berbe u nekim segmentima su proizveli različite rezultate ovisno o visini zalamanja i metodi berbe. Sadržaj nitrata u soku rebra lista u vrijeme berbe kada su postignuti podjednaki ili viši prinosi i cijene opadao je odlaganjem berbe i, uz neke izuzetke, od donjih prema gornjim segmentima. Međutim, na osnovi rezultata ovog istraživanja nije bilo moguće odrediti kritične raspone sadržaja nitrata koji bi se mogli koristiti za procjenu zrelosti listova duhana za berbu.
{"title":"Utjecaj zrelosti i povezanih uzgojnih postupaka na virdžinijski duhan","authors":"M. Čavlek, Kristina Gršić","doi":"10.33128/AG.80.5.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.5.1","url":null,"abstract":"Istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja visine zalamanja (17 i 20 listova za berbu), metode berbe (7, 4 i 3 berbe) i zrelosti (nezreli, zreli i prezreli) na prinos, cijenu i sadržaj nitrata u soku rebra u vrijeme berbe, provedeno je 2006. i 2008. godine. Primijenjen je split-split plot dizajn s čeiri ponavljanja. Viši prinosi u vršnom segmentu ostvareni su višim zalamanjem i obratno u dva niža segmenta. Utjecaj metode berbe na prosječne vrijednosti istraživanih svojstava bio je mali. Zrelost listova u vrijeme berbe u 2006. u pet od šest segmenata nije imala utjecaj na prinos. U 2008. najviši prinosi u vršna tri segmenta ostvareni su berbom zrelih listova. Najviše prosječne cijene u drugom i trećem segmentu ostvarene su berbom zrelih, a u višim segmentima prezrelih listova. Različito zreli listovi u vrijeme berbe u nekim segmentima su proizveli različite rezultate ovisno o visini zalamanja i metodi berbe.\u0000Sadržaj nitrata u soku rebra lista u vrijeme berbe kada su postignuti podjednaki ili viši prinosi i cijene opadao je odlaganjem berbe i, uz neke izuzetke, od donjih prema gornjim segmentima. Međutim, na osnovi rezultata ovog istraživanja nije bilo moguće odrediti kritične raspone sadržaja nitrata koji bi se mogli koristiti za procjenu zrelosti listova duhana za berbu.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"12 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-05-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"114903675","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanja su provedena na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (N: 46o01l12ll E:16o34l28ll). Istraživani su načini (varijante) obrade tla s manjim i većim brojem zahvata dopunske obrade uz korištenje različitih ratila s jesenskim i proljetnim rokom osnovne obrade. Na pet varijanata obrade tla uzgajani su jari usjevi u plodosmjeni: kukuruz (Zea mays L.) u 2008. godini i soja (Glycine max L.) u 2009. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih načina i rokova obrade na antropogeno zbijanje, kvarenje strukture i opasnost od stvaranja pokorice, kako bi se mogao preporučiti najpovoljniji način i rok obrade tla. Izračunati su sljedeći fizikalni parametri: omjer disperzije (DR), omjer disperzije gline (CDR), indeks flokulacije (CFI), koeficijent pora (e), gustoća pakiranja čestica (Gp), rizik od stvaranja pokorice (R) i parametar stabilnosti strukturnih agregata (St). Najpovoljnije stanje stabilnosti strukture (St), utvrđeno je kod varijante gdje je osnovna obrada i priprema tla sjetvospremačem provedena u proljeće, dok je najnepovoljnije stanje utvrđeno kod varijante s najvećim brojem zahvata obrade (varijanta E). Najveća vrijednost ovog parametra i najmanja opasnost od zbijanja tla i erozije zabilježena je nakon uzgoja soje. Najveće vrijednosti gustoće pakiranja čestica tla (Gp) nakon berbe kukuruza bile su kod varijanata kod kojih je osnovna obrada tla provedena u jesen, a predsjetvena priprema tanjuračom i sjetvo-spremačem (varijante D i E). U obje godine istraživanja utvrđen je najmanji rizik od stvaranja pokorice (R) kod varijante s proljetnim oranjem i pripreme tla sjetvospremačem, a najveća vrijednost ovog parametra i ujedno najpovoljnije stanje bilo je nakon uzgoja soje. Temeljem navedenoga, sa stanovišta održivog gospodarenja tlom, na pseudogleju pjeskovito ilovaste teksture može se preporučiti osnovna obrada tla u proljeće i njegova priprema sjetvo-spremačem.
实验在 Križevci 高等经济学院（北纬：46o01l12ll，东经：16o34l28ll）的实验场地进行，实验采用了不同的土壤处理方法（变体），使用不同的肥料进行较少和较多的萌发后处理投入，以秋季和春季为基础处理期。研究的目的是确定不同土壤处理方法和日期对人为压实、结构退化和覆盖作物产量的影响，并推荐最合适的土壤处理方法和日期。该研究计算了以下物理参数：分散比（DR）、粘土分散比（CDR）、絮凝指数（CFI）、孔隙系数（e）、土壤风度（Gp）、土壤破坏风险（R）和结构集料稳定性参数（St）。最有利的结构稳定性条件（St）由基本土壤处理和土壤制备方式为椭圆形的变异决定，而最不利的条件由土壤覆盖率最高的变异（变异 E）决定。 在大豆作物末期，该参数值最高，土壤压实和侵蚀风险最低。在大豆种植结束时，土壤覆盖率（Gp）会降低，土壤板结和侵蚀的风险也会降低（变异 D 和 E）。在犁耕和犁地过程中出现的风险（R），以及在犁地过程中出现的参数（D）和参数（E）中出现的风险，都不属于风险范围。在上述基础上，可以根据土壤的土壤管理情况，建议在壤土质地的假煤上进行基本土壤处理，并使用土壤改良剂。
{"title":"Parametri antropogenog zbijanja, kvarenja strukture i stvaranja pokorice kod različitih načina obrade tla","authors":"Andrija Špoljar, I. Kvaternjak, I. Kisić","doi":"10.33128/AG.80.4.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.4.2","url":null,"abstract":"Istraživanja su provedena na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (N: 46o01l12ll E:16o34l28ll). Istraživani su načini (varijante) obrade tla s manjim i većim brojem zahvata dopunske obrade uz korištenje različitih ratila s jesenskim i proljetnim rokom osnovne obrade. Na pet varijanata obrade tla uzgajani su jari usjevi u plodosmjeni: kukuruz (Zea mays L.) u 2008. godini i soja (Glycine max L.) u 2009. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih načina i rokova obrade na antropogeno zbijanje, kvarenje strukture i opasnost od stvaranja pokorice, kako bi se mogao preporučiti najpovoljniji način i rok obrade tla. Izračunati su sljedeći fizikalni parametri: omjer disperzije (DR), omjer disperzije gline (CDR), indeks flokulacije (CFI), koeficijent pora (e), gustoća pakiranja čestica (Gp), rizik od stvaranja pokorice (R) i parametar stabilnosti strukturnih agregata (St). Najpovoljnije stanje stabilnosti strukture (St), utvrđeno je kod varijante gdje je osnovna obrada i priprema tla sjetvospremačem provedena u proljeće, dok je najnepovoljnije stanje utvrđeno kod varijante s najvećim brojem zahvata obrade (varijanta E). Najveća vrijednost ovog parametra i najmanja opasnost od zbijanja tla i erozije zabilježena je nakon uzgoja soje. Najveće vrijednosti gustoće pakiranja čestica tla (Gp) nakon berbe kukuruza bile su kod varijanata kod kojih je osnovna obrada tla provedena u jesen, a predsjetvena priprema tanjuračom i sjetvo-spremačem (varijante D i E). U obje godine istraživanja utvrđen je najmanji rizik od stvaranja pokorice (R) kod varijante s proljetnim oranjem i pripreme tla sjetvospremačem, a najveća vrijednost ovog parametra i ujedno najpovoljnije stanje bilo je nakon uzgoja soje. Temeljem navedenoga, sa stanovišta održivog gospodarenja tlom, na pseudogleju pjeskovito ilovaste teksture može se preporučiti osnovna obrada tla u proljeće i njegova priprema sjetvo-spremačem.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"20 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-03-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"125224051","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Irena Rapčan, Daria Galić Subašić, Monika Marković, Sonja Grljušić
Provedeno je preliminarno istraživanje na dvije lokacije istočne Hrvatske s ciljem utvrđivanja utjecaja kultivara, inokulacije sjemena i navodnjavanja na poljsko nicanje, broj mahuna po biljci, broj zrna po mahuni, masu 1000 zrna, prinos zrna i sadržaj bjelančevina u zrnu. Značajnost učinaka ispitivanih faktora na istraživana svojstva bila je različita. Različita je bila i značajnost interakcija ispitivanih faktora. Podaci pokazuju da postoji mogućnost povećanja prinosa i kvalitete krmnog graška primjenom adekvatne agrotehnike, a prije svega inokulacije sjemena i navodnjavanja.
{"title":"Utjecaj kultivara, inokulacije sjemena i navodnjavanja, na agronomska svojstva krmnog graška u istočnoj Hrvatskoj","authors":"Irena Rapčan, Daria Galić Subašić, Monika Marković, Sonja Grljušić","doi":"10.33128/AG.80.4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.4.3","url":null,"abstract":"Provedeno je preliminarno istraživanje na dvije lokacije istočne Hrvatske s ciljem utvrđivanja utjecaja kultivara, inokulacije sjemena i navodnjavanja na poljsko nicanje, broj mahuna po biljci, broj zrna po mahuni, masu 1000 zrna, prinos zrna i sadržaj bjelančevina u zrnu. Značajnost učinaka ispitivanih faktora na istraživana svojstva bila je različita. Različita je bila i značajnost interakcija ispitivanih faktora. Podaci pokazuju da postoji mogućnost povećanja prinosa i kvalitete krmnog graška primjenom adekvatne agrotehnike, a prije svega inokulacije sjemena i navodnjavanja.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"17 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-03-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"115972995","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Irena Rapčan, M. Bognar, D. Zimmer, Željko Barač, Ivan Plaščak, Mladen Jurišić
Primjena precizne poljoprivrede podrazumijeva uštedu vremena, mineralnih gnojiva, financijskih sredstava, a povećava prinos i kakvoću uroda. U radu je opisana raspodjela mineralnih gnojiva u usjevu pšenice u sustavu precizne poljoprivrede na poljoprivrednom gospodarstvu u vlasni-štvu Marijana Bognara iz Crnca, Virovitičko-podravska županija. Gnojidbu je obavila tvrtka PP Orahovica, a korišten je vučeni rasipač Amazon ZG-Drive s automatskim sustavom gnojidbe preko Amatron+ sustava, integri-ranog sustava s navigacijskom tehnologijom (GIS) i kontrolom rada rasipača.
精准农业减少了时间、矿物肥料和财政资源的使用，却提高了产量和生产率。U radu je opisana raspodjela ras mineralalnih fertiliva u usjevu whe whe wheat u sustavu precizne poljoprivrede na poljoprivrednom gospodarstva u vlasni-štvu Marijana Bognara iz Crnca, Virovitičko-podravska županija.PP Orahovica 农场使用亚马逊 ZG-Drive 多用途施肥机进行施肥，该施肥机通过 Amatron+ 系统自动施肥，该系统是一个带有导航技术（GIS）和控制施肥机雷达的综合手动系统。
{"title":"Gnojidba pšenice u sustavu precizne poljoprivrede","authors":"Irena Rapčan, M. Bognar, D. Zimmer, Željko Barač, Ivan Plaščak, Mladen Jurišić","doi":"10.33128/AG.80.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.3.2","url":null,"abstract":"Primjena precizne poljoprivrede podrazumijeva uštedu vremena, mineralnih gnojiva, financijskih sredstava, a povećava prinos i kakvoću uroda. U radu je opisana raspodjela mineralnih gnojiva u usjevu pšenice u sustavu precizne poljoprivrede na poljoprivrednom gospodarstvu u vlasni-štvu Marijana Bognara iz Crnca, Virovitičko-podravska županija. Gnojidbu je obavila tvrtka PP Orahovica, a korišten je vučeni rasipač Amazon ZG-Drive s automatskim sustavom gnojidbe preko Amatron+ sustava, integri-ranog sustava s navigacijskom tehnologijom (GIS) i kontrolom rada rasipača.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"2016 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-02-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127409340","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Domagoj Zimmer, Ivan Plaščak, Ljubica Ranogajec, Mladen Jurišić, Tomislav Jurić, Luka Šumanovac
U radu su prikazani troškovi sata rada traktora. Istraživanja su provedena na deset obiteljskih gospodarstava na području Osječko – baranjske županije tijekom jedne kalendarske godine. Istraživani su svi bitni činitelji koji utječu na trošak sata rada kod rabljenih i novih traktora. Prikupljeni podaci dobiveni su metodologijom anketno-knjigovodstvenog praćenja. Detaljnom analizom svih činitelja i proračunom dobiven je ukupni trošak sata rada poljoprivrednih strojeva koji su podijeljeni po kategorijama A za traktore snage motora do 75 kW, B za traktore snage motora iznad 75 kW i C za traktore snage motora iznad 149 kW . U radu se uočava visoki fiksni trošak kod novih traktora i visoki varijabilni trošak kod rabljenih traktora. Ukupni troškovi po satu rada najveći su kod C kategorije rabljenih traktora, dok su najniži troškovi uočeni kod rabljenih traktora A kategorije. Ovaj rad predstavlja prikaz jednog od načina (modela) pomoću kojeg je moguća optimizacija i unaprjeđenje iskorištenja poljoprivredne tehnike.
该系列显示了拖拉机的设置。在一个日历年中，在奥谢科-巴兰尼亚县的十个市级农场进行了测试。Istraživani su svi bitni činitelji koji utječu na trošak sata rada kod rabljen i novje traktora.所收集的数据是采用调查记账方法获得的。详细的分析和预算是根据 A 类 75 千瓦拖拉机、B 类 75 千瓦拖拉机和 C 类 149 千瓦拖拉机得出的。 在此基础上，我们将对现在的拖拉机和未来的拖拉机的购买成本进行分析。根据建议内容，C 类二手拖车的购买成本最高，而 A 类二手拖车的购买成本最低。我们建议对拖车（型号）进行优化和统一分类。
{"title":"Analiza troškova sata rada traktora na obiteljskim gospodarstvima","authors":"Domagoj Zimmer, Ivan Plaščak, Ljubica Ranogajec, Mladen Jurišić, Tomislav Jurić, Luka Šumanovac","doi":"10.33128/ag.80.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.3.1","url":null,"abstract":"U radu su prikazani troškovi sata rada traktora. Istraživanja su provedena na deset obiteljskih gospodarstava na području Osječko – baranjske županije tijekom jedne kalendarske godine. Istraživani su svi bitni činitelji koji utječu na trošak sata rada kod rabljenih i novih traktora. Prikupljeni podaci dobiveni su metodologijom anketno-knjigovodstvenog praćenja. Detaljnom analizom svih činitelja i proračunom dobiven je ukupni trošak sata rada poljoprivrednih strojeva koji su podijeljeni po kategorijama A za traktore snage motora do 75 kW, B za traktore snage motora iznad 75 kW i C za traktore snage motora iznad 149 kW . U radu se uočava visoki fiksni trošak kod novih traktora i visoki varijabilni trošak kod rabljenih traktora. Ukupni troškovi po satu rada najveći su kod C kategorije rabljenih traktora, dok su najniži troškovi uočeni kod rabljenih traktora A kategorije. Ovaj rad predstavlja prikaz jednog od načina (modela) pomoću kojeg je moguća optimizacija i unaprjeđenje iskorištenja poljoprivredne tehnike.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"27 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-02-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126565346","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Teuta Benković Lačić
Meliorativne mjere navodnjavanja i odvodnje suvišne vode spadaju u važnu strategiju razvoja održive poljoprivredne proizvodnje u regijama s nepovoljnim klimatskim uvjetima. Cilj ovoga rada bio je utvrditi koliko su slavonski poljoprivrednici educirani i upoznati s unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje putem ulaganja u meliorativne sustave. Stoga je anketa o educiranosti slavonskih poljoprivrednika te njihovoj spremnosti na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, odnosno ulaganje u meliorativne sustave i stabilnost prinosa provedena u periodu od 17.10.2016. do 20.01.2017. godine u pet slavonskih županija (Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj). Uzorak je činilo 30 ispitanika iz svake od pet slavonskih županija (ukupno 150) zaposlenih u poljoprivredi i drugim djelatnostima vezanim za poljoprivredu. Ispitanicima su postavljena dvadeset četiri pitanja koja su se odnosila na glavnu djelatnost njihova rada, stupanj obrazo-vanja, veličinu obrađivanih površina, održavanje meliorativnog sustava, način navodnjavanja i temeljna znanja o povećanju prinosa primjenom meliorativnih sustava. Istraživanjem je utvrđeno da najveći broj ispitanika obrađuje površine veličine 1-3 ha na kojima postoji problem suvišne vode i čije sustave odvodnje održavaju uglavnom vlasnici. Rezultati pokazuju da se u istraživanim županijama javlja problem nedostatka vode, a dominantni način navodnjavanja je prirodnim putem oborinskim vodama. Anketa ukazuje na svijest poljoprivrednih proizvođača da ulaganjem u meliorativne sustave odvodnje i navodnjavanja očekuju redovite prinose ali i povećanje prinosa.
Meliorativne mjere navodnjavanje i od drainnje suvišne vody spadaju u svarbnu strategiju razvoja održivne polljoprivredne produkce u regioneama s odovoljnim klimatskim uvjetima.本报告旨在确认斯拉沃尼亚农民接受教育的程度，以及他们对通过使用优化系统实施农业生产的熟悉程度。Stoga je survey o educiranosti slavonskih poljoprivrednika te ichoj spremnost' na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, odnosno ulaganje u meliorativne sustave i stabilnost prinosa provádíena u periodu od 17.10.2016. do 20.01.2017.受访者人数为五个斯拉沃尼亚县各 30 人（共 150 人），受雇于农业生产及与农业生产相关的其他活动。受访者在农业生产和与农业生产有关的其他活动中就业的人数为每个斯拉夫县 30 人（共 150 人）。在 1-3 号地区，我们发现了一些新的问题，这些问题会影响到我们的工作和生活。调查结果表明，在目前的情况下，问题主要集中在教育领域，而在教育领域的主要目标是解决教育问题。调查显示，波兰生产者的主要目标是通过投资改善排水和供水系统来增加或减少产量。
{"title":"Upoznatost slavonskih poljoprivrednika s meliorativnim zahvatima i njihovom utjecaju na stabilnost prinosa","authors":"Robert Benković, Božica Japundžić-Palenkić, Teuta Benković Lačić","doi":"10.33128/AG.80.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.3.4","url":null,"abstract":"Meliorativne mjere navodnjavanja i odvodnje suvišne vode spadaju u važnu strategiju razvoja održive poljoprivredne proizvodnje u regijama s nepovoljnim klimatskim uvjetima. Cilj ovoga rada bio je utvrditi koliko su slavonski poljoprivrednici educirani i upoznati s unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje putem ulaganja u meliorativne sustave. Stoga je anketa o educiranosti slavonskih poljoprivrednika te njihovoj spremnosti na unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, odnosno ulaganje u meliorativne sustave i stabilnost prinosa provedena u periodu od 17.10.2016. do 20.01.2017. godine u pet slavonskih županija (Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj). Uzorak je činilo 30 ispitanika iz svake od pet slavonskih županija (ukupno 150) zaposlenih u poljoprivredi i drugim djelatnostima vezanim za poljoprivredu. Ispitanicima su postavljena dvadeset četiri pitanja koja su se odnosila na glavnu djelatnost njihova rada, stupanj obrazo-vanja, veličinu obrađivanih površina, održavanje meliorativnog sustava, način navodnjavanja i temeljna znanja o povećanju prinosa primjenom meliorativnih sustava. Istraživanjem je utvrđeno da najveći broj ispitanika obrađuje površine veličine 1-3 ha na kojima postoji problem suvišne vode i čije sustave odvodnje održavaju uglavnom vlasnici. Rezultati pokazuju da se u istraživanim županijama javlja problem nedostatka vode, a dominantni način navodnjavanja je prirodnim putem oborinskim vodama. Anketa ukazuje na svijest poljoprivrednih proizvođača da ulaganjem u meliorativne sustave odvodnje i navodnjavanja očekuju redovite prinose ali i povećanje prinosa.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"25 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-02-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129168425","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：