In the pursuit of economic prosperity, many countries have "sacrificed" the quality of their environment to achieve higher rates of economic growth. By focusing on established industrial practices that have destroyed the environment in the long run, they have harmed their own, as well as the global ecosystem. Within this context, the main challenge for a long-term sustainable economic policy is the intertwined focus on two goals - economic growth and environmental protection. The aim of this paper is to analyse the impact of the development of environmentally related technologies, renewable energy supplies, and the total primary energy supply on the intensity of CO2 emissions based on the production within five countries in the period from 1990 to 2019. The observed countries are Italy, Germany, Croatia, Brazil, and Finland. To evaluate the relationship between the observed variables a panel analysis was used, more specifically random effect models (REM) and fixed effect models (FEM). Empirical results show that the development of environmental technologies and the supply of renewable energy have a negative impact on CO2 emissions, while the total supply of primary energy has a positive impact on CO2 emissions. The results of the research suggest that environment-related technologies and renewable energy promote the issue of environmental protection, while the overall supply of primary energy actually limits the perspective of green development.
{"title":"Economic Implications of Technological and Energy Advancement on CO2 Emission Intensity in Selected Countries","authors":"D. Tomić, Tina Đorđević, Matea Grdić","doi":"10.15291/oec.3786","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3786","url":null,"abstract":"In the pursuit of economic prosperity, many countries have \"sacrificed\" the quality of their environment to achieve higher rates of economic growth. By focusing on established industrial practices that have destroyed the environment in the long run, they have harmed their own, as well as the global ecosystem. Within this context, the main challenge for a long-term sustainable economic policy is the intertwined focus on two goals - economic growth and environmental protection. The aim of this paper is to analyse the impact of the development of environmentally related technologies, renewable energy supplies, and the total primary energy supply on the intensity of CO2 emissions based on the production within five countries in the period from 1990 to 2019. The observed countries are Italy, Germany, Croatia, Brazil, and Finland. To evaluate the relationship between the observed variables a panel analysis was used, more specifically random effect models (REM) and fixed effect models (FEM). Empirical results show that the development of environmental technologies and the supply of renewable energy have a negative impact on CO2 emissions, while the total supply of primary energy has a positive impact on CO2 emissions. The results of the research suggest that environment-related technologies and renewable energy promote the issue of environmental protection, while the overall supply of primary energy actually limits the perspective of green development.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"298 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"76360159","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The city of Slavonski Brod has been intensively developing as a tourist destination. Although the main motives for the arrival of tourists are business and family gatherings and other types of social events, and "food and accommodation" in cases of guests in transit, tourist traffic shows a tendency to grow which implicitly leads to an increase in accommodation. From the data of the eVisitor system, it is evident that more progressive growth is recorded in non-hotel compared to hotels and similar accommodation establishments. This is primarily due to the fact that, in the circumstances of the coronavirus pandemic and the conditions in which the hospitality sector operates under the epidemiological measures, family accommodation owners continue to operate relatively well (in the period from January to December 2020 family accommodation recorded a decrease of 31,71% compared to the same period in 2019, which is even 14,27% less than the average decline at the level of all city accommodation establishments). The research goals of this paper were to determine the attitude of local population regarding apartmentization and to find out if the owners of private rooms/apartments intend to provide accommodation services in future, and/or expand/modernize existing accommodation units. In the research we applied a questionnaire among local citizens and in-depth interviews with several owners of family accommodation as methods. The hypothesis we tried to prove was that both the growth and the quality of family accommodation in a destination is in the function of its tourist development. The research results should motivate the local population that has excess living space to provide accommodation services as additional activity and assist local government units in adopting measures to encourage private entrepreneurship in tourism.
{"title":"Growth and quality of family accommodation in the function of tourist development of Slavonski Brod","authors":"Biljana Lončarić","doi":"10.15291/oec.3396","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3396","url":null,"abstract":"The city of Slavonski Brod has been intensively developing as a tourist destination. Although the main motives for the arrival of tourists are business and family gatherings and other types of social events, and \"food and accommodation\" in cases of guests in transit, tourist traffic shows a tendency to grow which implicitly leads to an increase in accommodation. From the data of the eVisitor system, it is evident that more progressive growth is recorded in non-hotel compared to hotels and similar accommodation establishments. This is primarily due to the fact that, in the circumstances of the coronavirus pandemic and the conditions in which the hospitality sector operates under the epidemiological measures, family accommodation owners continue to operate relatively well (in the period from January to December 2020 family accommodation recorded a decrease of 31,71% compared to the same period in 2019, which is even 14,27% less than the average decline at the level of all city accommodation establishments). The research goals of this paper were to determine the attitude of local population regarding apartmentization and to find out if the owners of private rooms/apartments intend to provide accommodation services in future, and/or expand/modernize existing accommodation units. In the research we applied a questionnaire among local citizens and in-depth interviews with several owners of family accommodation as methods. The hypothesis we tried to prove was that both the growth and the quality of family accommodation in a destination is in the function of its tourist development. The research results should motivate the local population that has excess living space to provide accommodation services as additional activity and assist local government units in adopting measures to encourage private entrepreneurship in tourism.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"29 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"76025383","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad državne revizije je od ključnog interesa šire javnosti jer državni revizori revidiraju subjekte koji upravljaju javnom imovinom. Glavni ciljevi državnih revizora su povećanje transparentnosti i efikasnije trošenje sredstava proračuna, stoga je državna revizija sastavni dio svakog demokratskog sustava. Istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja političkih stranaka koju potvrđuju državni revizori su zasigurno jedan od vodećih interesa širejavnosti. Državni ured za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija u Hrvatskoj, je dužna provesti reviziju političkih stranaka za one koje imaju prihod veći od 100.000 kuna. Istraživanje je usmjereno na analizu rada državne revizije političkih stranaka za 2019. godinu, koja obuhvaća 20 parlamentarnih i 24 izvan parlamentarnih političkih stranaka. Predmet državne revizije su financijski izvještaji iusklađenost poslovanja političkih stranaka. Analizom pojedinačnih izvješća državne revizije o radu političkih stranaka utvrđene su brojne nepravilnosti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja, financijskih izvještaja, prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora te zabrane financiranja i pogodovanja. Državni revizori su kod 39% političkih stranaka dali uvjetno mišljenje. Preporuke i upute koje su dali državni revizori iz prethodnih razdoblja pokazali su da političke stranke u većoj mjeri provode date preporuke te da rad državne revizije utječe na transparentnost političkih stranaka.
{"title":"Utjecaj rada državne revizije na razinu transparentnosti političkih stranaka","authors":"Marko Čular","doi":"10.15291/oec.3426","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3426","url":null,"abstract":"Rad državne revizije je od ključnog interesa šire javnosti jer državni revizori revidiraju subjekte koji upravljaju javnom imovinom. Glavni ciljevi državnih revizora su povećanje transparentnosti i efikasnije trošenje sredstava proračuna, stoga je državna revizija sastavni dio svakog demokratskog sustava. Istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja te usklađenost poslovanja političkih stranaka koju potvrđuju državni revizori su zasigurno jedan od vodećih interesa širejavnosti. Državni ured za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija u Hrvatskoj, je dužna provesti reviziju političkih stranaka za one koje imaju prihod veći od 100.000 kuna. Istraživanje je usmjereno na analizu rada državne revizije političkih stranaka za 2019. godinu, koja obuhvaća 20 parlamentarnih i 24 izvan parlamentarnih političkih stranaka. Predmet državne revizije su financijski izvještaji iusklađenost poslovanja političkih stranaka. Analizom pojedinačnih izvješća državne revizije o radu političkih stranaka utvrđene su brojne nepravilnosti u području djelokruga i unutarnjeg ustrojstva, sustava unutarnjih kontrola, planiranja, računovodstvenog poslovanja, financijskih izvještaja, prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora te zabrane financiranja i pogodovanja. Državni revizori su kod 39% političkih stranaka dali uvjetno mišljenje. Preporuke i upute koje su dali državni revizori iz prethodnih razdoblja pokazali su da političke stranke u većoj mjeri provode date preporuke te da rad državne revizije utječe na transparentnost političkih stranaka.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"100 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"85849091","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Predmet ovog rada je analiza zakonskog uređenja i sudske prakse u svezi izdavanja europskog platnog naloga te je svrha ovog rada pružiti poticaj pravnim i fizičkim osobama za buduće korištenje ovog instrumenta koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od dana pristupanja Europskoj Uniji, od srpnja 2013., a koji se koristi u izuzetno malom broju slučajeva. Za izdavanje europskog platnog naloga u Republici Hrvatskoj su nadležni sudovi te se radi o instrumentu kojim se naplaćuje tražbina od stranih pravnih i fizičkih osoba, dužnika, bez potrebe znanja jezika Europske unije. Stoga se upravo primjenom postupka izdavanja platnog naloga omogućuje jednostavna, brza i jeftina sudska naplata tražbine od dužnika sa pretpostavkom da tražbina neće biti osporena od strane dužnika. Europski platni nalog je alternativni postupak u odnosu na postupak koji se provodi na nacionalnoj razini te je najveća prednost ovog postupka njegova praktičnost jer je potrebno podnijeti samo jedan zahtjev na propisanom obrascu dostupnom na jezicima svih zemalja Europske unije, a koji obrazac je svima dostupan na internetskom portalu e-pravosuđe. U radu se analizira izdavanje platnog naloga od strane država članica Europske unije, osim Danske, obzirom da vjerovnici iz Republike Hrvatske mogu tražiti izdavanje europskog platnog naloga protiv svojih dužnika neposredno u svim ostalim državama članicama Europske unije. Polazi se od stajališta da u poslovnom svijetu veliki problem predstavljaju nenaplaćena dospjela potraživanja prema stranim pravnim i fizičkim osobama te da je ulaskom u Europsku uniju vjerovnicima omogućeno da naplate svoja potraživanja prema dužnicima koji žive u nekoj od zemalja Europske unije na brz i jednostavan način, a o čemu prema mišljenju autora, vjerovnici nemaju dovoljna saznanja. Primjena Uredbe (EZ) br. 1896/2006 kojom se regulira postupak izdavanja europskog platnog naloga je od iznimne važnosti upravo iz razloga što se njezinom primjenom osiguravaju jednaki uvjeti naplate nespornih (neosporenih) građanskih i trgovačkih tražbina na području cijele Europske unije osim Danske.
{"title":"Europski platni nalog - naplata dospjelih novčanih potraživanja od stranih pravnih i fizičkih osoba","authors":"Jadranka Nižić-Peroš","doi":"10.15291/oec.3787","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3787","url":null,"abstract":"Predmet ovog rada je analiza zakonskog uređenja i sudske prakse u svezi izdavanja europskog platnog naloga te je svrha ovog rada pružiti poticaj pravnim i fizičkim osobama za buduće korištenje ovog instrumenta koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od dana pristupanja Europskoj Uniji, od srpnja 2013., a koji se koristi u izuzetno malom broju slučajeva. Za izdavanje europskog platnog naloga u Republici Hrvatskoj su nadležni sudovi te se radi o instrumentu kojim se naplaćuje tražbina od stranih pravnih i fizičkih osoba, dužnika, bez potrebe znanja jezika Europske unije. Stoga se upravo primjenom postupka izdavanja platnog naloga omogućuje jednostavna, brza i jeftina sudska naplata tražbine od dužnika sa pretpostavkom da tražbina neće biti osporena od strane dužnika. Europski platni nalog je alternativni postupak u odnosu na postupak koji se provodi na nacionalnoj razini te je najveća prednost ovog postupka njegova praktičnost jer je potrebno podnijeti samo jedan zahtjev na propisanom obrascu dostupnom na jezicima svih zemalja Europske unije, a koji obrazac je svima dostupan na internetskom portalu e-pravosuđe. U radu se analizira izdavanje platnog naloga od strane država članica Europske unije, osim Danske, obzirom da vjerovnici iz Republike Hrvatske mogu tražiti izdavanje europskog platnog naloga protiv svojih dužnika neposredno u svim ostalim državama članicama Europske unije. Polazi se od stajališta da u poslovnom svijetu veliki problem predstavljaju nenaplaćena dospjela potraživanja prema stranim pravnim i fizičkim osobama te da je ulaskom u Europsku uniju vjerovnicima omogućeno da naplate svoja potraživanja prema dužnicima koji žive u nekoj od zemalja Europske unije na brz i jednostavan način, a o čemu prema mišljenju autora, vjerovnici nemaju dovoljna saznanja. Primjena Uredbe (EZ) br. 1896/2006 kojom se regulira postupak izdavanja europskog platnog naloga je od iznimne važnosti upravo iz razloga što se njezinom primjenom osiguravaju jednaki uvjeti naplate nespornih (neosporenih) građanskih i trgovačkih tražbina na području cijele Europske unije osim Danske.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"134 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77402239","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovim radom ispituje se utjecaj odabranih monetarnih i fiskalnih varijabli na trgovinsku otvorenost gospodarstva Hrvatske. Otvorenost gospodarstva u teoriji se smatra jednim od faktora gospodarskog rasta. S obzirom na to da su monetarna i fiskalna politika ključne sastavnice ekonomske politike, u radu se istražuje utjecaj monetarnih i fiskalnih varijabli na razinu otvorenosti gospodarstva. Monetarne varijable uključuju novčanu masu, tečaj i inflaciju, dok fiskalne varijable uključuju udio proračunskih prihoda i rashoda u BDP-u te kamate na trezorske zapise ministarstva financija. Trgovinska otvorenost kao endogena varijabla definirana je udjelom zbroja izvoza i uvoza u BDP-u kao ukupna otvorenost, te udjela izvoza i uvoza pojedinačno u BDP-u kao izvozna i uvozna otvorenost. U tri modela višestruke linearne regresijske analize pokazalo se kako u određivanju smjera i veličine otvorenosti dominiraju signifikantne fiskalne varijable za razliku od monetarnih. Jedna monetarna varijabla signifikantna je samo u slučaju uvozne otvorenosti. U radu je kao sekundarni cilj provedena i analiza utjecaja trgovinske otvorenosti na gospodarski rast preko BDP-a per capita koja se pokazala nesignifikantnom za gospodarski rast Hrvatske.
{"title":"Otvorenost gospodarstva Hrvatske u kontekstu monetarne i fiskalne politike","authors":"Ante Samodol","doi":"10.15291/oec.3651","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3651","url":null,"abstract":"Ovim radom ispituje se utjecaj odabranih monetarnih i fiskalnih varijabli na trgovinsku otvorenost gospodarstva Hrvatske. Otvorenost gospodarstva u teoriji se smatra jednim od faktora gospodarskog rasta. S obzirom na to da su monetarna i fiskalna politika ključne sastavnice ekonomske politike, u radu se istražuje utjecaj monetarnih i fiskalnih varijabli na razinu otvorenosti gospodarstva. Monetarne varijable uključuju novčanu masu, tečaj i inflaciju, dok fiskalne varijable uključuju udio proračunskih prihoda i rashoda u BDP-u te kamate na trezorske zapise ministarstva financija. Trgovinska otvorenost kao endogena varijabla definirana je udjelom zbroja izvoza i uvoza u BDP-u kao ukupna otvorenost, te udjela izvoza i uvoza pojedinačno u BDP-u kao izvozna i uvozna otvorenost. U tri modela višestruke linearne regresijske analize pokazalo se kako u određivanju smjera i veličine otvorenosti dominiraju signifikantne fiskalne varijable za razliku od monetarnih. Jedna monetarna varijabla signifikantna je samo u slučaju uvozne otvorenosti. U radu je kao sekundarni cilj provedena i analiza utjecaja trgovinske otvorenosti na gospodarski rast preko BDP-a per capita koja se pokazala nesignifikantnom za gospodarski rast Hrvatske.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"34 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"87959959","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Bankarski sustav većinski je dio financijskoga sustava države te svojim kreditnim i investicijskim aktivnostima omogućuje njezin rast i razvoj. Jačanjem konkurencije, ponuda financijskih usluga banaka sve je bogatija i raznolikija. U radu se analizira bankarski sustav Republike Hrvatske s ciljem utvrđivanja čimbenika koji mogu pridonijeti konkurentskoj prednosti banaka. U svrhu donošenja upravljačkih odluka u vezi konkurentskoga ponašanja banaka analizirani su temeljni elementi bankarske industrije: broj bankarskih poduzeća, njihova veličina, koncentracija bankarske industrije, tržišni uvjeti, barijere ulasku na bankarsko tržište, ulaganje u infrastrukturu te regulacija tržišnoga natjecanja bankarske industrije. Bankarsko tržište u Republici Hrvatskoj srednje je koncentrirano te postoje značajne barijere ulasku u smislu kapitalnih zahtjeva, ali i regulacije poslovanja. No, unatoč relativno visokoj koncentraciji, implicitni dogovori o određivanju cijene kapitala, odnosno kamatnih marži, na temelju uzajamnoga praćenja ponašanja nisu mogući zbog velikoga broja supstituta drugih financijskih institucija. Tako se u bankarskom sektoru Nashova ravnoteža postiže određivanjem niskih kamatnih marži. Stoga se marketing, u smislu marketinga usluga, može identificirati kao važan čimbenik bankarskoga ponašanja koji može unaprijediti konkurentski položaj banaka.
{"title":"Marketing kao čimbenik konkurentnosti hrvatskoga bankarskog sektora","authors":"Nataša Rupčić, Irena Superina Gudelj","doi":"10.15291/oec.3093","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3093","url":null,"abstract":"Bankarski sustav većinski je dio financijskoga sustava države te svojim kreditnim i investicijskim aktivnostima omogućuje njezin rast i razvoj. Jačanjem konkurencije, ponuda financijskih usluga banaka sve je bogatija i raznolikija. U radu se analizira bankarski sustav Republike Hrvatske s ciljem utvrđivanja čimbenika koji mogu pridonijeti konkurentskoj prednosti banaka. U svrhu donošenja upravljačkih odluka u vezi konkurentskoga ponašanja banaka analizirani su temeljni elementi bankarske industrije: broj bankarskih poduzeća, njihova veličina, koncentracija bankarske industrije, tržišni uvjeti, barijere ulasku na bankarsko tržište, ulaganje u infrastrukturu te regulacija tržišnoga natjecanja bankarske industrije. Bankarsko tržište u Republici Hrvatskoj srednje je koncentrirano te postoje značajne barijere ulasku u smislu kapitalnih zahtjeva, ali i regulacije poslovanja. No, unatoč relativno visokoj koncentraciji, implicitni dogovori o određivanju cijene kapitala, odnosno kamatnih marži, na temelju uzajamnoga praćenja ponašanja nisu mogući zbog velikoga broja supstituta drugih financijskih institucija. Tako se u bankarskom sektoru Nashova ravnoteža postiže određivanjem niskih kamatnih marži. Stoga se marketing, u smislu marketinga usluga, može identificirati kao važan čimbenik bankarskoga ponašanja koji može unaprijediti konkurentski položaj banaka.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"34 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78513992","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Globalizacija je dovela do smanjenja troškova prijevoza i značajnog širenja međunarodne trgovine. Međutim, postoje dokazi koji upućuju na neuspješno smanjenje trgovinskih troškova, prikazano porastom koeficijenta udaljenosti u standardnom gravitacijskom modelu. U ovom radu istaknuta je važnost intraregionalne trgovine pri objašnjenju zagonetke izostale globalizacije ili zagonetke udaljenosti. Procijenjen je panel regresijski model korištenjem bilateralnih trgovinskih podataka za uvoz EU-15 zemalja u razdoblju 2001. – 2018. godine. Model slučajnih efekata odabran je kao najprikladniji model s obzirom na vremenski nepromjenjive karakteristike podataka. Učinak udaljenosti predstavljen je varijablom udaljenost definiranom kao udaljenost između glavnih gradova zemalja trgovinskih partnera. Dodatne binarne varijable uključene u analizu su zajednička granica, pripadnost EU-15 grupi zemalja i pripadnost istom kontinentu. Rezultati analize pokazali su da zagonetka izostale globalizacije još uvijek vrijedi. Vrijednosti regresijskih koeficijenata varijable udaljenost porasle su u promatranom razdoblju kako u procijenjenom cjelokupnom panel modelu, tako i u modelima specificiranih za pojedine zemlje. Nadalje, vrijednost koeficijenta regresije značajno ovisi i o uzorku koji se uzima. Na primjer, kada se promatraju samo trgovinski tokovi u rasponu od 1 000 km, vrijednosti regresijskih koeficijenata varijable udaljenost vrlo su velike, što implicira porast učinka udaljenosti.
{"title":"Intraregionalna trgovina i zagonetka izostale globalizacije","authors":"Hrvoje Jošić, Berislav Žmuk","doi":"10.15291/oec.3206","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3206","url":null,"abstract":"Globalizacija je dovela do smanjenja troškova prijevoza i značajnog širenja međunarodne trgovine. Međutim, postoje dokazi koji upućuju na neuspješno smanjenje trgovinskih troškova, prikazano porastom koeficijenta udaljenosti u standardnom gravitacijskom modelu. U ovom radu istaknuta je važnost intraregionalne trgovine pri objašnjenju zagonetke izostale globalizacije ili zagonetke udaljenosti. Procijenjen je panel regresijski model korištenjem bilateralnih trgovinskih podataka za uvoz EU-15 zemalja u razdoblju 2001. – 2018. godine. Model slučajnih efekata odabran je kao najprikladniji model s obzirom na vremenski nepromjenjive karakteristike podataka. Učinak udaljenosti predstavljen je varijablom udaljenost definiranom kao udaljenost između glavnih gradova zemalja trgovinskih partnera. Dodatne binarne varijable uključene u analizu su zajednička granica, pripadnost EU-15 grupi zemalja i pripadnost istom kontinentu. Rezultati analize pokazali su da zagonetka izostale globalizacije još uvijek vrijedi. Vrijednosti regresijskih koeficijenata varijable udaljenost porasle su u promatranom razdoblju kako u procijenjenom cjelokupnom panel modelu, tako i u modelima specificiranih za pojedine zemlje. Nadalje, vrijednost koeficijenta regresije značajno ovisi i o uzorku koji se uzima. Na primjer, kada se promatraju samo trgovinski tokovi u rasponu od 1 000 km, vrijednosti regresijskih koeficijenata varijable udaljenost vrlo su velike, što implicira porast učinka udaljenosti.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"83 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"79860982","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Opći cilj istraživanja je utvrditi intenzitet i smjer povezanosti zračnog prijevoza i razine lojalnosti turističkih putnika. U radu su testirane i detaljno analizirane tri radne hipoteze istraživanja. Empirijsko istraživanje provedeno je na temelju prikupljenih primarnih podataka terenskim istraživanjem, pri čemu je primijenjen visoko strukturirani anketni upitnik kao obrazac za prikupljanje podataka. U anketnom upitniku korištena je Likertova skala s pet stupnjeva slaganja. Ispitanici su korisnici usluga zračnog prijevoza u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno na dva međunarodna aerodroma Sarajevo i Tuzla, a obuhvaćene su četiri niskotarifne zrakoplovne kompanije Wizz Air, Pegasus Airlines, Germanwings i Norwegian Air Shuttle. Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživačka pitanja vezana za ispitivanje intenziteta i smjera utjecaja zračnog prijevoza na razinu lojalnosti turističkih putnika, primijenjeni su različiti postupci i metode obrade podataka u skladu s postavljenim istraživačkim problemima.
{"title":"Utjecaj usluga zračnog prijevoza na razinu lojalnosti turističkih putnika","authors":"S. Dedić, Ermin Mujić, A. Puška","doi":"10.15291/oec.3182","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3182","url":null,"abstract":"Opći cilj istraživanja je utvrditi intenzitet i smjer povezanosti zračnog prijevoza i razine lojalnosti turističkih putnika. U radu su testirane i detaljno analizirane tri radne hipoteze istraživanja. Empirijsko istraživanje provedeno je na temelju prikupljenih primarnih podataka terenskim istraživanjem, pri čemu je primijenjen visoko strukturirani anketni upitnik kao obrazac za prikupljanje podataka. U anketnom upitniku korištena je Likertova skala s pet stupnjeva slaganja. Ispitanici su korisnici usluga zračnog prijevoza u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno na dva međunarodna aerodroma Sarajevo i Tuzla, a obuhvaćene su četiri niskotarifne zrakoplovne kompanije Wizz Air, Pegasus Airlines, Germanwings i Norwegian Air Shuttle. Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživačka pitanja vezana za ispitivanje intenziteta i smjera utjecaja zračnog prijevoza na razinu lojalnosti turističkih putnika, primijenjeni su različiti postupci i metode obrade podataka u skladu s postavljenim istraživačkim problemima. ","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"42 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81153654","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mikro, mala i srednja poduzeća (skraćeno MSP) predstavljaju 99% svih poduzeća u EU. Oni se smatraju pokretačima europskog gospodarstva. Definicija malog i srednjeg poduzetništva važna je za pristup financiranju i programa potpore EU-a koja je usmjerena na ta poduzeća. U Republici Hrvatskoj MSP čine oko 90% ukupnog broja svih poduzeća u kojima je zaposleno oko 48% osoba. Životni vijek MSP-a uglavnom je kraćeg vijeka, a mnogi znanstvenici smatraju kako je razlog tome zapravo lak ulazak na tržište. „Ulaskom Hrvatske u EU financijska sredstva iz europskih fondova postala su lakše dostupna za korištenje. EU financira projekte sredstvima iz centraliziranih i decentraliziranih programa“ (Kociper et al. 2014, 90). Centraliziranim programima upravlja se izravno u Bruxellesu, a služe za financiranje prioriteta od značaja za cijelu EU, dok su decentralizirani programi zasebni programi pojedine države članice, koji financiraju prioritete od značaja za državu članicu u skladu sa strateškim ciljevima na razini EU-a
{"title":"Jačanje konkurentnosti MSP-a korištenjem sredstava iz EU fondova na primjeru Zadarske županije","authors":"Marina Marasović","doi":"10.15291/oec.3479","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3479","url":null,"abstract":"Mikro, mala i srednja poduzeća (skraćeno MSP) predstavljaju 99% svih poduzeća u EU. Oni se smatraju pokretačima europskog gospodarstva. Definicija malog i srednjeg poduzetništva važna je za pristup financiranju i programa potpore EU-a koja je usmjerena na ta poduzeća. U Republici Hrvatskoj MSP čine oko 90% ukupnog broja svih poduzeća u kojima je zaposleno oko 48% osoba. Životni vijek MSP-a uglavnom je kraćeg vijeka, a mnogi znanstvenici smatraju kako je razlog tome zapravo lak ulazak na tržište. „Ulaskom Hrvatske u EU financijska sredstva iz europskih fondova postala su lakše dostupna za korištenje. EU financira projekte sredstvima iz centraliziranih i decentraliziranih programa“ (Kociper et al. 2014, 90). Centraliziranim programima upravlja se izravno u Bruxellesu, a služe za financiranje prioriteta od značaja za cijelu EU, dok su decentralizirani programi zasebni programi pojedine države članice, koji financiraju prioritete od značaja za državu članicu u skladu sa strateškim ciljevima na razini EU-a","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"22 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78460431","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Zanimanje za istraživanje povezanosti inovativnosti s izvoznom sposobnosti i poslovnom uspješnosti poduzeća proizlazi iz potrebe za što bržim gospodarskim rastom. U hrvatskom je gospodarstvu situacija krajnje složena uz nisku stopu rasta BDP-a, deficit vanjskotrgovinske razmjene, visoku razinu vanjskog duga i druge okolnosti. Navedeno zahtijeva velike promjene u ekonomskoj politici Republike Hrvatske, a zbog važnosti međunarodne razmjene za gospodarski razvoj zemlje, povećanje izvozne sposobnosti hrvatskih poduzeća jedna je od važnijih determinanti dugoročnoga gospodarskog rasta. Stoga je znanstveno opravdano i utemeljeno istražiti povezanost inovativnosti, posebice njezinih dimenzija, s povećanjem izvozne sposobnosti i uspješnosti poslovanja poduzeća. Cilj ovoga rada je ispitati mijenja li se model povezanosti inovativnosti i njezinih dimenzija s izvozom, uspješnosti poslovanja u razdoblju 2016. – 2019. u hrvatskim poduzećima. Pri obradi podataka provedena je analiza kovarijance i regresijska analiza. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između inovativnosti i izvoza u 2016. i 2019. godini. Isto tako, utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika između povezanosti inovativnosti s uspješnosti poslovanja u 2016. i 2019. godini. Rezultati ovoga istraživanja imaju značajne teorijske i praktične implikacije.
{"title":"Povezanost inovativnosti s izvoznom sposobnosti i poslovnom uspješnosti poduzeća","authors":"Helena Šlogar","doi":"10.15291/oec.3315","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3315","url":null,"abstract":"Zanimanje za istraživanje povezanosti inovativnosti s izvoznom sposobnosti i poslovnom uspješnosti poduzeća proizlazi iz potrebe za što bržim gospodarskim rastom. U hrvatskom je gospodarstvu situacija krajnje složena uz nisku stopu rasta BDP-a, deficit vanjskotrgovinske razmjene, visoku razinu vanjskog duga i druge okolnosti. Navedeno zahtijeva velike promjene u ekonomskoj politici Republike Hrvatske, a zbog važnosti međunarodne razmjene za gospodarski razvoj zemlje, povećanje izvozne sposobnosti hrvatskih poduzeća jedna je od važnijih determinanti dugoročnoga gospodarskog rasta. Stoga je znanstveno opravdano i utemeljeno istražiti povezanost inovativnosti, posebice njezinih dimenzija, s povećanjem izvozne sposobnosti i uspješnosti poslovanja poduzeća. Cilj ovoga rada je ispitati mijenja li se model povezanosti inovativnosti i njezinih dimenzija s izvozom, uspješnosti poslovanja u razdoblju 2016. – 2019. u hrvatskim poduzećima. Pri obradi podataka provedena je analiza kovarijance i regresijska analiza. Rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika između inovativnosti i izvoza u 2016. i 2019. godini. Isto tako, utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika između povezanosti inovativnosti s uspješnosti poslovanja u 2016. i 2019. godini. Rezultati ovoga istraživanja imaju značajne teorijske i praktične implikacije.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"79 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"83377841","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：