Cilj ovoga rada je analizirati aktivnosti poduzeća iz djelatnosti trgovine usmjerene na umanjenje problema nedostatka radnika na hrvatskom tržištu rada. Rad istražuje veze između nedostatka radnika, nekvalificiranih, niskokvalificiranih i visokokvalificiranih, i različitih aktivnosti koje poduzeća mogu poduzimati radi smanjenja ovoga problema. Empirijsko istraživanje provedeno je putem samostalno kreiranog upitnika, na uzorku od trideset velikih hrvatskih poduzeća iz djelatnosti trgovine. Rezultati istraživanja pokazuju da su aktivnosti poduzeća u domeni rješavanja problema nedostatka radnika izrazito skromne. Od niza analiziranih aktivnosti, koje mogu pomoći smanjenju problema nedostatka radnika, rezultati istraživanja pokazuju da jedino poduzeća iz djelatnosti trgovine poduzimaju stipendiranje studenata; i u slučaju žena, podjelu radnog mjesta. Rezultati ovoga rada pridonose razumijevanju situacije na tržištu rada u Republici Hrvatskoj što se tiče nedostatka radnika. Koliko je poznato, ovo je prvo ovakvo istraživanje u Hrvatskoj te stoga može biti određeno polazište za daljnja istraživanja ove aktualne problematike. Zbog ograničenja rada koji se odnose na mali uzorak, usmjerenost na poduzeća samo iz djelatnosti trgovine, samostalno kreirani anketni upitnik koji može imati određene manjkavosti i obradu prikupljenih podataka samo korelacijskom analizom, dobivene rezultate potrebno je razmatrati u skladu s tim.
{"title":"Nedostatak radnika u Hrvatskoj","authors":"Danica Bakotić, Natali Veber","doi":"10.15291/oec.3980","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3980","url":null,"abstract":"Cilj ovoga rada je analizirati aktivnosti poduzeća iz djelatnosti trgovine usmjerene na umanjenje problema nedostatka radnika na hrvatskom tržištu rada. Rad istražuje veze između nedostatka radnika, nekvalificiranih, niskokvalificiranih i visokokvalificiranih, i različitih aktivnosti koje poduzeća mogu poduzimati radi smanjenja ovoga problema. Empirijsko istraživanje provedeno je putem samostalno kreiranog upitnika, na uzorku od trideset velikih hrvatskih poduzeća iz djelatnosti trgovine. Rezultati istraživanja pokazuju da su aktivnosti poduzeća u domeni rješavanja problema nedostatka radnika izrazito skromne. Od niza analiziranih aktivnosti, koje mogu pomoći smanjenju problema nedostatka radnika, rezultati istraživanja pokazuju da jedino poduzeća iz djelatnosti trgovine poduzimaju stipendiranje studenata; i u slučaju žena, podjelu radnog mjesta. Rezultati ovoga rada pridonose razumijevanju situacije na tržištu rada u Republici Hrvatskoj što se tiče nedostatka radnika. Koliko je poznato, ovo je prvo ovakvo istraživanje u Hrvatskoj te stoga može biti određeno polazište za daljnja istraživanja ove aktualne problematike. Zbog ograničenja rada koji se odnose na mali uzorak, usmjerenost na poduzeća samo iz djelatnosti trgovine, samostalno kreirani anketni upitnik koji može imati određene manjkavosti i obradu prikupljenih podataka samo korelacijskom analizom, dobivene rezultate potrebno je razmatrati u skladu s tim.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"81 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"76393826","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Aleksandra Krajnović, Marina Živković, Antonija Ražov
U ovom radu problematizira se pitanje promocije u distributivnim lancima i aktualno stanje kada je riječ o korištenju promotivnih alata u distribucijskom kanalu, kao i o njihovoj kombinaciji, u kontekstu višekanalne marketinške strategije, ali i obogaćivanja korisničkog iskustva i CRM-a. Autorice polaze od teze da su novi promotivni alati, posebice njihovo korištenje u digitalnom prostoru, slabije zastupljeni u trgovačkim lancima u odnosu na njihovu upotrebu u marketingu industrijskih proizvođača. U radu se daje prikaz konceptualnog okvira vezanog uz navedenu problematiku te se naglašava značenje optimalne kombinacije online i offline promotivnih kanala, što je od iznimne važnosti u aktualnoj eri tzv. phygital marketinga. U radu se u fokus razmatranja postavljaju mobilne aplikacije kao suvremeni digitalni kanal promocije, te njihov dizajn, sadržaj i model korištenja na primjerima dvaju trgovačkih centara – Lidl i Kaufland, s komparativnom analizom. Nadalje se prikazuju rezultati primarnog istraživanja provedenog na segmentu potrošačke generacije mladih, kojime se pokušalo saznati njihove stavove i mišljenja o navedenim aplikacijama. U posljednjem dijelu rada daje se kritički osvrt autorica na rezultate, zaključni stavovi i smjernice za daljnja istraživanja. Znanstveni doprinos rada sastoji se u konceptualizaciji upotrebe mobilnih aplikacija prema modelu Yadav & Pavlou (2020) koji digitalizaciju poslovanja stavljaju u središte marketinških i poslovnih aktivnosti te koji u svojem modelu promotivne alate promatraju kao ishodište razvoja dugoročnih odnosa prvenstveno na relacijama: poduzeće – klijent i klijent – poduzeće. Praktične implikacije rada ogledaju se u doprinosu spoznajama relevantnima za donošenje strateških marketinških odluka u trgovačkim poduzećima i u kanalu opskrbe općenito. Ograničenje istraživanja je u fokusu na segment mladih u primarnom istraživanju pa se za daljnja istraživanja preporučuje proširenje analiza i na druge segmente potrošača, ali i daljnji razvoj konceptualizacije znanstvene teorije marketinga u području promocije i digitalizacije u sektoru trgovine robe široke potrošnje.
{"title":"Mobilne aplikacije i phygital koncept u sektoru maloprodaje u funkciji obogaćivanja kupovnog iskustva i razvoja CRM-a","authors":"Aleksandra Krajnović, Marina Živković, Antonija Ražov","doi":"10.15291/oec.4140","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.4140","url":null,"abstract":"U ovom radu problematizira se pitanje promocije u distributivnim lancima i aktualno stanje kada je riječ o korištenju promotivnih alata u distribucijskom kanalu, kao i o njihovoj kombinaciji, u kontekstu višekanalne marketinške strategije, ali i obogaćivanja korisničkog iskustva i CRM-a. Autorice polaze od teze da su novi promotivni alati, posebice njihovo korištenje u digitalnom prostoru, slabije zastupljeni u trgovačkim lancima u odnosu na njihovu upotrebu u marketingu industrijskih proizvođača. U radu se daje prikaz konceptualnog okvira vezanog uz navedenu problematiku te se naglašava značenje optimalne kombinacije online i offline promotivnih kanala, što je od iznimne važnosti u aktualnoj eri tzv. phygital marketinga. U radu se u fokus razmatranja postavljaju mobilne aplikacije kao suvremeni digitalni kanal promocije, te njihov dizajn, sadržaj i model korištenja na primjerima dvaju trgovačkih centara – Lidl i Kaufland, s komparativnom analizom. Nadalje se prikazuju rezultati primarnog istraživanja provedenog na segmentu potrošačke generacije mladih, kojime se pokušalo saznati njihove stavove i mišljenja o navedenim aplikacijama. U posljednjem dijelu rada daje se kritički osvrt autorica na rezultate, zaključni stavovi i smjernice za daljnja istraživanja. Znanstveni doprinos rada sastoji se u konceptualizaciji upotrebe mobilnih aplikacija prema modelu Yadav & Pavlou (2020) koji digitalizaciju poslovanja stavljaju u središte marketinških i poslovnih aktivnosti te koji u svojem modelu promotivne alate promatraju kao ishodište razvoja dugoročnih odnosa prvenstveno na relacijama: poduzeće – klijent i klijent – poduzeće. Praktične implikacije rada ogledaju se u doprinosu spoznajama relevantnima za donošenje strateških marketinških odluka u trgovačkim poduzećima i u kanalu opskrbe općenito. Ograničenje istraživanja je u fokusu na segment mladih u primarnom istraživanju pa se za daljnja istraživanja preporučuje proširenje analiza i na druge segmente potrošača, ali i daljnji razvoj konceptualizacije znanstvene teorije marketinga u području promocije i digitalizacije u sektoru trgovine robe široke potrošnje.\u0000 ","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"10 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"86577619","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Y. Ojeleye, Chioma Ifeoma Ojeleye, Kareem Rafiu Falola, A. Abdullahi
The youth unemployment especially among graduates in Nigeria is at all-time high. The study explored the moderating role of perceived institutional support in the relationship between proactive personality and entrepreneurial intentions among students. The study employed survey and cross-sectional research design. The study employed purposive sampling technique 1000 pieces of questionnaire were administered students four federal universities in Kaduna, Kano, Sokoto and Zamfara states out of which 627 were valid and used for the analyses. The study used statistical package for social sciences (SPSS) to run the preliminary analyses such as detection of missing value, outliers, multicollinearity and test of normality. Structural equation model (SmartPLS) was used to run the measurement and structural models. The findings revealed that proactive personality and institutional support have positive and significant effect entrepreneurial intentions among students in the selected institutions. Furthermore, institutional support significantly moderated the relationship between proactive personality and entrepreneurial intentions The study recommended that institutions should support the students to develop entrepreneurial intentions. One way of achieving this is through the inclusion of entrepreneurial education, entrepreneurial guidance and counselling to boost entrepreneurial intentions. Future studies can also conduct a longitudinal study as against the cross-survey employed by this study to properly ascertain the established relationship or otherwise of the constructs of study.
{"title":"Proactive Personality and Entrepreneurial Intentions among Nigerian Students","authors":"Y. Ojeleye, Chioma Ifeoma Ojeleye, Kareem Rafiu Falola, A. Abdullahi","doi":"10.15291/oec.4139","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.4139","url":null,"abstract":"The youth unemployment especially among graduates in Nigeria is at all-time high. The study explored the moderating role of perceived institutional support in the relationship between proactive personality and entrepreneurial intentions among students. The study employed survey and cross-sectional research design. The study employed purposive sampling technique 1000 pieces of questionnaire were administered students four federal universities in Kaduna, Kano, Sokoto and Zamfara states out of which 627 were valid and used for the analyses. The study used statistical package for social sciences (SPSS) to run the preliminary analyses such as detection of missing value, outliers, multicollinearity and test of normality. Structural equation model (SmartPLS) was used to run the measurement and structural models. The findings revealed that proactive personality and institutional support have positive and significant effect entrepreneurial intentions among students in the selected institutions. Furthermore, institutional support significantly moderated the relationship between proactive personality and entrepreneurial intentions The study recommended that institutions should support the students to develop entrepreneurial intentions. One way of achieving this is through the inclusion of entrepreneurial education, entrepreneurial guidance and counselling to boost entrepreneurial intentions. Future studies can also conduct a longitudinal study as against the cross-survey employed by this study to properly ascertain the established relationship or otherwise of the constructs of study.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"4 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"82248724","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pojava pandemije bolesti COVID-19 izložila je svjetske turističke sektore i nacionalna gospodarstva izazovima s kakvima nisu bila suočena u normalnim uvjetima. U novonastaloj situaciji, zbog ograničavanja kretanja ljudi, domaći gosti postali su nositelji turističkog prometa na svim turističkim tržištima, a od sveukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj samo oko 10 % čine domaći gosti. Međutim, za razliku od većine konkurentskih zemalja, za vrijeme smanjene potražnje hrvatski turistički sektor pokazao je otpornost zbog blizine velikih europskih tržišta iz kojih je Hrvatska lako i brzo dostupna automobilom, poput Italije ili Njemačke. U ovom radu analizirana je dinamika noćenja turista u Republici Hrvatskoj i u konkurentskim joj zemljama (Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu) od 2018. do 2021. godine. Analiza kretanja obujma turističkog prometa te reakcija i otpornost turističkih sektora navedenih zemalja na promjene uzrokovane pojavom pandemije, glavni je predmet ovoga istraživanja sa svrhom pripreme turističkog sektora odnosno nacionalnoga gospodarstva na slične globalne izazove u budućnosti. Usporednom analizom turističkog prometa prije, za vrijeme i nakon razdoblja smanjene potražnje, između Hrvatske i odabranih konkurentskih zemalja utvrđeno je kako je turistički sektor reagirao u razdoblju smanjene potražnje. Budućim istraživanjima potrebno je odgovoriti kako strateški razvijati sektor turizma da bi bio otporniji na ovakve izazove i kako stvoriti preduvjete za povećanje udjela domaćih gostiju u strukturi turista koji posjećuju Hrvatsku, kako razvijati oblike turizma koji su se pokazali otpornijim u vrijeme pandemije i kako razvijati infrastrukturne kapacitete za individualni, obiteljski i elitni, a ne masovni turizam. Na razini nacionalnih gospodarstava potrebno je pronaći načine kako ograničiti odnosno smanjiti udio nesigurnih, tercijarnih djelatnosti koje u kriznim situacijama prve negativno reagiraju.
{"title":"Obujam turističkog prometa za vrijeme smanjene potražnje u Republici Hrvatskoj i konkurentskim zemljama","authors":"Kristina Devčić, Ivana Tonković Pražić","doi":"10.15291/oec.3979","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3979","url":null,"abstract":"Pojava pandemije bolesti COVID-19 izložila je svjetske turističke sektore i nacionalna gospodarstva izazovima s kakvima nisu bila suočena u normalnim uvjetima. U novonastaloj situaciji, zbog ograničavanja kretanja ljudi, domaći gosti postali su nositelji turističkog prometa na svim turističkim tržištima, a od sveukupnog broja turista u Republici Hrvatskoj samo oko 10 % čine domaći gosti. Međutim, za razliku od većine konkurentskih zemalja, za vrijeme smanjene potražnje hrvatski turistički sektor pokazao je otpornost zbog blizine velikih europskih tržišta iz kojih je Hrvatska lako i brzo dostupna automobilom, poput Italije ili Njemačke. U ovom radu analizirana je dinamika noćenja turista u Republici Hrvatskoj i u konkurentskim joj zemljama (Španjolskoj, Grčkoj i Portugalu) od 2018. do 2021. godine. Analiza kretanja obujma turističkog prometa te reakcija i otpornost turističkih sektora navedenih zemalja na promjene uzrokovane pojavom pandemije, glavni je predmet ovoga istraživanja sa svrhom pripreme turističkog sektora odnosno nacionalnoga gospodarstva na slične globalne izazove u budućnosti. Usporednom analizom turističkog prometa prije, za vrijeme i nakon razdoblja smanjene potražnje, između Hrvatske i odabranih konkurentskih zemalja utvrđeno je kako je turistički sektor reagirao u razdoblju smanjene potražnje. Budućim istraživanjima potrebno je odgovoriti kako strateški razvijati sektor turizma da bi bio otporniji na ovakve izazove i kako stvoriti preduvjete za povećanje udjela domaćih gostiju u strukturi turista koji posjećuju Hrvatsku, kako razvijati oblike turizma koji su se pokazali otpornijim u vrijeme pandemije i kako razvijati infrastrukturne kapacitete za individualni, obiteljski i elitni, a ne masovni turizam. Na razini nacionalnih gospodarstava potrebno je pronaći načine kako ograničiti odnosno smanjiti udio nesigurnih, tercijarnih djelatnosti koje u kriznim situacijama prve negativno reagiraju.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"2014 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"86603170","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.
{"title":"Uzroci i posljedice gospodarskih kriza s naglaskom na Republiku Hrvatsku","authors":"Ariana Ergović, Ivona Gambiraža","doi":"10.15291/oec.3986","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3986","url":null,"abstract":"Kriza predstavlja nepredviđen i neželjen ciklus koji može biti uzrokovan zdravstvenom, političkom, financijskom prirodom. Kriza 2008. godine uzrokovana je kolapsom drugorazrednih hipotekarnih kredita, dok je kriza 2021. godine uzrokovana virusom COVID-19. Svijet se u oba slučaja našao u nezavidnom položaju. Gledajući unatrag, zajedničko je krizi 1929. i krizi 2008. godine da je vlast u oba slučaja znala što treba poduzeti, ali je to odbila. Stoga, gledajući financijske krize u prošlosti, uviđaju se određene sličnosti te se tako lakše dolazi do rješenja problema. Razlika se može uočiti u krizi 2021. godine koja je uzrokovana pandemijom, a koja je u kratkom vremenu poprimila globalan razmjer i paralizirala svijet, stoga je i sam pristup krizi drugačiji nego kod financijske krize 2008. godine. Zdravlje je stavljeno na prvo mjesto, što je uvelike utjecalo na poslovne rezultate. No bez obzira na sav trud, nemogućnost kretanja ljudi i robe, učinila je svoje. BDP je u Republici Hrvatskoj 2020. godine pao više nego 2008. godine, što daje predodžbu kakav je galopirajući utjecaj imala zdravstvena kriza. Stoga je državna intervencija na potrošačku košaricu bila krucijalna kako bi stanovništvo što manje osjetilo njezin intenzitet. Cilj je ovoga rada staviti u odnos financijsku krizu 2008. godine i zdravstvenu krizu 2021. godine s tendencijom uočavanja različitosti i sličnosti među krizama te kako različiti uzroci nameću različite načine na koje zemlje djeluju u suzbijanju posljedica.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"217 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-06-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"76595431","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This paper examines the foreign trade of Greece compared to the foreign trade of EU28 during the Economic Crisis (2008) and the Health Crisis (2020). Based on the findings of relevant scientific literature, the quantitative data of external trade (exports, imports, trade balance) are recorded and analyzed methodologically. At the same time, the terms of trade and the degree of extroversion of Greek commerce compared to the corresponding figures of the EU28 during the period of the economic crisis (2008-2018) and the health crisis (2020-2021) are extracted. According to previous scientific literature in times of crisis, the volume of foreign trade at international, regional and national level is also bearing, among other financial figures.The economic crisis (2008) and the implemented harsh restrictive measures due to fiscal contraction resulted, among other consequences, in the reduction of income and internal demand, that the businesses confronted, strengthening their commercial extroversion, while for the same reasons imports decreased, resulting in an improvement in the trade balance, the terms of trade and the degree of commercial extroversion. Accordingly, from the current data, it seems that the exports of both Greece and the EU28 decreased to about the same extent during the period of the Health Crisis (2019-2020). As far as the external trade figures are concerned, it appears that the Greek degree of sensitivity to the effects of crises is greater than that of the EU28. Indeed, it appears that exports are less vulnerable to the effects of crises than imports. This behavior of Greek foreign trade can be explained by the sectoral composition of exports, in which the greatest relevance is attributed to the products with great elasticity of demand in terms of income, by the smaller size of enterprises and hence the limited access to commercial loans and external financing, but also by the lack of competitiveness of exported products in terms of added value, quality and price, compared to those of the EU28 and especially of the most developed countries. Suggestions for further research are to expand the period of the data taking into consideration the period of 2021 and solving dilemma how the new geopolitical crisis of Russia and Ukraine will affect the international trade relations, bonds and transactions.
{"title":"The Foreign Trade of Greece and the EU during the Economic Crisis (2008) and the Health Crisis (2020)","authors":"Anastasios Moskofidis, Georgios N. Magoulios","doi":"10.15291/oec.3968","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3968","url":null,"abstract":"This paper examines the foreign trade of Greece compared to the foreign trade of EU28 during the Economic Crisis (2008) and the Health Crisis (2020). Based on the findings of relevant scientific literature, the quantitative data of external trade (exports, imports, trade balance) are recorded and analyzed methodologically. At the same time, the terms of trade and the degree of extroversion of Greek commerce compared to the corresponding figures of the EU28 during the period of the economic crisis (2008-2018) and the health crisis (2020-2021) are extracted. According to previous scientific literature in times of crisis, the volume of foreign trade at international, regional and national level is also bearing, among other financial figures.The economic crisis (2008) and the implemented harsh restrictive measures due to fiscal contraction resulted, among other consequences, in the reduction of income and internal demand, that the businesses confronted, strengthening their commercial extroversion, while for the same reasons imports decreased, resulting in an improvement in the trade balance, the terms of trade and the degree of commercial extroversion. Accordingly, from the current data, it seems that the exports of both Greece and the EU28 decreased to about the same extent during the period of the Health Crisis (2019-2020). As far as the external trade figures are concerned, it appears that the Greek degree of sensitivity to the effects of crises is greater than that of the EU28. Indeed, it appears that exports are less vulnerable to the effects of crises than imports. This behavior of Greek foreign trade can be explained by the sectoral composition of exports, in which the greatest relevance is attributed to the products with great elasticity of demand in terms of income, by the smaller size of enterprises and hence the limited access to commercial loans and external financing, but also by the lack of competitiveness of exported products in terms of added value, quality and price, compared to those of the EU28 and especially of the most developed countries. Suggestions for further research are to expand the period of the data taking into consideration the period of 2021 and solving dilemma how the new geopolitical crisis of Russia and Ukraine will affect the international trade relations, bonds and transactions.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"5 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"83717060","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Social entrepreneurship literature continuously emphasizes the need for innovations in business models as businesses gain more importance in achievement of sustainable development. However, there is a lack of practical examples of sustainable business models which prevents their faster adoption among entrepreneurs. This paper analyzes and evaluates alternative hospitality model - Albergo diffuso which is by many authors considered to be an example of sustainable business model. Albergo diffuso is used for tourism restart and revitalization of rural areas as it recovers old buildings, creates new jobs, involves local farmers and entrepreneurs in value creation network and preserves local traditions. This paper applied qualitative research approach to analyze the business model of Croatian Albergo diffuso ‘Ražnjevića dvori’ using the semi-structured interviews. Tourism is of huge importance for economies around the world but at the same time it produces a lot of negative environmental and social impacts on local communities. Therefore, sustainable innovation, especially in business models, is needed to achieve sustainable development of tourism. This research showed that Albergo diffuso can be regarded as a sustainable business model because it creates sustainable value, includes stakeholders in the value network and establishes mutual value flows and thirdly internalizes negative environmental and social externalities. Researchers conclude that with small adjustments, Albergo diffuso as sustainable business model could contribute to sustainable tourism development. However, conclusions cannot be generalized due to limitations of the study that include small research sample and application on single case and further research is required.
{"title":"Analysis and evaluation of albergo diffuso as sustainable business model","authors":"Stella Hrvatin, Ana Markuz, Ivana Miklošević","doi":"10.15291/oec.3652","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3652","url":null,"abstract":"Social entrepreneurship literature continuously emphasizes the need for innovations in business models as businesses gain more importance in achievement of sustainable development. However, there is a lack of practical examples of sustainable business models which prevents their faster adoption among entrepreneurs. This paper analyzes and evaluates alternative hospitality model - Albergo diffuso which is by many authors considered to be an example of sustainable business model. Albergo diffuso is used for tourism restart and revitalization of rural areas as it recovers old buildings, creates new jobs, involves local farmers and entrepreneurs in value creation network and preserves local traditions. This paper applied qualitative research approach to analyze the business model of Croatian Albergo diffuso ‘Ražnjevića dvori’ using the semi-structured interviews. Tourism is of huge importance for economies around the world but at the same time it produces a lot of negative environmental and social impacts on local communities. Therefore, sustainable innovation, especially in business models, is needed to achieve sustainable development of tourism. This research showed that Albergo diffuso can be regarded as a sustainable business model because it creates sustainable value, includes stakeholders in the value network and establishes mutual value flows and thirdly internalizes negative environmental and social externalities. Researchers conclude that with small adjustments, Albergo diffuso as sustainable business model could contribute to sustainable tourism development. However, conclusions cannot be generalized due to limitations of the study that include small research sample and application on single case and further research is required.\u0000 ","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"85 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81226224","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome radu obrađuje se BDP kao najraširenija i najzastupljenija ekonomska mjera u posljednjih sedam desetljeća. Iako je u začetku BDP doista ocrtavao ono što je tada bilo bitno, u radu se pokazuje kako u suvremenoj ekonomiji BDP više toga skriva, nego što otkriva. Usprkos postojanju brojnih kritika ekonomskog rasta i BDP-a kao adekvatne mjere za 21. stoljeće, ekonomije diljem svijeta u jeku izlaska iz korona krize i dalje su fokusirane gotovo isključivo na taj broj. Međutim, izvješća UN-ovog panela za klimu i sama pojava korona virusa razotkrila je sve manjkavosti takvog pristupa. Primjerice, pojava prirodnih katastrofa poput potresa, i posljedična obnova mogu značajno povećati BDP, ali to nije nešto što je poželjno s aspekta blagostanja društva. U radu se iznose kritike rasta i BDP-a, kao i moguće alternative od kojih su neke već u uporabi u susjednim zemljama.
{"title":"BDP kao promašena ekonomska mjera za 21. stoljeće","authors":"Vedran Recher","doi":"10.15291/oec.3842","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3842","url":null,"abstract":"U ovome radu obrađuje se BDP kao najraširenija i najzastupljenija ekonomska mjera u posljednjih sedam desetljeća. Iako je u začetku BDP doista ocrtavao ono što je tada bilo bitno, u radu se pokazuje kako u suvremenoj ekonomiji BDP više toga skriva, nego što otkriva. Usprkos postojanju brojnih kritika ekonomskog rasta i BDP-a kao adekvatne mjere za 21. stoljeće, ekonomije diljem svijeta u jeku izlaska iz korona krize i dalje su fokusirane gotovo isključivo na taj broj. Međutim, izvješća UN-ovog panela za klimu i sama pojava korona virusa razotkrila je sve manjkavosti takvog pristupa. Primjerice, pojava prirodnih katastrofa poput potresa, i posljedična obnova mogu značajno povećati BDP, ali to nije nešto što je poželjno s aspekta blagostanja društva. U radu se iznose kritike rasta i BDP-a, kao i moguće alternative od kojih su neke već u uporabi u susjednim zemljama.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"2000 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89911928","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jedan od ciljeva Bankovne unije jest i razvoj zajedničke supervizorske kulture, odnosno harmonizacija supervizijskih praksi, standarda i metodologija država članica koje sudjeluju u ovom integracijskom okviru. I dok regulatorna i proceduralna dosljednost ovisi o prudencijalnim propisima, zajednička kultura nadzora prije svega ovisi o kvalitetnoj suradnji između nacionalnih supervizora. Ova suradnja događa se unutar zajedničkih nadzornih timova, glavnih operativnih sastavnica Jedinstvenog nadzornog mehanizma koji kontinuirano nadziru sistemski značajne banke, na temelju zajedničkih supervizijskih standarda i metodologije, pri tome kombinirajući europsku i lokalnu prudencijalnu stručnost u praksi. Polazeći od interdisciplinarnog teorijskog okvira (političke) ekonomije, s posebnim naglaskom na problem principal-agent kao i pitanje (de)centralizacije odlučivanja u upravljanju unutar Ekonomske i monetarne unije, rad koristi kvalitativnu analizu brojnih primarnih i sekundarnih izvora, dajući po prvi puta u domaćoj literaturi, iscrpnu analizu zajedničkih nadzornih timova, (uključujući onih koji djeluju u okviru bliske suradnje), ukazujući na važnost višerazinske suradnje te otkrivajući participativnu, a ne centralizirajuću, prirodu Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Rad zaključuje kako su kako su zajednički nadzorni timovi izvršna ruka holističkog, sveobuhvatnog procesa provjere boniteta banke i dubinskog mikroprudencijalnog nadzora unutar Jedinstevnog nadzornog mehanizma ključni za kreaciju i konsolidaciju zajedničke nadzorne kulture u Bankovnoj uniji.
{"title":"Uloga zajedničkih nadzornih timova u supervizijskom pristupu Jedinstvenog nadzornog mehanizma","authors":"Marta Božina Beroš","doi":"10.15291/oec.3809","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3809","url":null,"abstract":"Jedan od ciljeva Bankovne unije jest i razvoj zajedničke supervizorske kulture, odnosno harmonizacija supervizijskih praksi, standarda i metodologija država članica koje sudjeluju u ovom integracijskom okviru. I dok regulatorna i proceduralna dosljednost ovisi o prudencijalnim propisima, zajednička kultura nadzora prije svega ovisi o kvalitetnoj suradnji između nacionalnih supervizora. Ova suradnja događa se unutar zajedničkih nadzornih timova, glavnih operativnih sastavnica Jedinstvenog nadzornog mehanizma koji kontinuirano nadziru sistemski značajne banke, na temelju zajedničkih supervizijskih standarda i metodologije, pri tome kombinirajući europsku i lokalnu prudencijalnu stručnost u praksi. Polazeći od interdisciplinarnog teorijskog okvira (političke) ekonomije, s posebnim naglaskom na problem principal-agent kao i pitanje (de)centralizacije odlučivanja u upravljanju unutar Ekonomske i monetarne unije, rad koristi kvalitativnu analizu brojnih primarnih i sekundarnih izvora, dajući po prvi puta u domaćoj literaturi, iscrpnu analizu zajedničkih nadzornih timova, (uključujući onih koji djeluju u okviru bliske suradnje), ukazujući na važnost višerazinske suradnje te otkrivajući participativnu, a ne centralizirajuću, prirodu Jedinstvenog nadzornog mehanizma. Rad zaključuje kako su kako su zajednički nadzorni timovi izvršna ruka holističkog, sveobuhvatnog procesa provjere boniteta banke i dubinskog mikroprudencijalnog nadzora unutar Jedinstevnog nadzornog mehanizma ključni za kreaciju i konsolidaciju zajedničke nadzorne kulture u Bankovnoj uniji.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"10 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81540212","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Banke kao specijalisti za preuzimanje i upravljanje rizicima, u svojem su poslovanju najviše izložene kreditnom riziku, a neprihodujuće izloženosti u najvećoj mjeri posljedica su odobrenih rizičnih kredita. Cilj rada je odrediti ključne elemente iz definicije loših plasmana i njihovu evoluciju, čimbenike zastupljenosti, trenda i strukture, te dati preporuke upravljačima banaka u izboru strategija u upravljanju kreditnim portfeljima lošije kvalitete radi opće optimizacije efikasnosti poslovanja same banke. Za kreiranje sadržaja rada koriste se spoznaje i iskustvena sinteza iz različitih pristupa u primarnim i sekundarnim istraživanjima posljednjih desetljeća. Komparacijom i kritičkom iskustvenom evaluacijom, s aspekta osuvremenjivanja poslovnih modela banaka u današnjem reformiranom i postkriznom regulatornom, supervizorskom i poslovnom okviru poslovanja banaka, identificirane su ključne odrednice neprihodujuće izloženosti banaka kroz inovirani analitički okvir, analizu tekućih tržišnih podataka i prijedloge rješenja. Stoga je rad svojevrsna metaanaliza dosadašnjih rezultata istraživanja kroz sustavnu polazišnu osnovu i podlogu novim znanstveno-istraživačkim radovima na hrvatskom jeziku.
{"title":"Neprihodujuće izloženosti banaka","authors":"Anja Pavković","doi":"10.15291/oec.3902","DOIUrl":"https://doi.org/10.15291/oec.3902","url":null,"abstract":"Banke kao specijalisti za preuzimanje i upravljanje rizicima, u svojem su poslovanju najviše izložene kreditnom riziku, a neprihodujuće izloženosti u najvećoj mjeri posljedica su odobrenih rizičnih kredita. Cilj rada je odrediti ključne elemente iz definicije loših plasmana i njihovu evoluciju, čimbenike zastupljenosti, trenda i strukture, te dati preporuke upravljačima banaka u izboru strategija u upravljanju kreditnim portfeljima lošije kvalitete radi opće optimizacije efikasnosti poslovanja same banke. Za kreiranje sadržaja rada koriste se spoznaje i iskustvena sinteza iz različitih pristupa u primarnim i sekundarnim istraživanjima posljednjih desetljeća. Komparacijom i kritičkom iskustvenom evaluacijom, s aspekta osuvremenjivanja poslovnih modela banaka u današnjem reformiranom i postkriznom regulatornom, supervizorskom i poslovnom okviru poslovanja banaka, identificirane su ključne odrednice neprihodujuće izloženosti banaka kroz inovirani analitički okvir, analizu tekućih tržišnih podataka i prijedloge rješenja. Stoga je rad svojevrsna metaanaliza dosadašnjih rezultata istraživanja kroz sustavnu polazišnu osnovu i podlogu novim znanstveno-istraživačkim radovima na hrvatskom jeziku.","PeriodicalId":55690,"journal":{"name":"Oeconomica Jadertina","volume":"123 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"86431895","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：