Članak uspoređuje političke teologije Carla Schmitta i Johanna Baptista Metza kako bi upozorio na analognost tih dvaju naizgled različitih projekta, koji uza sve sličnosti stoje u kontrapunktu kad je riječ o namjeri njihovih začetnika. Njihova analognost proizlazi iz same strukture političke teologije kao refleksije nad odnosom religije i politike. Tako su obje političke teologije naglašeno formalno-strukturne, razrađujući metafizički i hermeneutski okvir za analizu svoga materijalnoga objekta. Isto tako usvajaju jednu negativnu teološku antropologiju kojom ističu rizičnost čovjekove egzistencije. Konačno, Schmitt i Metz oslanjaju se na remetilačko-kritički element političke teologije – to da se društveno-politički život cijele zajednice nalazi u povratno-sprežnom odnosu s vjerskim uvjerenjima njezinih pripadnika – kako bi upozorili kako čovjekova subjektnost nije ograničena samo na povijest, već ju i transcendira.
本文比较了卡拉·施密特和约翰娜·巴提斯特·梅扎的政治理论，以警告这两个不同项目的类比，这与他们的领导人的意图形成了对比。他们的类比来自于政治神学与宗教和政治反思的相同结构。因此，这两种政治理论都被强调为形式结构，发展了一个形而上学和解释学的框架来分析其物质对象。他们还采用了一种消极的人类学理论，强调了人类存在的风险。Konačno，Schmitt i Metz oslanjaju se na remetilačko kritički政治元素ke-teologije–to da se društveno politićkiživot cijele zajednice nalazi u povratno sprežnom odnosu s vjerskim uvjerenjima njezinih pripadnika–kako bi upozorili kakočovjekova subjektnost niograje ničena samo na povijest，većju i exceira。
{"title":"Usporedba političkih teologija Carla Schmitta i Johanna Baptista Metza","authors":"Ivica Raguž, Miroslav Vlk","doi":"10.31823/d.29.4.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.4.1","url":null,"abstract":"Članak uspoređuje političke teologije Carla Schmitta i Johanna Baptista Metza kako bi upozorio na analognost tih dvaju naizgled različitih projekta, koji uza sve sličnosti stoje u kontrapunktu kad je riječ o namjeri njihovih začetnika. Njihova analognost proizlazi iz same strukture političke teologije kao refleksije nad odnosom religije i politike. Tako su obje političke teologije naglašeno formalno-strukturne, razrađujući metafizički i hermeneutski okvir za analizu svoga materijalnoga objekta. Isto tako usvajaju jednu negativnu teološku antropologiju kojom ističu rizičnost čovjekove egzistencije. Konačno, Schmitt i Metz oslanjaju se na remetilačko-kritički element političke teologije – to da se društveno-politički život cijele zajednice nalazi u povratno-sprežnom odnosu s vjerskim uvjerenjima njezinih pripadnika – kako bi upozorili kako čovjekova subjektnost nije ograničena samo na povijest, već ju i transcendira.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42593270","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sinodalnost je kao stil pastoralnoga djelovanja u današnjem vremenu i shvaćanju Crkve značajna teološko-pastoralna tema. Ovdje ćemo je promatrati u kontekstu pastorala mladih i konkretno u kontekstu rada i djelovanja Nadbiskupijskoga centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. u Sarajevu (dalje: NCM Ivan Pavao II.). Najprije ćemo se kratko zaustaviti na samom pojmu sinodalnoga pastorala te sinodalnoga pastorala mladih kao zahtjevu današnjega trenutka. Zatim ćemo predstaviti viziju i misiju NCM-a Ivan Pavao II. koji kroz instituciju Vijeća za mlade promiče sinodalnost, tj. uključenost mladih u proces suodlučivanja u pastoralu mladih. Na koncu ćemo se zaustaviti na trima različitim pastoralnim projektima NCM-a Ivan Pavao II. kroz koji sinodalnost u pastoralu mladih dolazi do izražaja, i to na trima razinama: formacija animatora župnoga pastorala mladih, socijalno zauzimanje mladih kroz volonterstvo te konkretno djelovanje mladih u međureligijskom i ekumenskom kontekstu.
Synodability是今天作为一名牧师，理解教会重要的神学田园主题的一种方式。Ovdjećemo je promatrati u kontekstu pastorala mladih i konkretno u kontek斯图rada i djelovanja Nadbiskupijskoga centra za pastora mladih Ivan Pavao II。在萨拉热窝（下一个：NCM伊万·帕沃二世。）。首先，我们将很快停下来，同时作为年轻的牧羊人和主教会议牧羊人今天的要求。然后，我们将介绍伊万·帕沃二世海军上校的愿景和使命。这促进了青年委员会之间的协同作用，即青年人参与青少年判决。最后，我们将停留在三个不同的NCM田园项目Ivan Pavao II。年轻牧师的综合表现在三个层面：年轻人的黄色牧师的形成，通过年轻人在宗教和平等背景下的自愿和具体行动对年轻人的社会职业。
{"title":"Sinodalni pastoral mladih – iskustvo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji","authors":"Šimo Maršić, Antonio Topalović, Marija Puljić","doi":"10.31823/d.29.4.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.4.8","url":null,"abstract":"Sinodalnost je kao stil pastoralnoga djelovanja u današnjem vremenu i shvaćanju Crkve značajna teološko-pastoralna tema. Ovdje ćemo je promatrati u kontekstu pastorala mladih i konkretno u kontekstu rada i djelovanja Nadbiskupijskoga centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. u Sarajevu (dalje: NCM Ivan Pavao II.). Najprije ćemo se kratko zaustaviti na samom pojmu sinodalnoga pastorala te sinodalnoga pastorala mladih kao zahtjevu današnjega trenutka. Zatim ćemo predstaviti viziju i misiju NCM-a Ivan Pavao II. koji kroz instituciju Vijeća za mlade promiče sinodalnost, tj. uključenost mladih u proces suodlučivanja u pastoralu mladih. Na koncu ćemo se zaustaviti na trima različitim pastoralnim projektima NCM-a Ivan Pavao II. kroz koji sinodalnost u pastoralu mladih dolazi do izražaja, i to na trima razinama: formacija animatora župnoga pastorala mladih, socijalno zauzimanje mladih kroz volonterstvo te konkretno djelovanje mladih u međureligijskom i ekumenskom kontekstu.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42640534","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Iako pravoslavna teologija ima dugu i bogatu tradiciju, u njezinoj daljoj povijesti nije zabilježen značajniji interes za ekološku problematiku. Naime ekološku zauzetost nalazimo u promišljanjima nekolicine pravoslavnih filozofa i teologa tek posljednjih nekoliko desetljeća. Njihova nastojanja temelje se na teologiji stvaranja, asketskoj praksi i bogatoj istočnoj liturgiji. U pravoslavnoj teologiji posebno mjesto zauzima Ioannis Zizioulas, dok je nemali doprinos i Amvrosija Ermakova te Elizabeth Theokritoff i drugih. Ipak, zamah u širenju ekološko-teološkoga horizonta radi suzbijanja daljnjih ekoloških ugroza i problema dogodio se, u novije vrijeme, i zbog dijaloške otvorenosti ekumenskoga patrijarha Bartolomeja i pape Franje, koji su u ekologiji prepoznali velik izazov za ekumenizam.
{"title":"Pravoslavlje pred suvremenim ekološkim izazovima s posebnim naglaskom na ekumenski dijalog s Katoličkom Crkvom","authors":"Antun Japundžić, Ana Jeličić","doi":"10.31823/d.29.4.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.4.5","url":null,"abstract":"Iako pravoslavna teologija ima dugu i bogatu tradiciju, u njezinoj daljoj povijesti nije zabilježen značajniji interes za ekološku problematiku. Naime ekološku zauzetost nalazimo u promišljanjima nekolicine pravoslavnih filozofa i teologa tek posljednjih nekoliko desetljeća. Njihova nastojanja temelje se na teologiji stvaranja, asketskoj praksi i bogatoj istočnoj liturgiji. U pravoslavnoj teologiji posebno mjesto zauzima Ioannis Zizioulas, dok je nemali doprinos i Amvrosija Ermakova te Elizabeth Theokritoff i drugih. Ipak, zamah u širenju ekološko-teološkoga horizonta radi suzbijanja daljnjih ekoloških ugroza i problema dogodio se, u novije vrijeme, i zbog dijaloške otvorenosti ekumenskoga patrijarha Bartolomeja i pape Franje, koji su u ekologiji prepoznali velik izazov za ekumenizam.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-28","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43889468","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Složenost odnosa jugoslavenske komunističke vlasti prema Katoličkoj Crkvi u okviru stvaranja novoga socijalističkoga društveno-političkoga uređenja tema je o kojoj će se u ovom radu progovoriti na temelju analize odnosa tiska prema Katoličkoj Crkvi u razdoblju od 1952. do 1970. godine. Na primjeru provedene kvantitativno-kvalitativne analize članaka objavljenih u vinkovačkom listu Novosti u odabranom razdoblju prikazat će se rezultati o učestalosti pojavljivanja, kao i kontekst u okviru kojega su se pojavljivale odabrane ključne riječi za analizu digitaliziranoga oblika novina (Katolička Crkva, svećenici, religija/religioznost, kler/klerikalizam, crkva, vjera, kršćanstvo). Na taj način cilj je analize tjednika Novosti utvrditi uočavaju li se određene promjene u odnosu tiska prema Katoličkoj Crkvi u razdoblju dugom devetnaest godina za vrijeme kojega se odvilo više događanja ključnih za propitivanje sveukupnoga odnosa Jugoslavije prema Katoličkoj Crkvi (od prekida diplomatskih odnosa između Svete stolice i Jugoslavije, potpisivanja Protokola, sve do ponovne uspostave diplomatskih odnosa).
南斯拉夫共产党当局与天主教会在创建新的社会政治治理主题时关系的复杂性将在1952年对天主教会关系的分析基础上进行讨论。做1970年。年例如，对所选时期《新闻冬榜》上发表的文章进行定量和定性分析，会显示频率结果，以及选择关键词分析报纸数字化形式的背景（天主教会、牧师、宗教/宗教、神职人员/神职人员、教会、宗教、基督教）。通过这种方式，《新闻周刊》的分析确定了在漫长的十九年里，天主教会是否发生了某些变化，在此期间，调查南斯拉夫与天主教会整体关系的更多关键事件发生了。（od prekida diplomatskih odnosa izmeřu Svete stolice i Jugoslavije，potpisivanja Protokola，sve do ponovne uspostave diplomatski odnosa）。
{"title":"Odnos tiska prema Katoličkoj Crkvi u Jugoslaviji u razdoblju od 1952. do\u00001970. godine – na primjeru\u0000analize vinkovačkoga lista Novosti","authors":"Ivana Bendra","doi":"10.31823/d.29.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.2.6","url":null,"abstract":"Složenost odnosa jugoslavenske komunističke vlasti prema Katoličkoj Crkvi u okviru stvaranja novoga socijalističkoga društveno-političkoga uređenja tema je o kojoj će se u ovom radu progovoriti na temelju analize odnosa tiska prema Katoličkoj Crkvi u razdoblju od 1952. do 1970. godine. Na primjeru provedene kvantitativno-kvalitativne analize članaka objavljenih u vinkovačkom listu Novosti u odabranom razdoblju prikazat će se rezultati o učestalosti pojavljivanja, kao i kontekst u okviru kojega su se pojavljivale odabrane ključne riječi za analizu digitaliziranoga oblika novina (Katolička Crkva, svećenici, religija/religioznost, kler/klerikalizam, crkva, vjera, kršćanstvo). Na taj način cilj je analize tjednika Novosti utvrditi uočavaju li se određene promjene u odnosu tiska prema Katoličkoj Crkvi u razdoblju dugom devetnaest godina za vrijeme kojega se odvilo više događanja ključnih za propitivanje sveukupnoga odnosa Jugoslavije prema Katoličkoj Crkvi (od prekida diplomatskih odnosa između Svete stolice i Jugoslavije, potpisivanja Protokola, sve do ponovne uspostave diplomatskih odnosa).","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-08-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48198797","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Djeca i dječja prava iznimno su važna tema u znanstveno-istraživačkom te praktičnom području komunikologije, psihologije i teoloških razmatranja. Ta tema u središtu je sveopće službe vjerskih i međunarodnih institucija te udruga dok se zakonodavno-pravni okviri kreiraju svake godine štiteći djecu i općeniti bitak u svijetu zagovarajući jednakost. Tako su 2017. godine prihvaćene dvije vrlo važne deklaracije: Panamska i Rimska. U radu će se tema djeteta i dječjih prava obraditi u svjetlu komunikologije, teologije i psihologije, kao i relevantnih doku-menata te će se analizirati i različiti pristupi navedenih deklaracija. Doprinos ovoga rada jest sveobuhvatni prikaz teme dječjih prava kroz prizmu navedenih deklaracija, što je ujedno i prva analiza tih dviju deklaracija koje štite dječja prava i dostojanstvo, kao i sigurniju budućnost na međunarodnoj razini.
儿童与儿童权利是传播学、心理学和理论思考等科学研究和实践领域中一个极其重要的课题。中心议题是宗教和国际机构和组织的一般服务，同时每年都在建立保护儿童的立法框架，并在世界各地为捍卫平等而战。现在是2017年。去年通过的两项非常重要的宣言：巴拿马和罗马。U raduće se tema djeteta i dječjih prava obraditi U svjetlu komunikologije，teologije i psihologije，kao i relevantnih doku menata teće e se analizirati i različiti pristupi navedenih deklaracija。这项工作的贡献是通过上述宣言全面介绍了儿童权利，这也是对保护儿童权利和尊严以及国际一级更安全未来的两项宣言的首次分析。
{"title":"Ogled i odjek zaštite i sigurnije budućnosti djeteta u svjetlu Panamske i Rimske deklaracije","authors":"Josip Bošnjaković, Leali Osmančević","doi":"10.31823/d.29.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.2.5","url":null,"abstract":"Djeca i dječja prava iznimno su važna tema u znanstveno-istraživačkom te praktičnom području komunikologije, psihologije i teoloških razmatranja. Ta tema u središtu je sveopće službe vjerskih i međunarodnih institucija te udruga dok se zakonodavno-pravni okviri kreiraju svake godine štiteći djecu i općeniti bitak u svijetu zagovarajući jednakost. Tako su 2017. godine prihvaćene dvije vrlo važne deklaracije: Panamska i Rimska. U radu će se tema djeteta i dječjih prava obraditi u svjetlu komunikologije, teologije i psihologije, kao i relevantnih doku-menata te će se analizirati i različiti pristupi navedenih deklaracija. Doprinos ovoga rada jest sveobuhvatni prikaz teme dječjih prava kroz prizmu navedenih deklaracija, što je ujedno i prva analiza tih dviju deklaracija koje štite dječja prava i dostojanstvo, kao i sigurniju budućnost na međunarodnoj razini.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-08-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46557036","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autori rada transkribirali su i preveli Franklov govor o kolektivnoj krivnji (Beč, 1988.) s njemačkoga na hrvatski jezik i to je prvi hrvatski prijevod toga Franklova govora. U radu se navedeni govor detaljno jezično i sadržajno analizira, pri čemu ga se uspoređuje s tiskanom inačicom te se Franklovi stavovi i izričaj suprotstavljaju stavovima K. Jaspersa, H. Arendt i C. G. Junga. Pritom autori analiziraju filozofska uporišta Franklove logoterapije i egzistencijalne analize te njegova promišljanja o patologiji duha vremena, napose o kolektivizmu. Sagledavanje društvenoga, političkoga, povijesnoga i filozofskoga konteksta neophodno je za razumijevanje aktualnosti Franklove misli, odnosno relevantnosti rasprave o (ne)postojanju kolektivne krivnje.
{"title":"Postoji li kolektivna krivnja?","authors":"Damir Velički, Vladimira Velički","doi":"10.31823/d.29.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.2.4","url":null,"abstract":"Autori rada transkribirali su i preveli Franklov govor o kolektivnoj krivnji (Beč, 1988.) s njemačkoga na hrvatski jezik i to je prvi hrvatski prijevod toga Franklova govora. U radu se navedeni govor detaljno jezično i sadržajno analizira, pri čemu ga se uspoređuje s tiskanom inačicom te se Franklovi stavovi i izričaj suprotstavljaju stavovima K. Jaspersa, H. Arendt i C. G. Junga. Pritom autori analiziraju filozofska uporišta Franklove logoterapije i egzistencijalne analize te njegova promišljanja o patologiji duha vremena, napose o kolektivizmu. Sagledavanje društvenoga, političkoga, povijesnoga i filozofskoga konteksta neophodno je za razumijevanje aktualnosti Franklove misli, odnosno relevantnosti rasprave o (ne)postojanju kolektivne krivnje.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-08-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48253465","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Druga od dviju formula koje se izgovaraju tijekom euharistijske pretvorbe okvir je zanimanja ovoga rada. Euharistijski izraz za mnoge, koji je u liturgiji preuzet iz Mt 26, 28 i Mk 14, 24 praćen je preko grčke izvorne riječi πολύς – polüs od njezine najranije pojave u LXX pa do posljednjega spominjanja u novozavjetnoj korespondenciji. Pri tome se došlo do nalaza da se u biblijskim tekstovima grčki pridjev πολύς, πολλή, πολύ (polüs, pollē, polü) u značenju ‘mnogi/a/o’ oslanja na semitsko značenje i predstavlja trodimenzionalni prsten, u kojem se ostvaruju tri teološke kategorije: sveobuhvatnost bića i pojmova, zatim usredotočenost objekta na svoj cilj i, najzad, neprocjenjivost količine i kvalitete sadržaja na koji je pridjev usmjeren. Tako bi euharistijski izraz za mnoge značio za sve, ali na koji način se sve to ostvaruje donosi tekst koji slijedi.
{"title":"Kristova krv: za mnoge ili za sve?","authors":"Dubravko Turalija","doi":"10.31823/d.29.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.2.1","url":null,"abstract":"Druga od dviju formula koje se izgovaraju tijekom euharistijske pretvorbe okvir je zanimanja ovoga rada. Euharistijski izraz za mnoge, koji je u liturgiji preuzet iz Mt 26, 28 i Mk 14, 24 praćen je preko grčke izvorne riječi πολύς – polüs od njezine najranije pojave u LXX pa do posljednjega spominjanja u novozavjetnoj korespondenciji. Pri tome se došlo do nalaza da se u biblijskim tekstovima grčki pridjev πολύς, πολλή, πολύ (polüs, pollē, polü) u značenju ‘mnogi/a/o’ oslanja na semitsko značenje i predstavlja trodimenzionalni prsten, u kojem se ostvaruju tri teološke kategorije: sveobuhvatnost bića i pojmova, zatim usredotočenost objekta na svoj cilj i, najzad, neprocjenjivost količine i kvalitete sadržaja na koji je pridjev usmjeren. Tako bi euharistijski izraz za mnoge značio za sve, ali na koji način se sve to ostvaruje donosi tekst koji slijedi.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-08-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46806734","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This article is about a contrastive analysis of Rawls’s views in mutually different periods of his philosophical development in relation to possible influences of Christian thought on his overall philosophy. The evidence of such Christian influence on his philosophy is conducted through his examination of sociability and morality as an essential ontological feature of a human being. The second principle of justice is especially emphasized as a view that has a source in Christian thought.
{"title":"The Influence of Christianity on the Philosophy of John Rawls","authors":"M. Jakić","doi":"10.31823/d.29.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.1","url":null,"abstract":"This article is about a contrastive analysis of Rawls’s views in mutually different periods of his philosophical development in relation to possible influences of Christian thought on his overall philosophy. The evidence of such Christian influence on his philosophy is conducted through his examination of sociability and morality as an essential ontological feature of a human being. The second principle of justice is especially emphasized as a view that has a source in Christian thought.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509376","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Današnje, postmoderno vrijeme, vrijeme ambivalentnih vrijednosti upozorava na potrebu usvajanja novih vrijednosnih paradigmi unutar odgojno-obrazovnoga sustava. Održivi razvoj držimo znanstvenim konceptom, filozofijom življenja suvremenoga čovjeka i praksom razvoja kojom se postiže ravnoteža ekonomsko-socijalno-ekoloških ciljeva za dobrobit budućih generacija. Današnjica narušenih općeljudskih vrijednosti upućuje čovjeka odgovornom odnosu prema okolini prihvaćajući održivi razvoj kao filozofski pristup i pragmatično djelovanje sa sustavom temeljnih ljudskih vrijednosti i djelovanja. U tom smislu implementiranje ciljeva, zadataka i sadržaja održivoga razvoja u suvremeni kurikul mora postati imperativ suvremene škole. Rad razmatra ulogu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u suvremenoj školi dajući pregled znanstvenih pogleda uz kritičko promišljanje navedene problematike.
在现代之后的今天，矛盾的价值观警告说，需要在教育体系中采用新的价值范式。可持续发展是一个科学概念，是现代人类生活和发展实践的哲学，旨在实现平衡的经济、社会和环境目标，造福子孙后代。今天，人类的整体价值差距指向一种负责任的环境关系，将可持续发展视为一种哲学方法和具有基本人类价值观和行动体系的务实行动。如果你实施ciljeva，zadataka i sadržaja održivoga razvoja U suvremeni kurikul mora postati impulative suvremeneškole。这项工作考虑了成长和教育在当前学校可持续发展中的作用，并对科学观点对问题的批判性思维进行了回顾。
{"title":"Od ideje održivosti / održivoga razvoja do odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u školama","authors":"Renata Jukić, Sara Kakuk, E. Ham","doi":"10.31823/d.29.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.5","url":null,"abstract":"Današnje, postmoderno vrijeme, vrijeme ambivalentnih vrijednosti upozorava na potrebu usvajanja novih vrijednosnih paradigmi unutar odgojno-obrazovnoga sustava. Održivi razvoj držimo znanstvenim konceptom, filozofijom življenja suvremenoga čovjeka i praksom razvoja kojom se postiže ravnoteža ekonomsko-socijalno-ekoloških ciljeva za dobrobit budućih generacija. Današnjica narušenih općeljudskih vrijednosti upućuje čovjeka odgovornom odnosu prema okolini prihvaćajući održivi razvoj kao filozofski pristup i pragmatično djelovanje sa sustavom temeljnih ljudskih vrijednosti i djelovanja. U tom smislu implementiranje ciljeva, zadataka i sadržaja održivoga razvoja u suvremeni kurikul mora postati imperativ suvremene škole. Rad razmatra ulogu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u suvremenoj školi dajući pregled znanstvenih pogleda uz kritičko promišljanje navedene problematike.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509436","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak razmatra usporedne teme između nove političke teologije Johanna Baptista Metza i pastoralno-teološkoga pristupa pape Franje tražeći dublju poveznicu ponad zajedničkoga nasljeđa Drugoga vatikanskoga sabora. Kroz usporedbu postidealističke teološke paradigme nove političke teologije, kao i njezine zadaće da bude »teološkom hermeneutikom političke etike«, te Papinih pastoralnih načela iz apostolske pobudnice Evangelii gaudium, ukorijenjenih u argentinskoj »teologiji naroda«, ovaj članak ustanovljuje kako Metza i Svetoga Oca veže naglasak na povijesnoj svijesti u teološkoj refleksiji, točnije, kako su izričaj pologa vjere i oblici življenja vjere uvjetovani društveno-povijesnim prilikama, zbog čega se spasenje ne može razmatrati zasebno od težnje za slobodom, mirom i pravdom. Iz toga proizišla Metzova teodicejski izražena osjetljivost na patnju i Papino isticanje Božjega milosrđa također se međusobno nadopunjuju.
{"title":"Hermeneutički kontinuitet između J. B. Metza i pape Franje","authors":"Ivica Raguž, Miroslav Vlk","doi":"10.31823/d.29.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.2","url":null,"abstract":"Članak razmatra usporedne teme između nove političke teologije Johanna Baptista Metza i pastoralno-teološkoga pristupa pape Franje tražeći dublju poveznicu ponad zajedničkoga nasljeđa Drugoga vatikanskoga sabora. Kroz usporedbu postidealističke teološke paradigme nove političke teologije, kao i njezine zadaće da bude »teološkom hermeneutikom političke etike«, te Papinih pastoralnih načela iz apostolske pobudnice Evangelii gaudium, ukorijenjenih u argentinskoj »teologiji naroda«, ovaj članak ustanovljuje kako Metza i Svetoga Oca veže naglasak na povijesnoj svijesti u teološkoj refleksiji, točnije, kako su izričaj pologa vjere i oblici življenja vjere uvjetovani društveno-povijesnim prilikama, zbog čega se spasenje ne može razmatrati zasebno od težnje za slobodom, mirom i pravdom. Iz toga proizišla Metzova teodicejski izražena osjetljivost na patnju i Papino isticanje Božjega milosrđa također se međusobno nadopunjuju.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509390","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：