U radu se istražuju razlozi zbog kojih u Hrvatskoj nakon demokratskih promjena, unatoč mnogim aktivnostima udruga civilnoga društva i same Crkve, nema neradne nedjelje za one djelatnosti koje nisu nužne za održavanje redovitoga života društva i države. Analizom biblijskih tekstova koji govore o »šabatu« ili o sedmom danu te uspoređivanjem iskustva izlaska izraelskoga naroda iz egipatskoga sužanjstva, jer Bog zahtijeva prinošenje žrtve u slobodi, s naporima današnjih vjernika u Hrvatskoj da nedjelju proslave neradno i u slobodi pokazuje se iz vjerničke perspektive razlika između biblijske matrice i sadašnjih neuspješnih pokušaja. Naime u Bibliji je jasan naglasak na pravu i dužnosti vjernika da prvotno iskažu slavu Bogu, iz čega proizlazi sloboda i odmor, dok se u današnjim pokušajima više naglašava, ne ispuštajući prethodno, pravo na odmor, obiteljsko zajedništvo i sl.
{"title":"Radna nedjelja u Hrvatskoj iz perspektive svetopisamskoga sedmoga dana","authors":"Arkadius Krasicki, Elvis Ražov","doi":"10.31823/d.29.3.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.6","url":null,"abstract":"U radu se istražuju razlozi zbog kojih u Hrvatskoj nakon demokratskih promjena, unatoč mnogim aktivnostima udruga civilnoga društva i same Crkve, nema neradne nedjelje za one djelatnosti koje nisu nužne za održavanje redovitoga života društva i države. Analizom biblijskih tekstova koji govore o »šabatu« ili o sedmom danu te uspoređivanjem iskustva izlaska izraelskoga naroda iz egipatskoga sužanjstva, jer Bog zahtijeva prinošenje žrtve u slobodi, s naporima današnjih vjernika u Hrvatskoj da nedjelju proslave neradno i u slobodi pokazuje se iz vjerničke perspektive razlika između biblijske matrice i sadašnjih neuspješnih pokušaja. Naime u Bibliji je jasan naglasak na pravu i dužnosti vjernika da prvotno iskažu slavu Bogu, iz čega proizlazi sloboda i odmor, dok se u današnjim pokušajima više naglašava, ne ispuštajući prethodno, pravo na odmor, obiteljsko zajedništvo i sl.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69508977","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Drugi dio članka »Neke smjernice za pastoral braka i obitelji prema apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia« koncentrira se na pastoralne smjernice koje proizlaze iz pobudnice Amoris laetitia, a koje se odnose na savjesno razlučivanje okolnosti u kojima nastaju problemi i rastave te na integriranje ostavljenih, razvedenih i rastavljenih u crkvenu zajednicu. Tako se razmatra važnost pojma razlučivanja i njegova slojevitost te različiti tipovi razlučivanja. Drugi dio, posvećen integriranju u zajednicu, želi izložiti integriranje u zajednicu u širem kontekstu te također prikazati osnovne konture i složenost takvoga procesa.
{"title":"Neke\u0000smjernice za pastoral braka i obitelji prema apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia (II.)","authors":"Ivan Šarčević","doi":"10.31823/D.29.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/D.29.2.2","url":null,"abstract":"Drugi dio članka »Neke smjernice za pastoral braka i obitelji prema apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia« koncentrira se na pastoralne smjernice koje proizlaze iz pobudnice Amoris laetitia, a koje se odnose na savjesno razlučivanje okolnosti u kojima nastaju problemi i rastave te na integriranje ostavljenih, razvedenih i rastavljenih u crkvenu zajednicu. Tako se razmatra važnost pojma razlučivanja i njegova slojevitost te različiti tipovi razlučivanja. Drugi dio, posvećen integriranju u zajednicu, želi izložiti integriranje u zajednicu u širem kontekstu te također prikazati osnovne konture i složenost takvoga procesa.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509278","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Retoričke vještine važne su za propovjednika jer se riječ Božja prenosi govorom. Od samih početaka kršćanske tradicije i svetoga Augustina ističe se kako elokvencija može pomoći propovjedniku da lakše dođe do svojih vjernika. U ovome radu analizira se i uspoređuje nekoliko izabranih propovijedi dviju najvećih kršćanskih vjeroispovijesti: katoličke i protestantske, kako bi se utvrdilo postoje li značajne retoričke razlike među propovjednicima. Primijenila se deskriptivna retorička analiza koja je uključila strukturu propovijedi, stil (izbor riječi i figura) te govorničku izvedbu (u-porabu neverbalnih i prozodijskih znakova tijekom propovijedi). Analiza je pokazala da među propovjednicima postoje određene razlike, ali su one u manjoj mjeri uvjetovane pripadnošću vjeroispovijesti, a više ovise o govorničkim vještinama svakoga pojedi-noga propovjednika.
Retoričke vještine važne su za propovjednika jer se riječBožja prenosi govorom。从基督教传统和神圣的奥古斯丁一开始，就注意到雄辩可以帮助传教士轻松实现他的信仰。这项工作分析和比较了选定的两种主要基督教：天主教和新教，以确定传教士之间是否存在显著的修辞差异。应用了描述性修辞分析，包括宣传结构、风格（词语和图形的选择）和演讲表现（除了演讲过程中的非语言和禁止性手势）。分析表明，传教士之间存在一定的差异，但它们不太取决于可靠性，而更多地取决于每个传教士吃腿的技能。
{"title":"Usporedba retoričkih karakteristika rimokatoličkih i protestantskih propovijedi","authors":"Gabrijela Kišiček, Natalija Zanpera","doi":"10.31823/d.29.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.4","url":null,"abstract":"Retoričke vještine važne su za propovjednika jer se riječ Božja prenosi govorom. Od samih početaka kršćanske tradicije i svetoga Augustina ističe se kako elokvencija može pomoći propovjedniku da lakše dođe do svojih vjernika. U ovome radu analizira se i uspoređuje nekoliko izabranih propovijedi dviju najvećih kršćanskih vjeroispovijesti: katoličke i protestantske, kako bi se utvrdilo postoje li značajne retoričke razlike među propovjednicima. Primijenila se deskriptivna retorička analiza koja je uključila strukturu propovijedi, stil (izbor riječi i figura) te govorničku izvedbu (u-porabu neverbalnih i prozodijskih znakova tijekom propovijedi). Analiza je pokazala da među propovjednicima postoje određene razlike, ali su one u manjoj mjeri uvjetovane pripadnošću vjeroispovijesti, a više ovise o govorničkim vještinama svakoga pojedi-noga propovjednika.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509423","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The paper deals with the relevance of Laudato Si’, five years after its publication. Given the Covid-19 crisis, which triggered the new economic crisis in the world, we believe that Laudato Si’ is more relevant in 2020 than it was in 2015. The paper analyzes three socioeconomic segments of Laudato Si’ to present its relevance today: mankind and our relationship with others, God and environment, the new economic crisis, and needed global action to comprehend and overcome the Covid-19 crisis. The processes and dangers of five years ago have not disappeared, they have only changed form. Thus, Laudato Si’ is not only relevant but can be used as a socioeconomic reconstruction program for Covid-19 aftermaths.
{"title":"Laudato Si’ – Socioeconomic Relevance for a Dynamic, Shifting, and Challenging Future","authors":"Richard Pavlić, Bruno Rukavina","doi":"10.31823/d.29.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.2.3","url":null,"abstract":"The paper deals with the relevance of Laudato Si’, five years after its publication. Given the Covid-19 crisis, which triggered the new economic crisis in the world, we believe that Laudato Si’ is more relevant in 2020 than it was in 2015. The paper analyzes three socioeconomic segments of Laudato Si’ to present its relevance today: mankind and our relationship with others, God and environment, the new economic crisis, and needed global action to comprehend and overcome the Covid-19 crisis. The processes and dangers of five years ago have not disappeared, they have only changed form. Thus, Laudato Si’ is not only relevant but can be used as a socioeconomic reconstruction program for Covid-19 aftermaths.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69509285","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kada su šezdesetih godina prošloga stoljeća na tržište izišla cjepiva protiv rubeole, počela je društveno-intelektualna rasprava o njihovoj etičko-moralnoj dimenziji. Naime uporaba tkiva fetusa iz namjernih pobačaja za izradu tih cjepiva čini ih moralno spornima. Premda je Crkva krajnjim korisnicima dopustila uporabu takvih cjepiva ako nema drugoga načina zaštite, odnosno ostvarenja dužnoga dobra, ipak, ta je dopuštenost izazvala, i izaziva, brojne prigovore, ali i istinska nerazumijevanja i nesporazume. Može li se govoriti o moralnoj dosljednosti, integritetu, ako oni koji se oštro protive pobačaju pristaju na cjepiva čija je izrada povezana s namjernim pobačajem? Je li Crkva tim dopuštenjem kontradiktorna svom nauku, odnosno je li licemjerna? Prilog nudi teoretsko promišljanje o određenim nesporazumima radi otklanjanja intelektualno i vjernički nimalo zanemarivih nerazumijevanja.
Kada sušezdesetih godina prošloga stoljeća na tržište izišla cjepiva protiv rubole，počela je društveno intelektualna rasprava o njihovoj etičko moralnoj dimenziji。特别是，使用来自故意疾病的胎儿组织来生产这些疫苗在道德上引起了争议。尽管教会允许最终用户在没有其他方法保护他们或履行行善义务的情况下使用此类疫苗，但这也引起了许多争议和误解。如果那些严格反对不当行为的人同意其设计与故意不当行为有关的疫苗，那么有可能谈论道德一致性和诚信吗？教会是被授权反驳其科学，还是虚伪？该建议对某些误解提供了一种理论观点，以摒弃知识分子和宗教的不可理性。
{"title":"Etički problemi povezani s dopuštenjem uporabe moralno spornih cjepiva","authors":"Zorica Maros","doi":"10.31823/d.29.3.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.29.3.7","url":null,"abstract":"Kada su šezdesetih godina prošloga stoljeća na tržište izišla cjepiva protiv rubeole, počela je društveno-intelektualna rasprava o njihovoj etičko-moralnoj dimenziji. Naime uporaba tkiva fetusa iz namjernih pobačaja za izradu tih cjepiva čini ih moralno spornima. Premda je Crkva krajnjim korisnicima dopustila uporabu takvih cjepiva ako nema drugoga načina zaštite, odnosno ostvarenja dužnoga dobra, ipak, ta je dopuštenost izazvala, i izaziva, brojne prigovore, ali i istinska nerazumijevanja i nesporazume. Može li se govoriti o moralnoj dosljednosti, integritetu, ako oni koji se oštro protive pobačaju pristaju na cjepiva čija je izrada povezana s namjernim pobačajem? Je li Crkva tim dopuštenjem kontradiktorna svom nauku, odnosno je li licemjerna? Prilog nudi teoretsko promišljanje o određenim nesporazumima radi otklanjanja intelektualno i vjernički nimalo zanemarivih nerazumijevanja.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69508985","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U svojoj filozofiji religije Welte je osobitu pozornost posvetio razmatranju onoga što on naziva »izvršenje religije«. Budući da je to izvršenje, među ostalim, potaknuto i čovjekovim traganjem za smislom, prilog započinje Welteovim izlaganjem o nerazdruživoj vezi smisla i religije. Time se pak nužno dolazi do pojma Boga jer je On nositelj smisla. Na tragu njemačke mistike te posebno M. Eckharta, Welte se usteže Boga podvrgnuti svakoj kategorijalnosti te Ga označava pojmovima neizrecivi, beskonačni, skriveni. Kao onomu koji je neizreciv i skriven, Bogu se pristupa molitvom i njezinim oblicima, čime se pokazuje da su upravo to autentični načini čovjekova odnosa prema Bogu: time smo došli do središnje komponente članka, koja je sadržana u predstavlja-nju temeljnih aspekta welteovskoga viđenja molitve – molitva kao šutnja, kao govor i kao kult. Svaki od tih pristupa sadrži svoju osobitost: molitva šutnje nikako nije negacija istinskoga govora; molitvu govora pak u bitnome karakterizira dvopolnost, dok u kultu na poseban način do izražaja dolazi pojam zajednice i s njom okupljačka dimenzija govora. Prilog završava razmatranjem opasnosti u koje izvršavanje religije s obzirom na molitvu i kult može skliznuti. To, kako ga njemački filozof naziva, izopačenje religije predstavlja stari, a uvijek novi problem svake religije: »Ovaj me narod časti samo usnama, a srce mu je daleko od mene.« (Mk 7, 6)
在他的宗教哲学中，韦尔特着重考虑他所谓的“宗教处决”。因为这是一次处决，除其他外，灵感来自于人类对意义的追求，当时韦尔特开始揭露与感官和宗教的不可阻挡的关系。但认识上帝是必要的，因为他是意义的承载者。由于德国的神秘，尤其是埃克哈特先生，韦尔特同意破坏所有类别，并用不可避免、无限和隐藏的概念来标记它。作为一个不可战胜和隐藏的人，上帝能够接近祈祷及其形式，这表明这是人类与上帝关系的真实方式：我们已经到达了文章的核心部分，它代表了祈祷的福利愿景的基本方面，如沉默、言论和文化。每一种方法都有自己的个性：沉默的祈祷并不是真理的反面。然而，言论的祈祷对二元性至关重要，而在一种特定的文化中，社区的概念和言论的集体维度也随之而来。Prilog završava razmatranjem opasnosti u koje izvršs avanje religije s obzirom na molitvu i kult može skliznuti。到，kako ga njemački filozof naziva，izopačenje religije predstavlja stari，一个uvijek novi问题svake religje：»Ovaj me narodčasti samo usnama，一个srce mu je daleko od mene。«（Mk 7.6）
{"title":"Molitva šutnje, govora i kulta kao načini izvršenja religije u filozofiji Bernharda Weltea","authors":"Suzana Maslać","doi":"10.31823/d.28.4.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.28.4.1","url":null,"abstract":"U svojoj filozofiji religije Welte je osobitu pozornost posvetio razmatranju onoga što on naziva »izvršenje religije«. Budući da je to izvršenje, među ostalim, potaknuto i čovjekovim traganjem za smislom, prilog započinje Welteovim izlaganjem o nerazdruživoj vezi smisla i religije. Time se pak nužno dolazi do pojma Boga jer je On nositelj smisla. Na tragu njemačke mistike te posebno M. Eckharta, Welte se usteže Boga podvrgnuti svakoj kategorijalnosti te Ga označava pojmovima neizrecivi, beskonačni, skriveni. Kao onomu koji je neizreciv i skriven, Bogu se pristupa molitvom i njezinim oblicima, čime se pokazuje da su upravo to autentični načini čovjekova odnosa prema Bogu: time smo došli do središnje komponente članka, koja je sadržana u predstavlja-nju temeljnih aspekta welteovskoga viđenja molitve – molitva kao šutnja, kao govor i kao kult. Svaki od tih pristupa sadrži svoju osobitost: molitva šutnje nikako nije negacija istinskoga govora; molitvu govora pak u bitnome karakterizira dvopolnost, dok u kultu na poseban način do izražaja dolazi pojam zajednice i s njom okupljačka dimenzija govora. Prilog završava razmatranjem opasnosti u koje izvršavanje religije s obzirom na molitvu i kult može skliznuti. To, kako ga njemački filozof naziva, izopačenje religije predstavlja stari, a uvijek novi problem svake religije: »Ovaj me narod časti samo usnama, a srce mu je daleko od mene.« (Mk 7, 6)","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45176832","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Hrvatska starokatolička Crkva nastala je krajem 1923. godine kao neuspjeli pokušaj reformnoga pokreta dijela nižega katoličkoga klera koji je u razdoblju od 1919. do kraja 1923. težio za reformom i demokratizacijom Katoličke Crkve u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i na poticaj beogradskih vlada, u početku samostalnih demokrata Svetozara Pribićevića, povezanih sa slobodnim zidarima, a kasnije velikosrpske Radikalne stranke, koje su joj davale izravnu i neizravnu podršku u institucionaliziranju i širenju, pokazujući time svoj antagonizam prema katolicizmu. Svi politički subjekti do 1929. godine koji su podržavali reformni pokret i Hrvatsku starokatoličku Crkvu činile su to iz političkoga oportunizma radi slabljenja društvenoga i političkoga utjecaja Katoličke Crkve u hrvatskom narodu, ali i iz vlastitih ideoloških uvjerenja.
克罗地亚的古老教堂始建于1923年。1919年，下层天主教克拉拉运动的改革失败了。直到1923年底。在塞尔维亚、克罗地亚和斯洛文尼亚寻求天主教会的改革和民主化，但也鼓励贝尔格莱德政府，在Svetozara Pribićevic自己的民主派成立之初，与自由墙联系在一起，后来又成立了大规模的激进党，直接和间接支持体制化和扩张，表现出对天主教的反对。Svi politički subjekti do 1929。多年来，他们一直支持改革运动和克罗地亚的旧天主教会，这是因为他们有政治机会削弱天主教会在克罗地亚人民中的社会和政治影响，也因为他们的意识形态信仰。
{"title":"Politički subjekti u odnosu prema reformnom pokretu i starokatolicizmu – političko djelovanje radi slabljenja Katoličke Crkve u Kraljevini SHS-u do 1929. godine (I.)","authors":"D. Patafta","doi":"10.31823/d.28.4.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.28.4.3","url":null,"abstract":"Hrvatska starokatolička Crkva nastala je krajem 1923. godine kao neuspjeli pokušaj reformnoga pokreta dijela nižega katoličkoga klera koji je u razdoblju od 1919. do kraja 1923. težio za reformom i demokratizacijom Katoličke Crkve u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i na poticaj beogradskih vlada, u početku samostalnih demokrata Svetozara Pribićevića, povezanih sa slobodnim zidarima, a kasnije velikosrpske Radikalne stranke, koje su joj davale izravnu i neizravnu podršku u institucionaliziranju i širenju, pokazujući time svoj antagonizam prema katolicizmu. Svi politički subjekti do 1929. godine koji su podržavali reformni pokret i Hrvatsku starokatoličku Crkvu činile su to iz političkoga oportunizma radi slabljenja društvenoga i političkoga utjecaja Katoličke Crkve u hrvatskom narodu, ali i iz vlastitih ideoloških uvjerenja.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49367944","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pogrješno je razmišljanje da je nogomet samo tjelesno kretanje, grubo natjeravanje suparnika, jer je on često više od igre. Nogomet je suvremeni socijalni fenomen i stanje u nogometu često je pokazatelj stanja u društvu i politici. Na hrvatskim i općenito južnoslavenskim prostorima nogomet je od samoga početka bio najpopularniji sport i privlačio je najveći broj gledatelja te izazivao veliko zanimanje javnosti. Nogomet nikada nije samo nogomet, uvijek je politiziran i kroz njega se zrcale odnosi u društvu uopće te je na neki način rendgen svega onoga što se u društvu događa. U članku je prikazano kako je nogomet u Kraljevini SHS-u/Jugoslaviji i u socijalističkoj Jugoslaviji bio sredstvo za izražavanje hrvatskoga etničkoga i nacionalnoga identiteta uslijed političkih sporova i podjela.
{"title":"Nogomet kao sredstvo nacionalne identifikacije Hrvata u Kraljevini SHS-u/Jugoslaviji i socijalističkoj Jugoslaviji","authors":"Davorin Kovačić","doi":"10.31823/d.28.4.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.28.4.5","url":null,"abstract":"Pogrješno je razmišljanje da je nogomet samo tjelesno kretanje, grubo natjeravanje suparnika, jer je on često više od igre. Nogomet je suvremeni socijalni fenomen i stanje u nogometu često je pokazatelj stanja u društvu i politici. Na hrvatskim i općenito južnoslavenskim prostorima nogomet je od samoga početka bio najpopularniji sport i privlačio je najveći broj gledatelja te izazivao veliko zanimanje javnosti. Nogomet nikada nije samo nogomet, uvijek je politiziran i kroz njega se zrcale odnosi u društvu uopće te je na neki način rendgen svega onoga što se u društvu događa. U članku je prikazano kako je nogomet u Kraljevini SHS-u/Jugoslaviji i u socijalističkoj Jugoslaviji bio sredstvo za izražavanje hrvatskoga etničkoga i nacionalnoga identiteta uslijed političkih sporova i podjela.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46514408","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Velika Srbija kolokvijalan je naziv za nacionalistički i iredentistički projekt dijela srpske inteligencije koji je nastao početkom devetnaestoga stoljeća. Međutim velikosrpski projekt datira još od 1557. g., odnosno nakon ponovne uspostave Pećke patrijaršije. Tada je pravoslavni klir (svećenstvo) počeo promicati ideju po-novne uspostave Dušanovoga Carstva koje se prostiralo na području današnjih devet suverenih država. Oživotvorenje velikosrpskoga projekta, odnosno homogenizacija velikosrpskih krugova ponovno je počela još za vrijeme Titova života, a dinamizirala se poslije njegove smrti otvaranjem srpskoga pitanja na Kosovu. Dinamiziranje procesa za primarni cilj nije imalo rješavanje kosovskoga pitanja, već ponovnu homogenizaciju i mobilizaciju srpskoga puka na području cijeloga SFRJ-a. U cilju operacionalizacije velikosrpskoga projekta najznačajniji čimbenik bila je Jugoslavenska narodna armija (JNA), ona je trebala biti jamac. Stoga su početkom 80-ih godina prošloga stoljeća počeli sa sustavnom srbizacijom zapovjednoga kadra, gdje su Srbi i Crnogorci zauzeli dominantnu ulogu. JNA je 1990./91. g. bio najznačajniji čimbenik pri naoružavanju pobunjenih Srba. Autori u ovome radu napravili su analizu vojnih efektiva JNA-a na ozemlju Đakovačko-osječke nadbiskupije koji su aktivno stavljeni u funkciju dezintegracije Republike Hrvatske. Naime takva analiza za to područje nije sustavno napravljena. Pri izradi kori-stili su se reduciranim pisanim izvorima i osobnim iskustvom u obrani suvereniteta i teritorijalnoga integriteta Republike Hrvatske na tome području.
伟大的塞尔维亚是十九世纪初民族主义和理想主义项目的统称。然而，一个大型项目的历史可以追溯到1557年。例如，在花生父权制重建之后。当时，权利清除（牧师）开始推动新建立独山帝国的想法，该帝国延伸到今天的九个主权国家。一个大型项目的复兴，或大规模圈子的同质化，在铁托的一生中再次开始，并在他死后通过在科索沃开启塞尔维亚问题而爆发。主要目标的动态过程不是解决科索沃问题，而是在整个南斯拉夫联邦共和国重新统一和动员塞尔维亚政权。为了实施一个大型项目，最重要的因素是南斯拉夫人民军，它应该是安全的。Stoga su početkom 80 ih godina prošloga stoljeća počeli sa sustavnom srbizacijom zapovjednoga kadra，gdje su Srbi i Crnogorci zauzeli dominatnu ulogu。JNA je 1990/91。先生是武装塞族人中最重要的因素。在这项工作中，作者分析了在克罗地亚共和国解体过程中积极部署的Jakovko osec superbishop地面上的JNA的军事影响。特别是，没有系统地对该地区进行这种分析。核心风格因书面资料和捍卫克罗地亚共和国主权和领土完整的个人经历而减少。
{"title":"Uloga JNA-a u velikosrpskom projektu. Poseban osvrt na područje Đakovačko-osječke nadbiskupije","authors":"Miljenko Brekalo, Anamarija Lukić, Ivan Jurčević","doi":"10.31823/d.28.4.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.28.4.6","url":null,"abstract":"Velika Srbija kolokvijalan je naziv za nacionalistički i iredentistički projekt dijela srpske inteligencije koji je nastao početkom devetnaestoga stoljeća. Međutim velikosrpski projekt datira još od 1557. g., odnosno nakon ponovne uspostave Pećke patrijaršije. Tada je pravoslavni klir (svećenstvo) počeo promicati ideju po-novne uspostave Dušanovoga Carstva koje se prostiralo na području današnjih devet suverenih država.\u0000Oživotvorenje velikosrpskoga projekta, odnosno homogenizacija velikosrpskih krugova ponovno je počela još za vrijeme Titova života, a dinamizirala se poslije njegove smrti otvaranjem srpskoga pitanja na Kosovu. Dinamiziranje procesa za primarni cilj nije imalo rješavanje kosovskoga pitanja, već ponovnu homogenizaciju i mobilizaciju srpskoga puka na području cijeloga SFRJ-a.\u0000U cilju operacionalizacije velikosrpskoga projekta najznačajniji čimbenik bila je Jugoslavenska narodna armija (JNA), ona je trebala biti jamac. Stoga su početkom 80-ih godina prošloga stoljeća počeli sa sustavnom srbizacijom zapovjednoga kadra, gdje su Srbi i Crnogorci zauzeli dominantnu ulogu. JNA je 1990./91. g. bio najznačajniji čimbenik pri naoružavanju pobunjenih Srba.\u0000Autori u ovome radu napravili su analizu vojnih efektiva JNA-a na ozemlju Đakovačko-osječke nadbiskupije koji su aktivno stavljeni u funkciju dezintegracije Republike Hrvatske. Naime takva analiza za to područje nije sustavno napravljena. Pri izradi kori-stili su se reduciranim pisanim izvorima i osobnim iskustvom u obrani suvereniteta i teritorijalnoga integriteta Republike Hrvatske na tome području.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44012755","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku se raščlanjuju zbivanja koja se mogu podvesti pod zajednički nazivnik hrvatskoga proljeća na lokalnom osječkom području. Pritom se u uvodnom dijelu polazi od terminološkoga i sadržajnoga određenja općega fenomena hrvatskoga proljeća, uz prepoznavanje nekolicine događaja koji su mu prethodili te omogućili razvoj. Zatim slijedi prijedlog periodizacije hrvatskoga proljeća s trima fazama te predstavljanje njegovih triju žarišta, s lokalnim osječkim ekvivalentima (»reformno« krilo OK-a SKH-a Osijek, OMH Osijek i SSO). U nastavku članka u pojedinačnim se poglavljima analiziraju zbivanja u okviru osječkih društveno-političkih organizacija, OMH-a Osijek i osječkoga student-skoga pokreta, koja se mogu staviti u kontekst hrvatskoga proljeća. Utvrđena je izravna povezanost proljećarskih gibanja u Zagrebu s onima koja će uslijediti u Osijeku, pomoću raznih uobičajenih komunikacijskih kanala, poput sudjelovanja članova CK-a SKH-a na sjednicama lokalnih društveno-političkih organizacija ili pak javnih predavanja istaknutih članova MH-a iz Zagreba u organizaciji OMH-a Osijek. Također, u konačnici se pokazalo da je stanje u Zagrebu dobrim dijelom bilo preslikano i na osječko područje u vrijeme kulminacije hrvatskoga proljeća, uzimajući u obzir društveno-političke organizacije, MH i studente, s jedinim izuzetkom nešto kasnije pojave proljećarskih ideja u Osijeku u odnosu na Zagreb.
{"title":"Odjeci hrvatskoga proljeća u Osijeku","authors":"Domagoj Tomas, Marija Bošnjak","doi":"10.31823/d.28.4.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31823/d.28.4.4","url":null,"abstract":"U članku se raščlanjuju zbivanja koja se mogu podvesti pod zajednički nazivnik hrvatskoga proljeća na lokalnom osječkom području. Pritom se u uvodnom dijelu polazi od terminološkoga i sadržajnoga određenja općega fenomena hrvatskoga proljeća, uz prepoznavanje nekolicine događaja koji su mu prethodili te omogućili razvoj. Zatim slijedi prijedlog periodizacije hrvatskoga proljeća s trima fazama te predstavljanje njegovih triju žarišta, s lokalnim osječkim ekvivalentima (»reformno« krilo OK-a SKH-a Osijek, OMH Osijek i SSO). U nastavku članka u pojedinačnim se poglavljima analiziraju zbivanja u okviru osječkih društveno-političkih organizacija, OMH-a Osijek i osječkoga student-skoga pokreta, koja se mogu staviti u kontekst hrvatskoga proljeća. Utvrđena je izravna povezanost proljećarskih gibanja u Zagrebu s onima koja će uslijediti u Osijeku, pomoću raznih uobičajenih komunikacijskih kanala, poput sudjelovanja članova CK-a SKH-a na sjednicama lokalnih društveno-političkih organizacija ili pak javnih predavanja istaknutih članova MH-a iz Zagreba u organizaciji OMH-a Osijek. Također, u konačnici se pokazalo da je stanje u Zagrebu dobrim dijelom bilo preslikano i na osječko područje u vrijeme kulminacije hrvatskoga proljeća, uzimajući u obzir društveno-političke organizacije, MH i studente, s jedinim izuzetkom nešto kasnije pojave proljećarskih ideja u Osijeku u odnosu na Zagreb.","PeriodicalId":37626,"journal":{"name":"Diacovensia","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46755842","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：