Cilj. Cilj rada jest ukazati na stavove i motivaciju knjižničara za rad na poslovima u informacijsko-referalnoj službi, kao i na uzroke njihova zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva specifičnim radom u toj važnoj korisničkoj službi. Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno u dvije velike knjižnice, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. Obje knjižnice imaju knjižničare koji obavljaju specijalizirane poslove i posebnu organizacijsku jedinicu koja se bavi poslovima informacijske službe. Te se knjižnice međusobno razlikuju po svojim zadaćama i korisnicima te funkcionalnim, organizacijskim i ostalim obilježjima. U istraživanju su kao ispitanici sudjelovali sadašnji i bivši knjižničari koji su obavljali ili još obavljaju poslove informacijske službe i to po 20-ak knjižničara u svakoj knjižnici. Korištena je metoda ankete. Rezultati. Rad donosi pregled rezultata istraživanja o razlozima rada u informacijskoj službi, odnosno napuštanja tog radnog mjesta, kao i stavove spram tog rada. Dobiveni rezultati upućuju na podijeljene stavove knjižničara prema radu u informacijskoj službi i to između onih koji su po vlastitoj volji napustili službu i onih koji po vlastitoj volji ostaju raditi u njoj. Ti se stavovi razlikuju u gledanju na stručnu vrijednost posla u informacijskoj službi i radnom angažmanu knjižničara u njoj. Većina ispitanika slaže se da taj posao trebaju obavljati kompetentne osobe s visokom stručnom spremom, iako na jednostavnije upite korisnika mogu odgovarati i osobe niže stručne spreme, obučene za rad s korisnicima. Usto jedan broj onih koji su napustili knjižnicu ocjenjuje da je to posao na kojem se ne radi mnogo, dok većina onih koji i dalje rade ocjenjuju da je riječ o poslu na kojem se mnogo radi. Praktična primjena. Rezultati istraživanja omogućuju rukovoditeljima knjižnica stjecanje uvida u motivaciju za rad knjižničara koji rade u informacijskoj službi. Rad doprinosi boljem razumijevanju razloga onih koji žele napustiti tu vrstu posla, ali i onih koji žele raditi taj posao. Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovog rada je da se prvi put u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici anketom ispituje motivacija za rad knjižničara koji obavljaju poslove u informacijskoj službi.
目标。本调查的目的是在两个大型图书馆(萨格勒布国家图书馆和萨格勒布大学图书馆以及萨格勒布格拉德图书馆)开展调查,以了解图书馆在信息参考方面的作用和动机。调查在两家大型图书馆进行,即萨格勒布国家和大学图书馆以及萨格勒布格拉德图书馆。这些图书馆都有负责专门业务的图书馆员和负责信息服务业务的专门组织单位。这些图书馆在任务和用户以及功能、组织和其他方面都有所不同。参加调查的是曾经或正在参与信息服务业务的现任和前任图书馆员,每个图书馆有 20 名图书馆员。采用的是调查法。在图书馆信息服务领域的调查结果显示,图书馆信息服务领域的信息管理人员、图书馆员、图书馆员和图书馆员之间的关系非常密切。Dobiveni výsledky upućuju na podijejeni stavove bibliotekníka prema radu u informacijskoj službi i to između onih koji su po vlastitoj volji napustili službu i onih koji po vlastitoj volji ostaju raditi u njoj.我们将在信息中心和国家广播电台的结构和功能上进行改进。我们的目标是,在可视结构空间内培养出有能力的工作人员,并在可视结构空间内培养出有能力的工作人员,并在可视结构空间内培养出有能力的工作人员。如果您想在您的计算机上安装一个新的无线电设备,您可以在计算机上安装一个新的无线电设备,也可以在您的计算机上安装一个新的无线电设备。我们的研究结果表明,通过对信息的研究,可以激发人们的积极性。Rad doprinosi boljem razumijevanju reasona onih koji žele napustiti tu vrstu posla, ali i onih koji žele raditi taj posao.Originnost/vrijednost.本报告旨在对克罗地亚图书馆行业进行首次调查,以确定图书馆行业提供信息服务的动机。
{"title":"Zašto odlaze koji odlaze, zašto ostaju koji ostaju?","authors":"Ivan Tokić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1209","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1209","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada jest ukazati na stavove i motivaciju knjižničara za rad na poslovima u informacijsko-referalnoj službi, kao i na uzroke njihova zadovoljstva, odnosno nezadovoljstva specifičnim radom u toj važnoj korisničkoj službi.\u0000Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno u dvije velike knjižnice, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te u Gradskoj knjižnici u Zagrebu. Obje knjižnice imaju knjižničare koji obavljaju specijalizirane poslove i posebnu organizacijsku jedinicu koja se bavi poslovima informacijske službe. Te se knjižnice međusobno razlikuju po svojim zadaćama i korisnicima te funkcionalnim, organizacijskim i ostalim obilježjima. U istraživanju su kao ispitanici sudjelovali sadašnji i bivši knjižničari koji su obavljali ili još obavljaju poslove informacijske službe i to po 20-ak knjižničara u svakoj knjižnici. Korištena je metoda ankete.\u0000Rezultati. Rad donosi pregled rezultata istraživanja o razlozima rada u informacijskoj službi, odnosno napuštanja tog radnog mjesta, kao i stavove spram tog rada. Dobiveni rezultati upućuju na podijeljene stavove knjižničara prema radu u informacijskoj službi i to između onih koji su po vlastitoj volji napustili službu i onih koji po vlastitoj volji ostaju raditi u njoj. Ti se stavovi razlikuju u gledanju na stručnu vrijednost posla u informacijskoj službi i radnom angažmanu knjižničara u njoj. Većina ispitanika slaže se da taj posao trebaju obavljati kompetentne osobe s visokom stručnom spremom, iako na jednostavnije upite korisnika mogu odgovarati i osobe niže stručne spreme, obučene za rad s korisnicima. Usto jedan broj onih koji su napustili knjižnicu ocjenjuje da je to posao na kojem se ne radi mnogo, dok većina onih koji i dalje rade ocjenjuju da je riječ o poslu na kojem se mnogo radi.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja omogućuju rukovoditeljima knjižnica stjecanje uvida u motivaciju za rad knjižničara koji rade u informacijskoj službi. Rad doprinosi boljem razumijevanju razloga onih koji žele napustiti tu vrstu posla, ali i onih koji žele raditi taj posao.\u0000Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovog rada je da se prvi put u hrvatskoj knjižničarskoj zajednici anketom ispituje motivacija za rad knjižničara koji obavljaju poslove u informacijskoj službi.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141822554","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je dobiti dublji uvid u fenomen pružanja pomoći studentima u traženju informacija iz perspektive studenata kao knjižničnih korisnika koji se knjižničarima obraćaju za pomoć pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija. Pristup/metodologija. Prikazani su rezultati istraživanja provedenog metodom polustrukturiranog intervjua s 20 studenata prijediplomskih i diplomskih studija s pet hrvatskih sveučilišta. Fokus je na fenomenu pomoći u traženju informacija koji se promatra iz studentske perspektive koristeći primarno fenomenografiju kao istraživački pristup. Osim studentskog doživljaja pomoći u traženju informacija, istražuje se studentska perspektiva važnosti procesa traženja, očekivanja od pomoći knjižničara te poteškoće s kojima se studenti susreću pri traženju informacija. Navedene perspektive čine kontekst koji je važan za razumijevanje fenomena pomoći u procesu traženja informacija. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti prepoznaju važnost procesa traženja informacija te smatraju da tražeći informacije usvajaju nova znanja i vještine. Od knjižničara očekuju širok spektar pomoći – od pomoći vezane za izvore (upućivanje na izvore i relevantne radove) do pomoći vezane uz sam proces traženja informacija (poučavanje i savjetovanje pri traženju informacija). Pomoć knjižničara doživljavaju kao: (1) potporu u traženju, (2) otkrivanje (korisnih) radova, (3) „instant“ pomoć u traženju i (4) olakšavanje traženja. U radu se, nakon uvida u teorijska polazišta, predstavljaju dobivene kategorije percepcija i doživljaja studenata. Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija, kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u sveučilišnim i drugim visokoškolskim knjižnicama. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi uvid u percepcije i očekivanja studenata od pomoći knjižničara u procesu traženja informacija i načina doživljaja takve pomoći, koje u kontekstu hrvatskih visokoškolskih i sveučilišnoj knjižnica nije dosad provedeno. Kategorije dobivene ovim istraživanjem otvaraju prostor za daljnje proučavanje studentskih perspektiva fenomena pomoći knjižničara u procesu traženja informacija, kao i općenito usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa. Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom „Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: Modaliteti sudjelovanja knjižničara“ pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.
目标。从学生的角度出发,对学生在获取信息方面所面临的问题进行分析。方法/方法学。Prikazani su rezultatai istraživanja izvedenog metodom polustruranranog intervvjua s 20 studenata prijediplomskih i diplomskih studija s petet Hrvatskih sveučilišta.重点是信息管理中的帮助现象,从学生的视角,采用原生现象学作为说明方法对其进行了研究。从学生的视角审视信息管理过程中的帮助现象,以学生的视角审视信息管理过程中的帮助现象,以学生的视角审视信息管理过程中的帮助现象,以学生的视角审视信息管理过程中的帮助现象。我们的观点是,在获取信息的过程中,学生会发现一些现象。学生们在获取新信息的过程中会遇到很多问题。他们期望从图书馆员那里获得广泛的帮助--从与信息来源相关的帮助(upućivanje na svore i relevantne radove)到与跟踪信息过程相关的帮助(výčavanje i savjetovanje pri traženju informaciją )。 图书馆员的职责包括:(1)跟踪信息;(2)获取(关键)信息;(3)"即时 "跟踪信息;(4)跟踪信息。从波兰的理论角度来看,我们可以从感知和学习两个方面来进行分析。通过对信息的收集、分析和规划,帮助学生了解信息的用途,并提高他们的学习兴趣。原创性/独创性。在信息传递的过程中,书库中的书目对学生的感知和学习具有重要意义。该类别的目的是帮助学生了解在信息收集过程中存在的问题,并帮助他们在信息收集过程中了解自己的学习情况。Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dora Rubinić koji je napisan pod naslov "Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: Modaliteti sudjelovanja bibliotekničara" pod mentorskim vedstvom prof. dr. sc. Prof. Ivanka St.Prof. Dr. Ivanka Stričević.论文答辩在 Sveučilišt' u Zadru 2021. godine 举行。
{"title":"Studentska perspektiva uloge knjižničara u procesu traženja informacija","authors":"Dora Rubinić","doi":"10.30754/vbh.67.2.1194","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1194","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je dobiti dublji uvid u fenomen pružanja pomoći studentima u traženju informacija iz perspektive studenata kao knjižničnih korisnika koji se knjižničarima obraćaju za pomoć pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija.\u0000Pristup/metodologija. Prikazani su rezultati istraživanja provedenog metodom polustrukturiranog intervjua s 20 studenata prijediplomskih i diplomskih studija s pet hrvatskih sveučilišta. Fokus je na fenomenu pomoći u traženju informacija koji se promatra iz studentske perspektive koristeći primarno fenomenografiju kao istraživački pristup. Osim studentskog doživljaja pomoći u traženju informacija, istražuje se studentska perspektiva važnosti procesa traženja, očekivanja od pomoći knjižničara te poteškoće s\u0000\u0000\u0000\u0000 \u0000\u0000\u0000 \u0000 \u0000\u0000\u0000\u0000 kojima se studenti susreću pri traženju informacija. Navedene perspektive čine kontekst koji je važan za razumijevanje fenomena pomoći u procesu traženja informacija.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti prepoznaju važnost procesa traženja informacija te smatraju da tražeći informacije usvajaju nova znanja i vještine. Od knjižničara očekuju širok spektar pomoći – od pomoći vezane za izvore (upućivanje na izvore i relevantne radove) do pomoći vezane uz sam proces traženja informacija (poučavanje i savjetovanje pri traženju informacija). Pomoć knjižničara doživljavaju kao: (1) potporu u traženju, (2) otkrivanje (korisnih) radova, (3) „instant“ pomoć u traženju i (4) olakšavanje traženja. U radu se, nakon uvida u teorijska polazišta, predstavljaju dobivene kategorije percepcija i doživljaja studenata.\u0000Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija, kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u sveučilišnim i drugim visokoškolskim knjižnicama.\u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi uvid u percepcije i očekivanja studenata od pomoći knjižničara u procesu traženja informacija i načina doživljaja takve pomoći, koje u kontekstu hrvatskih visokoškolskih i sveučilišnoj knjižnica nije dosad provedeno. Kategorije dobivene ovim istraživanjem otvaraju prostor za daljnje proučavanje studentskih perspektiva fenomena pomoći knjižničara u procesu traženja informacija, kao i općenito usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa.\u0000Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom „Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: Modaliteti sudjelovanja knjižničara“ pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"101 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141820709","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada razložiti načine djelovanja Središnjeg odjela struke i publicistike Gradske knjižnice Rijeka u rješavanju složenih informacijskih zahtjeva korisnika te dobiti uvid u zadovoljstvo korisnika ponuđenom uslugom. Metodologija. Pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika uslugom složenog pretraživanja informacijskih upita provedeno je metodom ankete. Za anketiranje se koristio online anketni upitnik (Google obrazac), a provedeno je od 19. rujna do 17. listopada 2022. godine. Istraživanje je obuhvatilo 52 ili 60 % korisnika složenog informacijskog pretraživanja. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da su korisnici zadovoljni dobivenom uslugom složenog informacijskog pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka. Također su ukazali na različita očekivanja različitih tipova korisnika jedne narodne knjižnice s obzirom na svrhu informacijskog pretraživanja i potrebu individualnog pristupa svakom korisniku. Uočljiva je i promjena u korisničkom poznavanju informacijskih izvora te potreba stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Društvena korisnost. Način rada na složenim informacijskim pretraživanjima narodnih knjižnica nije usustavljen, pa je ovaj rad pokazatelj specifičnosti načina rada Gradske knjižnice Rijeka. Rad može biti smjernica drugim narodnim knjižnicama kako pretraživati složene informacije, a i samoj Gradskoj knjižnici Rijeka može poslužiti kao korektiv u onome što bi valjalo unaprijediti.
目的。目的是解释里耶卡市图书馆图书馆结构和出版中央部在解决用户复杂信息需求方面的工作方式,并深入了解用户对所提供服务的满意度。用户对复杂信息提升服务的满意度试点调查采用调查法进行。调查使用在线调查工具(谷歌表格),调查时间为 2022 年 6 月 19 日至 11 月 17 日。52%或 60%的复合信息调查受访者使用了该调查。调查结果显示,用户对里耶卡格拉德图书馆的综合信息服务感到满意。Također su ukazali na različita očekivanja različitih tipova korisnika jedne narodne knjižnice s obzirom na svrhu informacijskog pretraživanja i potreb need individunog pristupa svakom korisniku.Društvena korisnost.国家图书馆解决复杂信息问题的工作方式尚未确立,但这是里耶卡市图书馆工作方式特殊性的一个指标。Rad može biti smerjennica innego narodnim knjižnicama kako pretraživati složene informaciją, a i samoj Gradskoje knjižnici Rijeka može poslužiti kao korektiv u onome što bi valjalo unaprijediti.
{"title":"Složena informacijska pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka – anketno pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika","authors":"Jelena Stipetić Šušak, Maja Čabrijan","doi":"10.30754/vbh.67.2.1192","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1192","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada razložiti načine djelovanja Središnjeg odjela struke i publicistike Gradske knjižnice Rijeka u rješavanju složenih informacijskih zahtjeva korisnika te dobiti uvid u zadovoljstvo korisnika ponuđenom uslugom.\u0000Metodologija. Pilot-istraživanje zadovoljstva korisnika uslugom složenog pretraživanja informacijskih upita provedeno je metodom ankete. Za anketiranje se koristio online anketni upitnik (Google obrazac), a provedeno je od 19. rujna do 17. listopada 2022. godine. Istraživanje je obuhvatilo 52 ili 60 % korisnika složenog informacijskog pretraživanja.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da su korisnici zadovoljni dobivenom uslugom složenog informacijskog pretraživanja u Gradskoj knjižnici Rijeka. Također su ukazali na različita očekivanja različitih tipova korisnika jedne narodne knjižnice s obzirom na svrhu informacijskog pretraživanja i potrebu individualnog pristupa svakom korisniku. Uočljiva je i promjena u korisničkom poznavanju informacijskih izvora te potreba stalnog stručnog usavršavanja knjižničara u tom području.\u0000Društvena korisnost. Način rada na složenim informacijskim pretraživanjima narodnih knjižnica nije usustavljen, pa je ovaj rad pokazatelj specifičnosti načina rada Gradske knjižnice Rijeka. Rad može biti smjernica drugim narodnim knjižnicama kako pretraživati složene informacije, a i samoj Gradskoj knjižnici Rijeka može poslužiti kao korektiv u onome što bi valjalo unaprijediti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"123 20","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141821899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovoga rada opisati platformu Zoom i njezino uvođenje u poslovanje Knjižnica grada Zagreba (u nastavku KGZ-a) te prikazati evaluaciju korištenja te digitalne platforme. Pristup/metodologija/dizajn. U radu je korištena istraživačka metoda anketiranja te prikaz službenih podataka. Anketom je ispitano korištenje platforme Zoom od strane djelatnika KGZ-a, a službeni podaci o upotrebi pokazali su učestalost korištenja te knjižnične usluge na daljinu. Rezultati. Rezultati istraživanja potvrđuju postavljenu hipotezu da je platforma Zoom koristan i jednostavan alat za provođenje programa na daljinu, ali da unatoč jednostavnosti korištenja djelatnici nailaze na određene poteškoće te je potrebna dodatna edukacija za veći broj djelatnika KGZ-a. Rezultati su također pokazali da djelatnici koriste platformu Zoom najviše za prisustvovanje događanjima za knjižničare, u manjoj mjeri za organiziranje i vođenje događanja za korisnike. Ograničenja. Dobiveni rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika jer istraživanju nisu pristupili djelatnici svih knjižnica iz mreže KGZ-a. Unatoč tome, rezultati se mogu poopćiti na ukupnu ciljnu populaciju djelatnika KGZ-a jer su anketi pristupili djelatnici iz više od 50 % lokacija, pa rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj u kojem smjeru treba djelovati kako bi se poboljšalo korištenje platforme Zoom u poslovanju KGZ-a. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu se koristiti za unaprjeđenje pružanja usluga na daljinu u KGZ-u te za prenošenje iskustava u drugim narodnim knjižnicama koje su uvele digitalnu platformu Zoom u svoje poslovanje. Originalnost/vrijednost. U ovome su radu prikazani originalni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo djelatnike KGZ-a te su korišteni službeni podaci o korištenju licence Zoom. Vrijednost rada jest u prikazu dobre prakse glede organizacije poslovanja i koordinacije pri uvođenju novih alata u svakodnevnom radu.
目的。本文旨在介绍 Zoom 平台及其在萨格勒布图书馆(KGZ 环境)运作中的实施情况,并对该数字平台的使用情况进行评估。建议以调查方法和服务数据显示为基础。Anketom je ispitano korištenje platforme Zoom od strane djelatnika KGZ-a, a službeni podaci o upotrebi pokazali su učistalost korištenja te bibliotekčne usluguge na dalinu.Rezultati.该平台是一个用于在全国范围内开展教育项目的 Zoom koristan 和 jednostavan alat 平台,同时也是一个用于在全国范围内开展教育项目的统一平台。从实践中获得的结果是有限的。由于并不是 KGZ 网络中所有图书馆的成员都能访问这项工作,因此从这项工作中获得的结果受到用户数量的限制。由于用户数量的限制,从练习中获得的结果是有限的,因为练习并不是由 KGZ 网络中的所有图书馆成员访问的。我们的研究成果将被用于在 KGZ-u 网站上对使用 Zoom 数字平台的制药公司的产品进行测试。原创性/独特性。本网站将提供 Zoom 许可的原创内容。Vrijednost rada jest u prikazu dobre praksu glede organizacijos biznesu i koordincije pri uvođenju nowych alata u svakodnevnom radu.
{"title":"Uvođenje platforme ZOOM u Knjižnice grada Zagreba","authors":"Mihael Bily, Aleksandra Cvitković, Tito Kliska","doi":"10.30754/vbh.66.3.1129","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1129","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada opisati platformu Zoom i njezino uvođenje u poslovanje Knjižnica grada Zagreba (u nastavku KGZ-a) te prikazati evaluaciju korištenja te digitalne platforme.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu je korištena istraživačka metoda anketiranja te prikaz službenih podataka. Anketom je ispitano korištenje platforme Zoom od strane djelatnika KGZ-a, a službeni podaci o upotrebi pokazali su učestalost korištenja te knjižnične usluge na daljinu.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja potvrđuju postavljenu hipotezu da je platforma Zoom koristan i jednostavan alat za provođenje programa na daljinu, ali da unatoč jednostavnosti korištenja djelatnici nailaze na određene poteškoće te je potrebna dodatna edukacija za veći broj djelatnika KGZ-a. Rezultati su također pokazali da djelatnici koriste platformu Zoom najviše za prisustvovanje događanjima za knjižničare, u manjoj mjeri za organiziranje i vođenje događanja za korisnike.\u0000Ograničenja. Dobiveni rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika jer istraživanju nisu pristupili djelatnici svih knjižnica iz mreže KGZ-a. Unatoč tome, rezultati se mogu poopćiti na ukupnu ciljnu populaciju djelatnika KGZ-a jer su anketi pristupili djelatnici iz više od 50 % lokacija, pa rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj u kojem smjeru treba djelovati kako bi se poboljšalo korištenje platforme Zoom u poslovanju KGZ-a.\u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu se koristiti za unaprjeđenje pružanja usluga na daljinu u KGZ-u te za prenošenje iskustava u drugim narodnim knjižnicama koje su uvele digitalnu platformu Zoom u svoje poslovanje.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovome su radu prikazani originalni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo djelatnike KGZ-a te su korišteni službeni podaci o korištenju licence Zoom. Vrijednost rada jest u prikazu dobre prakse glede organizacije poslovanja i koordinacije pri uvođenju novih alata u svakodnevnom radu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"42 16","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950001","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. U knjižnici koja je velika po broju zaposlenih i fondu, a složena po broju radnih procesa i aktivnosti koje se u njoj obavljaju, potrebno je omogućiti učinkovito upravljanje procesima. Jedan od ključnih preduvjeta za to jest ispravno i ažurno izvještavanje o radu. Povjerenstvo za uvođenje promjena u kvartalnom izvještavanju djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) imalo je dvostruku zadaću: kao prvo izraditi novu shemu vrednovanja učinkovitosti rada djelatnika kroz kvartalno izvještavanje o radu djelatnika u NSK, a kao drugo normirati poslove ustrojenih radnih mjesta na razini jedinice rada i vremena potrebnog za izvršenje jedinice rada. Pristup/metodologija/dizajn. Za obavljanje zadatka osmišljen je inovativni metodološki okvir za novi model kvartalnog izvještavanja. Metodološki je postupak uključio analizu dotadašnjeg sustava izvještavanja, analizu dokumenata knjižničarske struke (smjernice i standarde), analizu dostupnih rješenja dobre prakse iz drugih knjižnica te vlastito osmišljavanje novog modela izvještavanja. Nakon izrade novog modela, on je testiran te je provedena edukacija djelatnika prije početka službenog izvještavanja. Rezultati. Rezultati provedenih analiza pokazali su da dotadašnji sustav nije zadovoljavao potrebe djelatnika ni rukovodstva NSK-a. Naime iz analiza proizlazi da postojeće smjernice i standardi knjižničarske struke ne mogu odgovoriti ovom specifičnom zadatku. S druge strane Povjerenstvu nisu bila u očekivanoj mjeri dostupna rješenja dobrih praksi drugih knjižnica. Stoga je izrađen nov inovativni model sustava izvještavanja djelatnika velike knjižnice koji je uspio realnije nego prije prikazati rad svakog djelatnika NSK-a. Praktična primjena. Opisani model izvještavanja o radu djelatnika NSK-a primijenjen je u praksi u testnoj fazi. Tako novi model sustava izvještavanja poslužio je kao polazište za realnije izvještavanje o radu svakog djelatnika NSK-a, a analogno tome i djelatnika svake velike i složene knjižnice. Originalnost/vrijednost. U ovom radu prikazuje se model izvještavanja o radu djelatnika velike knjižnice čija je originalna vrijednost u tome da je izrađen prema potpuno vlastitoj metodologiji za definiranje parametara izvještavanja. Posebna je vrijednost da je model primjenjiv za bilo koju vrstu velike knjižnice koja ima diversificirane procese i aktivnosti te čiji djelatnici obavljaju specijalizirane poslove. Uvođenjem inovativnih parametara kao što je stupnjevanje složenosti posla moguće je mnogo lakše opisati realne poslove koje djelatnici mogu prepoznati kao svoje. To dovodi do preciznijeg i realnijeg izvještavanja o radu, što je osnova za bolje upravljanje radnim procesima.
目标。如果你想在你的电脑上安装软件,或在你的电脑上运行程序和操作,你就需要在程序上提高效率。Jedan od ključnih preduvjeta za to jest ispravno i ažurno izvještavanje o radu.在萨格勒布国家科学图书馆(NSK)工作人员季度绩效评估中引入晋升机制的委员会肩负着双重任务:首先,通过对萨格勒布国家科学图书馆工作人员的季度绩效评估,建立一套新的绩效评估方案;其次,根据图书馆工作人员的绩效以及图书馆工作人员绩效所需的时间,将萨格勒布国家科学图书馆工作人员的绩效正常化。方法/方法学/设计。为实现这一目标,我们设计了一个新的季度报告模式的创新方法框架。metodologški je postupak uključio analizu dotadašnjeg sustava izvještavanja, analizu dokumenata bibliotekničarske struke (smjernice i standarde), analizu dostupnih rješenja dobre prakse iz drugih knjižnica te vlastito osmišljavanje novog modelila izvještavanja.对新模式进行了测试,并在服务开始时对工作人员进行了教育。分析结果表明,目前的系统不能满足员工和 NSC 管理层的需求。Naime iz analiza proizlazi da postojeće smějernice i standardi bibliotekničarske struke ne mogu odgovoriti ovom specifičnom zadatku.在波杰伦斯泰因河畔,我们可以从药物学的角度对其进行研究。我们的书库是一个新的创新模式,它可以帮助读者了解 NSK-a.Praktična primjena 书库的真实情况。所描述的 NSK 对图书馆工作人员的建议模式在测试阶段得到了实际应用。Tako novi modeli sustava izvještavanja poslužio je kao polazište za realnije izvještavanje o radu svakog djelatnika NSK-a, a analogno tome i djelatnika svake velike i složene bibliotek.Originnost/vrijednost.在这一领域中,我们采用最先进的方法来确定书库的参数。因此,我们必须首先建立一个模型,以便对不同的业务流程和业务活动进行具体分析。通过引入业务复杂性缩放等创新参数,可以更容易地描述成员可以识别为自己的真实业务。通过引入业务复杂度缩放等创新参数,可以更轻松地描述成员可以识别为自身业务的真实业务。
{"title":"Definiranje parametara izvještavanja o radnom učinku djelatnika u velikoj knjižnici – studija slučaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice","authors":"I. Tokić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1070","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1070","url":null,"abstract":"Cilj. U knjižnici koja je velika po broju zaposlenih i fondu, a složena po broju radnih procesa i aktivnosti koje se u njoj obavljaju, potrebno je omogućiti učinkovito upravljanje procesima. Jedan od ključnih preduvjeta za to jest ispravno i ažurno izvještavanje o radu. Povjerenstvo za uvođenje promjena u kvartalnom izvještavanju djelatnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (NSK) imalo je dvostruku zadaću: kao prvo izraditi novu shemu vrednovanja učinkovitosti rada djelatnika kroz kvartalno izvještavanje o radu djelatnika u NSK, a kao drugo normirati poslove ustrojenih radnih mjesta na razini jedinice rada i vremena potrebnog za izvršenje jedinice rada.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za obavljanje zadatka osmišljen je inovativni metodološki okvir za novi model kvartalnog izvještavanja. Metodološki je postupak uključio analizu dotadašnjeg sustava izvještavanja, analizu dokumenata knjižničarske struke (smjernice i standarde), analizu dostupnih rješenja dobre prakse iz drugih knjižnica te vlastito osmišljavanje novog modela izvještavanja. Nakon izrade novog modela, on je testiran te je provedena edukacija djelatnika prije početka službenog izvještavanja.\u0000Rezultati. Rezultati provedenih analiza pokazali su da dotadašnji sustav nije zadovoljavao potrebe djelatnika ni rukovodstva NSK-a. Naime iz analiza proizlazi da postojeće smjernice i standardi knjižničarske struke ne mogu odgovoriti ovom specifičnom zadatku. S druge strane Povjerenstvu nisu bila u očekivanoj mjeri dostupna rješenja dobrih praksi drugih knjižnica. Stoga je izrađen nov inovativni model sustava izvještavanja djelatnika velike knjižnice koji je uspio realnije nego prije prikazati rad svakog djelatnika NSK-a.\u0000Praktična primjena. Opisani model izvještavanja o radu djelatnika NSK-a primijenjen je u praksi u testnoj fazi. Tako novi model sustava izvještavanja poslužio je kao polazište za realnije izvještavanje o radu svakog djelatnika NSK-a, a analogno tome i djelatnika svake velike i složene knjižnice.\u0000Originalnost/vrijednost. U ovom radu prikazuje se model izvještavanja o radu djelatnika velike knjižnice čija je originalna vrijednost u tome da je izrađen prema potpuno vlastitoj metodologiji za definiranje parametara izvještavanja. Posebna je vrijednost da je model primjenjiv za bilo koju vrstu velike knjižnice koja ima diversificirane procese i aktivnosti te čiji djelatnici obavljaju specijalizirane poslove. Uvođenjem inovativnih parametara kao što je stupnjevanje složenosti posla moguće je mnogo lakše opisati realne poslove koje djelatnici mogu prepoznati kao svoje. To dovodi do preciznijeg i realnijeg izvještavanja o radu, što je osnova za bolje upravljanje radnim procesima.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"38 23","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138948786","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu. Pristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama. Originalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.
目的。本文是克罗地亚科学财政部资助的科学项目 "1927 年至 20 世纪 50 年代克罗地亚的唱片业"(以下简称 "DISKOGRAF")的成果。在克罗地亚科学财政部资助的 "DISKOGRAF "项目中,我们将对克罗地亚的历史文化进行分析。在收集文献资料的过程中,我们可以从书目中获取相关的信息,也可以从其他的文献资料中获取相关的信息,还可以从其他的文献资料中获取相关的信息。首先,我们将提供关于产品的磁盘图片信息,以及关于合作项目、作者评论、优先项目和技术的信息。 我们还将为您提供相关的信息价值,以帮助您更好地了解我们的产品和服务。本网站的所有内容均由作者本人、媒体、政府机构(政府部门、社会团体和博物馆)、私人机构提供。第二次世界大战后的沙龙、咖啡馆、电影院和舞厅中使用和饮用的纸币已失去其价值,如今已成为一种对立的权利。从历史、社会学、艺术和视觉角度来看,这两种媒体作为信息来源的重要性是无法想象的,因此应优先将其数字化。Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitnih produkta za širu publiku.
{"title":"Odsviraj mi to doma","authors":"Željka Radovinović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1109","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1109","url":null,"abstract":"Cilj. Tekst koji slijedi prikaz je rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta „Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih“ (u daljnjem tekstu „DISKOGRAF“), koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta, predstavit će se rezultati analize aspekata ulančanosti industrije zvučnih snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihova zastupljenost u domaćem notnom izdavaštvu.\u0000Pristup/metodologija. Kako dokumentacija izdavačkih tvrtki nota i gramofonskih ploča, kao i potpuna bibliografija notnih izdanja, odnosno diskografija iz zadanog razdoblja ne postoje, uspoređuju se informacije nastale na temelju trenutno dostupnih podataka istraživanja u tijeku. Primjerima se ukazuje na informacije o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja koje nose tiskane note, od podataka o kooperativnoj trgovini, nositeljima autorskih prava, prijevodima pjesama i notnome tekstu. Dodatna informacijska kvaliteta tiskanih nota prisutna je u likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutima na publikacijama.\u0000Originalnost/vrijednost. Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara. Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, kavanama, kinima i plesnjacima u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme također postale pravom rijetkošću. Vrijednost istraživanja obaju medija kao svjedoka povijesnog razdoblja, s historijskog, sociološkog, glazbenog i likovnog stajališta nesumnjiva je te bi ih trebalo uvrstiti u prioritete za digitalizaciju. Njihova bi kompatibilnost omogućila ulančavanje u paralelnu prezentaciju zvuka i notne slike, što bi svakako doprinijelo atraktivnosti digitalnih proizvoda za širu publiku.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"82 9","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138952762","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj ovoga rada jest analizirati i istražiti citatnu aktivnost publiciranih radova Vjesnika bibliotekara Hrvatske unutar baze Scopus u kojoj je časopis indeksiran i baze WoSCC u kojoj nije indeksiran, ali u kojoj su njegovi radovi citirani. Metodologija. Istraživanje je provedeno primjenom citatnih alata i pokazatelja unutar navedenih baza, s naglaskom na citatne pokazatelje baze Scopus (CiteScore, SJR, SNIP). Citati neindeksiranih radova praćeni su korištenjem alata Secondary documents u Scopusu, odnosno Cited references u WoSCC-u. Oba alata evidentiraju citate članaka Vjesnika od 1950. godine nadalje. Rezultati. Od 2009. do 2022. ukupno je u Scopusu indeksirano 563 članaka Vjesnika i njih 226 ostvarilo je 455 citata. Distribucija citata prema godinama pokazuje uzlazni trend. Od 2016. godine Vjesnik je čvrsto pozicioniran u trećoj kvartili (Q3) unutar svog predmetnog područja, a h-indeks za 2021. godinu iznosi 6. Poziciju Vjesnika podržava i CiteScore pokazatelj s višegodišnjim ulaznim trendom. Neindeksiranih radova Vjesnika u Scopusu ima 332 i ostvarili su ukupno 529 citata. Među časopisima uključenim u Scopus i WoSCC koji su najmanje dva puta citirali Vjesnik, zamjetan je broj stranih časopisa. U WoSCC-u pronalazimo ukupno 213 citiranih radova iz Vjesnika koji su ostvarili 271 citat. Raspodjela citata prema godinama također pokazuje uzlazni trend. Ograničenja. Analiza je ograničena na dvije bibliografske i citatne baze te nije zahvatila časopise i publikacije u kojima su citirani radovi Vjesnika, a koji nisu indeksirani u navedenim bazama. Originalnost/vrijednost. Rad donosi vrijedne rezultate i spoznaje o ostvarenim citatima, najcitiranijim radovima i općenito statusu časopisa unutar baza Scopus i WoSCC.
目的本文旨在分析和评估《Vjesnika bibliotekara Hrvatska》上发表的文章的被引活动,包括该期刊在 Scopus 数据库中的被引情况,以及在 WoSCC 数据库中的被引情况(该期刊未被该数据库收录,但其文章在该数据库中被引用)。在 Scopus(CiteScore、SJR、SNIP)引文数据库中,首先检索被引文献和被引文献。 在 Scopus 中检索二次文献,在 WoSCC 中检索引用文献。Both alata evidentiraju citate članaka Vjesnika od 1950. godine dále.Rezultati.从 2009 年到 2022 年,共有 563 篇 Vjesnik 文章被 Scopus 索引,其中 226 篇包含 455 次引用。被引频次分布呈上升趋势。自 2016 年以来,Vjesnik 已在第 3 季度(Q3)被广泛引用,并在 2021 年达到最高值。 Poziciju Vjesnika podržava i CiteScore pokazatelj s višegodišnjim ulaznim trendom.在 Scopusu 上,《Vjesnika》的新引用量为 332,被引用量为 529。在 Scopus 和 WoSCC 中,Vjesnik 被广泛引用。在 WoSCC 中,我们发现 Vjesnik 共有 213 篇文章被引用,其中产生了 271 次引用。按年份分列的引用率也呈下降趋势。Analiza je ograničena na dvije bibliografske i citatne baze te nije zahvatila časopise i publikacije u kojima su citirani radovi Vjesnika, a koji nisu indexirani u navedenim bazama.Originalnost/vrijednost.本刊物已在 Scopus 和 WoSCC 期刊上发表。
{"title":"Citatna analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske prema pokazateljima bibliografskih i citatnih baza Scopus i WoSCC: 1950. – 2022.","authors":"Martina Čuljak","doi":"10.30754/vbh.66.3.1062","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1062","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovoga rada jest analizirati i istražiti citatnu aktivnost publiciranih radova Vjesnika bibliotekara Hrvatske unutar baze Scopus u kojoj je časopis indeksiran i baze WoSCC u kojoj nije indeksiran, ali u kojoj su njegovi radovi citirani.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno primjenom citatnih alata i pokazatelja unutar navedenih baza, s naglaskom na citatne pokazatelje baze Scopus (CiteScore, SJR, SNIP). Citati neindeksiranih radova praćeni su korištenjem alata Secondary documents u Scopusu, odnosno Cited references u WoSCC-u. Oba alata evidentiraju citate članaka Vjesnika od 1950. godine nadalje.\u0000Rezultati. Od 2009. do 2022. ukupno je u Scopusu indeksirano 563 članaka Vjesnika i njih 226 ostvarilo je 455 citata. Distribucija citata prema godinama pokazuje uzlazni trend. Od 2016. godine Vjesnik je čvrsto pozicioniran u trećoj kvartili (Q3) unutar svog predmetnog područja, a h-indeks za 2021. godinu iznosi 6. Poziciju Vjesnika podržava i CiteScore pokazatelj s višegodišnjim ulaznim trendom. Neindeksiranih radova Vjesnika u Scopusu ima 332 i ostvarili su ukupno 529 citata. Među časopisima uključenim u Scopus i WoSCC koji su najmanje dva puta citirali Vjesnik, zamjetan je broj stranih časopisa. U WoSCC-u pronalazimo ukupno 213 citiranih radova iz Vjesnika koji su ostvarili 271 citat. Raspodjela citata prema godinama također pokazuje uzlazni trend.\u0000Ograničenja. Analiza je ograničena na dvije bibliografske i citatne baze te nije zahvatila časopise i publikacije u kojima su citirani radovi Vjesnika, a koji nisu indeksirani u navedenim bazama.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi vrijedne rezultate i spoznaje o ostvarenim citatima, najcitiranijim radovima i općenito statusu časopisa unutar baza Scopus i WoSCC.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"57 5","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949678","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Svjetlana Ciglar, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić
Cilj. Cilj je rada ukazati na značajno mjesto Galerije VN, Knjižnice grada Zagreba kako unutar narodnih knjižnica i njihovih progresivnih usmjerenja tako i unutar doprinosa razvoju suvremene vizualne umjetnosti u Hrvatskoj u proteklih pedeset godina. Pristup/metodologija. Provedeno je istraživanje i analiza pisanih dokumenata i primarnih publikacija o Galeriji VN kako bi se pružio povijesni uvid u njezin nastanak i izgradnju te obim izlagačke djelatnosti na području suvremene umjetnosti od 1972. do 2022. godine. Metodom prebrojavanja dobiven je kvantitativni uvid u razne aspekte izlaganja. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da kvalitetu izložbenog programa osiguravaju stručni voditelji/ice i članovi/ce Stručnog savjeta Galerije, dok kvalitetu interpretacije umjetničkih djela i projekata uspostavljaju kompetentni autori/ce predgovora izložbi. Kvalitativna analiza ukazuje da je Galerija VN izrazito vitalni izlagački prostor koji potiče domaću umjetničku produkciju. Programom Galerije VN narodne su knjižnice u polustoljetnom razdoblju omogućile besplatan, kontinuiran i bogat uvid u suvremenu umjetnost mlade generacije najširoj publici. Ograničenja. Korišteni podaci nastali su na temelju opsežne arhive pisanih i objavljenih dokumenata, no ne uključuju izložbe o kojima ne postoji pisani trag. Društveni značaj. Slučaj Galerije VN pokazuje da knjižnice mogu imati izuzetnu važnost za demokratizaciju suvremene umjetnosti i kulture, čineći je dostupnom širokom krugu svojih korisnika, i to upravo u kontekstu dugotrajnog kontinuiranog profesionalnog djelovanja na tom polju. Multifunkcionalnost, odnosno hibridnost prostora doprinosi kako razvijanju društvene osjetljivosti kroz suvremenu umjetnost tako i širenju publike izlaganjem ne nužno zainteresiranih građana umjetnosti. Originalnost/vrijednost. Posrijedi je rad u kojem se prvi put detaljno kvantitativno analiziraju pojedini aspekti izlagačke aktivnosti u Galeriji VN. Njegova originalnost je i u pristupu istraživanju veza između knjižnica i suvremene vizualne umjetnosti, a posebno u kontekstualiziranju uspješne i etablirane izlagačke prakse Galerije VN unutar narodnih knjižnica i njezina doprinosa suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj.
目的。目的是指出萨格勒布图书馆 VN 画廊作为国家图书馆及其进步方向的佼佼者,以及过去五十年来对克罗地亚现代视觉艺术发展所做贡献的佼佼者的独特地位。Provedeno je istraživanje i analiza pisanih dokumenata i primarnih publikacija o Galerija VN kako bi pružio povijesni uvid u jejzin originak i izgradnju te obim izlagačke djelatnosti na području suvremene umjetnosti od 1972. do 2022. godine.筛选方法提供了对实施工作各个方面的定量洞察。研究结果表明,展览计划的质量得到了画廊结构领导和结构委员会成员的保证,而对作品和项目的解释质量则通过展览前言的称职作者得到了提高。定性分析显示,VN 画廊是一个具有鲜明生命力的展览空间,是国内艺术创作的源泉。战后国家图书馆画廊的计划使最广大的观众能够广泛、持续、丰富地欣赏到年轻一代的当代艺术。国家图书馆美术馆在战后时期为年轻一代的当代艺术提供了广泛、持续和丰富的视角。VN 画廊的案例表明,图书馆对于当代艺术和文化的民主化具有重要意义,可以为广大用户所使用,这也是在该领域长期、持续的专业工作的背景下实现的。多功能性、开放性和混合性是当代艺术和文化民主化的重要组成部分,可为广大用户所用,这也是该领域持久和持续的专业工作的一部分。Posrijedi je rad u kojem se prvi put detaljno quantativno analiziraju pojedini aspekty izlagačke aktivnosti u Galeriji VN.该书的独创性还体现在处理图书馆与当代视觉艺术之间关系的方法上,特别是对 VN 画廊和其他国家图书馆成功而成熟的展览实践及其对克罗地亚当代艺术的贡献进行了背景分析。
{"title":"Suvremena vizualna umjetnost unutar knjižnica","authors":"Svjetlana Ciglar, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić","doi":"10.30754/vbh.66.3.1082","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1082","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada ukazati na značajno mjesto Galerije VN, Knjižnice grada Zagreba kako unutar narodnih knjižnica i njihovih progresivnih usmjerenja tako i unutar doprinosa razvoju suvremene vizualne umjetnosti u Hrvatskoj u proteklih pedeset godina.\u0000Pristup/metodologija. Provedeno je istraživanje i analiza pisanih dokumenata i primarnih publikacija o Galeriji VN kako bi se pružio povijesni uvid u njezin nastanak i izgradnju te obim izlagačke djelatnosti na području suvremene umjetnosti od 1972. do 2022. godine. Metodom prebrojavanja dobiven je kvantitativni uvid u razne aspekte izlaganja.\u0000Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da kvalitetu izložbenog programa osiguravaju stručni voditelji/ice i članovi/ce Stručnog savjeta Galerije, dok kvalitetu interpretacije umjetničkih djela i projekata uspostavljaju kompetentni autori/ce predgovora izložbi. Kvalitativna analiza ukazuje da je Galerija VN izrazito vitalni izlagački prostor koji potiče domaću umjetničku produkciju. Programom Galerije VN narodne su knjižnice u polustoljetnom razdoblju omogućile besplatan, kontinuiran i bogat uvid u suvremenu umjetnost mlade generacije najširoj publici.\u0000Ograničenja. Korišteni podaci nastali su na temelju opsežne arhive pisanih i objavljenih dokumenata, no ne uključuju izložbe o kojima ne postoji pisani trag.\u0000Društveni značaj. Slučaj Galerije VN pokazuje da knjižnice mogu imati izuzetnu važnost za demokratizaciju suvremene umjetnosti i kulture, čineći je dostupnom širokom krugu svojih korisnika, i to upravo u kontekstu dugotrajnog kontinuiranog profesionalnog djelovanja na tom polju. Multifunkcionalnost, odnosno hibridnost prostora doprinosi kako razvijanju društvene osjetljivosti kroz suvremenu umjetnost tako i širenju publike izlaganjem ne nužno zainteresiranih građana umjetnosti.\u0000Originalnost/vrijednost. Posrijedi je rad u kojem se prvi put detaljno kvantitativno analiziraju pojedini aspekti izlagačke aktivnosti u Galeriji VN. Njegova originalnost je i u pristupu istraživanju veza između knjižnica i suvremene vizualne umjetnosti, a posebno u kontekstualiziranju uspješne i etablirane izlagačke prakse Galerije VN unutar narodnih knjižnica i njezina doprinosa suvremenoj umjetnosti u Hrvatskoj.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"61 38","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138950519","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Abstract Purpose. The use of educational videos in higher education is progressively widespread among professors and students. Numerous digital platforms worldwide provide publicly available educational videos. This study investigates the perceptions of LIS students in three countries: Bosnia and Herzegovina, Croatia, and Spain, specifically focusing on their search for educational videos on YouTube. Additionally, it examines their habits, motivations, and reasons for searching educational videos in relation to their studies. Methodology. In this study, the authors employed the focus group technique. Two focus groups were conducted in Bosnia and Herzegovina, one in Croatia, and two in Spain. The sample consisted of LIS students selected through convenience sampling. The age range of the students was approximately 19 to 25 years old. Limitations. This study has a few limitations. One of the limitations is that some students had to communicate in English, which is not their native language. While they were quite fluent, it is possible that some nuances in the interaction may have been missed. Results. The results show that LIS students have similar motivations for searching for educational videos, such as improving their knowledge and having more or new information than what is provided in class. However, there are differences in the way they consume educational videos. The number of videos available in their native language generates a different cultural approach, as well as the use of different strategies for searching for educational videos. Originality/value. This study examines the variations in information behaviour regarding the use of educational videos on YouTube among LIS students from different countries, highlighting the contrasting contexts.
{"title":"Exploring Information Behaviour: A Cross-Cultural Analysis of Educational Video Consumption among LIS Students in Three Countries","authors":"Juan-José Boté-Vericad, Julià Minguillón, Emina Adilović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1126","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1126","url":null,"abstract":"Abstract \u0000Purpose. The use of educational videos in higher education is progressively widespread among professors and students. Numerous digital platforms worldwide provide publicly available educational videos. This study investigates the perceptions of LIS students in three countries: Bosnia and Herzegovina, Croatia, and Spain, specifically focusing on their search for educational videos on YouTube. Additionally, it examines their habits, motivations, and reasons for searching educational videos in relation to their studies. \u0000Methodology. In this study, the authors employed the focus group technique. Two focus groups were conducted in Bosnia and Herzegovina, one in Croatia, and two in Spain. The sample consisted of LIS students selected through convenience sampling. The age range of the students was approximately 19 to 25 years old. \u0000Limitations. This study has a few limitations. One of the limitations is that some students had to communicate in English, which is not their native language. While they were quite fluent, it is possible that some nuances in the interaction may have been missed. \u0000Results. The results show that LIS students have similar motivations for searching for educational videos, such as improving their knowledge and having more or new information than what is provided in class. However, there are differences in the way they consume educational videos. The number of videos available in their native language generates a different cultural approach, as well as the use of different strategies for searching for educational videos. \u0000Originality/value. This study examines the variations in information behaviour regarding the use of educational videos on YouTube among LIS students from different countries, highlighting the contrasting contexts.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"48 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138949414","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj istraživanja bio je analizirati sličnosti i razlike u publikacijskim praksama autora iz društvenoga i humanističkoga područja u Republici Hrvatskoj s obzirom na područje znanosti u kojem djeluju i akademski status kojem pripadaju. Specifični ciljevi ovog rada bili su ispitati povezanost publikacijskih praksi i pritiska za objavljivanje te razlike među razlozima za objavljivanje radova kod autora iz društvenog i humanističkog područja te u odnosu na pripadnost različitom akademskom statusu. Metodologija. Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2021. godine. Anketnom upitniku pristupilo je 319 ispitanika iz društvenog i 292 ispitanika iz humanističkog područja znanosti u Republici Hrvatskoj u različitim akademskim zvanjima. Rezultati. Rezultati analize publikacijskih praksi pokazuju da ispitanici iz humanističkog područja više objavljuju uredničke knjige te poglavlja u knjigama, dok ispitanici iz društvenog područja objavljuju više radova u časopisima i zbornicima skupova. Ispitanici u višem akademskom statusu objavljuju sve vrste publikacija više od ispitanika u nižem akademskom statusu. Razlike u razlozima za objavljivanje nisu velike, ali u prosjeku su malo više izraženi intrinzični razlozi za objavljivanje radova kod ispitanika u humanističkom području: rado prihvaćaju nove znanstvene izazove i uživaju u istraživanju i pisanju. Autorima u obama područjima podjednako je važna afirmacija kao samostalnog znanstvenika. Ispitanicima u višem akademskom statusu nešto su važniji ekstrinzični razlozi objavljivanja radova: suradnici su na projektu u sklopu kojega se očekuje objavljivanje rezultata istraživanja te zbog mogućnosti financiranja budućih projekata. Razlog objavljivanja zbog povećanja plaće nešto je viši kod ispitanika nižeg akademskog statusa. Ispitanici višeg akademskog statusa percipiraju manji pritisak nego mlađi kolege. Prosječni percipirani pritisak za objavljivanje podjednak je kod ispitanika iz društvenog i humanističkog područja. Originalnost. Rad doprinosi razumijevanju publikacijskog ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja i u različitom akademskom statusu. Rezultati ovog istraživanja pridonose razumijevanju obrazaca i razloga za objavljivanje radova te uvidu u percipirani pritisak za objavljivanje radova zbog ispunjavanja uvjeta za napredovanje.
研究目的本研究旨在分析克罗地亚共和国社会和人文分领域作者在出版实践方面的异同,同时关注他们所从事的科学分领域及其所属的学术地位。本项研究的目的是了解克罗地亚共和国社会和人文亚领域作者在出版实践方面的差异,同时关注他们所从事的科学亚领域及其所属的学术地位。这项工作于 2021 年 8 月至 6 月进行。调查对象为克罗地亚共和国各学科的 319 名社会科学专业学生和 292 名人文科学专业学生。对出版实践的分析结果表明,人文科学分支学科的学生更多地编辑出版书籍和书籍中的章节,而社会科学分支学科的学生更多地在期刊和集体出版物上发表文章。在学术界,Ispitanici 发表的文章更多的是在期刊和集体出版物上发表。这就意味着,要想在人文科学领域取得成功,就必须要有一个明确的内在目标:在人文科学领域取得成功,必须要有一个明确的方向。在奥巴马政府的支持下,我们将继续致力于科学研究。在学术界的地位决定了我们的研究成果:在研究项目中,我们的研究成果将成为研究项目的基础。出版的原因是,学术地位较低的研究人员的工资涨幅较高。发表论文的原因是学术地位较低的研究人员工资增长较快。Prosječni percipirani tlakisak za objavljivanje podjednak je kod ispitanika iz društvenog i humanističkog područja.Originalnost.Rad doprinosi do understandiju razumicijcijskog ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja i u različitom akademskom statusu.这项研究的结果将有助于了解出版作品的形式和原因,并有助于了解通过使用晋升指南出版作品所感受到的压力。
{"title":"Publikacijske prakse autora iz društvenog i humanističkog područja u Republici Hrvatskoj","authors":"Nikolina Peša Pavlović","doi":"10.30754/vbh.66.3.1123","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.3.1123","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj istraživanja bio je analizirati sličnosti i razlike u publikacijskim praksama autora iz društvenoga i humanističkoga područja u Republici Hrvatskoj s obzirom na područje znanosti u kojem djeluju i akademski status kojem pripadaju. Specifični ciljevi ovog rada bili su ispitati povezanost publikacijskih praksi i pritiska za objavljivanje te razlike među razlozima za objavljivanje radova kod autora iz društvenog i humanističkog područja te u odnosu na pripadnost različitom akademskom statusu.\u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2021. godine. Anketnom upitniku pristupilo je 319 ispitanika iz društvenog i 292 ispitanika iz humanističkog područja znanosti u Republici Hrvatskoj u različitim akademskim zvanjima.\u0000Rezultati. Rezultati analize publikacijskih praksi pokazuju da ispitanici iz humanističkog područja više objavljuju uredničke knjige te poglavlja u knjigama, dok ispitanici iz društvenog područja objavljuju više radova u časopisima i zbornicima skupova. Ispitanici u višem akademskom statusu objavljuju sve vrste publikacija više od ispitanika u nižem akademskom statusu. Razlike u razlozima za objavljivanje nisu velike, ali u prosjeku su malo više izraženi intrinzični razlozi za objavljivanje radova kod ispitanika u humanističkom području: rado prihvaćaju nove znanstvene izazove i uživaju u istraživanju i pisanju. Autorima u obama područjima podjednako je važna afirmacija kao samostalnog znanstvenika. Ispitanicima u višem akademskom statusu nešto su važniji ekstrinzični razlozi objavljivanja radova: suradnici su na projektu u sklopu kojega se očekuje objavljivanje rezultata istraživanja te zbog mogućnosti financiranja budućih projekata. Razlog objavljivanja zbog povećanja plaće nešto je viši kod ispitanika nižeg akademskog statusa. Ispitanici višeg akademskog statusa percipiraju manji pritisak nego mlađi kolege. Prosječni percipirani pritisak za objavljivanje podjednak je kod ispitanika iz društvenog i humanističkog područja.\u0000Originalnost. Rad doprinosi razumijevanju publikacijskog ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja i u različitom akademskom statusu. Rezultati ovog istraživanja pridonose razumijevanju obrazaca i razloga za objavljivanje radova te uvidu u percipirani pritisak za objavljivanje radova zbog ispunjavanja uvjeta za napredovanje.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138948392","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}