Cilj. Cilj je rada prikazati važnost digitalizacije Zaštićenog fonda dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu te istaknuti izazove i kriterije odabira naslova za digitalizaciju dječje knjige s aspekta autorskog prava. Pristup. Rad donosi kratak povijesni pregled osnutka Zaštićenog fonda dječje knjige, razloge zbog kojih je uvršten u projekt digitalizacije starih i vrijednih knjiga Knjižnica grada Zagreba, „Digitalizirana zagrebačka baština“ te ističe probleme stjecanja prava iskorištavanja autorskih djela. Pojašnjeni su osnovni pojmovi autorskog prava koji su važni prilikom digitalizacije djela te iznesene novosti vezane za digitalizaciju u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. godine. Rezultati. U radu su predstavljeni rezultati digitalizacije Zaštićenog fonda dječje knjige u petnaestogodišnjem razdoblju uz cjelovitu bibliografiju digitaliziranih knjiga za djecu i mlade koje su digitalizirane u okviru projekta „Digitalizirana zagrebačka baština“ te su prikazani primjeri dobivanja prava iskorištavanja autorskog djela. Društveni značaj. Digitalizacija Zaštićenog fonda dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu, kao vrijedan segment hrvatske kulturne baštine, kroz projekt „Digitalizirana zagrebačka baština“ Knjižnica grada Zagreba dio je važnog društveno-kulturnog procesa zaštite i očuvanja starih i vrijednih knjiga te njihove lakše i brže dostupnosti široj javnosti. Originalnost/vrijednost. Rad pridonosi boljem razumijevanju važnosti digitalizacije starih i vrijednih knjiga, posebice dječjih knjiga. U radu se tumače osnovni elementi autorskog prava, što pridonosi lakšem pristupanju rješavanja pitanja autorskog prava pisaca i ilustratora koji su jednakovrijedni autori hrvatske dječje knjige.
目标这项工作的目的是展示克罗地亚中心儿童图书保护基金数字化的重要性，并强调在版权方面选择儿童图书数字化标题的挑战和标准。通道这项工作对婴儿图书保护基金的成立进行了简要的历史回顾，萨格勒布市图书馆的旧书和珍贵书籍数字化项目就是为该基金设立的，“数字化的萨格勒布花园”突出了版权行使权的挑战。2021年《版权及相关权利法》在对作品进行数字化和报告数字化时解释了版权的基本概念。年后果儿童保护基金在第十五年的数字化成果已体现在数字基层花园项目下为儿童和青少年数字化的整个数字化图书图书馆的工作中。“这些都是作者作品使用权的例子。社会意义。克罗地亚儿童图书中心儿童图书保护基金的数字化，通过“数字化萨格勒布花园”项目将其作为克罗地亚文化遗产的宝贵组成部分。”“萨格勒布图书馆是一个重要的社会和文化进程的一部分，旨在保护和保存古老而有价值的书籍，并使其更容易、更快地向公众开放。原始性/价值。它有助于更好地理解古老而有价值的书籍，尤其是儿童书籍数字化的重要性。它解释了版权的基本要素，这有助于更容易地获取。rješavanja pitanja autorskog prava pisaca i ilustora koji su jednakovrijedni autori hrvatske dječje knjige。
{"title":"Izazovi digitalizacije Zaštićenog fonda dječje knjige u svjetlu autorskog prava","authors":"Isabella Mauro, Annemari Štimac","doi":"10.30754/vbh.66.1.1047","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1047","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati važnost digitalizacije Zaštićenog fonda dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu te istaknuti izazove i kriterije odabira naslova za digitalizaciju dječje knjige s aspekta autorskog prava.\u0000Pristup. Rad donosi kratak povijesni pregled osnutka Zaštićenog fonda dječje knjige, razloge zbog kojih je uvršten u projekt digitalizacije starih i vrijednih knjiga Knjižnica grada Zagreba, „Digitalizirana zagrebačka baština“ te ističe probleme stjecanja prava iskorištavanja autorskih djela. Pojašnjeni su osnovni pojmovi autorskog prava koji su važni prilikom digitalizacije djela te iznesene novosti vezane za digitalizaciju u Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2021. godine.\u0000Rezultati. U radu su predstavljeni rezultati digitalizacije Zaštićenog fonda dječje knjige u petnaestogodišnjem razdoblju uz cjelovitu bibliografiju digitaliziranih knjiga za djecu i mlade koje su digitalizirane u okviru projekta „Digitalizirana zagrebačka baština“ te su prikazani primjeri dobivanja prava iskorištavanja autorskog djela.\u0000Društveni značaj. Digitalizacija Zaštićenog fonda dječje knjige Hrvatskog centra za dječju knjigu, kao vrijedan segment hrvatske kulturne baštine, kroz projekt „Digitalizirana zagrebačka baština“ Knjižnica grada Zagreba dio je važnog društveno-kulturnog procesa zaštite i očuvanja starih i vrijednih knjiga te njihove lakše i brže dostupnosti široj javnosti.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad pridonosi boljem razumijevanju važnosti digitalizacije starih i vrijednih knjiga, posebice dječjih knjiga. U radu se tumače osnovni elementi autorskog prava, što pridonosi lakšem pristupanju rješavanja pitanja autorskog prava pisaca i ilustratora koji su jednakovrijedni autori hrvatske dječje knjige.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42610387","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj: Ovim se radom nastoji definirati koncept građanske znanosti u kontekstu otvorene znanosti, ukazati na mogućnosti organizacije projekata građanske znanosti u knjižnicama i na primjere dobre prakse provođenja projekata građanske znanosti u raznim tipovima knjižnica. Pristup: U prvom dijelu rada opisuje se uloga građanske znanosti kao jednog od stupova otvorene znanosti uz potporu objavljenih programa i publikacija raznih svjetskih organizacija. Drugi dio rada usmjeren je na knjižnice kao potencijalne organizatore projekata građanske znanosti, a istaknuti su prijedlozi koji knjižnice mogu detaljno voditi kroz proces organizacije. Izdvojeni su načini regrutacije sudionika građanske znanosti: građana znanstvenika i profesionalnih znanstvenika. Praktična primjena: Rad može potaknuti provođenje projekata građanske znanosti u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj s obzirom na to da pruža jasne i pregledne smjernice, savjete i primjere prakse. Originalnost: Originalnost ovoga rada je u tome što na temelju najrecentnije literature hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj zajednici donosi sveobuhvatni prikaz građanske znanosti s aspekta knjižničarstva.
{"title":"Građanska znanost i knjižnice kao njezini provoditelji","authors":"Dolores Mumelaš","doi":"10.30754/vbh.66.1.1052","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1052","url":null,"abstract":"Cilj: Ovim se radom nastoji definirati koncept građanske znanosti u kontekstu otvorene znanosti, ukazati na mogućnosti organizacije projekata građanske znanosti u knjižnicama i na primjere dobre prakse provođenja projekata građanske znanosti u raznim tipovima knjižnica.\u0000Pristup: U prvom dijelu rada opisuje se uloga građanske znanosti kao jednog od stupova otvorene znanosti uz potporu objavljenih programa i publikacija raznih svjetskih organizacija. Drugi dio rada usmjeren je na knjižnice kao potencijalne organizatore projekata građanske znanosti, a istaknuti su prijedlozi koji knjižnice mogu detaljno voditi kroz proces organizacije. Izdvojeni su načini regrutacije sudionika građanske znanosti: građana znanstvenika i profesionalnih znanstvenika.\u0000Praktična primjena: Rad može potaknuti provođenje projekata građanske znanosti u svim vrstama knjižnica u Hrvatskoj s obzirom na to da pruža jasne i pregledne smjernice, savjete i primjere prakse.\u0000Originalnost: Originalnost ovoga rada je u tome što na temelju najrecentnije literature hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj zajednici donosi sveobuhvatni prikaz građanske znanosti s aspekta knjižničarstva.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48502176","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Aleksandra Cvitković, Arijana Herceg Mićanović, Ivana Freškura
Cilj. Cilj je rada upoznati stručnu javnost s projektom Komisije za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja“: kada je i kako nastao, koja je (bila) temeljna motivacija za njegovo pokretanje, na koje se strateške dokumente poziva te koje vrijednosti promiče. Razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti povlastica stanovnika velikih gradova i sredina. Knjižnice u malim mjestima prepoznate su kao važni nositelji kulturnog života lokalne zajednice, nezamjenjive u provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja. Radom se nastoji ukazati na važnost knjižnica u promicanju prava na čitanje kao kulturnog prava te ukazati na knjižnice i knjižnične projekte kao generatore kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina poticanjem i promicanjem kulture čitanja. U radu se pokazuju najvažniji statistički podaci i rezultati evaluacije provedene nakon okruglog stola kao središnje aktivnosti projekta u 2022. godini. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom se dijelu rada opisuju ishodišta projekta: kulturološki, strateški i strukovni kontekst. Drugi dio opisuje središnju aktivnost projekta – Okrugli stol, održan 10. lipnja 2022. godine u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga, kao mjesto susreta knjižničara iz narodnih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica iz cijele Hrvatske, na kojemu su prikazani primjeri dobre prakse u odnosu na primjenjivost teorijskih postavki i ostvarivost zadanih strateških ciljeva. U trećem se dijelu prezentiraju i analiziraju odgovori dobiveni u procesu evaluacije provedene nakon Okrugloga stola, a kojima se željelo ispitati zadovoljstvo sudionika temom, sadržajem, ozračjem i organizacijom skupa u svrhu planiranja i optimiziranja budućih aktivnosti projekta. Rezultati. Rad, s uporištem u odabranim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske, UN-a, Vijeća Europe, UNESCO-a te IFLA-e obrazlaže ostvarivanje potencijala knjižnica u malim mjestima u kontekstu ostvarivanja prava na čitanje kao kulturnog prava. Ukazuje na važnost kulturne raznolikosti te specifične mogućnosti i oblike razvoja pojedinih mjesta i regija kroz suradničke programe poticanja čitanja i svih vrsta pismenosti. Donosi rezultate ispitivanja zadovoljstva sudionika provedenim (okruglim stolom). Društveni značaj. Razvijena kultura čitanja podrazumijeva visoku razinu (čitalačke) pismenosti, a visoka razina pismenosti nužan je preduvjet svakog napretka – ekonomskog, socijalnog, kulturnog i osobnog. Stupanj razvijenosti nekoga društva u izravnoj je vezi s razvijenošću kulture čitanja upravo zbog njezinih dugoročnih i dalekosežnih implikacija na sve segmente društva. Originalnost/vrijednost. Rad razmatra promicanje knjige i čitanja u širem kontekstu koji bi možda mogao potaknuti knjižničare i osnivače knjižnica na promišljanje aktivnosti poticanja čitanja s novog motrišta te na ulaganje dodatnih intelektualnih i materijalnih resursa u inovativne ku
{"title":"Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja","authors":"Aleksandra Cvitković, Arijana Herceg Mićanović, Ivana Freškura","doi":"10.30754/vbh.66.1.1057","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.66.1.1057","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada upoznati stručnu javnost s projektom Komisije za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva „Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja“: kada je i kako nastao, koja je (bila) temeljna motivacija za njegovo pokretanje, na koje se strateške dokumente poziva te koje vrijednosti promiče. Razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti povlastica stanovnika velikih gradova i sredina. Knjižnice u malim mjestima prepoznate su kao važni nositelji kulturnog života lokalne zajednice, nezamjenjive u provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja. Radom se nastoji ukazati na važnost knjižnica u promicanju prava na čitanje kao kulturnog prava te ukazati na knjižnice i knjižnične projekte kao generatore kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina poticanjem i promicanjem kulture čitanja. U radu se pokazuju najvažniji statistički podaci i rezultati evaluacije provedene nakon okruglog stola kao središnje aktivnosti projekta u 2022. godini.\u0000Pristup/metodologija/dizajn. U prvom se dijelu rada opisuju ishodišta projekta: kulturološki, strateški i strukovni kontekst. Drugi dio opisuje središnju aktivnost projekta – Okrugli stol, održan 10. lipnja 2022. godine u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga, kao mjesto susreta knjižničara iz narodnih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica iz cijele Hrvatske, na kojemu su prikazani primjeri dobre prakse u odnosu na primjenjivost teorijskih postavki i ostvarivost zadanih strateških ciljeva.\u0000U trećem se dijelu prezentiraju i analiziraju odgovori dobiveni u procesu evaluacije provedene nakon Okrugloga stola, a kojima se željelo ispitati zadovoljstvo sudionika temom, sadržajem, ozračjem i organizacijom skupa u svrhu planiranja i optimiziranja budućih aktivnosti projekta.\u0000Rezultati. Rad, s uporištem u odabranim strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske, UN-a, Vijeća Europe, UNESCO-a te IFLA-e obrazlaže ostvarivanje potencijala knjižnica u malim mjestima u kontekstu ostvarivanja prava na čitanje kao kulturnog prava. Ukazuje na važnost kulturne raznolikosti te specifične mogućnosti i oblike razvoja pojedinih mjesta i regija kroz suradničke programe poticanja čitanja i svih vrsta pismenosti. Donosi rezultate ispitivanja zadovoljstva sudionika provedenim (okruglim stolom).\u0000Društveni značaj. Razvijena kultura čitanja podrazumijeva visoku razinu (čitalačke) pismenosti, a visoka razina pismenosti nužan je preduvjet svakog napretka – ekonomskog, socijalnog, kulturnog i osobnog. Stupanj razvijenosti nekoga društva u izravnoj je vezi s razvijenošću kulture čitanja upravo zbog njezinih dugoročnih i dalekosežnih implikacija na sve segmente društva.\u0000Originalnost/vrijednost. Rad razmatra promicanje knjige i čitanja u širem kontekstu koji bi možda mogao potaknuti knjižničare i osnivače knjižnica na promišljanje aktivnosti poticanja čitanja s novog motrišta te na ulaganje dodatnih intelektualnih i materijalnih resursa u inovativne ku","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-05-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47542948","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada predstaviti Izjave o pravima (engl. Rights Statements) i mogućnosti koje nude za označivanje autorskopravnog statusa građe koja je dostupna u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova te opisati provedenu implementaciju Izjava o pravima u Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Pristup/metodologija. U prvom se dijelu rada pregledom literature pojašnjava važnost autorskog prava za poslovanje baštinskih ustanova u digitalnom okruženju te se definira problem povezan s označivanjem statusa autorskog prava u digitalnim zbirkama. U drugom dijelu rada opisuju se izjave o pravima i analizira se njihov odnos s Creative Commons licencijama. U trećem dijelu rada prikazuje se implementacija Izjava o pravima u Digitalne zbirke NSK-a i daju se primjeri njihova korištenja. Rezultati. Označivanje autorskopravnog statusa digitalnih objekata u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova iznimno je važno za njihovo zakonito daljnje korištenje. Primjena standardiziranih Izjava o pravima olakšava baštinskim ustanovama označivanje statusa autorskog prava te korisnicima nudi razumljive informacije o mogućnostima njihovog korištenja. Društveni značaj. Označivanje statusa autorskog prava digitalnih objekata dostupnih u sklopu digitalnih zbirki baštinskih ustanova iznimno je važno za prenošenje informacija najširoj skupini korisnika o mogućnostima daljnjeg korištenja dostupnih objekata. Originalnost/vrijednost. U hrvatskoj literaturi prvi se put obrađuje tema Izjava o pravima i njihova implementacija u hrvatsku baštinsku ustanovu.
{"title":"Označivanje autorskopravnog statusa digitalne građe","authors":"R. Petrušić","doi":"10.30754/vbh.65.3.1019","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1019","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti Izjave o pravima (engl. Rights Statements) i mogućnosti koje nude za označivanje autorskopravnog statusa građe koja je dostupna u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova te opisati provedenu implementaciju Izjava o pravima u Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. \u0000Pristup/metodologija. U prvom se dijelu rada pregledom literature pojašnjava važnost autorskog prava za poslovanje baštinskih ustanova u digitalnom okruženju te se definira problem povezan s označivanjem statusa autorskog prava u digitalnim zbirkama. U drugom dijelu rada opisuju se izjave o pravima i analizira se njihov odnos s Creative Commons licencijama. U trećem dijelu rada prikazuje se implementacija Izjava o pravima u Digitalne zbirke NSK-a i daju se primjeri njihova korištenja. \u0000Rezultati. Označivanje autorskopravnog statusa digitalnih objekata u digitalnim zbirkama baštinskih ustanova iznimno je važno za njihovo zakonito daljnje korištenje. Primjena standardiziranih Izjava o pravima olakšava baštinskim ustanovama označivanje statusa autorskog prava te korisnicima nudi razumljive informacije o mogućnostima njihovog korištenja. \u0000Društveni značaj. Označivanje statusa autorskog prava digitalnih objekata dostupnih u sklopu digitalnih zbirki baštinskih ustanova iznimno je važno za prenošenje informacija najširoj skupini korisnika o mogućnostima daljnjeg korištenja dostupnih objekata. \u0000Originalnost/vrijednost. U hrvatskoj literaturi prvi se put obrađuje tema Izjava o pravima i njihova implementacija u hrvatsku baštinsku ustanovu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45423212","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
{"title":"Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava","authors":"Dijana Šobota, Sonja Špiranec","doi":"10.30754/vbh.65.3.1005","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1005","url":null,"abstract":"Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. \u0000Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. \u0000Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. \u0000Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada. \u0000Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu. \u0000Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46894974","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada na primjeru iz prakse prikazati kako poticanje čitanja u krugu obitelji putem programa „Vrećica pričalica“ koji se provodi u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec, utječe na razvoj čitateljskih navika roditelja i djece predškolske dobi. Usto, nastojalo se utvrditi i njihove čitateljske navike i mogućnosti poboljšanja ili preoblikovanja postojećeg programa poticanja obiteljskog čitanja. Metodologija. U istraživanju je sudjelovalo 64 roditelja djece koja polaze dječje vrtiće na širem području Grada Čakovca, sudionika u programu poticanja čitanja u krugu obitelji „Vrećica pričalica“. Istraživanje je provedeno od 22. rujna 2021. do 18. svibnja 2022. godine. U istraživanju je korištena metoda anketiranja kako bi se dobili odgovori na pitanja o utjecaju programa „Vrećica pričalica“ na učestalost čitanja u obitelji te prikupile informacije o čitateljskim željama i navikama ispitanika. Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da velik broj obitelji program poticanja čitanja „Vrećica pričalica“ smatra vrlo korisnim i poticajnim za razvoj čitateljskih navika te da je taj program utjecao na povećanje učestalosti obiteljskog čitanja kod gotovo polovice ispitanika. Velik broj ispitanika smatra program „Vrećica pričalica“ vrlo korisnim te predlaže da se takav vid posudbe odabranih kvalitetnih slikovnica i knjiga o roditeljstvu provodi barem jednom mjesečno u vrtićkim skupinama. Što se tiče čitateljskih navika, utvrđeno je da je kod nešto više od polovice ispitanika barem jedan član kućanstva učlanjen u Knjižnicu „Nikola Zrinski“ Čakovec te da veći broj obitelji ima naviku posudbe knjiga. Utvrđeno je da određeni broj ispitanika ima razvijene čitateljske navike i kupuje knjige, dok drugi ispitanici ne dolaze u Knjižnicu i ne posuđuje knjige jer teško usklađuju obiteljske obaveze i ne pronalaze vremena za posjet Knjižnici. Društveni značaj. Sudjelovanjem u anketnom istraživanju roditeljima je omogućeno da svojim komentarima vezanim uz čitateljske navike i želje potencijalno utječu na poboljšanje programa poticanja čitanja za djecu rane dobi i njihove roditelje koji provodi Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec. Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu biti pomoć pri planiranju novih knjižničnih sadržaja i usluga za roditelje i djecu grada Čakovca, a mogu se primijeniti i u drugim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
{"title":"Poticanje čitanja u krugu obitelji putem programa „Vrećica pričalica“ Knjižnice „Nikola Zrinski“ Čakovec","authors":"Dina Kraljić","doi":"10.30754/vbh.65.3.987","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.987","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada na primjeru iz prakse prikazati kako poticanje čitanja u krugu obitelji putem programa „Vrećica pričalica“ koji se provodi u Knjižnici „Nikola Zrinski“ Čakovec, utječe na razvoj čitateljskih navika roditelja i djece predškolske dobi. Usto, nastojalo se utvrditi i njihove čitateljske navike i mogućnosti poboljšanja ili preoblikovanja postojećeg programa poticanja obiteljskog čitanja. \u0000Metodologija. U istraživanju je sudjelovalo 64 roditelja djece koja polaze dječje vrtiće na širem području Grada Čakovca, sudionika u programu poticanja čitanja u krugu obitelji „Vrećica pričalica“. Istraživanje je provedeno od 22. rujna 2021. do 18. svibnja 2022. godine. U istraživanju je korištena metoda anketiranja kako bi se dobili odgovori na pitanja o utjecaju programa „Vrećica pričalica“ na učestalost čitanja u obitelji te prikupile informacije o čitateljskim željama i navikama ispitanika. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja ukazuju da velik broj obitelji program poticanja čitanja „Vrećica pričalica“ smatra vrlo korisnim i poticajnim za razvoj čitateljskih navika te da je taj program utjecao na povećanje učestalosti obiteljskog čitanja kod gotovo polovice ispitanika. Velik broj ispitanika smatra program „Vrećica pričalica“ vrlo korisnim te predlaže da se takav vid posudbe odabranih kvalitetnih slikovnica i knjiga o roditeljstvu provodi barem jednom mjesečno u vrtićkim skupinama. Što se tiče čitateljskih navika, utvrđeno je da je kod nešto više od polovice ispitanika barem jedan član kućanstva učlanjen u Knjižnicu „Nikola Zrinski“ Čakovec te da veći broj obitelji ima naviku posudbe knjiga. Utvrđeno je da određeni broj ispitanika ima razvijene čitateljske navike i kupuje knjige, dok drugi ispitanici ne dolaze u Knjižnicu i ne posuđuje knjige jer teško usklađuju obiteljske obaveze i ne pronalaze vremena za posjet Knjižnici. \u0000Društveni značaj. Sudjelovanjem u anketnom istraživanju roditeljima je omogućeno da svojim komentarima vezanim uz čitateljske navike i želje potencijalno utječu na poboljšanje programa poticanja čitanja za djecu rane dobi i njihove roditelje koji provodi Knjižnica „Nikola Zrinski“ Čakovec. \u0000Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu biti pomoć pri planiranju novih knjižničnih sadržaja i usluga za roditelje i djecu grada Čakovca, a mogu se primijeniti i u drugim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47421141","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Božica Dragaš, Snježana Ercegovac, Marija Turković Kordić
Cilj. Cilj je rada propitati kriterije i aktualnu praksu nabave nevjerodostojne stručne građe u narodnim knjižnicama s gledišta dvaju temeljnih načela selekcije: načela vrijednosti publikacije (kvalitete) i načela potražnje (iskazanih ili pretpostavljenih potreba korisnika). Pristup/metodologija. U prvom dijelu rada daje se teorijski uvid u specifičnosti izgradnje i vrednovanja zbirki stručne građe u narodnim knjižnicama s obzirom na međunarodne i hrvatske knjižničarske dokumente te objavljene smjernice za izgradnju zbirki. U drugom dijelu rada daje se uvid u mogućnosti i izazove vrednovanja nevjerodostojne stručne građe na pet ilustrativnih primjera publikacija, pri čemu su od metoda usmjerenih na zbirku u obzir uzete usporedba s referentnim popisima građe, citatna analiza i mišljenje stručnjaka, a od metoda usmjerenih na korisnike korišteni su podaci o cirkulaciji, rezervacijama i međuknjižničnoj posudbi. Rezultati. Primjena nekoliko metoda kvalitativnog i kvantitativnog vrednovanja na pet odabranih primjera nevjerodostojne stručne građe, a osobito analiza njihove posudbe, što se smatra najboljim pokazateljem uspješnosti izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, upućuje na iznimnu složenost nabave takve građe te potrebu za osobitom pozornošću kako bi se premostio procjep kriterija kojima su izloženi knjižničari pri njezinoj nabavi i vrednovanju. Originalnost/vrijednost. U hrvatskom je knjižničarstvu vrlo malo radova s primjerima vrednovanja knjižničnih zbirki u narodnim knjižnicama, pri čemu je ovo prvi rad kojim se tematizira izgradnja knjižničnih zbirki s obzirom na nabavu nevjerodostojne stručne građe. Budući da se u zbirke stručne građe u narodnim knjižnicama uvrštavaju i publikacije u kojima se iznose ideje i teorije koje nisu stručno i znanstveno utemeljene i kojima se šire dezinformacije i lažne vijesti, ovaj rad upozorava na potrebu sustavnog vrednovanja takve građe jer se na temelju dobivenih pokazatelja može objektivnije razumjeti obuhvat, dubina i stupanj iskoristivosti zbirki, što može biti temelj budućeg planiranja i izgradnje fonda.
{"title":"U procjepu kriterija","authors":"Božica Dragaš, Snježana Ercegovac, Marija Turković Kordić","doi":"10.30754/vbh.65.3.1015","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1015","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada propitati kriterije i aktualnu praksu nabave nevjerodostojne stručne građe u narodnim knjižnicama s gledišta dvaju temeljnih načela selekcije: načela vrijednosti publikacije (kvalitete) i načela potražnje (iskazanih ili pretpostavljenih potreba korisnika). \u0000Pristup/metodologija. U prvom dijelu rada daje se teorijski uvid u specifičnosti izgradnje i vrednovanja zbirki stručne građe u narodnim knjižnicama s obzirom na međunarodne i hrvatske knjižničarske dokumente te objavljene smjernice za izgradnju zbirki. U drugom dijelu rada daje se uvid u mogućnosti i izazove vrednovanja nevjerodostojne stručne građe na pet ilustrativnih primjera publikacija, pri čemu su od metoda usmjerenih na zbirku u obzir uzete usporedba s referentnim popisima građe, citatna analiza i mišljenje stručnjaka, a od metoda usmjerenih na korisnike korišteni su podaci o cirkulaciji, rezervacijama i međuknjižničnoj posudbi. \u0000Rezultati. Primjena nekoliko metoda kvalitativnog i kvantitativnog vrednovanja na pet odabranih primjera nevjerodostojne stručne građe, a osobito analiza njihove posudbe, što se smatra najboljim pokazateljem uspješnosti izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, upućuje na iznimnu složenost nabave takve građe te potrebu za osobitom pozornošću kako bi se premostio procjep kriterija kojima su izloženi knjižničari pri njezinoj nabavi i vrednovanju. \u0000Originalnost/vrijednost. U hrvatskom je knjižničarstvu vrlo malo radova s primjerima vrednovanja knjižničnih zbirki u narodnim knjižnicama, pri čemu je ovo prvi rad kojim se tematizira izgradnja knjižničnih zbirki s obzirom na nabavu nevjerodostojne stručne građe. Budući da se u zbirke stručne građe u narodnim knjižnicama uvrštavaju i publikacije u kojima se iznose ideje i teorije koje nisu stručno i znanstveno utemeljene i kojima se šire dezinformacije i lažne vijesti, ovaj rad upozorava na potrebu sustavnog vrednovanja takve građe jer se na temelju dobivenih pokazatelja može objektivnije razumjeti obuhvat, dubina i stupanj iskoristivosti zbirki, što može biti temelj budućeg planiranja i izgradnje fonda.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43928832","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Purpose. Open Science entails research reproducibility, with an emphasis on data sharing and reuse. Hence, research data management (RDM) is an essential asset in research institutions for supporting open science. This study offers a systematic review of the landscape of research data management in academic libraries. It further examines the influence academic libraries can have if they are involved in the research lifecycle process, and how this benefits research institutions that have started implementing research data management, especially in the data-intensive disciplines. Methodology. In this study, the authors analysed Web of Science and Scopus databases, searching for papers connecting research data management and academic libraries. The authors found a total of N=387 articles. After removing duplicates and applying the exclusion and inclusion criteria process, the authors finally analysed N=32 articles, n=20 case studies, and n=12 research papers at both national and international levels. Limitations. This study has some limitations. Although the authors retrieved as many papers as possible for the analysis, it should not be considered as an exhaustive analysis, as varying studies may also be missing from the sample. The authors observed that there are more case studies focused on one institution rather than research papers involving different institutions at the international or national level. Therefore, more research studies would enrich the literature and show best practices in RDM. Results. The results show that research data management has some services implemented in different countries at the local or the international level. The authors argue that research data management generates new opportunities for academic libraries and librarians to acquire new skills as a part of the research data lifecycle. Originality/value. This study reports the current state of research data management at the international level in academic libraries and the influence libraries can have if they are involved in the research lifecycle process.
意图开放科学要求研究的可重复性，强调数据共享和重复使用。因此，研究数据管理（RDM）是研究机构支持开放科学的重要资产。本研究系统地回顾了学术图书馆研究数据管理的现状。它进一步考察了如果学术图书馆参与研究生命周期过程，它们可能产生的影响，以及这如何有利于已经开始实施研究数据管理的研究机构，特别是在数据密集型学科。方法论在这项研究中，作者分析了Web of Science和Scopus数据库，搜索了连接研究数据管理和学术图书馆的论文。作者总共发现了387篇文章。在删除重复项并应用排除和纳入标准程序后，作者最终分析了国家和国际层面的N=32篇文章、N=20个案例研究和N=12篇研究论文。局限性这项研究有一些局限性。尽管作者检索了尽可能多的论文进行分析，但不应将其视为详尽的分析，因为样本中也可能缺少不同的研究。作者观察到，在国际或国家层面上，更多的案例研究集中在一个机构，而不是涉及不同机构的研究论文。因此，更多的研究将丰富文献，展示RDM的最佳实践。后果研究结果表明，研究数据管理在不同国家的地方或国际层面上都有一些服务。作者认为，作为研究数据生命周期的一部分，研究数据管理为学术图书馆和图书馆员获得新技能创造了新的机会。创意/价值。本研究报告了国际学术图书馆研究数据管理的现状，以及图书馆参与研究生命周期过程可能产生的影响。
{"title":"Academic libraries and research data management","authors":"Juan-José Boté-Vericad, Sharon Healy","doi":"10.30754/vbh.65.3.1016","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1016","url":null,"abstract":"Purpose. Open Science entails research reproducibility, with an emphasis on data sharing and reuse. Hence, research data management (RDM) is an essential asset in research institutions for supporting open science. This study offers a systematic review of the landscape of research data management in academic libraries. It further examines the influence academic libraries can have if they are involved in the research lifecycle process, and how this benefits research institutions that have started implementing research data management, especially in the data-intensive disciplines. \u0000Methodology. In this study, the authors analysed Web of Science and Scopus databases, searching for papers connecting research data management and academic libraries. The authors found a total of N=387 articles. After removing duplicates and applying the exclusion and inclusion criteria process, the authors finally analysed N=32 articles, n=20 case studies, and n=12 research papers at both national and international levels. \u0000Limitations. This study has some limitations. Although the authors retrieved as many papers as possible for the analysis, it should not be considered as an exhaustive analysis, as varying studies may also be missing from the sample. The authors observed that there are more case studies focused on one institution rather than research papers involving different institutions at the international or national level. Therefore, more research studies would enrich the literature and show best practices in RDM. \u0000Results. The results show that research data management has some services implemented in different countries at the local or the international level. The authors argue that research data management generates new opportunities for academic libraries and librarians to acquire new skills as a part of the research data lifecycle. \u0000Originality/value. This study reports the current state of research data management at the international level in academic libraries and the influence libraries can have if they are involved in the research lifecycle process.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49059831","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovoga rada utvrditi žarišta produktivnosti znanstveno-nastavnog osoblja Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2006. do 2020. godine primjenom deskriptivne bibliometrijske metode na temelju podataka iz citatne baze Web of Science. Pristup/metodologija/dizajn. Provedeno je pretraživanje baze podataka Web of Science Core Collection (WoS CC) prema instituciji, a pretraživanje je ograničeno na izvorne i pregledne znanstvene radove publicirane u proteklih 15 godina, od 2006. do 2020. godine. Za analizu podataka korišteni su Microsoft Excel i VOSviewer. Rezultati. Ukupan broj analiziranih radova iznosi 591, s prosječnim brojem citata po radu 6,45. Primjećuje se značajan porast broja objavljenih radova posebno od 2016. do 2020. Najveći broj radova potpisuju tri autora, svi radovi u prosjeku imaju četiri ključne riječi. Ukupan broj citata iznosi 7706, a najveći broj citata radovi su dobili u 2020. godini (1287 citata). Najviše radova objavljeno je u suradnji sa znanstvenicima iz Srbije i Slovenije, 92 (14,07 %) i 79 (13,55 %). Analiza institucionalne suradnje pokazala je kako je najviše radova objavljeno u suradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu i s Univerzom v Ljubljani Fakulteta za šport, 76 (12,86 %) i 56 (9,61 %). U časopisu Kinesiology: International Journal of Fundamental and Applied Kinesiology objavljen je najveći broj radova, 63 (11,71 %). Analiza zajedničkog pojavljivanja ključnih riječi pokazala je kako su istraživanja u kineziologiji u proteklih 15 godina usmjerena na tjelesno vježbanje, izvedbu (performans) i djecu. Ograničenja. Analizirani su samo radovi indeksirani u bazi Web of Science Core Collection, stoga su potencijalni značajni istraživački doprinosi indeksirani u drugim bazama podataka možebitno zanemareni. Uz to je ograničenje i odluka autora da koristi zadane parametre VOSviewera. Ako bi se postavili drugi parametri, rezultati bibliometrijskog mapiranja mogli bi biti drugačiji, a posljedično i njihova interpretacija. Originalnost. Rad pridonosi boljem razumijevanju obrazaca istraživanja u polju kineziologije kroz analizu znanstvene produktivnosti vodeće institucije u regiji u tom polju. Prikaz tematskih područja istraživanja ukazuje na važna pitanja kako za daljnja istraživanja i razvoj teorije tako i za obrazovnu i poslovnu praksu.
Cilj。本工作的目的是确定2006年以来中国大学萨格勒布分校科教人员的生产力火灾。直到2020年。通过使用基于Web of Science引文数据库的描述性文献计量方法。访问/方法/设计。科学网络核心收藏（WoS CC）数据库搜索是根据该机构进行的，自2006年以来，搜索仅限于过去15年中发表的原创和预测科学作品。直到2020年。年使用Microsoft Excel和VOSviewer进行数据分析。后果被分析的作品总数为591件，平均每件作品的引用次数为6.45次。自2016年以来，已公布的工作岗位数量显著增加。直到2020年。Najveći broj radova potpisuju tri autora，svi radovi u prosjeku imajučetiri ključne riječi。总引用次数为7706次，2020年实现了工作中引用次数最多的一次。年（1287个报价）。与塞尔维亚-斯洛文尼亚科学家合作发表的研究最多，分别为92项（14.07%）和79项（13.55%）。对机构合作的分析显示，大多数工作是与斯普利特的中国大学和卢布尔雅那大学合作发表的，分别为76篇（12.86%）和56篇（9.61%）。在《运动学》杂志：《国际基础与应用运动学杂志》上，发表了63篇（11.71%）。在过去的15年里，对关键词常见现象的分析表明，动力学的研究一直集中在身体锻炼、表现和儿童方面。Ograničenja。只有作品在Web of Science核心收藏数据库中进行分析，因此潜在的重大研究贡献在其他数据库中被确定，可能被忽视。此外，作者使用VOSviewer参数的决定是有限的。如果设置了其他参数，文献计量映射的结果可能会有所不同，因此它们的解释也会有所不同。起初的首席执行官是波兰体育运动研究所的首席执行官。研究的主题领域显示了如何进一步研究和发展理论、教育和商业实践的重要问题。
{"title":"Vrednovanje znanstvene produkcije Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2006. do 2020. godine","authors":"Ivan Čolakovac","doi":"10.30754/vbh.65.3.972","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.972","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga rada utvrditi žarišta produktivnosti znanstveno-nastavnog osoblja Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2006. do 2020. godine primjenom deskriptivne bibliometrijske metode na temelju podataka iz citatne baze Web of Science. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Provedeno je pretraživanje baze podataka Web of Science Core Collection (WoS CC) prema instituciji, a pretraživanje je ograničeno na izvorne i pregledne znanstvene radove publicirane u proteklih 15 godina, od 2006. do 2020. godine. Za analizu podataka korišteni su Microsoft Excel i VOSviewer. \u0000Rezultati. Ukupan broj analiziranih radova iznosi 591, s prosječnim brojem citata po radu 6,45. Primjećuje se značajan porast broja objavljenih radova posebno od 2016. do 2020. Najveći broj radova potpisuju tri autora, svi radovi u prosjeku imaju četiri ključne riječi. Ukupan broj citata iznosi 7706, a najveći broj citata radovi su dobili u 2020. godini (1287 citata). Najviše radova objavljeno je u suradnji sa znanstvenicima iz Srbije i Slovenije, 92 (14,07 %) i 79 (13,55 %). Analiza institucionalne suradnje pokazala je kako je najviše radova objavljeno u suradnji s Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu i s Univerzom v Ljubljani Fakulteta za šport, 76 (12,86 %) i 56 (9,61 \u0000%). U časopisu Kinesiology: International Journal of Fundamental and Applied Kinesiology objavljen je najveći broj radova, 63 (11,71 %). Analiza zajedničkog pojavljivanja ključnih riječi pokazala je kako su istraživanja u kineziologiji u proteklih 15 godina usmjerena na tjelesno vježbanje, izvedbu (performans) i djecu. \u0000Ograničenja. Analizirani su samo radovi indeksirani u bazi Web of Science Core Collection, stoga su potencijalni značajni istraživački doprinosi indeksirani u drugim bazama podataka možebitno zanemareni. Uz to je ograničenje i odluka autora da koristi zadane parametre VOSviewera. Ako bi se postavili drugi parametri, rezultati bibliometrijskog mapiranja mogli bi biti drugačiji, a posljedično i njihova interpretacija. \u0000Originalnost. Rad pridonosi boljem razumijevanju obrazaca istraživanja u polju kineziologije kroz analizu znanstvene produktivnosti vodeće institucije u regiji u tom polju. Prikaz tematskih područja istraživanja ukazuje na važna pitanja kako za daljnja istraživanja i razvoj teorije tako i za obrazovnu i poslovnu praksu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48529712","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada problematizirati ponašanje djelatnika različitih zanimanja pri traženju i korištenju informacija te iznijeti razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika na temelju istraživanja provedenog u istočnoj Hrvatskoj. Metodologija. Istraživanje je provedeno u siječnju 2021. godine pomoću kvantitativne metode. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je 553 zaposlenika javnih institucija i privatnih poduzeća. Za ispitivanje statističkih razlika koristili su se hi-kvadrat test i Kruskal-Wallisov test. Rezultati. Nastavno na objavljene rezultate istraživanja s osnovnim deskriptivnim podacima, u ovome radu provedena je daljnja analiza koja je pokazala da postoje statistički značajne razlike u informacijskom ponašanju ispitanika s obzirom na spol, dob, obrazovanje, duljinu radnog staža i sektor rada. Zaposlenice traže informacije češće nego zaposlenici. Ispitanici koji su doktorirali i koji imaju do 20 godina staža u javnom sektoru (sveučilišni nastavnici) u najvećoj mjeri traže informacije za obavljanje radnih zadataka i koriste mrežne izvore. Zaposlenice srednje životne dobi s najvišim stupnjem obrazovanja i ispitanici koji rade do 30 godina na sveučilištu najčešće pronalaze informacije za posao u knjižnici. Mlađi i visokoobrazovani zaposlenici iz javnih institucija pretežito nailaze na poteškoće pri traženju informacija (npr. ograničen pristup kvalitetnim izvorima). Ograničenja. U radu se iznose samo oni rezultati istraživanja koji su dobiveni testiranjem statističkih razlika. Uzorak nije reprezentativan na nacionalnoj razini s obzirom na to da su u istraživanju sudjelovali većinom zaposlenici sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti korisni poslodavcima u državnim ustanovama i privatnim poduzetnicima. Knjižničari iz visokoškolskih i narodnih knjižnica mogu osigurati dodatne izvore i organizirati radionice o informacijskoj pismenosti za zaposlenike kao svoje potencijalne korisnike. Originalnost. Originalnost rada očituje se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. U radu se prvi put analiziraju razlike u informacijskom ponašanju skupine zaposlenika iz jednog dijela Hrvatske.
{"title":"Razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika","authors":"Darko Lacović","doi":"10.30754/vbh.65.3.1003","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1003","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada problematizirati ponašanje djelatnika različitih zanimanja pri traženju i korištenju informacija te iznijeti razlike u informacijskom ponašanju zaposlenika na temelju istraživanja provedenog u istočnoj Hrvatskoj. \u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno u siječnju 2021. godine pomoću kvantitativne metode. Mrežno dostupnu anketu ispunilo je 553 zaposlenika javnih institucija i privatnih poduzeća. Za ispitivanje statističkih razlika koristili su se hi-kvadrat test i Kruskal-Wallisov test. \u0000Rezultati. Nastavno na objavljene rezultate istraživanja s osnovnim deskriptivnim podacima, u ovome radu provedena je daljnja analiza koja je pokazala da postoje statistički značajne razlike u informacijskom ponašanju ispitanika s obzirom na spol, dob, obrazovanje, duljinu radnog staža i sektor rada. Zaposlenice traže informacije češće nego zaposlenici. Ispitanici koji su doktorirali i koji imaju do 20 godina staža u javnom sektoru (sveučilišni nastavnici) u najvećoj mjeri traže informacije za obavljanje radnih zadataka i koriste mrežne izvore. Zaposlenice srednje životne dobi s najvišim stupnjem obrazovanja i ispitanici koji rade do 30 godina na sveučilištu najčešće pronalaze informacije za posao u knjižnici. Mlađi i visokoobrazovani zaposlenici iz javnih institucija pretežito nailaze na poteškoće pri traženju informacija (npr. ograničen pristup kvalitetnim izvorima). \u0000Ograničenja. U radu se iznose samo oni rezultati istraživanja koji su dobiveni testiranjem statističkih razlika. Uzorak nije reprezentativan na nacionalnoj razini s obzirom na to da su u istraživanju sudjelovali većinom zaposlenici sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. \u0000Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu biti korisni poslodavcima u državnim ustanovama i privatnim poduzetnicima. Knjižničari iz visokoškolskih i narodnih knjižnica mogu osigurati dodatne izvore i organizirati radionice o informacijskoj pismenosti za zaposlenike kao svoje potencijalne korisnike. \u0000Originalnost. Originalnost rada očituje se u tome što se u njemu predstavlja istraživanje čija tematika nije dovoljno zastupljena u Hrvatskoj. U radu se prvi put analiziraju razlike u informacijskom ponašanju skupine zaposlenika iz jednog dijela Hrvatske.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44148851","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：