Cilj. Prikazati postupanje sa zajedničkim pseudonimima kroz standarde i pravilnike: od Pariških načela, AACR-a, PPIAK-a, IFLA-inih bibliografskih modela do modela RDA, IFLA LRM i novog hrvatskog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM). Pristup/metodologija. Usporedba relevantnih dijelova navedenih standarda i pravilnika, analiza, uočavanje sličnosti/razlika s ciljem kritičkog prikaza razvoja međunarodne teorije i prakse katalogizacije vezano uz zajedničke pseudonime. Rezultati. Uočavanje nejasnoća i nedosljednosti u analiziranim standardima i pravilnicima, prijedlozi za doradu IFLA-inog LRM-modela i Pravilnika KAM. Originalnost/vrijednost. Doprinos rada jest u boljem razumijevanju ovog rubnog i manje poznatog segmenta u bibliografskom univerzumu, kao i razumijevanju teškoća u definiranju i postupanju sa zajedničkim pseudonimima u katalogizatorskoj teoriji i praksi. Rana verzija ovog rada izložena je na konferenciji Sistemsko knjižničarstvo: Knjižnični informacijski sustavi i formati: Prema postMARC okruženju, održanoj u Zagrebu u prosincu 2018.
{"title":"Zajednički pseudonimi: od osobe do kolektivnog agenta","authors":"Tomica Vrbanc","doi":"10.30754/vbh.65.1.935","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.935","url":null,"abstract":"Cilj. Prikazati postupanje sa zajedničkim pseudonimima kroz standarde i pravilnike: od Pariških načela, AACR-a, PPIAK-a, IFLA-inih bibliografskih modela do modela RDA, IFLA LRM i novog hrvatskog Pravilnika za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima (KAM). Pristup/metodologija. Usporedba relevantnih dijelova navedenih standarda i pravilnika, analiza, uočavanje sličnosti/razlika s ciljem kritičkog prikaza razvoja međunarodne teorije i prakse katalogizacije vezano uz zajedničke pseudonime. Rezultati. Uočavanje nejasnoća i nedosljednosti u analiziranim standardima i pravilnicima, prijedlozi za doradu IFLA-inog LRM-modela i Pravilnika KAM. Originalnost/vrijednost. Doprinos rada jest u boljem razumijevanju ovog rubnog i manje poznatog segmenta u bibliografskom univerzumu, kao i razumijevanju teškoća u definiranju i postupanju sa zajedničkim pseudonimima u katalogizatorskoj teoriji i praksi. Rana verzija ovog rada izložena je na konferenciji Sistemsko knjižničarstvo: Knjižnični informacijski sustavi i formati: Prema postMARC okruženju, održanoj u Zagrebu u prosincu 2018.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45221834","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih? Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu.
{"title":"Korištenje akademskih društvenih mreža: primjer Sveučilišta u Zagrebu","authors":"Kristina Romić, Lovela Machala Poplašen, Goranka Mitrović","doi":"10.30754/vbh.65.1.904","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.904","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti poznavanje i korištenje akademskih društvenih mreža znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu te utvrditi postoji li povezanost između znanstvenih područja i korištenja akademskih društvenih mreža. Sukladno cilju u radu su postavljena sljedeća istraživačka pitanja: jesu li znanstvenici iz pojedinih znanstvenih područja skloniji korištenju akademskih društvenih mreža te jesu li znanstvenici iz određenih znanstvenih područja skloniji korištenju pojedinih akademskih društvenih mreža više od ostalih? \u0000 \u0000Metodologija. Podaci su prikupljeni anonimnom online anketom koja se provodila od 30. studenog do 15. prosinca 2021. godine. Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja višestrukog izbora. U anketi je prikupljeno 266 odgovora znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu o poznavanju i korištenju Academia.edu, Mendeleya, LinkedIna i ResearchGatea. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina ispitanika koristi akademske društvene mreže i da su znanstvenici nekih područja skloniji korištenju određenih akademskih društvenih mreža, te da ovisno o znanstvenom području postoji razlika u načinima korištenja akademskih društvenih mreža. \u0000Ograničenja. Istraživanje je ograničeno na Sveučilište u Zagrebu. Za dublje razumijevanje pojedinih aspekata korištenja akademskih društvenih mreža u budućnosti će biti potrebna dodatna istraživanja koja bi uključivala cijelu hrvatsku znanstvenu zajednicu. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje pruža nove uvide o korištenju akademskih društvenih mreža, koje je u ovom kontekstu posebno usmjereno na akademsku zajednicu u Zagrebu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46464515","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara.
目标新冠肺炎疫情给世界带来了一场意想不到的健康危机，并引发了媒体领域的信息危机。科学传播发生了变化：发布了数量不规律的工作，编辑程序加快，未经评估的研究成果向公众开放，等等。这项工作旨在突出公共和科学通信系统的变化，并提出在新形势下有效运输的解决方案。访问/方法。这是一篇关于信息、信息和信息的文献。为了从图书馆的实践中选择文学的指示、建议和实例，提出了切实可行的建议。后果关于人的素质的信息过多会引起困惑和恐惧，从而导致缺乏知识、卫生和公共机构。改善有关疫情的信息量需要批判性思维，包括提高信息水平和健康素养，以加强社区对伪造和虚假信息的抵抗力。图书馆可以在这项工作中发挥重要作用，例如萨格勒布大学中央医学图书馆（SMK）的活动。根据长期，特别是在此期间获得的专业知识、理论文献和经验，分配了流行病信息系统的最重要任务，包括当局、研究所、科学家和医学图书馆。限制。信息专家的积极作用仅基于一个图书馆。它是克罗地亚最大的医学图书馆，使用所有可用的通信工具为用户提供传统和先进的服务。此外，SMC已被接受为开发、监测和评估新信息来源的机会，与产妇和卫生部的积极合作，科学工作，以及在社区方面的进展，都可以成为完成建议任务的好榜样。Praktična primjena i društveni značaj。这项工作为该机构、机构、科学和医学图书馆在信息传播背景下的运作提供了切实可行的指导方针。由于疫情影响了人类活动的各个领域，消除信息传播对社会极为重要。原始/价值。根据当地情况和医学图书馆实际工作的建议，完成了对信息、信息和健康文献的审查。
{"title":"U vrtlogu infodemije: važnost informacijske i zdravstvene pismenosti i aktivna uloga Središnje medicinske knjižnice","authors":"Lea Škorić, Helena Markulin","doi":"10.30754/vbh.65.1.948","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.948","url":null,"abstract":"Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. \u0000Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. \u0000Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. \u0000Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća. \u0000Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. \u0000Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69588443","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada identificirati hrvatske novine koje su objavljivane u Australiji početkom 1930-ih te na temelju njih istražiti i prikazati službene načine kontrole tiska u Australiji u to vrijeme i načine kojima su urednici i izdavači hrvatskih novina u Australiji izbjegavali cenzuru. Vrijeme je to kada su se u Australiji publikacije na stranim jezicima posebno provjeravale prije davanja dozvole za objavljivanje. Na temelju istraživanja pripremljen je popis svih hrvatskih novina koje su izlazile u Australiji početkom 1930-ih godina. Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena povijesna metoda, metoda strukturiranog pretraživanja online kataloga javnih ustanova (primarno knjižnica i arhiva u Australiji), analize sadržaja arhivskih izvora i publikacija te metoda uključivanja zajednice Hrvata u Australiji. Rezultati. Istraživanje je rezultiralo novim spoznajama o publikacijama i njihovom uređivanju u promatranom razdoblju. Istražen je i prikazan društveni okvir djelovanja i objavljivanja novina te su uočeni i navedeni načini izbjegavanja cenzure. Svaki od načina dokumentiran je i opisan na temelju arhivskih izvora ili malobrojnih sačuvanih publikacija. Istraživanjem su navedene publikacije koje su objavljivane u promatranom razdoblju te su istraženi osnovni podaci o njihovom izdavanju i uređivanju. Originalnost/vrijednost. U radu su opisane dvije publikacije koje su pronađene tijekom istraživanja (Oganj i Iskra). Usto pronađena je i jedna publikacija (jedan broj Borbe) koja je u literaturi spominjana, ali tehničke značajke nisu opisane niti je igdje naznačeno mjesto čuvanja. Sve tri publikacije digitalizirane su i otvoreno dostupne na poveznicama koje se donose u radu. Osim toga, istraživanjem je dokazano da jedna publikacija koja se do sada navodila kao publikacija Hrvata u Australiji nije objavljivana ondje (Proleter). Na temelju arhivskih dokumenata izrađen je popis publikacija koje su objavljivali Hrvati u Australiji početkom 1930-ih godina te su prikazani načini provođenja i izbjegavanja cenzure.
Cilj。这项工作的目的是确定20世纪30年代初在澳大利亚出版的克罗地亚报纸，并调查和展示当时控制澳大利亚的官方方式，以及克罗地亚报纸和出版商避免澳大利亚审查的方式。在授予出版许可证之前，澳大利亚的出版物是时候特别检查外语了。根据研究，编制了一份20世纪30年代初在澳大利亚出版的所有克罗地亚报纸的名单。访问/方法/设计。该研究采用了历史方法、结构化搜索公共机构在线目录的方法（澳大利亚的主要图书馆和档案馆）、分析档案和出版物的内容以及纳入澳大利亚克罗地亚社区的方法。后果研究产生了新的出版和监测技能。为了避免审查，还调查并指出了报纸的行动和出版的社会框架。Svaki od načina dokumentiran je i opisan na temelju arhivskih izvora ili malobrojnih sačuvanih publikacija。该研究展示了监测期间出版的出版物，并调查了其出版和管理的基本数据。创意/价值。研究期间发现的两份出版物（Ogan和Iskra）在工作中进行了描述。此外，还发现了文献中提到的一种出版物（一个战斗编号），但并没有到处描述或指出技术特征。这三种出版物都是数字化的，并开放工作链接。此外，研究证明，在澳大利亚没有一份被称为克罗地亚出版物的出版物（Proleter）。根据存档文件，克罗地亚于20世纪30年代初在澳大利亚出版了一份出版物清单，并通过进行和避免审查的方式进行了展示。
{"title":"Hrvatske novine u Australiji početkom 1930-ih godina: načini provođenja i izbjegavanja cenzure","authors":"I. Grgić","doi":"10.30754/vbh.65.1.940","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.940","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada identificirati hrvatske novine koje su objavljivane u Australiji početkom 1930-ih te na temelju njih istražiti i prikazati službene načine kontrole tiska u Australiji u to vrijeme i načine kojima su urednici i izdavači hrvatskih novina u Australiji izbjegavali cenzuru. Vrijeme je to kada su se u Australiji publikacije na stranim jezicima posebno provjeravale prije davanja dozvole za objavljivanje. Na temelju istraživanja pripremljen je popis svih hrvatskih novina koje su izlazile u Australiji početkom 1930-ih godina. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je korištena povijesna metoda, metoda strukturiranog pretraživanja online kataloga javnih ustanova (primarno knjižnica i arhiva u Australiji), analize sadržaja arhivskih izvora i publikacija te metoda uključivanja zajednice Hrvata u Australiji. \u0000Rezultati. Istraživanje je rezultiralo novim spoznajama o publikacijama i njihovom uređivanju u promatranom razdoblju. Istražen je i prikazan društveni okvir djelovanja i objavljivanja novina te su uočeni i navedeni načini izbjegavanja cenzure. Svaki od načina dokumentiran je i opisan na temelju arhivskih izvora ili malobrojnih sačuvanih publikacija. Istraživanjem su navedene publikacije koje su objavljivane u promatranom razdoblju te su istraženi osnovni podaci o njihovom izdavanju i uređivanju. \u0000 \u0000Originalnost/vrijednost. U radu su opisane dvije publikacije koje su pronađene tijekom istraživanja (Oganj i Iskra). Usto pronađena je i jedna publikacija (jedan broj Borbe) koja je u literaturi spominjana, ali tehničke značajke nisu opisane niti je igdje naznačeno mjesto čuvanja. Sve tri publikacije digitalizirane su i otvoreno dostupne na poveznicama koje se donose u radu. Osim toga, istraživanjem je dokazano da jedna publikacija koja se do sada navodila kao publikacija Hrvata u Australiji nije objavljivana ondje (Proleter). Na temelju arhivskih dokumenata izrađen je popis publikacija koje su objavljivali Hrvati u Australiji početkom 1930-ih godina te su prikazani načini provođenja i izbjegavanja cenzure.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48006119","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Prikazati sve aspekte rada Županijske matične razvojne službe Gradske knjižnice Rijeka na informatizaciji i umrežavanju narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije dugog više od desetljeća, s ciljem standardiziranja i ujednačavanja stručnog rada. Pristup/metodologija. Polazišna je točka analiza pokazatelja informatiziranosti narodnih i školskih knjižnica u 2009. godini kao uporište za plansko i postupno umrežavanje koje će uslijediti sljedećih dvanaest godina. Tema se obrazlaže s aspekta zakonskih zadaća županijske matične narodne knjižnice vezanih uz umrežavanje, suradnju s osnivačima, knjižnicama i knjižničarima, školama te održivosti projekta, metoda i sadržaja stručnog rada tijekom i nakon postupka umrežavanja, postignutih rezultata, kao i recentnog početka daljnjeg funkcionalnog povezivanja kroz novi projekt. Rezultati. Najznačajniji su rezultati projekta izrazito visok postotak umreženosti narodnih i školskih knjižnica, skupni katalog Primorsko-goranske županije, sustavan i kontinuiran razvoj knjižnica na matičnom području, savjetodavno praćen i podupiran od strane županijske matične razvojne službe te kontinuirana edukacija i povećanje profesionalnih kompetencija knjižničara kroz stručnu komunikaciju unutar mreže knjižnica. Originalnost/vrijednost. Predstavljen višegodišnji projekt umrežavanja narodnih i školskih knjižnica u okviru nadležnosti županijske matične razvojne službe može poslužiti kao model izgradnje jedinstvene knjižnične mreže u sredinama gdje to još nije postignuto.
目标展示十年来河之城青年母亲发展服务中心和Primorian Goran党学校图书馆的各方面工作，以规范和统一专家的工作。访问/方法。2009年国家和学校图书馆的信息指标分析是一个极点。这一年是指未来12年的计划和逐步消耗。这一主题反映在日本数学图书馆与冻结有关的法律任务、与创始人、图书馆和图书馆的合作、学校和项目的可持续性、冻结过程中和之后的工作方法和内容、取得的成果，以及最近通过一个新项目开始的进一步功能联系等方面。结果。该项目最重要的成果是，国家和学校图书馆的复杂性很高，Primorian Goranžupani的集体目录，母系地区图书馆的系统和持续发展，日本孕产妇发展服务机构的咨询监督和支持，以及继续教育，并通过图书馆网络内的专业交流提高图书馆的专业能力。创意/价值。Predstavljen višegodišnji项目umrežavanja narodnih iškolskih knjižnica u okviru nadležnostižupanijske matične razvojne službe može poslužiti kao模型izgradnje jedinstvene knjžnične mreže u sredinama gdje到jošnije postignuto。
{"title":"Umrežavanje narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije","authors":"Ljiljana Črnjar, Lara Pavić","doi":"10.30754/vbh.65.1.942","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.942","url":null,"abstract":"Cilj. Prikazati sve aspekte rada Županijske matične razvojne službe Gradske knjižnice Rijeka na informatizaciji i umrežavanju narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije dugog više od desetljeća, s ciljem standardiziranja i ujednačavanja stručnog rada. \u0000Pristup/metodologija. Polazišna je točka analiza pokazatelja informatiziranosti narodnih i školskih knjižnica u 2009. godini kao uporište za plansko i postupno umrežavanje koje će uslijediti sljedećih dvanaest godina. Tema se obrazlaže s aspekta zakonskih zadaća županijske matične narodne knjižnice vezanih uz umrežavanje, suradnju s osnivačima, knjižnicama i knjižničarima, školama te održivosti projekta, metoda i sadržaja stručnog rada tijekom i nakon postupka umrežavanja, postignutih rezultata, kao i recentnog početka daljnjeg funkcionalnog povezivanja kroz novi projekt. \u0000 \u0000Rezultati. Najznačajniji su rezultati projekta izrazito visok postotak umreženosti narodnih i školskih knjižnica, skupni katalog Primorsko-goranske županije, sustavan i kontinuiran razvoj knjižnica na matičnom području, savjetodavno praćen i podupiran od strane županijske matične razvojne službe te kontinuirana edukacija i povećanje profesionalnih kompetencija knjižničara kroz stručnu komunikaciju unutar mreže knjižnica. \u0000Originalnost/vrijednost. Predstavljen višegodišnji projekt umrežavanja narodnih i školskih knjižnica u okviru nadležnosti županijske matične razvojne službe može poslužiti kao model izgradnje jedinstvene knjižnične mreže u sredinama gdje to još nije postignuto.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49573032","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj rada jest prikazati početak djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1976. godine te njezina djelovanja u 2021. godini, odnosno četrdeset i pet godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od osnutka do danas Bibliobusna služba promijenila je nekoliko vozila, djelatnika, bibliobusnih stajališta, obnovila knjižnični fond, promijenila način rada i pružanja knjižničnih usluga te općenito osuvremenila programa rada u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011), no jedno je ostalo isto – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima svaka dva tjedna u isto vrijeme na istom mjestu. Pristup/metodologija. U radu se donosi prikaz djelovanja Bibliobusne službe u vrijeme osnivanja, 1976. godine te prikaz njezina djelovanja u 2021. godini, godini koju su obilježila brojna virtualna događanja. Podaci su prikupljeni u arhivi Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. Rezultati. Prikaz djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u godinama 1976. i 2021. ukazuje na niz promjena tijekom 25 godina. Pokazalo se da se program rada odvija u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice i na temelju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizacije knjižničnog sustava i modernizacije informatičke opreme Bibliobusne službe te u suradnji s brojnim ustanovama i udrugama. Ukazuje se i na ono što je ostalo isto i jednako važno – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima prema precizno utvrđenom planu i programu rada. Društveni značaj. Društveni značaj očituje se u vrijednosti Bibliobusne službe za lokalnu zajednicu. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobusne službe, pa tako i Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba. Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o djelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, osobito o njezinom radu u godini osnivanja 1976. i četrdeset i pet godina kasnije, u 2021. godini te bi mogao biti polazište za daljnja iscrpnija istraživanja i analize.
Cilj。这项工作的目的是展示成立于1976年的萨格勒布图书馆服务开始运作。那一年是2021年。godini，odnosnočetrdeset我的宠物godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačkežupanije。自这一天开始以来，图书馆服务部更换了几辆车辆、员工、图书馆，恢复了图书馆基金，改变了工作方式和提供图书馆，并总体上按照当代IFLA指南（2011）安排了工作计划，但同样的事情是，每两周同时在图书馆站与会员合作一次。Pristup/metodologija。介绍了1976年成立时的圣经服务活动。2021年业绩。一年中发生了许多虚拟事件。这些数据收集在图书馆档案、萨格勒布图书馆网页和萨格勒布图书服务处的其他作品中。后果展示1976年萨格勒布图书馆的服务。2021指出了25年来的一系列变化。Pokazalo是国际单项体育联合会的一个项目。这也表明了同样重要的是——根据精确的工作计划和计划，与图书馆站的成员合作。社会意义。社会意义是从圣经服务对当地社区的价值来解读的。Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobbusne službe，pa tako i Bibliobbusone sluřbe knjižnica grada Zagreba。Originalnost/vrijednost。这项工作有助于出版关于萨格勒布图书馆服务运作的少量文献，特别是1976年的工作。四十五年后的2021年，多年来，你可能是一个进行进一步详尽研究和分析的地方。
{"title":"Bibliobusna služba Knjižnica grada Zagreba u godini osnutka i četrdeset pet godina kasnije","authors":"Tamara Kolić, Nika Čabrić, Sara Semenski","doi":"10.30754/vbh.65.1.946","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.946","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj rada jest prikazati početak djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba koja je osnovana 1976. godine te njezina djelovanja u 2021. godini, odnosno četrdeset i pet godina kasnije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Od osnutka do danas Bibliobusna služba promijenila je nekoliko vozila, djelatnika, bibliobusnih stajališta, obnovila knjižnični fond, promijenila način rada i pružanja knjižničnih usluga te općenito osuvremenila programa rada u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice (2011), no jedno je ostalo isto – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima svaka dva tjedna u isto vrijeme na istom mjestu. \u0000Pristup/metodologija. U radu se donosi prikaz djelovanja Bibliobusne službe u vrijeme osnivanja, 1976. godine te prikaz njezina djelovanja u 2021. godini, godini koju su obilježila brojna virtualna događanja. Podaci su prikupljeni u arhivi Bibliobusne službe, na mrežnim stranicama Knjižnica grada Zagreba te iz stručnih i drugih radova o Bibliobusnoj službi Knjižnica grada Zagreba. \u0000Rezultati. Prikaz djelovanja Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u godinama 1976. i 2021. ukazuje na niz promjena tijekom 25 godina. Pokazalo se da se program rada odvija u skladu sa suvremenim IFLA-inim Smjernicama za pokretne knjižnice i na temelju društvenih i demografskih promjena u lokalnoj sredini, informatizacije knjižničnog sustava i modernizacije informatičke opreme Bibliobusne službe te u suradnji s brojnim ustanovama i udrugama. Ukazuje se i na ono što je ostalo isto i jednako važno – rad s članovima na bibliobusnim stajalištima prema precizno utvrđenom planu i programu rada. \u0000Društveni značaj. Društveni značaj očituje se u vrijednosti Bibliobusne službe za lokalnu zajednicu. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja ideja je vodilja svake bibliobusne službe, pa tako i Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad je doprinos malobrojnoj objavljenoj stručnoj literaturi o djelovanju Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, osobito o njezinom radu u godini osnivanja 1976. i četrdeset i pet godina kasnije, u 2021. godini te bi mogao biti polazište za daljnja iscrpnija istraživanja i analize.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43631249","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje korisničkog označivanja književnoumjetničkih tekstova. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja osobitosti folksonomijskoga pristupa označivanju književnosti i tematske informativnosti korisničkih oznaka dodijeljenih književnoumjetničkim djelima te radi njihove usporedbe s oznakama iz knjižničnih kataloga i predstavljanja potencijala folksonomija u poboljšanju tradicionalnog pristupa označivanju lijepe književnosti. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada predstavljeni osnovni teorijski elementi sadržajnoga označivanja iz perspektive knjižnične klasifikacije, predmetne obrade i korisničkoga označivanja. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja korisničkih oznaka koje je provedeno u dvije faze – analiza korpusa korisničkih oznaka na lingvističkoj, funkcionalnoj i značenjskoj razini te usporedba istih s predmetnim odrednicama prikupljenima iz mrežnih kataloga knjižnica. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su veću tematsku informativnost korisničkih oznaka od predmetnica koje dodjeljuju predmetni stručnjaci i da mogu poslužiti kao dobar temelj za unapređenje tradicionalnih sustava za sadržajno označivanje književnoumjetničkih djela. Ograničenja. Istraživački je dio rada proveden na temelju autoričina odabira određenih književnoumjetničkih djela te prikupljanja korpusa oznaka iz mrežnih kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Kongresne knjižnice u Washingtonu te iz mrežnog sustava LibraryThing. Praktična primjena. Istraživanje može poslužiti kao početni korak za daljnja proučavanja problematike sadržajnog označivanja književnih djela u knjižničnim sustavima te kao prvi korak prema njihovom poboljšanju radi pružanja što kvalitetnijih rezultata pretraživanja književnoumjetničkih tekstova. Društveni značaj. Rezultati istraživanja impliciraju mogućnost uključivanja nestručne čitateljske zajednice i njihovog izravnog doprinosa u razvoj knjižničnih sustava. Originalnost. Rad predstavlja istraživanje koje prvi put na jednom mjestu prikazuje usporedbu korisničkih oznaka za prozna, dramska i pjesnička književnoumjetnička djela s predmetnim odrednicama iz knjižničnih kataloga. *Rad je nastao na temelju diplomskog rada Tihane Lončarić koji je napisan pod naslovom Korisničko označivanje književnoumjetničkih djela pod mentorskim vodstvom dr. sc. Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine.
Cilj。这项工作的目的是为书签的使用提供研究。进行这项研究的目的是确定标记文献的民声学方法的个性和分配给图书馆的用户标记的主题信息，并将其与图书馆的标签进行比较，以及民声学在改善传统获得优质文献标签方面的潜力。访问/方法/设计。这是一个很好的例子。在工作的第二部分，显示了对用户标记的两阶段研究的结果：对语言、功能和意义水平的身体分析，以及对从图书馆网络目录中收集的相同主题的比较。后果研究结果显示，关于分配给主题的主题的有用性的主题信息更多，可以作为改进传统书签内容系统的良好基础。Ograničenja。研究是在有权从萨格勒布、萨格勒布市图书馆、华盛顿国会图书馆和LibraryThing网络的国家和大学图书馆网络目录中选择某些文学作品并收集标签的基础上进行的工作的一部分。实用性。这项研究可以作为进一步研究图书馆系统中文献标签问题的起点，也是改进图书馆系统提供最佳文本搜索结果的第一步。社会意义。研究结果包括纳入非本地读者的可能性及其对图书馆发展的直接贡献。起初的Rad predstavlja istraživanje koje prvi将na jednom mjestu prikazuje usporedbu korisničkih oznaka za prozna，dramska i pjesnička književnoumjetnička djela s predmenim odrednicama iz knjiž*外交部长拉达·蒂哈内·隆查里奇·科吉（rada Tihane Lončarićkoji je napisan pod naslovom Korisničko označivanje književnoumjetničkih djela pod mentorskim vodstvom博士）。该作品于2017年在萨格勒布哲学大学进行了辩护。年
{"title":"Književnoumjetnička djela u okviru folksonomija i tradicionalnih knjižničnih sustava za sadržajno označivanje","authors":"Tihana Lončarić","doi":"10.30754/vbh.64.2.907","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.907","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje korisničkog označivanja književnoumjetničkih tekstova. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja osobitosti folksonomijskoga pristupa označivanju književnosti i tematske informativnosti korisničkih oznaka dodijeljenih književnoumjetničkim djelima te radi njihove usporedbe s oznakama iz knjižničnih kataloga i predstavljanja potencijala folksonomija u poboljšanju tradicionalnog pristupa označivanju lijepe književnosti. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada predstavljeni osnovni teorijski elementi sadržajnoga označivanja iz perspektive knjižnične klasifikacije, predmetne obrade i korisničkoga označivanja. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja korisničkih oznaka koje je provedeno u dvije faze – analiza korpusa korisničkih oznaka na lingvističkoj, funkcionalnoj i značenjskoj razini te usporedba istih s predmetnim odrednicama prikupljenima iz mrežnih kataloga knjižnica. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su veću tematsku informativnost korisničkih oznaka od predmetnica koje dodjeljuju predmetni stručnjaci i da mogu poslužiti kao dobar temelj za unapređenje tradicionalnih sustava za sadržajno označivanje književnoumjetničkih djela. \u0000Ograničenja. Istraživački je dio rada proveden na temelju autoričina odabira određenih književnoumjetničkih djela te prikupljanja korpusa oznaka iz mrežnih kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Kongresne knjižnice u Washingtonu te iz mrežnog sustava LibraryThing. \u0000Praktična primjena. Istraživanje može poslužiti kao početni korak za daljnja proučavanja problematike sadržajnog označivanja književnih djela u knjižničnim sustavima te kao prvi korak prema njihovom poboljšanju radi pružanja što kvalitetnijih rezultata pretraživanja književnoumjetničkih tekstova. \u0000Društveni značaj. Rezultati istraživanja impliciraju mogućnost uključivanja nestručne čitateljske zajednice i njihovog izravnog doprinosa u razvoj knjižničnih sustava. \u0000Originalnost. Rad predstavlja istraživanje koje prvi put na jednom mjestu prikazuje usporedbu korisničkih oznaka za prozna, dramska i pjesnička književnoumjetnička djela s predmetnim odrednicama iz knjižničnih kataloga. \u0000*Rad je nastao na temelju diplomskog rada Tihane Lončarić koji je napisan pod naslovom Korisničko označivanje književnoumjetničkih djela pod mentorskim vodstvom dr. sc. Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47535562","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj i svrha. Rezultati istraživanja vodenih znakova mogu značajno pridonijeti opisu stare i rijetke građe, npr. datirati nedatirane rukopise, pomoći pri određivanju bibliografskog formata, identificirati razdoblje i mjesto (pre)uveza i sl., ali i omogućiti bolje razumijevanje konteksta proizvodnje i dijela životnog ciklusa stare i rijetke građe. Cilj je ovoga rada prikazati ulogu filigranologije u opisu stare i rijetke građe u svrhu prijedloga bilježenja podataka o vodenim znakovima pri opisu stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. Pristup /Metodologija. U radu je prikazan pregled literature iz područja uloge filigranologije u bibliografiji i opisu stare i rijetke građe te provedena sadržajna analiza kataloga stare i rijetke građe koji u opisima bilježe podatak o vodenom znaku kako bi se s jedne strane pružio uvid u primjere dobre prakse, a s druge strane uočile prednosti bilježenja tih podataka u katalozima. U radu se predstavlja model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova koji je osmišljen i primjenjuje se u sklopu projekta “Pisana baština”. Rezultati ovog rada ogledaju se u boljem razumijevanju uloge vodenog znaka u opisu stare i rijetke građe te argumentiranju prednosti uključivanja tih podataka u opis stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. U radu je predložen način navođenja podataka o vodenim znakovima u opisu rukopisa i stare knjige kakav se primjenjuje u sklopu projekta “Pisana baština”, a koji omogućuje kontekstualizaciju podataka o pisanoj baštini i istraživanja pisane baštine uz uporabu digitalnih metoda i alata. Ograničenja Model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova prikazan u ovom radu primijenjen je na korpusu glagoljskih rukopisa i vodenih znakova pronađenih u glagoljskim rukopisima. U daljnjim fazama istraživanja valjalo bi ga primijeniti na druge vrste rukopisa i starih knjiga. Originalnost/vrijednost ovog rada je u ukazivanju na važnost bilježenja podataka o vodenim znakovima u opis rukopisa i stare tiskane građe jer to pridonosi dataciji nedatiranih vrijednih starih i rijetkih knjiga, boljem poznavanju i razumijevanju uzusa proizvodnje rukopisa i stare tiskane građe, ali i rasvjetljuje druga pitanja o povijesti knjige i nakladništva.
目标和目的。水资源研究结果有助于描述古老和罕见的建筑，例如。提供未被发现的手稿，帮助确定书目格式，确定（前）进口的时期和地点等，但也可以更好地了解生产的背景和部分古老而罕见的建筑周期。这项工作的目的是展示市志学在描述古老和罕见建筑中的作用，以评论克罗地亚目录中古老和罕见建筑物的水特征。访问/方法此外，还对参考书目中哲学部分的文献进行了回顾，对古老和罕见建筑进行了描述，并对水标志的描述中的古老和罕见建筑物目录进行了分析，一方面给出了良好做法的例子，另一方面也看到了在目录中注意这些数据的好处。作品中展示了一个连接手稿目录和水目录的模型，该模型是作为“书面花园”项目的一部分设计和应用的。Rezultati ovog rada ogledaju se u boljem razumijevanju uloge vodenog znaka u opisu凝视着我的眼睛，我的眼睛是我的眼睛。作为“书面花园”项目的一部分，在手稿和旧书的描述中，提出了使用数字方法和工具来指示水的特征。本工作中所示的手稿目录和水目录的连接限制模型适用于格拉斯哥手稿的主体和格拉斯哥手稿中发现的水字符。进一步的研究应该将其应用于其他类型的手稿和旧书。这项工作的起源/价值是为了表明手稿和旧印刷城市描述中关于水特征的信息的重要性，因为它包括未被发现的旧书和珍本书的数据，对制造业和旧印刷建筑的使用有更好的了解和理解，但也突出了有关书籍和财产历史的其他问题。
{"title":"Uloga opisa vodenih znakova pri obradi stare i rijetke građe","authors":"Marijana Tomić, Laura Grzunov","doi":"10.30754/vbh.64.2.826","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.826","url":null,"abstract":"Cilj i svrha. Rezultati istraživanja vodenih znakova mogu značajno pridonijeti opisu stare i rijetke građe, npr. datirati nedatirane rukopise, pomoći pri određivanju bibliografskog formata, identificirati razdoblje i mjesto (pre)uveza i sl., ali i omogućiti bolje razumijevanje konteksta proizvodnje i dijela životnog ciklusa stare i rijetke građe. Cilj je ovoga rada prikazati ulogu filigranologije u opisu stare i rijetke građe u svrhu prijedloga bilježenja podataka o vodenim znakovima pri opisu stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. \u0000Pristup /Metodologija. U radu je prikazan pregled literature iz područja uloge filigranologije u bibliografiji i opisu stare i rijetke građe te provedena sadržajna analiza kataloga stare i rijetke građe koji u opisima bilježe podatak o vodenom znaku kako bi se s jedne strane pružio uvid u primjere dobre prakse, a s druge strane uočile prednosti bilježenja tih podataka u katalozima. U radu se predstavlja model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova koji je osmišljen i primjenjuje se u sklopu projekta “Pisana baština”. \u0000Rezultati ovog rada ogledaju se u boljem razumijevanju uloge vodenog znaka u opisu stare i rijetke građe te argumentiranju prednosti uključivanja tih podataka u opis stare i rijetke građe u hrvatskim katalozima. U radu je predložen način navođenja podataka o vodenim znakovima u opisu rukopisa i stare knjige kakav se primjenjuje u sklopu projekta “Pisana baština”, a koji omogućuje kontekstualizaciju podataka o pisanoj baštini i istraživanja pisane baštine uz uporabu digitalnih metoda i alata. \u0000Ograničenja Model povezivanja kataloga rukopisa i kataloga vodenih znakova prikazan u ovom radu primijenjen je na korpusu glagoljskih rukopisa i vodenih znakova pronađenih u glagoljskim rukopisima. U daljnjim fazama istraživanja valjalo bi ga primijeniti na druge vrste rukopisa i starih knjiga. \u0000Originalnost/vrijednost ovog rada je u ukazivanju na važnost bilježenja podataka o vodenim znakovima u opis rukopisa i stare tiskane građe jer to pridonosi dataciji nedatiranih vrijednih starih i rijetkih knjiga, boljem poznavanju i razumijevanju uzusa proizvodnje rukopisa i stare tiskane građe, ali i rasvjetljuje druga pitanja o povijesti knjige i nakladništva.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45066246","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.
Cilj。Ulogačitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga preoznata i kaočesta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bavečitanejem kod mladih，skupine u koju pripada i većina studentata。这项工作的目的是强调促进学生阅读习惯的重要性，无论阅读目的如何，高中图书馆在学生群体中实现对阅读文本更高程度理解的作用。特别是，他想强调促进娱乐性阅读的重要性，而娱乐性阅读在学术层面往往被不公正地忽视。方法在研究年轻人阅读主题的作品，以及直接或间接接触学生群体阅读主题的文章，并比较当前对该主题的知识时，本文分析和综合了一些结论。后果对于一个人的发展来说，一个特殊的好处是在更高的识字率和学生群体中得到认可。只有经常阅读高质量的文本才能达到这种写作水平，无论是以教育文本的形式还是以多节文本的形式。尽管如此，尽管或仅仅因为他们专注于支持孕产妇机构的教育和科学研究，但高中图书馆在促进阅读方面的作用却被边缘化了。不幸的是，当涉及到娱乐性阅读时，有时会不知不觉地被遗忘。作为一种更高程度的娱乐性阅读，以及与学生更好的学业成功相关的其他好处，随着时间的推移，某些高中图书馆对自己的角色持开放态度：它们制定了创造性的方法来鼓励学生阅读，以及发展理解阅读文本所需技能的方法。创意/价值。Zbog pozitivnog utjecajačitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe，u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nairazimo na veći broj radova na tu temu。通过展示对学生智力发展的贡献程度，包括机构本身的科学工作质量，鼓励高中图书馆阅读的工作，这项工作加入了上述主题极其宝贵和敏感的工作组。
{"title":"Poticanje čitanja kod studenata kao jedna od zadaća suvremenih visokoškolskih knjižnica","authors":"Zorica Antulov","doi":"10.30754/vbh.64.2.866","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.866","url":null,"abstract":"Cilj. Uloga čitanja za emocionalni i intelektualni napredak mlade osobe neupitna je te je stoga prepoznata i kao česta tema znanstvenih i stručnih radova koji se bave čitanjem kod mladih, skupine u koju pripada i većina studenata. Cilj je rada ukazati na važnost poticanja navika čitanja kod studenata, neovisno pritom o svrsi čitanja, i na ulogu koju u postizanju većeg stupnja razumijevanja pročitanog teksta u studentskoj populaciji imaju visokoškolske knjižnice. Osobito se želi naglasiti važnost poticanja rekreativnog čitanja koje se na akademskoj razini često nepravedno zanemaruje. \u0000Metoda. Proučavanjem radova pisanih na temu čitanja kod mladih, kao i radova koji se izravno ili neizravno dotiču teme čitanja kod studentske populacije i usporedbom dosadašnjih spoznaja o toj temi, dolazi se do određenih zaključaka analiziranih i sintetiziranih u ovom tekstu. \u0000Rezultati. Iznimna korist koju za cjeloviti razvoj osobe donosi viši stupanj čitateljske pismenosti prepoznata je i kada se radi o studentskoj populaciji. Takav stupanj pismenosti postiže se tek učestalim čitanjem kvalitetnih tekstova, neovisno radi li se o tekstovima obrazovnog karaktera ili pak tekstovima za razonodu. Pa ipak, unatoč ili upravo zbog njihove usmjerenosti na podupiranje odgojno-obrazovnog i znanstveno-istraživačkog rada matične ustanove, uloga visokoškolskih knjižnica u poticanju čitanja je poprilično marginalizirana. Štoviše, kad je riječ o rekreativnom čitanju ponekad je i svjesno nepravedno zapostavljena. Budući da je viši stupanj rekreativnog čitanja, između ostalih dobrobiti koje donosi, povezan i s boljim akademskim uspjehom studenata, pojedine visokoškolske knjižnice s vremenom postaju otvorene prema toj svojoj ulozi: osmišljavaju kreativne načine poticanja čitanja kod studenata, kao i puteve k razvijanju vještina potrebnih za razumijevanje pročitanog teksta. \u0000Originalnost/Vrijednost. Zbog pozitivnog utjecaja čitanja na intelektualni i emocionalni razvoj mlade osobe, u domaćoj stručnoj literaturi opravdano nailazimo na veći broj radova na tu temu. Kroz ukazivanje na izniman doprinos koji za intelektualni razvoj studenata, a time i kvalitetu znanstvenog rada same ustanove, radom na poticanju čitanja mogu dati visokoškolske knjižnice, ovaj se rad pridružuje spomenutoj grupi radova iznimno vrijedne i osjetljive tematike.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47900622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada teorijski i kroz primjere prikazati katalogizaciju razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija po ISBD-u. Pristup/metodologija. U radu se redom prolaze skupine ISBD-a i objašnjava njihova primjena na razglednice i njihove digitalne reprodukcije putem triju izabranih primjera. Rezultati. Ukazivanje na primjenjivost i dostatnost odredbi ISBD-a na kataložni opis razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija. Praktična primjena. Da bi razglednice bile dostupne u katalogu, nužno ih je katalogizirati, a da bi se znatno povećala vidljivost i dostupnost javnosti, poželjno ih je digitalizirati i digitalnu reprodukciju objaviti na mrežnim stranicama knjižnice, pri čemu odgovarajući kataložni zapisi omogućuju identifikaciju jedinice građe. Društveni značaj. Starije razglednice koje potječu iz vremena kad fotografija zbog nedostupnosti i visoke cijene opreme nije bila masovno raširena imaju dokumentarnu vrijednost s raznih aspekata, poput arhitekture, urbanizma i tiskarstva, a novije razglednice mogu imati promotivno-turističku funkciju. I starije i novije razglednice mogu biti umjetnički vrijedne. Da bi te funkcije razglednica došle do izražaja, nužno ih je učiniti dostupnima javnosti, čemu doprinosi njihova zastupljenost u katalozima te digitalizacija i dostupnost digitalnih reprodukcija na mrežnim stranicama ustanova u čijem su posjedu. Originalnost/vrijednost. Doprinos raspravi o načinima katalogizacije vizualne građe. *Rad je nastao na temelju diplomskog rada studenta Damira Sablića, napisanog pod naslovom Kataložna obrada razglednica po ISBD-u i Dublin Coreu s primjerima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnica grada Zagreba pod mentorskim vodstvom Ane Barbarić. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2020. godine.
{"title":"Katalogizacija razglednica prema ISBD-u","authors":"Damir Sablić, A. Barbarić","doi":"10.30754/vbh.64.2.867","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.64.2.867","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada teorijski i kroz primjere prikazati katalogizaciju razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija po ISBD-u. \u0000Pristup/metodologija. U radu se redom prolaze skupine ISBD-a i objašnjava njihova primjena na razglednice i njihove digitalne reprodukcije putem triju izabranih primjera. \u0000Rezultati. Ukazivanje na primjenjivost i dostatnost odredbi ISBD-a na kataložni opis razglednica i njihovih digitalnih reprodukcija. \u0000Praktična primjena. Da bi razglednice bile dostupne u katalogu, nužno ih je katalogizirati, a da bi se znatno povećala vidljivost i dostupnost javnosti, poželjno ih je digitalizirati i digitalnu reprodukciju objaviti na mrežnim stranicama knjižnice, pri čemu odgovarajući kataložni zapisi omogućuju identifikaciju jedinice građe. \u0000Društveni značaj. Starije razglednice koje potječu iz vremena kad fotografija zbog nedostupnosti i visoke cijene opreme nije bila masovno raširena imaju dokumentarnu vrijednost s raznih aspekata, poput arhitekture, urbanizma i tiskarstva, a novije razglednice mogu imati promotivno-turističku funkciju. I starije i novije razglednice mogu biti umjetnički vrijedne. Da bi te funkcije razglednica došle do izražaja, nužno ih je učiniti dostupnima javnosti, čemu doprinosi njihova zastupljenost u katalozima te digitalizacija i dostupnost digitalnih reprodukcija na mrežnim stranicama ustanova u čijem su posjedu. \u0000Originalnost/vrijednost. Doprinos raspravi o načinima katalogizacije vizualne građe. \u0000*Rad je nastao na temelju diplomskog rada studenta Damira Sablića, napisanog pod naslovom Kataložna obrada razglednica po ISBD-u i Dublin Coreu s primjerima iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Knjižnica grada Zagreba pod mentorskim vodstvom Ane Barbarić. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2020. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43431319","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：