Cilj. Cilj je rada prikazati razvoj patentnih citatnih analiza i predstaviti mogućnosti njihove primjene u evaluaciji sveučilišta uz bibliometrijske analize. Pristup/metodologija/dizajn. Prikazan je povijesni razvoj i primjena patentnih citatnih analiza. U drugom dijelu rada izvršena je usporedba hrvatskih, regionalnih i vodećih EU-sveučilišta prema prosjeku patentnih citata na 1000 radova i prosječnoj citiranosti po radu. Za analizu je korišten Scopusov bibliometrijski alat SciVal. Rezultati. Rad prikazuje primjere citatnih analiza pomoću kojih se uspoređuje patentna citiranost hrvatskih sveučilišta sa sveučilištima u regiji i vodećim sveučilištima iz Europske Unije. Rad analizira patentnu citiranost najvećih hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Osijeku, kao i patentnu citiranost navedenih sveučilišta prema različitim područjima znanosti. Istražena je citiranost radova pojedinih hrvatskih sveučilišta citiranih u patentima, kao i omjer međunarodne suradnje u radovima citiranim u patentima prema ostalim citiranim radovima promatranih hrvatskih sveučilišta. Ograničenja. Ograničenje je nedostatak postojećih istraživanja patentnih pokazatelja u Hrvatskoj. Iako patentni citati ukazuju na povezanost sveučilišta i industrijskog sektora, za dubinsku analizu transfera znanja i tehnologije potrebno je koristiti i dodatne indikatore kao što su broj ugovora koje sveučilišta imaju s industrijom, broj konferencija u suradnji s industrijom, broj licenci, spin-off Tvrtki sveučilišta i sl. Originalnost/vrijednost. Upravo zbog nedostatka relevantne suvremene literature, kao i izvorno hrvatskih radova s ovom temom, smatramo da je važno osvijestiti ulogu kako citatnih analiza tako i patenta, kao i patentometrije u evaluaciji sveučilišta i njihovom daljnjem razvoju, kao i napredovanju sveučilišnog kadra.
{"title":"Patentne citatne analize u evaluaciji sveučilišta","authors":"Filip Horvat, Merien Hadrović, Ivana Turk","doi":"10.30754/vbh.65.3.991","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.991","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada prikazati razvoj patentnih citatnih analiza i predstaviti mogućnosti njihove primjene u evaluaciji sveučilišta uz bibliometrijske analize. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Prikazan je povijesni razvoj i primjena patentnih citatnih analiza. U drugom dijelu rada izvršena je usporedba hrvatskih, regionalnih i vodećih EU-sveučilišta prema prosjeku patentnih citata na 1000 radova i prosječnoj citiranosti po radu. Za analizu je korišten Scopusov bibliometrijski alat SciVal. \u0000Rezultati. Rad prikazuje primjere citatnih analiza pomoću kojih se uspoređuje patentna citiranost hrvatskih sveučilišta sa sveučilištima u regiji i vodećim sveučilištima iz Europske Unije. Rad analizira patentnu citiranost najvećih hrvatskih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Osijeku, kao i patentnu citiranost navedenih sveučilišta prema različitim područjima znanosti. Istražena je citiranost radova pojedinih hrvatskih sveučilišta citiranih u patentima, kao i omjer međunarodne suradnje u radovima citiranim u patentima prema ostalim citiranim radovima promatranih hrvatskih sveučilišta. \u0000Ograničenja. Ograničenje je nedostatak postojećih istraživanja patentnih pokazatelja u Hrvatskoj. Iako patentni citati ukazuju na povezanost sveučilišta i industrijskog sektora, za dubinsku analizu transfera znanja i tehnologije potrebno je koristiti i dodatne indikatore kao što su broj ugovora koje sveučilišta imaju s industrijom, broj konferencija u suradnji s industrijom, broj licenci, spin-off Tvrtki sveučilišta i sl. \u0000Originalnost/vrijednost. Upravo zbog nedostatka relevantne suvremene literature, kao i izvorno hrvatskih radova s ovom temom, smatramo da je važno osvijestiti ulogu kako citatnih analiza tako i patenta, kao i patentometrije u evaluaciji sveučilišta i njihovom daljnjem razvoju, kao i napredovanju sveučilišnog kadra.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47668402","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada istražiti trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa (Open Educational resources – OER) od 2018. do 2022. godine kako bi se došlo do najnovijih relevantnih spoznaja važnih i korisnih ne samo znanstvenicima i nastavnicima koji se bave otvorenim obrazovnim resursima nego cijeloj akademskoj zajednici, kao i donositeljima političkih odluka u okviru obrazovnih politika. Pristup/metodologija/dizajn. Sukladno unaprijed definiranoj strategiji pretraživanja selektiran je za istraživanje relevantan korpus bibliografskih jedinica u bazama podataka Web of Science i Scopus. Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživač ka pitanja u radu je korištenjem skupa standardnih bibliometrijskih metoda provedena bibliometrijska analiza koja se temeljila na sljedećih šest pokazatelja: godina objave, distribucija po državama, distribucija po institucijama, časopisi, autori i ključne riječi. Na temelju odabranih ekstrahiranih podataka iz baza podataka Web of Science i Scopus pripremljena je vizualizacija rezultata u alatu VoSViewer. Rezultati. U pandemijskoj 2020. godini zanimanje stručne i znanstvene zajednice za OER-e dosegnulo je svoj vrhunac, odnosno zabilježen je nagli porast globalnih istraživanja vezanih uz OER-e. Na temelju rezultata istraživanja uočeno je da je najproduktivniji autor bio Daniel Burgos, najproduktivnija institucija bila je The Open University, najproduktivnija država bio je SAD, a najproduktivniji časopis bio je International Review of Research in Open and Distance Learning. Na temelju rezultata istraživanja uočena su tri intenzivnija trenda kolaboracije u vidu citiranja i koautorstva među: (1) kineskim i španjolskim autorima, (2) turskim i američkim autorima i (3) južnoafričkim i američkim autorima. Originalnost/vrijednost. Originalnost rada sastoji se u tome što rad daje uvid u trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa u razdoblju neposredno prije te razdoblju tijekom same globalne pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 koja je nesumnjivo dovela do naglog zaokreta obrazovanja na svim razinama prema ubrzanoj digitalnoj transformaciji te izvršila značajan utjecaj na postavljanje otvorenih obrazovnih resursa u središte pozornosti kako nastavnika tako i znanstvenika te šire javnosti.
Cilj。这项工作旨在探索自2018年以来开放教育资源（OER）全球科学研究的趋势和模式。直到2022年。一年来获取最新的重要和有用的相关知识，不仅是与开放教育资源打交道的科学家和教师，也是整个学术界以及教育政策制定者。访问/方法/设计。Sukladno在科学网络范围内的相关文献中没有明确的战略。Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživačka pitanja u radu je korištenjem skupa standardnih bibliometricskih metoda proveded na bibliometryjska analiza koja se temeljila na sljedećihšest pokazatelja。基于从Web of Science和Scopus数据库中选择的额外数据，准备了VoSViewer工具中的结果可视化。后果在2020年疫情期间，godini zanimanje stručne i znanstvene zajednice za OER-e dosenulo je svoj vrhunac，odnosno zabilježen je nagli porast globalnih istraživanja vezanih uz OER-e。根据研究结果，Daniel Burgos是最有成效的作者，最有成果的机构是开放大学，最具成效的州是美国，最具成果的杂志是《国际开放和远程教育研究评论》。根据研究结果，在引用和共同自主方面有三种更密集的合作趋势：（1）中国和西班牙作家，（2）土耳其和美国作家，（3）南非和美国作家。Originalnost/vrijednost。最初的rada sastoji se u tomešto rad daje uvid u trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resusa u razdoblju neposredno prije te razdobalju tijekom同一个全球范围内的流行性疾病在教师、科学家和公众的关注下建立开放的教育资源。
{"title":"Trendovi i obrasci u istraživanju otvorenih obrazovnih resursa od 2018. do 2022. godine","authors":"Anita Papić","doi":"10.30754/vbh.65.3.994","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.994","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa (Open Educational resources – OER) od 2018. do 2022. godine kako bi se došlo do najnovijih relevantnih spoznaja važnih i korisnih ne samo znanstvenicima i nastavnicima koji se bave otvorenim obrazovnim resursima nego cijeloj akademskoj zajednici, kao i donositeljima političkih odluka u okviru obrazovnih politika. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Sukladno unaprijed definiranoj strategiji pretraživanja selektiran je za istraživanje relevantan korpus bibliografskih jedinica u bazama podataka Web of Science i Scopus. Kako bi se odgovorilo na postavljena istraživač ka pitanja u radu je korištenjem skupa standardnih bibliometrijskih metoda provedena bibliometrijska analiza koja se temeljila na sljedećih šest pokazatelja: godina objave, distribucija po državama, distribucija po institucijama, časopisi, autori i ključne riječi. Na temelju odabranih ekstrahiranih podataka iz baza podataka Web of Science i Scopus pripremljena je vizualizacija rezultata u alatu VoSViewer. \u0000Rezultati. U pandemijskoj 2020. godini zanimanje stručne i znanstvene zajednice za OER-e dosegnulo je svoj vrhunac, odnosno zabilježen je nagli porast globalnih istraživanja vezanih uz OER-e. Na temelju rezultata istraživanja uočeno je da je najproduktivniji autor bio Daniel Burgos, najproduktivnija institucija bila je The Open University, najproduktivnija država bio je SAD, a najproduktivniji časopis bio je International Review of Research in Open and Distance Learning. Na temelju rezultata istraživanja uočena su tri intenzivnija trenda kolaboracije u vidu citiranja i koautorstva među: (1) kineskim i španjolskim autorima, (2) turskim i američkim autorima i (3) južnoafričkim i američkim autorima. \u0000Originalnost/vrijednost. Originalnost rada sastoji se u tome što rad daje uvid u trendove i obrasce u globalnom znanstvenom istraživanju otvorenih obrazovnih resursa u razdoblju neposredno prije te razdoblju tijekom same globalne pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 koja je nesumnjivo dovela do naglog zaokreta obrazovanja na svim razinama prema ubrzanoj digitalnoj transformaciji te izvršila značajan utjecaj na postavljanje otvorenih obrazovnih resursa u središte pozornosti kako nastavnika tako i znanstvenika te šire javnosti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45411055","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja ispitati percepciju, mišljenja i iskustva studenata preddiplomskog studija informacijskih znanosti o različitim aspektima digitalnog obrazovanja i online nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. U ožujku i svibnju 2022. godine provedene su tri fokus grupe sa studentima preddiplomskih studija informacijskih (i komunikacijskih) znanosti na trima hrvatskim sveučilištima (N = 18). Nakon transkripcije audiozapisa, provedena je sadržajna analiza rezultata. Rezultati. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je ubrzala digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovnog sustava. Disruptivne promjene i ad hoc prelazak na online nastavu i učenje na daljinu imali su značajan utjecaj na studentsku populaciju. Ispitanici su se većinom brzo i uspješno prilagodili uvjetima rada i učenja u pandemiji. Nasta va je u većini slučajeva uspješno organizirana i održana, a gotovo svi ispitanici imali su osiguran pristup potrebnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Unatoč prednostima digitalnog obrazovanja i online nastave, ispitanici su s vremenom osjetili manjak motivacije, pad koncentracije, stres zbog povećanog broja radnih zadataka i online provjere znanja te brigu zbog cjelokupne situacije. Najčešći izazovi odnosili su se na organizaciju i provođenje pismenih ispita i drugih oblika provjere znanja, probleme tehničke prirode, probleme prostorne i vremenske organizacije, manjak osobnog kontakta i nedovoljno razvijen sustav institucijske podrške. Za unaprjeđenje digitalnog obrazovanja i online nastave u mogućim budućim kriznim situacijama ispitanici predlažu osiguravanje videozapisa predavanja, osiguravanje odgovarajuće opreme studentima slabijeg socioekonomskog statusa, veći broj asinkronih nastavnih aktivnosti, smanjenje broja grupnih aktivnosti te bolju organizaciju ustanove u pogledu odabira digitalnih alata za rad, učenje i komunikaciju. Originalnost/vrijednost. Rad pruža dublji uvid u politiku i praksu digitalnog obrazovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 sa stajališta studenata te tako doprinosi jačanju njihove aktivne uloge u sustavu visokog obrazovanja i kreiranju obrazovne politike. Također, uz pitanje digitalne tehnologije i digitalnih vještina i kompetencija, rad je usmjeren i na mnoge druge aspekte digitalnog obrazovanja, poput organizacije nastavnog procesa, omogućavanja pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, osiguravanja sustava podrške i dr. Rezultati ove kvalitativne studije mogu koristiti kreatorima politika, donositeljima odluka i dionicima sustava visokog obrazovanja kako bi osigurali održivost i kvalitetu ekosustava digitalnog obrazovanja u Hrvatskoj, općenito i u mogućim budućim kriznim situacijama.
{"title":"Percepcija i stavovi preddiplomskih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj prema digitalnom obrazovanju u vrijeme pandemije bolesti COVID-19","authors":"Kristina Feldvari, Milijana Mičunović, Gordana Gašo","doi":"10.30754/vbh.65.3.1020","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1020","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga istraživanja ispitati percepciju, mišljenja i iskustva studenata preddiplomskog studija informacijskih znanosti o različitim aspektima digitalnog obrazovanja i online nastave tijekom pandemije bolesti COVID-19. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U ožujku i svibnju 2022. godine provedene su tri fokus grupe sa studentima preddiplomskih studija informacijskih (i komunikacijskih) znanosti na trima hrvatskim sveučilištima (N = 18). Nakon transkripcije audiozapisa, provedena je sadržajna analiza rezultata. \u0000Rezultati. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je ubrzala digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovnog sustava. Disruptivne promjene i ad hoc prelazak na online nastavu i učenje na daljinu imali su značajan utjecaj na studentsku populaciju. Ispitanici su se većinom brzo i uspješno prilagodili uvjetima rada i učenja u pandemiji. Nasta va je u većini slučajeva uspješno organizirana i održana, a gotovo svi ispitanici imali su osiguran pristup potrebnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Unatoč prednostima digitalnog obrazovanja i online nastave, ispitanici su s vremenom osjetili manjak motivacije, pad koncentracije, stres zbog povećanog broja radnih zadataka i online provjere znanja te brigu zbog cjelokupne situacije. Najčešći izazovi odnosili su se na organizaciju i provođenje pismenih ispita i drugih oblika provjere znanja, probleme tehničke prirode, probleme prostorne i vremenske organizacije, manjak osobnog kontakta i nedovoljno razvijen sustav institucijske podrške. Za unaprjeđenje digitalnog obrazovanja i online nastave u mogućim budućim kriznim situacijama ispitanici predlažu osiguravanje videozapisa predavanja, osiguravanje odgovarajuće opreme studentima slabijeg socioekonomskog statusa, veći broj asinkronih nastavnih aktivnosti, smanjenje broja grupnih aktivnosti te bolju organizaciju ustanove u pogledu odabira digitalnih alata za rad, učenje i komunikaciju. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad pruža dublji uvid u politiku i praksu digitalnog obrazovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 sa stajališta studenata te tako doprinosi jačanju njihove aktivne uloge u sustavu visokog obrazovanja i kreiranju obrazovne politike. Također, uz pitanje digitalne tehnologije i digitalnih vještina i kompetencija, rad je usmjeren i na mnoge druge aspekte digitalnog obrazovanja, poput organizacije nastavnog procesa, omogućavanja pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, osiguravanja sustava podrške i dr. Rezultati ove kvalitativne studije mogu koristiti kreatorima politika, donositeljima odluka i dionicima sustava visokog obrazovanja kako bi osigurali održivost i kvalitetu ekosustava digitalnog obrazovanja u Hrvatskoj, općenito i u mogućim budućim kriznim situacijama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45185876","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Ovaj rad bavi se temom migracije i ulogom koju knjižnice imaju u procesu prilagodbe migranata. Svrha je rada, na temelju pregleda literature, predstaviti spoznaje o knjižničnim uslugama u odnosu na potrebe migranata, percepciji knjižnica od strane migranata i preprekama u korištenju knjižnica. Pristup/metodologija/dizajn. Rad donosi spoznaje na temelju pregleda i analize literature objavljene u području informacijskih znanosti na temu knjižnica i informacijskih potreba migranata. Uočene spoznaje na kraju rada sintetiziraju se u obliku preporuka knjižnicama. Rezultati. Predstavljene su informacijske potrebe migranata i najčešći izvori informacija. Opisane su usluge koje knjižnice nude migrantima kroz svoje programe, zbirke i prostor te opažene prepreke s kojima se migranti suočavaju prilikom korištenja knjižnica u zemlji koja je odredište. Analizirana je uloga knjižnica u razvoju multikulturnog društva te važnost čitanja u izgradnji i održavanju identiteta. Većina predstavljenih tema vezana je za usluge i potrebe u odnosu na zemlju doseljenja, dok je opažen jaz u postojećoj literaturi o informacijskim potrebama i knjižničnim uslugama iseljenika u odnosu na domovinu. Ograničenja. Terminološki, rad koristi pojam migranti kao opći pojam te promatra problematiku na razini koja je primjenjiva na razne skupine migranata. Iako je većina usluga promotrena u kontekstu narodnih knjižnica, spoznaje su primjenjive i na druge vrste knjižnica kojima su migranti potencijalna korisnička skupina kao što su, primjerice, akademske knjižnice. Originalnost/vrijednost. Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o knjižničnim uslugama za migrante te može koristiti knjižnicama pri oblikovanju usluga za migrante, ali i ostalim tijelima i udrugama kojima su važna pitanja informacijskih potreba, integracije, očuvanja identiteta i dobrobiti migranata. Rad potiče i svijest o nezaobilaznoj ulozi koju pristup informacijama ima u poticanju društvene uključenosti te ulozi knjižnica u razvoju tolerancije i demokratskog društva.
目标这项工作是关于迁移以及库在迁移适应中所扮演的角色。这项工作的目的是提供关于图书馆的信息，包括移民的需求、移民对图书馆的看法以及使用图书馆的障碍。访问/方法/设计。理事会注意到对信息科学领域发表的关于图书馆和移民信息需求的文献的审查和分析。Uočene spoznaje na kraju rada sintetiziraju se u obliku prepruka knjižnicama。后果介绍了移民的信息需求和最常见的信息来源。图书馆通过其方案、收藏和空间向移民提供的服务，以及移民在目的地国面临的障碍。分析了图书馆在多元文化社会发展中的作用，以及阅读在建立和维护身份认同方面的重要性。所介绍的大多数主题都与搬迁国的服务和需求有关，而在现有的关于信息需求的文献和安置工人的图书馆中也可以看到这种语言。限制。从术语上讲，它使用移民的概念作为一个总体概念，并着眼于适用于不同移民群体的问题水平。虽然大多数公共图书馆的推广者服务都知道移民可能使用的应用程序和其他类型的图书馆，如学术图书馆。创意/价值。这项工作概述了移民图书馆的基本知识，可以以移民服务的形式用于图书馆，也可以用于其他有重要信息需求、融合、身份保护和移民利益的机构和实体。Rad potiče i svijest o nezaobilaznoj ulozi koju pristup informacijama ima u poticanju društvene uključenosti te ulozi knjižnica u razvoju tolerancije i demokratskog društva。
{"title":"Uloga knjižnica u migraciji","authors":"Maja Krtalić","doi":"10.30754/vbh.65.3.1013","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1013","url":null,"abstract":"Cilj. Ovaj rad bavi se temom migracije i ulogom koju knjižnice imaju u procesu prilagodbe migranata. Svrha je rada, na temelju pregleda literature, predstaviti spoznaje o knjižničnim uslugama u odnosu na potrebe migranata, percepciji knjižnica od strane migranata i preprekama u korištenju knjižnica. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Rad donosi spoznaje na temelju pregleda i analize literature objavljene u području informacijskih znanosti na temu knjižnica i informacijskih potreba migranata. Uočene spoznaje na kraju rada sintetiziraju se u obliku preporuka knjižnicama. \u0000Rezultati. Predstavljene su informacijske potrebe migranata i najčešći izvori informacija. Opisane su usluge koje knjižnice nude migrantima kroz svoje programe, zbirke i prostor te opažene prepreke s kojima se migranti suočavaju prilikom korištenja knjižnica u zemlji koja je odredište. Analizirana je uloga knjižnica u razvoju multikulturnog društva te važnost čitanja u izgradnji i održavanju identiteta. Većina predstavljenih tema vezana je za usluge i potrebe u odnosu na zemlju doseljenja, dok je opažen jaz u postojećoj literaturi o informacijskim potrebama i knjižničnim uslugama iseljenika u odnosu na domovinu. \u0000Ograničenja. Terminološki, rad koristi pojam migranti kao opći pojam te promatra problematiku na razini koja je primjenjiva na razne skupine migranata. Iako je većina usluga promotrena u kontekstu narodnih knjižnica, spoznaje su primjenjive i na druge vrste knjižnica kojima su migranti potencijalna korisnička skupina kao što su, primjerice, akademske knjižnice. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi pregled temeljnih spoznaja o knjižničnim uslugama za migrante te može koristiti knjižnicama pri oblikovanju usluga za migrante, ali i ostalim tijelima i udrugama kojima su važna pitanja informacijskih potreba, integracije, očuvanja identiteta i dobrobiti migranata. Rad potiče i svijest o nezaobilaznoj ulozi koju pristup informacijama ima u poticanju društvene uključenosti te ulozi knjižnica u razvoju tolerancije i demokratskog društva.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49375867","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Ciljevi rada jesu prikazati moguće postupke vrednovanja slikovnog sadržaja u novinama i razmotriti njegove načine opisa i preformatiranja u suvremenoj praksi baštinskih ustanova. Metodologija. Istraživanje je provedeno na uzorku Jastrebarskih novina (1964.– 1991.) i to kroz analizu povijesnog i suvremenog konteksta izlaženja i korištenja novina te kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja. Rezultati. Slikovni prilozi u novinama i elementi njihovog grafičkog oblikovanja sadržajno su važni i često su neodjeljivi od tekstualnih priloga. Društveno-politički kontekst i propagandni diskurs slikovnih priloga u Jastrebarskim novinama od manjeg je značaja u odnosu na njihovu važnost kao izvora za bolje razumijevanje povijesti zavičaja i lokalne svakodnevice. Prilikom preformatiranja novina u kojima su slikovni prilozi vrednovani kao značajni, potrebno je uzeti u obzir njihove vizualne elemente. Originalnost. Ovim radom potvrđena je nužnost vrednovanja pojedinačnog naslova novina u njihovom povijesnom i suvremenom kontekstu te iz aspekta slikovnog sadržaja. Također se preispituju odgovarajuće metode preformatiranja i zalaže se za induktivan i analitički pristup prilikom prenošenja svih oblika sadržaja na druge medije. Prema trenutnim spoznajama, ovaj rad prvi put donosi sadržajnu analizu slikovnih priloga utemeljenu u kontekstualnoj analizi lokalnih novina te prikazanu kroz prizmu politika vrednovanja i praksi preformatiranja slikovnog sadržaja.
{"title":"Vrednovanje slikovnog sadržaja u povijesnim novinama na primjeru Jastrebarskih novina","authors":"Tamara Štefanac","doi":"10.30754/vbh.65.3.953","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.953","url":null,"abstract":"Cilj. Ciljevi rada jesu prikazati moguće postupke vrednovanja slikovnog sadržaja u novinama i razmotriti njegove načine opisa i preformatiranja u suvremenoj praksi baštinskih ustanova. \u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno na uzorku Jastrebarskih novina (1964.– 1991.) i to kroz analizu povijesnog i suvremenog konteksta izlaženja i korištenja novina te kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja. \u0000Rezultati. Slikovni prilozi u novinama i elementi njihovog grafičkog oblikovanja sadržajno su važni i često su neodjeljivi od tekstualnih priloga. Društveno-politički kontekst i propagandni diskurs slikovnih priloga u Jastrebarskim novinama od manjeg je značaja u odnosu na njihovu važnost kao izvora za bolje razumijevanje povijesti zavičaja i lokalne svakodnevice. Prilikom preformatiranja novina u kojima su slikovni prilozi vrednovani kao značajni, potrebno je uzeti u obzir njihove vizualne elemente. \u0000Originalnost. Ovim radom potvrđena je nužnost vrednovanja pojedinačnog naslova novina u njihovom povijesnom i suvremenom kontekstu te iz aspekta slikovnog sadržaja. Također se preispituju odgovarajuće metode preformatiranja i zalaže se za induktivan i analitički pristup prilikom prenošenja svih oblika sadržaja na druge medije. Prema trenutnim spoznajama, ovaj rad prvi put donosi sadržajnu analizu slikovnih priloga utemeljenu u kontekstualnoj analizi lokalnih novina te prikazanu kroz prizmu politika vrednovanja i praksi preformatiranja slikovnog sadržaja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44791611","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Alta Pavin Banović, Mihaela Banek Zorica, H. Mesić
Cilj. Cilj je rada utvrditi razinu korištenja CARNet-ovog portala e-lektire na kojemu su dostupna digitalizirana književna djela za cjelovito čitanje u odnosu na posudbu lektire u školskim knjižnicama te istražiti u kojoj mjeri srednjoškolski učenici od 1. do 3 razreda u Osječko-baranjskoj županiji posuđuju književna djela za cjelovito čitanje, tj. lektire u tiskanom obliku u školskim knjižnicama u odnosu na posudbu digitalnih naslova na portalu e-lektire. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje se sastoji od dvaju dijelova. Prvi dio temelji se na analizi CARNet-ovih podataka od 2010. do 2021. godine o korisnicima i korištenju portala e-lektire kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Za drugi dio istraživanja podaci su prikupljeni anketnim upitnikom na daljinu među srednjoškolcima od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji, koji se provodio od 1. do 15. lipnja 2022. Anketni upitnik sastojao se od 15 pitanja otvorenog tipa i višestrukog izbora. Sadržavao je pitanja koja se odnose na interese ispitanika o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. U anketi je prikupljeno 385 odgovora. Rezultati. Rezultati istraživanja CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire pokazuju povećanje broja korisnika, broja pregleda stranice i prosječno vrijeme korištenja od 2010. do 2021. godine. Rezultati drugog dijela istraživanja ukazuju da srednjoškolci koriste portal e-lektire kako bi čitali dostupne digitalizirane lektire, a što dokazuje relativno veći broj korištenja portala e-lektire u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, no isto nije pridonijelo popularizaciji čitanja lektira kod učenika srednjih škola u Osječko-baranjskoj županiji. Praktična primjena. Istraživanje može potaknuti daljnji razvoj objavljivanja e-lektire te pomoći knjižničarima u razumijevanju promjene trendova posudbe lektire među srednjoškolcima kao i nužnu prilagodbu školskoga knjižničarstva suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. Originalnost/vrijednost. Rad nudi usporednu analizu CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire te stavova srednjoškolaca od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. Pouzdanosti i vrijednosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, dok se originalnost rada ogleda i u činjenici da je lektira, u odnosu na e-lektiru, u području srednjoškolskog obrazovanja u hrvatskoj znanstvenoj zajednici skromno istraživana.
{"title":"Korištenje portala e-lektire među mladima srednjoškolske dobi","authors":"Alta Pavin Banović, Mihaela Banek Zorica, H. Mesić","doi":"10.30754/vbh.65.3.1018","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1018","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada utvrditi razinu korištenja CARNet-ovog portala e-lektire na kojemu su dostupna digitalizirana književna djela za cjelovito čitanje u odnosu na posudbu lektire u školskim knjižnicama te istražiti u kojoj mjeri srednjoškolski učenici od 1. do 3 razreda u Osječko-baranjskoj županiji posuđuju književna djela za cjelovito čitanje, tj. lektire u tiskanom obliku u školskim knjižnicama u odnosu na posudbu digitalnih naslova na portalu e-lektire. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje se sastoji od dvaju dijelova. Prvi dio temelji se na analizi CARNet-ovih podataka od 2010. do 2021. godine o korisnicima i korištenju portala e-lektire kako u Republici Hrvatskoj tako i u svijetu. Za drugi dio istraživanja podaci su prikupljeni anketnim upitnikom na daljinu među srednjoškolcima od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji, koji se provodio od 1. do 15. lipnja 2022. Anketni upitnik sastojao se od 15 pitanja otvorenog tipa i višestrukog izbora. Sadržavao je pitanja koja se odnose na interese ispitanika o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. U anketi je prikupljeno 385 odgovora. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire pokazuju povećanje broja korisnika, broja pregleda stranice i prosječno vrijeme korištenja od 2010. do 2021. godine. Rezultati drugog dijela istraživanja ukazuju da srednjoškolci koriste portal e-lektire kako bi čitali dostupne digitalizirane lektire, a što dokazuje relativno veći broj korištenja portala e-lektire u vrijeme pandemije bolesti COVID-19, no isto nije pridonijelo popularizaciji čitanja lektira kod učenika srednjih škola u Osječko-baranjskoj županiji. \u0000Praktična primjena. Istraživanje može potaknuti daljnji razvoj objavljivanja e-lektire te pomoći knjižničarima u razumijevanju promjene trendova posudbe lektire među srednjoškolcima kao i nužnu prilagodbu školskoga knjižničarstva suvremenim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad nudi usporednu analizu CARNet-ovih podataka o korištenju portala e-lektire te stavova srednjoškolaca od 1. do 3. razreda u Osječko-baranjskoj županiji o posudbi i čitanju lektira u tiskanom i elektroničkom obliku. Pouzdanosti i vrijednosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, dok se originalnost rada ogleda i u činjenici da je lektira, u odnosu na e-lektiru, u području srednjoškolskog obrazovanja u hrvatskoj znanstvenoj zajednici skromno istraživana.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43288350","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj pisanja teksta ovoga članka jest objasniti temeljne pojmove projektnog menadžmenta te obrazložiti glavne procese upravljanja projektima. Također mu je cilj pridonijeti boljem razumijevanju ovog poslovnog modela u radu knjižnice kao ustanove te njegove primjene u unaprjeđenju uspješnosti i učinkovitosti pri realizaciji njezine temeljne misije. Pristup/metodologija/oblikovanje. U radu je kao osnovna metoda korištena desk research metoda istraživanja uz primjenu izdvajanja relevantnih mrežnih mjesta hrvatskih knjižnica s ciljem analize postojećih tipičnih i najčešćih projekata u knjižnicama i njihova klasificiranja. Sadržaj članka obuhvaća objašnjenja o životnom ciklusu projekta te odgovarajućim fazama odvijanja projekta. Nadalje se obrazlažu osnovni procesi upravljanja projektom, počevši od njegovog planiranja i izvršavanja do nadzora i zatvaranja. Osim navedenih sadržaja, u prikladnoj se mjeri obrađuju i teme koje se odnose na opseg projekta i upravljanje vremenom projekta te na troškove, resurse i ljudske potencijale projekta. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značajnu prisutnost različitih vrsta projekata koji se organiziraju i odvijaju u hrvatskim knjižnicama te na njihovu ulogu i relativno visoku uspješnost u pogledu pokretanja, izvođenja, završetka i zatvaranja. Ograničenje rada odnosi se na istraživanja upravljanja projektima u javnim knjižnicama Republike Hrvatske. Praktična primjena. Svojim sadržajem i rezultatima ovo istraživanje može pridonijeti boljem razumijevanju mogućnosti i koristi pokretanja te strukturirane provedbe projekata u knjižnicama i njima srodnim i povezanim organizacijama. Društveni značaj. Imajući u vidu polivalentnost uloga koje knjižnice imaju kao ustanove od posebnog društvenog interesa, učinkovit i uspješan projektni menadžment u knjižnicama ima odgovarajuću širu društvenu važnost i potencijalni utjecaj u različitim područjima, a osobito u području odgoja, obrazovanja, znanosti, informiranja te u kulturi, gospodarstvu i korištenju slobodnog vremena. Originalnost i vrijednost ovog rada dodatno je sadržana u prikladnom prikazu teorijskih spoznaja upravljanja projektima te u predstavljanju mogućnosti njihove primjene u organizacijskom okruženju knjižničnog poslovanja.
Cilj pisanja teksta ovogačlanka开玩笑说，这是一个关于项目进展的过程。它还旨在提高对图书馆作为机构工作中这种商业模式的理解及其应用，以提高其在执行基本使命方面的成功性和有效性。访问/方法/形状。研究台的研究方法被用作发布克罗地亚图书馆相关网站的基本方法，以分析图书馆现有的典型和最常见的项目及其分类。文章对项目的生命周期和项目开发的适当阶段进行了解释。从项目的规划和执行到监督和关闭，进一步说明了主要的项目管理过程。除了这些内容外，还充分讨论了与项目范围和项目管理以及项目成本、资源和人力潜力有关的主题。这项研究的结果表明，克罗地亚图书馆组织和举办的各种项目及其在启动、执行、结束和关闭方面的作用和相对较高的成功率。工作限制涉及克罗地亚共和国公共图书馆的项目管理研究。实用性。从内容和结果来看，这项研究有助于更好地理解图书馆和相关组织启动和结构化实施项目的可能性和好处。社会意义。Imajući u vidu polivalenost uloga koje knjižnice Imaju kao ustanove od posebnog društvenog interesa，učinkovit i uspješan projektni menadžment u knjžnicama odgovarajućuširu društvenu važnost i potencijarni utjecaj u različitim područjima，gospodarstvu i korištenju slobodnog vremena。这项工作的独创性和价值进一步包含在对项目管理理论知识的适当介绍中，以及在机构商业环境中应用这些知识的可能性中。
{"title":"Upravljanje projektima u poslovanju knjižnice","authors":"Antal Balog","doi":"10.30754/vbh.65.3.1021","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.3.1021","url":null,"abstract":"Cilj pisanja teksta ovoga članka jest objasniti temeljne pojmove projektnog menadžmenta te obrazložiti glavne procese upravljanja projektima. Također mu je cilj pridonijeti boljem razumijevanju ovog poslovnog modela u radu knjižnice kao ustanove te njegove primjene u unaprjeđenju uspješnosti i učinkovitosti pri realizaciji njezine temeljne misije. \u0000Pristup/metodologija/oblikovanje. U radu je kao osnovna metoda korištena desk research metoda istraživanja uz primjenu izdvajanja relevantnih mrežnih mjesta hrvatskih knjižnica s ciljem analize postojećih tipičnih i najčešćih projekata u knjižnicama i njihova klasificiranja. Sadržaj članka obuhvaća objašnjenja o životnom ciklusu projekta te odgovarajućim fazama odvijanja projekta. Nadalje se obrazlažu osnovni procesi upravljanja projektom, počevši od njegovog planiranja i izvršavanja do nadzora i zatvaranja. Osim navedenih sadržaja, u prikladnoj se mjeri obrađuju i teme koje se odnose na opseg projekta i upravljanje vremenom projekta te na troškove, resurse i ljudske potencijale projekta. \u0000Rezultati ovog istraživanja ukazuju na značajnu prisutnost različitih vrsta projekata koji se organiziraju i odvijaju u hrvatskim knjižnicama te na njihovu ulogu i relativno visoku uspješnost u pogledu pokretanja, izvođenja, završetka i zatvaranja. \u0000Ograničenje rada odnosi se na istraživanja upravljanja projektima u javnim knjižnicama Republike Hrvatske. \u0000Praktična primjena. Svojim sadržajem i rezultatima ovo istraživanje može pridonijeti boljem razumijevanju mogućnosti i koristi pokretanja te strukturirane provedbe projekata u knjižnicama i njima srodnim i povezanim organizacijama. \u0000Društveni značaj. Imajući u vidu polivalentnost uloga koje knjižnice imaju kao ustanove od posebnog društvenog interesa, učinkovit i uspješan projektni menadžment u knjižnicama ima odgovarajuću širu društvenu važnost i potencijalni utjecaj u različitim područjima, a osobito u području odgoja, obrazovanja, znanosti, informiranja te u kulturi, gospodarstvu i korištenju slobodnog vremena. \u0000Originalnost i vrijednost ovog rada dodatno je sadržana u prikladnom prikazu teorijskih spoznaja upravljanja projektima te u predstavljanju mogućnosti njihove primjene u organizacijskom okruženju knjižničnog poslovanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43560514","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. U ovom radu analiziraćemo staro-nove probleme u obrazovnom sistemu koji onemogućavaju medijsko opismenjavanje zumera. Ova tema je aktuelna od 2008. godine, ali i pored brojnih kampanja rezultati nisu vidljivi. Ovakav zaključak se može izvesti na osnovu tradicionalno loših rezultata na PISA testiranju i upravo iz navedenih razloga fokusiraćemo se na nove strategije i izmjene zakonodavnog okvira i unaprijeđenje kvaliteta obrazovanja u poslednjih pet godina. Pristup/metodologija/dizajn. U pomenute svrhe koristićemo deskriptivnu metodu, tačnije proučićemo zakonodavstvo u pogledu obrazovnog sistema i usvojene strategije, kao i kvalitativnu metodu, odnosno polustrukturirane intervjue sa ekspertima koji su uključeni u proces medijskog opismenjavanja različitih ciljnih grupa od 2008. godine. Najkompetentniji sagovornici na ovu temu su profesorica Božena Jelušić koja je članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Duško Vuković koji je osmislio prvi nastavni materijal za predavače u srednjim školama. Rezultati. Na osnovu navedenih metoda dolazimo do zaključka da dosadašnje reforme u obrazovnom sistemu nijesu donijele suštinske promjene. Puko usvajanje i izmjene zakonodavstva na papiru ne mogu rezultirati povećanjem kvaliteta obrazovanja u praksi. Ograničenja. U Crnoj Gori mali broj sagovornika spreman je iskreno i otvoreno da razgovara na ovu temu i iznese svoj stav ukazujući na slabosti u obrazovnom sistemu. Društveni značaj. Ova tema je od društvenog značaja jer kvalitet obrazovanja utiče na napredak cjelokupnog društva u svim životnim sferama. Originalnost/vrijednost. Imajući u vidu brojne kampanje koje su sprovedene od strane međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, kao i na treninge, seminare i radionice, ova tema će i dalje biti aktuelna u crnogorskom društvu. Od 2016. godine javnost je imala priliku da se edukuje ili da se upozna sa rezultatima kvantitativnih istraživanja, odnosno kroz ankete je utvrđen nizak stepen medijske pismenosti crno- gorskog društva. Istraživanja su pokazala da su građani podložni različitim vrstama informacijskih poremećaja o temama od javnog interesa. Međutim, i dalje je objavljen mali broj naučnih radova iz ove oblasti koji su posvećeni medijskom opismenjavanju crnogorskog društva.
{"title":"Kvalitet obrazovanja kao preduslov za informacijsko i medijsko opismenjavanje zumera u Crnoj Gori","authors":"Nataša Ružić","doi":"10.30754/vbh.65.2.962","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.962","url":null,"abstract":"Cilj. U ovom radu analiziraćemo staro-nove probleme u obrazovnom sistemu koji onemogućavaju medijsko opismenjavanje zumera. Ova tema je aktuelna od 2008. godine, ali i pored brojnih kampanja rezultati nisu vidljivi. Ovakav zaključak se može izvesti na osnovu tradicionalno loših rezultata na PISA testiranju i upravo iz navedenih razloga fokusiraćemo se na nove strategije i izmjene zakonodavnog okvira i unaprijeđenje kvaliteta obrazovanja u poslednjih pet godina. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U pomenute svrhe koristićemo deskriptivnu metodu, tačnije proučićemo zakonodavstvo u pogledu obrazovnog sistema i usvojene strategije, kao i kvalitativnu metodu, odnosno polustrukturirane intervjue sa ekspertima koji su uključeni u proces medijskog opismenjavanja različitih ciljnih grupa od 2008. godine. Najkompetentniji sagovornici na ovu temu su profesorica Božena Jelušić koja je članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Duško Vuković koji je osmislio prvi nastavni materijal za predavače u srednjim školama. \u0000Rezultati. Na osnovu navedenih metoda dolazimo do zaključka da dosadašnje reforme u obrazovnom sistemu nijesu donijele suštinske promjene. Puko usvajanje i izmjene zakonodavstva na papiru ne mogu rezultirati povećanjem kvaliteta obrazovanja u praksi. \u0000Ograničenja. U Crnoj Gori mali broj sagovornika spreman je iskreno i otvoreno da razgovara na ovu temu i iznese svoj stav ukazujući na slabosti u obrazovnom sistemu. \u0000Društveni značaj. Ova tema je od društvenog značaja jer kvalitet obrazovanja utiče na napredak cjelokupnog društva u svim životnim sferama. \u0000Originalnost/vrijednost. Imajući u vidu brojne kampanje koje su sprovedene od strane međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, kao i na treninge, seminare i radionice, ova tema će i dalje biti aktuelna u crnogorskom društvu. Od 2016. godine javnost je imala priliku da se edukuje ili da se upozna sa rezultatima kvantitativnih istraživanja, odnosno kroz ankete je utvrđen nizak stepen medijske pismenosti crno- gorskog društva. Istraživanja su pokazala da su građani podložni različitim vrstama informacijskih poremećaja o temama od javnog interesa. Međutim, i dalje je objavljen mali broj naučnih radova iz ove oblasti koji su posvećeni medijskom opismenjavanju crnogorskog društva.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42196830","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kristina Feldvari, Milijana Mičunović, Boris Badurina
Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu. Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine. Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći. Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.
{"title":"Hakiranje krize demokracije","authors":"Kristina Feldvari, Milijana Mičunović, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.65.2.971","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.971","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu. \u0000Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine. \u0000Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46339697","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Purpose. The paper aims to point out the role of scientific research platforms as the main drivers of the integration of the concept of media and information literacy into public policies, that is, in the long term, into formal education. Approach/methodology/design. In order to successfully analyse the obstacles to establishing a clear correlation between the lack of systematic and long-term engagement of scientific research bases and the integration of media and information literacy into public policies, this paper has explored, analysed and conceptualized the approach and results of the Institute for Social Science Research, Faculty of Political Sciences, University of Sarajevo in research, development, advocacy and integration of media and information literacy into the education system in Bosnia and Herzegovina as a case study. Results. The research has attempted to illustrate how scientific research platforms can be used to influence (and create an optimal model for public intervention) public policies, rather than just serve as platforms for academic advancement and as project implementation tools. Social value. The scientific research platform on media and information literacy at the University of Sarajevo can be understood as an applied practice in an open scientific environment, and developed on the principles of the common good.
{"title":"Strategic positioning of media and information literacy","authors":"Sanel Huskić, E. Vajzović, M. Hibert","doi":"10.30754/vbh.65.2.968","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.968","url":null,"abstract":"Purpose. The paper aims to point out the role of scientific research platforms as the main drivers of the integration of the concept of media and information literacy into public policies, that is, in the long term, into formal education. \u0000Approach/methodology/design. In order to successfully analyse the obstacles to establishing a clear correlation between the lack of systematic and long-term engagement of scientific research bases and the integration of media and information literacy into public policies, this paper has explored, analysed and conceptualized the approach and results of the Institute for Social Science Research, Faculty of Political Sciences, University of Sarajevo in research, development, advocacy and integration of media and information literacy into the education system in Bosnia and Herzegovina as a case study. \u0000Results. The research has attempted to illustrate how scientific research platforms can be used to influence (and create an optimal model for public intervention) public policies, rather than just serve as platforms for academic advancement and as project implementation tools. \u0000Social value. The scientific research platform on media and information literacy at the University of Sarajevo can be understood as an applied practice in an open scientific environment, and developed on the principles of the common good.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49543655","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：