Rad je posvecen nedovoljno istraženoj temi pojma identiteta i njegova odnosa prema drustvenom poretku u knjigama za samopomoc. Najprije se analiziraju teorijski cimbenici za koje se može pretpostaviti da su utjecali na oblikovanje pojma identiteta u knjigama za samopomoc. Identitet o kojem one govore odnosi se na identitet koji je moguce promijeniti, odnosno poboljsati, otkriti, ucvrstiti i ostvariti. On je određen manjkom sto ga knjige za samopomoc nastoje nadoknaditi kroz procese samoostvarenja nazvane »alatima za postizanje srece«. Uz odnos knjiga za samopomoc prema identitetu na individualnoj razini potom se analizira odnos identiteta u knjigama za samopomoc prema drustvu, odnosno drustvenom poretku, gdje se uz pomoc socioloskog i kulturnokritickog pristupa analizira moguci doprinos knjiga za samopomoc drustvenoj promjeni. Pritom se postavlja pitanje može li identitet sto ga zagovaraju knjige za samopomoc osposobiti pojedince za aktivnu drustvenu participaciju. To se promatra kroz dva dominantna stava unutar kulturne, kriticke i socioloske analize knjiga za samopomoc – jedan koji tvrdi da se proklamiranom težnjom k individualnoj sreci zapravo postiže tek održavanje statusa quo i drugi, koji govori da takve knjige mogu biti katalizator drustvene promjene. Objasnjava se to pogledom prema kojem promjena na individualnom planu dovodi do promjene u sirem drustvenom prostoru. Zakljucuje se da se identiteti neprestano nalaze u procesu transformacije, sto omogucuje istodobnu podcinjenost drustvenom poretku, no i otpor prema njemu.
{"title":"Pojam identiteta i njegov odnos prema društvenom poretku u knjigama za samopomoć","authors":"Iva Žurić Jakovina, T. Jakovina","doi":"10.5613/rzs.46.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.4","url":null,"abstract":"Rad je posvecen nedovoljno istraženoj temi pojma identiteta i njegova odnosa prema drustvenom poretku u knjigama za samopomoc. Najprije se analiziraju teorijski cimbenici za koje se može pretpostaviti da su utjecali na oblikovanje pojma identiteta u knjigama za samopomoc. Identitet o kojem one govore odnosi se na identitet koji je moguce promijeniti, odnosno poboljsati, otkriti, ucvrstiti i ostvariti. On je određen manjkom sto ga knjige za samopomoc nastoje nadoknaditi kroz procese samoostvarenja nazvane »alatima za postizanje srece«. Uz odnos knjiga za samopomoc prema identitetu na individualnoj razini potom se analizira odnos identiteta u knjigama za samopomoc prema drustvu, odnosno drustvenom poretku, gdje se uz pomoc socioloskog i kulturnokritickog pristupa analizira moguci doprinos knjiga za samopomoc drustvenoj promjeni. Pritom se postavlja pitanje može li identitet sto ga zagovaraju knjige za samopomoc osposobiti pojedince za aktivnu drustvenu participaciju. To se promatra kroz dva dominantna stava unutar kulturne, kriticke i socioloske analize knjiga za samopomoc – jedan koji tvrdi da se proklamiranom težnjom k individualnoj sreci zapravo postiže tek održavanje statusa quo i drugi, koji govori da takve knjige mogu biti katalizator drustvene promjene. Objasnjava se to pogledom prema kojem promjena na individualnom planu dovodi do promjene u sirem drustvenom prostoru. Zakljucuje se da se identiteti neprestano nalaze u procesu transformacije, sto omogucuje istodobnu podcinjenost drustvenom poretku, no i otpor prema njemu.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"325-349"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-04-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/rzs.46.3.4","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47389973","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Rob Stones, Why Current Affairs Needs Social Theory","authors":"Leonard Jurić","doi":"10.5613/rzs.46.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/rzs.46.3.5","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"351-354"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/rzs.46.3.5","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42151339","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Proces europske statističke harmonizacije podrazumijeva kontinuirano usklađivanje statističke metodologije, poslovnih i informacijskih procesa te informatičkih rješenja, a temelji se na generičkim i standardiziranim informacijskim konceptima i metodama, zajedničkom pravnom okviru i terminologiji te na modularnoj i interoperabilnoj informatičkoj infrastrukturi. U kontekstu ovog članka, statistička se harmonizacija odnosi na usklađivanje hrvatskog sustava službene statistike s Europskim statističkim sustavom, čiji je koordinator Europska komisija, odnosno Eurostat. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske glavni je nacionalni nositelj službene statistike i koordinator procesa statističke harmonizacije te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. Kao njegov dio, hrvatski statistički sustav umnogome ovisi o Europskome statističkom sustavu. U ovom se radu kritičkom analizom diskursa razmatraju nadzorni mehanizmi Eurostata nad nacionalnim statističkim tijelom, koji omogućuju i legitimiraju interakciju tih dvaju aktera u procesu statističke harmonizacije. Da bi se ustanovilo u kojoj mjeri ideološki diskursi europske statističke harmonizacije strukturiraju nacionalnu statističku instituciju, provedeno je osamnaest polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku. Odabran je uzorak intenziteta, odnosno kazivači koji poznaju problematiku istraživanja zbog suradnje s kolegama iz Eurostata na procesima i projektima usklađivanja statističkih ili informacijskih sustava. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da se u diskursu nacionalnoga statističkog tijela mijenja negativno konotirani autoritet Eurostata, koji datira još iz vremena prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, te da Eurostat stječe autoritet uzora. No, Državni zavod za statistiku tek se treba razviti od pasivnog Eurostatova poslušnika do ravnopravnog člana Europskoga statističkog sustava s ulogom aktivnog kreatora procesa statističke harmonizacije.
{"title":"Kritička analiza ideoloških diskursa u procesu europske statističke harmonizacije: slučaj Hrvatske","authors":"Nevena Jerak Muravec","doi":"10.5613/RZS.46.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.3.1","url":null,"abstract":"Proces europske statističke harmonizacije podrazumijeva kontinuirano usklađivanje statističke metodologije, poslovnih i informacijskih procesa te informatičkih rješenja, a temelji se na generičkim i standardiziranim informacijskim konceptima i metodama, zajedničkom pravnom okviru i terminologiji te na modularnoj i interoperabilnoj informatičkoj infrastrukturi. U kontekstu ovog članka, statistička se harmonizacija odnosi na usklađivanje hrvatskog sustava službene statistike s Europskim statističkim sustavom, čiji je koordinator Europska komisija, odnosno Eurostat. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske glavni je nacionalni nositelj službene statistike i koordinator procesa statističke harmonizacije te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. Kao njegov dio, hrvatski statistički sustav umnogome ovisi o Europskome statističkom sustavu. U ovom se radu kritičkom analizom diskursa razmatraju nadzorni mehanizmi Eurostata nad nacionalnim statističkim tijelom, koji omogućuju i legitimiraju interakciju tih dvaju aktera u procesu statističke harmonizacije. Da bi se ustanovilo u kojoj mjeri ideološki diskursi europske statističke harmonizacije strukturiraju nacionalnu statističku instituciju, provedeno je osamnaest polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku. Odabran je uzorak intenziteta, odnosno kazivači koji poznaju problematiku istraživanja zbog suradnje s kolegama iz Eurostata na procesima i projektima usklađivanja statističkih ili informacijskih sustava. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da se u diskursu nacionalnoga statističkog tijela mijenja negativno konotirani autoritet Eurostata, koji datira još iz vremena prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, te da Eurostat stječe autoritet uzora. No, Državni zavod za statistiku tek se treba razviti od pasivnog Eurostatova poslušnika do ravnopravnog člana Europskoga statističkog sustava s ulogom aktivnog kreatora procesa statističke harmonizacije.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"241-269"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.3.1","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45685212","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj : od prepoznavanja do primjene","authors":"D. Šimleša, A. B. Tonković, J. Puđak","doi":"10.5613/RZS.46.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.3.2","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"271-295"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.3.2","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47002574","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Proslava 40. godišnjice Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru","authors":"M. Sarić","doi":"10.5613/RZS.46.3.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.3.6","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"354-358"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.3.6","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41811081","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Promjene u strukturi radno aktivnog stanovništva Hrvatske od 1971. do 2011.","authors":"Nenad Pokos, Krešimir Peračković","doi":"10.5613/RZS.46.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.3.3","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"297-323"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2017-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46369110","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Manuel Castells, Pekka Himanen (eds), Reconceptualizing Development in the Global Information Age","authors":"M. Šarić","doi":"10.5613/RZS.46.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.2.5","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"229-232"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2016-08-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.2.5","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"70731728","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Intense competition among tourist destinations raises interest in inter-destination collaboration as a tool for developing innovative inter-destination products. The study presented in this paper examined the motives, barriers and expected outcomes of inter-destination collaboration in two Mediterranean tourist destinations – Opatija and Portorož – that are recognised as good mutual substitutes for tourists. Twenty management-level representatives of tourism or tourism-related organisations in Opatija and Portorož were interviewed to evaluate how they perceived inter-destination collaboration. The study revealed that inter-destination collaboration is recognised as an important tool for bridging the tourism destination products that are designed internally in order to develop inter-destination products. The study also revealed the motives for inter-destination collaboration based on the destinations’ complementarity, collaboration barriers based on the destinations’ similarities as well as differences and outcomes that are expected from inter-destination collaboration that bridges the tourism products developed separately in each destination. Participants expressed positive attitudes towards an innovative tourist offer and arrangements for the new and distant markets aiming to overcome the seasonality and upgrade the quality of destination products. Furthermore, the findings indicated that inter-destination collaboration might be successfully employed between destinations with poor intra-destination collaboration that are close substitutes. Practical implications of the results are discussed and further research is considered.
{"title":"Possibilities for Inter-Destination Collaboration in Tourism in the Case of Opatija and Portorož: A Managerial Perspective","authors":"K. Vodeb, H. N. Rudež","doi":"10.5613/RZS.46.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.2.4","url":null,"abstract":"Intense competition among tourist destinations raises interest in inter-destination collaboration as a tool for developing innovative inter-destination products. The study presented in this paper examined the motives, barriers and expected outcomes of inter-destination collaboration in two Mediterranean tourist destinations – Opatija and Portorož – that are recognised as good mutual substitutes for tourists. Twenty management-level representatives of tourism or tourism-related organisations in Opatija and Portorož were interviewed to evaluate how they perceived inter-destination collaboration. The study revealed that inter-destination collaboration is recognised as an important tool for bridging the tourism destination products that are designed internally in order to develop inter-destination products. The study also revealed the motives for inter-destination collaboration based on the destinations’ complementarity, collaboration barriers based on the destinations’ similarities as well as differences and outcomes that are expected from inter-destination collaboration that bridges the tourism products developed separately in each destination. Participants expressed positive attitudes towards an innovative tourist offer and arrangements for the new and distant markets aiming to overcome the seasonality and upgrade the quality of destination products. Furthermore, the findings indicated that inter-destination collaboration might be successfully employed between destinations with poor intra-destination collaboration that are close substitutes. Practical implications of the results are discussed and further research is considered.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"205-227"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2016-08-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.2.4","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"70731671","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
A number of recent international studies have reported the growing electoral success of populist parties among younger age groups. In this study, authors analysed the “breeding ground” for populism among the youth in Zagreb using the results of the Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE) project in Croatia. A mixed methods approach was employed with thematic analysis of 61 semi- structured interviews and regression analysis on a survey sample data of 1, 216 young people aged 16–25. Qualitative analysis indicated analogies to Cas Mudde’s three core concepts of populism (the “good people”, the “bad elite” and the “general will”) among interviewees’ opinions. In addition, common ideological features of populism (nationalism and radical egalitarianism) were to a degree present among the interviewees’ attitudes. In the quantitative part of this paper, the authors narrowed the analysis of populism to the radical right variant of populism, and – given the lack of prominent populist actors in Croatia – to support of ideas rather than political parties. The attitude towards a political system with a strong leader not constrained by parliament was chosen as the outcome since it holds significant populist potential in contemporary democracies. Analyses showed the connection of the anti-elite, anti- systemic attitudes – as well as authoritarianism and a few right-wing political attitudes – with the strong leader preference. Both qualitative and quantitative results of this study indicated that the “breeding ground” for populism exists among the youth in Zagreb. Additional research is required to further examine that complex and previously unexplored topic.
{"title":"Croatian Youth and Populism: A Mixed Methods Analysis of the Populism “Breeding Ground” among the Youth in the City of Zagreb","authors":"Augustin Derado, Vanja Dergić, Vanja Međugorac","doi":"10.5613/RZS.46.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.46.2.2","url":null,"abstract":"A number of recent international studies have reported the growing electoral success of populist parties among younger age groups. In this study, authors analysed the “breeding ground” for populism among the youth in Zagreb using the results of the Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE) project in Croatia. A mixed methods approach was employed with thematic analysis of 61 semi- structured interviews and regression analysis on a survey sample data of 1, 216 young people aged 16–25. Qualitative analysis indicated analogies to Cas Mudde’s three core concepts of populism (the “good people”, the “bad elite” and the “general will”) among interviewees’ opinions. In addition, common ideological features of populism (nationalism and radical egalitarianism) were to a degree present among the interviewees’ attitudes. In the quantitative part of this paper, the authors narrowed the analysis of populism to the radical right variant of populism, and – given the lack of prominent populist actors in Croatia – to support of ideas rather than political parties. The attitude towards a political system with a strong leader not constrained by parliament was chosen as the outcome since it holds significant populist potential in contemporary democracies. Analyses showed the connection of the anti-elite, anti- systemic attitudes – as well as authoritarianism and a few right-wing political attitudes – with the strong leader preference. Both qualitative and quantitative results of this study indicated that the “breeding ground” for populism exists among the youth in Zagreb. Additional research is required to further examine that complex and previously unexplored topic.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"46 1","pages":"141-173"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2016-08-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"https://sci-hub-pdf.com/10.5613/RZS.46.2.2","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"70732046","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}