Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi koliko se često mladi rukometaši i rukometašice susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama. Osim spomenutoga, ispitali smo razlikuju li se sportašice koje su u različitom stupnju izložene negativnim stereotipima u doživljaju rodne neravnopravnosti koja se očituje u nejednakim uvjetima treniranja i nejednakom načinu vrednovanja sportskih postignuća mladića i djevojaka koji treniraju u njihovom sportskom klubu. U istraživanju je sudjelovalo 522 rukometaša/ica (289 mladića i 233 djevojaka) čiji se raspon dobi kretao od 14 do 17 godina (M=14,75; SD=0,96). Prema dobivenim rezultatima, s negativnim se stereotipima prema sportašicama i/ili sportu u kojem sudjeluju djevojke susrelo 94,5% mladića i 95,6% djevojaka. Mlade su sportašice češće izložene stavu prema kojem sport nije aktivnost namijenjena djevojkama (U=28188,00, p<0,05), odnosno stavu koji podrazumijeva da sport u kojem sudjeluju žene nije atraktivan (U=28111,00, p<0,05). Djevojke koje se češće susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama statistički značajno češće navode da sportaši i sportašice u njihovom klubu ne treniraju u jednakim uvjetima (U=3551,000, p<0,001) te da se njihovi sportski uspjesi ne vrednuju na isti način (U=3353,500, p<0,001). Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za poduzimanjem mjera s ciljem suzbijanja negativnih stereotipa prema sportašicama te omogućavanja jednakih uvjeta treniranja i vrednovanja sportskih rezultata sportaša i sportašica.
{"title":"\"Ženski sport nije pravi sport\": negativni stereotipi prema sportašicama i doživljaj rodne neravnopravnosti u rukometu u Hrvatskoj","authors":"Zrinka Greblo Jurakić, Višnja Ljubičić, Lidija Bojić-Ćaćić","doi":"10.5613/RZS.51.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.51.1.3","url":null,"abstract":"Osnovni cilj istraživanja bio je utvrditi koliko se često mladi rukometaši i rukometašice susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama. Osim spomenutoga, ispitali smo razlikuju li se sportašice koje su u različitom stupnju izložene negativnim stereotipima u doživljaju rodne neravnopravnosti koja se očituje u nejednakim uvjetima treniranja i nejednakom načinu vrednovanja sportskih postignuća mladića i djevojaka koji treniraju u njihovom sportskom klubu. U istraživanju je sudjelovalo 522 rukometaša/ica (289 mladića i 233 djevojaka) čiji se raspon dobi kretao od 14 do 17 godina (M=14,75; SD=0,96). Prema dobivenim rezultatima, s negativnim se stereotipima prema sportašicama i/ili sportu u kojem sudjeluju djevojke susrelo 94,5% mladića i 95,6% djevojaka. Mlade su sportašice češće izložene stavu prema kojem sport nije aktivnost namijenjena djevojkama (U=28188,00, p<0,05), odnosno stavu koji podrazumijeva da sport u kojem sudjeluju žene nije atraktivan (U=28111,00, p<0,05). Djevojke koje se češće susreću s negativnim stereotipima prema sportašicama statistički značajno češće navode da sportaši i sportašice u njihovom klubu ne treniraju u jednakim uvjetima (U=3551,000, p<0,001) te da se njihovi sportski uspjesi ne vrednuju na isti način (U=3353,500, p<0,001). Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za poduzimanjem mjera s ciljem suzbijanja negativnih stereotipa prema sportašicama te omogućavanja jednakih uvjeta treniranja i vrednovanja sportskih rezultata sportaša i sportašica.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"51 1","pages":"81-102"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-04-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43420247","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad je pokušaj doprinosa istraživanjima transformacije političkih pojmova na primjeru pojma tranzicije. Razdoblje unutar kojeg se istražuje ovaj politički pojam odnosi se na tzv. povijesni lom 1989./1991. u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, odnosno Republici Hrvatskoj. Postavljanjem metodološkog okvira na temelju koncepcija Michaela Freedena i Reinharta Kosellecka, u radu se pokušava odgovoriti na pitanja kako se odvijala transformacija političko-ekonomskog pojma tranzicije, koji su njegovi konstitutivni elementi, u kakvu su međusobnom odnosu te na koji su način izražavali tadašnju stvarnost. Osnova rada su analize tjednika Danas i mjesečnika Banka, uz različite druge znanstvene članke, intervjue i knjige. Pokazalo se da su tadašnji akteri svojim djelovanjem u pravcu razvoja političkog pojma tranzicije, kao krajnji rezultat pridonijeli kontekstu obnavljanja kapitalizma. Pritom su tadašnju stvarnost dijelili na dvije glavne sfere, na političku i ekonomsku, te su vlastite perspektive smještali unutar svake od spomenutih sfera. Njihove težnje u političkoj sferi bile su demokratizacija i pluralizam političkih stranaka, a njihove težnje u ekonomskoj sferi privatno vlasništvo i povećanje efikasnosti. Posljedica tog djelovanja jest formuliranje tadašnjih korjenitih promjena (povijesnog loma) kroz politički pojam tranzicije koji danas uvelike određuje našu koncepciju o nedavnoj prošlosti.
这项工作是为了促进对过渡等政治思想转变的研究。这一政治概念被考虑的时期1989/1991年的历史角色当时的克罗地亚社会主义共和国，克罗地亚共和国。通过建立一个基于Michael Freeden和Reinhart Koselleck的概念的方法论框架，这项工作试图回答关于转型的政治和经济概念的转变的问题，这些概念是转型的组成要素，彼此之间的关系，以及它们如何表达当时的现实。Osnova rada su analize tjednika Danas i mjesečnika Banka，uz različite druge znanstvenečlanke，intervjue i knjige。事实表明，目前的行动者为过渡政治概念的发展做出了贡献，从而为资本主义的重建做出了贡献。当时，现实被分为两个主要领域，政治和经济，他们在提到的每个领域都有自己的观点。他们的政治困难是政党的民主化和多元化，他们的经济困难是私有财产和效率。这一行动的后果是，通过一种政治转型概念，形成了最近的根本变化（历史碎片化），这在很大程度上定义了我们今天对近代历史的概念。
{"title":"Transformacija političkog pojma tranzicije u povijesnom lomu 1989./1991. u Hrvatskoj","authors":"Dimitrije Birač","doi":"10.5613/RZS.51.1.0331","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.51.1.0331","url":null,"abstract":"Rad je pokušaj doprinosa istraživanjima transformacije političkih pojmova na primjeru pojma tranzicije. Razdoblje unutar kojeg se istražuje ovaj politički pojam odnosi se na tzv. povijesni lom 1989./1991. u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, odnosno Republici Hrvatskoj. Postavljanjem metodološkog okvira na temelju koncepcija Michaela Freedena i Reinharta Kosellecka, u radu se pokušava odgovoriti na pitanja kako se odvijala transformacija političko-ekonomskog pojma tranzicije, koji su njegovi konstitutivni elementi, u kakvu su međusobnom odnosu te na koji su način izražavali tadašnju stvarnost. Osnova rada su analize tjednika Danas i mjesečnika Banka, uz različite druge znanstvene članke, intervjue i knjige. Pokazalo se da su tadašnji akteri svojim djelovanjem u pravcu razvoja političkog pojma tranzicije, kao krajnji rezultat pridonijeli kontekstu obnavljanja kapitalizma. Pritom su tadašnju stvarnost dijelili na dvije glavne sfere, na političku i ekonomsku, te su vlastite perspektive smještali unutar svake od spomenutih sfera. Njihove težnje u političkoj sferi bile su demokratizacija i pluralizam političkih stranaka, a njihove težnje u ekonomskoj sferi privatno vlasništvo i povećanje efikasnosti. Posljedica tog djelovanja jest formuliranje tadašnjih korjenitih promjena (povijesnog loma) kroz politički pojam tranzicije koji danas uvelike određuje našu koncepciju o nedavnoj prošlosti.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-03-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44372278","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Research of contemporary societies emphasises the importance of global economic circumstances, political uncertainties and social inequalities for young people’s visions of their personal future. This research is focused on general and career-specific aspects of adolescents’ visions of personal future and how these relate to adolescents’ orientation toward educational mobility. Educational mobility is determined by the equivalence/nonequivalence of parents’ levels of education and their offspring’s educational aspirations as expressed at the end of secondary schooling. According to this principle, three groups of participants were defined and their differences were analysed with respect to (a) general aspects of their visions of personal future, (b) career-specific aspects of their envisioned future, and (c) the perception of factors on which the achievement of career visions will depend. Significant differences among the three groups have been found in general and career-specific visions of the future. The findings of the study indicate that students who plan to attend university are more preoccupied with career and perceive personal characteristics as more important factors for achieving career goals than students without such plans. Finally, this paper suggests that, in order to fully understand young people’s visions of personal future from a micro and a macro perspective, it is fruitful to integrate psychological and sociological approaches.
{"title":"Visions of Personal Future among Adolescents with Different Orientations Toward Educational Mobility","authors":"Nada Polovina, D. Gundogan, Mladen Radulović","doi":"10.5613/RZS.51.1.0226","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.51.1.0226","url":null,"abstract":"Research of contemporary societies emphasises the importance of global economic circumstances, political uncertainties and social inequalities for young people’s visions of their personal future. This research is focused on general and career-specific aspects of adolescents’ visions of personal future and how these relate to adolescents’ orientation toward educational mobility. Educational mobility is determined by the equivalence/nonequivalence of parents’ levels of education and their offspring’s educational aspirations as expressed at the end of secondary schooling. According to this principle, three groups of participants were defined and their differences were analysed with respect to (a) general aspects of their visions of personal future, (b) career-specific aspects of their envisioned future, and (c) the perception of factors on which the achievement of career visions will depend. Significant differences among the three groups have been found in general and career-specific visions of the future. The findings of the study indicate that students who plan to attend university are more preoccupied with career and perceive personal characteristics as more important factors for achieving career goals than students without such plans. Finally, this paper suggests that, in order to fully understand young people’s visions of personal future from a micro and a macro perspective, it is fruitful to integrate psychological and sociological approaches.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"51 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-02-26","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42552220","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ivan Landripet, Goran Koletić, Luka Jurković, S. Zrinščak, Aleksandar Štulhofer
Diljem svijeta vjerske zajednice i laička vjerski orijentirana udruženja potiču vjernike, osobito mlade, na aktivan angažman u promicanju i zaštiti religijskih vrijednosti. U Hrvatskoj se vjerski društveni angažman promovira i prakticira već desetljećima, no taj je iskaz religioznosti ostao posve neistraženim. U svrhu stvaranja pretpostavki za izučavanje raširenosti, oblika, pozadine i učinaka takve vjerske prakse, u radu se predstavlja izrada i metrijska provjera Skale vjerom inspiriranoga društvenog angažmana (VIDA). U kvalitativnome dijelu istraživanja kreirano je 16 indikatora konceptualno predviđenih dimenzija humanitarnoga, evangelizacijskog, građanskog i političkoga društvenog angažmana. Anketni, evaluacijski, dio istraživanja proveden je na slučajnom uzorku mladih u dobi od 18 do 25 godina (N = 552), selektiranih iz velikoga nacionalnog internetskog panela. Struktura i spolna invarijatnost VIDA-e provjerena je konfirmacijskom faktorskom analizom, a valjanost njezinim povezivanjem s drugim mjerama religioznosti te srodnim stavovskim i vrijednosnim obilježjima. Za cjelinu i podskale VIDA-e analizama je demonstrirana kriterijska, konstruktna i diskriminacijska valjanost, visoka interna konzistentnost, dobro pristajanje latentne strukture podacima te podjednaka primjenjivost na mlade muškarce i žene u Hrvatskoj. Na kraju rada kratko se raspravlja o ograničenjima i mogućnostima uporabe nove mjere.
在世界各地，宗教团体和宗教团体受到信徒，特别是年轻人的鼓励，参与促进和保护宗教价值观。在克罗地亚，宗教社会参与已经推广和实践了几十年，但这一宗教证据仍然完全出乎意料。为了为研究这种宗教实践的扩大、形状、背景和影响创造假设，我们的工作是制作和测试受启发的社会参与信仰（VIDA）的度量尺度。在研究的定性部分，创建了人道主义、福音派、民间和政治参与概念层面的16个指标。Anketni，evaluatacijski，dio istraživanja证明了我是一个18岁到25岁的年轻人（N=552），selektiranih iz velikoga nacionalnog internetskog panela。VIDA的结构和性残疾已经通过确认因素分析进行了验证，以及它与其他宗教措施以及相关态度和价值观相联系的价值。对于整个和潜在的VIDA分析，有一个标准的证明，建设性和歧视性，高度的内部一致性，对潜在数据结构的良好接受，以及克罗地亚年轻男女的平等应用。在工作的最后，简要讨论了使用新措施的限制和可能性。
{"title":"Konstrukcija i validacija Skale vjerom inspiriranoga društvenog angažmana (VIDA) među mladima u Hrvatskoj","authors":"Ivan Landripet, Goran Koletić, Luka Jurković, S. Zrinščak, Aleksandar Štulhofer","doi":"10.5613/RZS.50.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.50.3.4","url":null,"abstract":"Diljem svijeta vjerske zajednice i laička vjerski orijentirana udruženja potiču vjernike, osobito mlade, na aktivan angažman u promicanju i zaštiti religijskih vrijednosti. U Hrvatskoj se vjerski društveni angažman promovira i prakticira već desetljećima, no taj je iskaz religioznosti ostao posve neistraženim. U svrhu stvaranja pretpostavki za izučavanje raširenosti, oblika, pozadine i učinaka takve vjerske prakse, u radu se predstavlja izrada i metrijska provjera Skale vjerom inspiriranoga društvenog angažmana (VIDA). U kvalitativnome dijelu istraživanja kreirano je 16 indikatora konceptualno predviđenih dimenzija humanitarnoga, evangelizacijskog, građanskog i političkoga društvenog angažmana. Anketni, evaluacijski, dio istraživanja proveden je na slučajnom uzorku mladih u dobi od 18 do 25 godina (N = 552), selektiranih iz velikoga nacionalnog internetskog panela. Struktura i spolna invarijatnost VIDA-e provjerena je konfirmacijskom faktorskom analizom, a valjanost njezinim povezivanjem s drugim mjerama religioznosti te srodnim stavovskim i vrijednosnim obilježjima. Za cjelinu i podskale VIDA-e analizama je demonstrirana kriterijska, konstruktna i diskriminacijska valjanost, visoka interna konzistentnost, dobro pristajanje latentne strukture podacima te podjednaka primjenjivost na mlade muškarce i žene u Hrvatskoj. Na kraju rada kratko se raspravlja o ograničenjima i mogućnostima uporabe nove mjere.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45506400","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The paper deals with resources available to young parents and the strategies they deploy as a response to various domain-related demands (housing, finance, work, family). First, the structural and cultural features of the social context in Serbia are discussed as the framework for the study. Secondly, the paper analyses young parents’ differences, by socioeconomic status (SES) and gender, regarding their resources, such as housing, finances, and employment, as well as their strategies. The analysis is based on a mixedmethods approach, which brings together the survey results of a sub-sample of 435 parents from a nationally representative survey of young adults aged 18 to 35, and a qualitative analysis of semi-structured interviews with 24 young mothers and fathers. The analyses indicate significant SES and gender differences in young parents’ resources and strategies, which are shaped by the structures and cultures of parenthood specific to the contemporary social context in Serbia.
{"title":"Resources and Strategies Used by Young Parents in Serbia","authors":"D. Stanojević, S. Tomanović, M. Ljubičić","doi":"10.5613/RZS.50.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.50.3.2","url":null,"abstract":"The paper deals with resources available to young parents and the strategies they deploy as a response to various domain-related demands (housing, finance, work, family). First, the structural and cultural features of the social context in Serbia are discussed as the framework for the study. Secondly, the paper analyses young parents’ differences, by socioeconomic status (SES) and gender, regarding their resources, such as housing, finances, and employment, as well as their strategies. The analysis is based on a mixedmethods approach, which brings together the survey results of a sub-sample of 435 parents from a nationally representative survey of young adults aged 18 to 35, and a qualitative analysis of semi-structured interviews with 24 young mothers and fathers. The analyses indicate significant SES and gender differences in young parents’ resources and strategies, which are shaped by the structures and cultures of parenthood specific to the contemporary social context in Serbia.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"50 1","pages":"353-380"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45609269","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u političke institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u vladu i predstavničke institucije i povjerenja u provedbene institucije za objašnjenje glasanja te prosvjednog sudjelovanja, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podatcima petog vala Europskog istraživanja vrednota – EIV (European Values Study – EVS, 2017). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja pokazuju da je izraženije povjerenje u vladu i predstavničke institucije povezano s češćim glasanjem te manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju, dok je povjerenje u provedbene institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u vladu i predstavničke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i prosvjednog sudjelovanja kao dvaju oblika političkog sudjelovanja.
{"title":"Političko (ne)povjerenje kao odrednica glasanja i sklonosti protestnim oblicima političkog sudjelovanja","authors":"Renata Franc, Marina Maglić, Ines Sučić","doi":"10.5613/RZS.50.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.50.3.3","url":null,"abstract":"Polazeći od dvodimenzionanog razumijevanja povjerenja u političke institucije, u radu provjeravamo prediktivnost povjerenja u vladu i predstavničke institucije i povjerenja u provedbene institucije za objašnjenje glasanja te prosvjednog sudjelovanja, kao i moguću posredujuću ulogu zadovoljstva funkcioniranjem političkog sustava. Rad se temelji na hrvatskim podatcima petog vala Europskog istraživanja vrednota – EIV (European Values Study – EVS, 2017). Pojedinačne povezanosti dvaju oblika povjerenja i dvaju tipova sudjelovanja pokazuju da je izraženije povjerenje u vladu i predstavničke institucije povezano s češćim glasanjem te manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju, dok je povjerenje u provedbene institucije povezano samo s manjom sklonošću prosvjednom sudjelovanju. Ujedno, oba su oblika političkog povjerenja snažno međusobno povezana te praćena većim zadovoljstvom funkcioniranjem političkog sustava, a koje je u slaboj pozitivnoj vezi s glasanjem te u negativnoj sa sklonošću prosvjedima. Multivarijatnom analizom potvrđen je samo samostalan pozitivni doprinos povjerenja u vladu i predstavničke institucije za pojašnjenje glasanja. Rezultate raspravljamo u kontekstu visoke povezanosti dvaju oblika političkog povjerenja u hrvatskim uvjetima te dosadašnjih nalaza o odrednicama glasanja i prosvjednog sudjelovanja kao dvaju oblika političkog sudjelovanja.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42200002","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Augustin Derado, Mirko Petrić, I. Tomić-Koludrović
U članku se iznose rezultati kvalitativnog istraživanja rodne podjele kućanskih poslova u Hrvatskoj, u širem okviru ukupnih radnih praksi kućanstava (tj. ukupnoga plaćenog i neplaćenog rada koji pridonosi ostvarivanju njihovih ciljeva). Podatci su prikupljeni kroz 92 polustrukturirana intervjua (34 s muškarcima, 43 sa ženama i 15 partnerskih), provedena u svim hrvatskim regijama, uz visok stupanj varijacije po sociodemografskim obilježjima. Primijenjena je relacijska rodna analiza, čiji je teorijski okvir počivao ponajprije na Bourdieuovu prakseološkom pristupu konceptu strategije, kao i na Pahlovoj konceptualizaciji ukupnog rada kućanstva, te analizi rodne dimenzije strategija kod Hochschild. Procesi kategorizacije uključivali su tri razine kodiranja (referentno, otvoreno i selektivno), a procesi povezivanja izradu analitičkih profila i tablica. Identificirane individualne rodne strategije povezane s obavljanjem kućanskih poslova jesu: strategije neupitnosti, otpora promjeni, suradnje, te proaktivne egalitarnosti (kod muškaraca) i strategije neupitnosti, pritiska, pristajanja, te proaktivne egalitarnosti (kod žena). Dovođenjem u odnos navedenih muških i ženskih individualnih strategija, uz primjenu kriterija rodne ravnoteže, dobivena je sljedeća tipologija strategija kućanstava u Hrvatskoj s obzirom na podjelu kućanskih poslova: neupitno tradicionalna, pretežno tradicionalna, početno egalitarna i proaktivno egalitarna. U dijelu muških i ženskih individualnih strategija pojavljuje se i komponenta opravdavanja u podjeli kućanskih poslova. Teorijski je doprinos analize primjena Bourdieuova prakseološkog pristupa strategijama u relacijskom istraživanju roda.
{"title":"Relacijske rodne strategije u podjeli kućanskih poslova","authors":"Augustin Derado, Mirko Petrić, I. Tomić-Koludrović","doi":"10.5613/RZS.50.3.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/RZS.50.3.1","url":null,"abstract":"U članku se iznose rezultati kvalitativnog istraživanja rodne podjele kućanskih poslova u Hrvatskoj, u širem okviru ukupnih radnih praksi kućanstava (tj. ukupnoga plaćenog i neplaćenog rada koji pridonosi ostvarivanju njihovih ciljeva). Podatci su prikupljeni kroz 92 polustrukturirana intervjua (34 s muškarcima, 43 sa ženama i 15 partnerskih), provedena u svim hrvatskim regijama, uz visok stupanj varijacije po sociodemografskim obilježjima. Primijenjena je relacijska rodna analiza, čiji je teorijski okvir počivao ponajprije na Bourdieuovu prakseološkom pristupu konceptu strategije, kao i na Pahlovoj konceptualizaciji ukupnog rada kućanstva, te analizi rodne dimenzije strategija kod Hochschild. Procesi kategorizacije uključivali su tri razine kodiranja (referentno, otvoreno i selektivno), a procesi povezivanja izradu analitičkih profila i tablica. Identificirane individualne rodne strategije povezane s obavljanjem kućanskih poslova jesu: strategije neupitnosti, otpora promjeni, suradnje, te proaktivne egalitarnosti (kod muškaraca) i strategije neupitnosti, pritiska, pristajanja, te proaktivne egalitarnosti (kod žena). Dovođenjem u odnos navedenih muških i ženskih individualnih strategija, uz primjenu kriterija rodne ravnoteže, dobivena je sljedeća tipologija strategija kućanstava u Hrvatskoj s obzirom na podjelu kućanskih poslova: neupitno tradicionalna, pretežno tradicionalna, početno egalitarna i proaktivno egalitarna. U dijelu muških i ženskih individualnih strategija pojavljuje se i komponenta opravdavanja u podjeli kućanskih poslova. Teorijski je doprinos analize primjena Bourdieuova prakseološkog pristupa strategijama u relacijskom istraživanju roda.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-12-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47528191","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Znatan dio dana adolescenti provode koristeći se suvremenim i tradicionalnim medijima i time su izloženi djelovanju tehnološkoga ekološkog podsustava koji prema razvojnoj teoriji ekoloških sustava može utjecati na različite aspekte njihova razvoja, uključujući i razvoj obrazovnih aspiracija. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koliko vremena dnevno učenici osmog razreda osnovne škole provode na društvenim mrežama, videoigrama i u gledanju filmova, serija i videouradaka te utvrditi pridonose li te varijable, zajedno s individualnim varijablama roda i školskog uspjeha, obiteljskim varijablama roditeljskog obrazovanja, podrške i očekivanja te obrazovnim i medijskim resursima u kućanstvu, predviđanju učeničkih aspiracija prema gimnazijama ili strukovnim školama. Provjereno je i postoje li razlike u vremenu korištenja medija s obzirom na radni dan ili vikend, rod i obrazovne aspiracije. U istraživanju je sudjelovao 828 učenika osmog razreda zagrebačkih osnovnih škola. Sudionici su imali između 14 i 15 godina, a među njima je bilo 46.4% djevojčica. Podatci su prikupljeni od učenika upitnicima primijenjenima u školskom okružju. Uz različite medije adolescenti sa strukovnim aspiracijama provode u prosjeku 3 do 6 sati dnevno, a adolescenti s gimnazijskim aspiracijama otprilike 1.5 do 3 sata dnevno. Uz školski uspjeh, spol, socioekonomske i varijable percipirane roditeljske podrške i očekivanja, dnevno vrijeme korištenja medija pokazalo se značajnim ali slabim prediktorom obrazovnih aspiracija učenika na završetku osnovne škole. Više vremena dnevno provedeno u igranju videoigara i gledanju filmova, serija i videa predviđa aspiraciju prema strukovnom obrazovanju učenica i učenika, dok više vremena provedeno na društvenim mrežama predviđa aspiraciju prema strukovnim školama samo kod učenica
众所周知，根据生态理论的发展，青少年利用当代和传统媒体，接触到技术生态子系统，这些子系统可以影响他们发展的不同方面，包括教育愿望的发展。这项研究的目的是确定八年级小学生在社交网络、视频游戏和观看电影、连续剧和视频游戏上花费的时间，并确定他们是否对这些变量有贡献，以及家庭和学校成功的个体差异、父母教育的家庭差异、，支持和期望家庭教育和媒体资源，预测学生对学校或学校的期望。Provjereno je i postoje li razrike u vremenu korištenja medija s obzirom na radni dan ili vikend，rod i obrazovne aspirasije。希腊小学八年级的828名学生参加了这项研究。参与者年龄在14至15岁之间，其中46.4%是女孩。这些数据是由学生在学校环境中收集的。在不同的媒体中，有专业抱负的青少年每天花费3到6个小时，有高中抱负的青少年大约每天花费1.5到3个小时。随着学校的成功、性别、社会经济以及父母的各种支持和期望，媒体的日常使用显示出对小学末学生的教育渴望是一种重要但微弱的前身。花更多时间玩电子游戏和看电影、连续剧和视频预示着对学生和学生职业教育的渴望，而花更多时间在社交网络上预示着对大学的渴望只针对学生。
{"title":"Doprinosi li dnevno vrijeme korištenja medija predviđanju obrazovnih aspiracija učenika na završetku osnovne škole","authors":"Gordana Kuterovac Jagodić","doi":"10.5613/rzs.50.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.3","url":null,"abstract":"Znatan dio dana adolescenti provode koristeći se suvremenim i tradicionalnim medijima i time su izloženi djelovanju tehnološkoga ekološkog podsustava koji prema razvojnoj teoriji ekoloških sustava može utjecati na različite aspekte njihova razvoja, uključujući i razvoj obrazovnih aspiracija. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koliko vremena dnevno učenici osmog razreda osnovne škole provode na društvenim mrežama, videoigrama i u gledanju filmova, serija i videouradaka te utvrditi pridonose li te varijable, zajedno s individualnim varijablama roda i školskog uspjeha, obiteljskim varijablama roditeljskog obrazovanja, podrške i očekivanja te obrazovnim i medijskim resursima u kućanstvu, predviđanju učeničkih aspiracija prema gimnazijama ili strukovnim školama. Provjereno je i postoje li razlike u vremenu korištenja medija s obzirom na radni dan ili vikend, rod i obrazovne aspiracije. U istraživanju je sudjelovao 828 učenika osmog razreda zagrebačkih osnovnih škola. Sudionici su imali između 14 i 15 godina, a među njima je bilo 46.4% djevojčica. Podatci su prikupljeni od učenika upitnicima primijenjenima u školskom okružju. Uz različite medije adolescenti sa strukovnim aspiracijama provode u prosjeku 3 do 6 sati dnevno, a adolescenti s gimnazijskim aspiracijama otprilike 1.5 do 3 sata dnevno. Uz školski uspjeh, spol, socioekonomske i varijable percipirane roditeljske podrške i očekivanja, dnevno vrijeme korištenja medija pokazalo se značajnim ali slabim prediktorom obrazovnih aspiracija učenika na završetku osnovne škole. Više vremena dnevno provedeno u igranju videoigara i gledanju filmova, serija i videa predviđa aspiraciju prema strukovnom obrazovanju učenica i učenika, dok više vremena provedeno na društvenim mrežama predviđa aspiraciju prema strukovnim školama samo kod učenica","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-09-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42779860","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Roditeljske srednjoškolske aspiracije su ambicije i ciljevi koje roditelji imaju za svoju djecu u vezi s obrazovanjem na srednjoškolskoj razini. U hrvatskom kontekstu dosad nisu bile istraživane iako značajno pridonose učeničkim aspiracijama i školskom uspjehu, a prediktor su i pokazatelja uključenosti roditelja u obrazovanje djece. Cilj je ovog rada istražiti prirodu i odrednice roditeljskih srednjoškolskih aspiracija iz perspektive učenika te opisati obrasce komunikacije i interakcije roditelja i djece vezano uz aspiracije i prijelaz iz osnovne u srednju školu. Roditeljske srednjoškolske aspiracije ispitane su iz perspektive učenika istraživanjem miješanog modela, koje je uključivalo upitničko ispitivanje s 1 031 učenikom 8. razreda zagrebačkih osnovnih škola te provedbu polustrukturiranih razgovora s 29 učenika na kraju prvog polugodišta 8. razreda. Kvantitativna istraživačka dionica pokazuje da su značajni prediktori roditeljskih srednjoškolskih aspiracija očekivani školski uspjeh učenika i obrazovni status roditelja, dok učinak spola učenika nije značajan. Kvalitativna istraživačka dionica upućuje na podudarnost učeničkih i roditeljskih aspiracija te na znatnu uključenost roditelja u proces odabira srednjoškolskih opcija. U obiteljima različitoga obrazovnog statusa roditelja utvrđeni su ponešto različiti komunikacijski i interakcijski obrasci vezano uz srednjoškolske aspiracije i odabir srednje škole, koji se vežu uz razlike u vrednovanju gimnazijskog i strukovnog obrazovanja u tim obiteljima.
{"title":"Roditeljske srednjoškolske aspiracije za djecu iz perspektive učenika pri kraju osnovnog obrazovanja","authors":"Zrinka Ristić Dedić, B. Jokić","doi":"10.5613/rzs.50.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.2","url":null,"abstract":"Roditeljske srednjoškolske aspiracije su ambicije i ciljevi koje roditelji imaju za svoju djecu u vezi s obrazovanjem na srednjoškolskoj razini. U hrvatskom kontekstu dosad nisu bile istraživane iako značajno pridonose učeničkim aspiracijama i školskom uspjehu, a prediktor su i pokazatelja uključenosti roditelja u obrazovanje djece. Cilj je ovog rada istražiti prirodu i odrednice roditeljskih srednjoškolskih aspiracija iz perspektive učenika te opisati obrasce komunikacije i interakcije roditelja i djece vezano uz aspiracije i prijelaz iz osnovne u srednju školu. Roditeljske srednjoškolske aspiracije ispitane su iz perspektive učenika istraživanjem miješanog modela, koje je uključivalo upitničko ispitivanje s 1 031 učenikom 8. razreda zagrebačkih osnovnih škola te provedbu polustrukturiranih razgovora s 29 učenika na kraju prvog polugodišta 8. razreda. Kvantitativna istraživačka dionica pokazuje da su značajni prediktori roditeljskih srednjoškolskih aspiracija očekivani školski uspjeh učenika i obrazovni status roditelja, dok učinak spola učenika nije značajan. Kvalitativna istraživačka dionica upućuje na podudarnost učeničkih i roditeljskih aspiracija te na znatnu uključenost roditelja u proces odabira srednjoškolskih opcija. U obiteljima različitoga obrazovnog statusa roditelja utvrđeni su ponešto različiti komunikacijski i interakcijski obrasci vezano uz srednjoškolske aspiracije i odabir srednje škole, koji se vežu uz razlike u vrednovanju gimnazijskog i strukovnog obrazovanja u tim obiteljima.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-09-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46684906","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The paper presents the results of a qualitative exploratory study of secondary school principals’ perspectives on the State Matura model, and the issues of equality and equity of access to higher education for vocational and grammar school pupils. These questions are analysed in the context of increasing aspirations of young people towards higher education, the massification of higher education, and the strategic positioning of the Republic of Croatia towards increasing the share of highly educated citizens. Equality of access to higher education implies that all pupils who wish to study have the right to access the State Matura, a prerequisite for entering tertiary education, under equal conditions and criteria. The issue of equity means that every pupil has an equal opportunity to access tertiary education. The results point to generally positive attitudes regarding the State Matura as a uniform system of external exams that enables assessment of the acquired knowledge and skills in the same manner and using the same criteria for all pupils. Principals’ critical perspectives include questioning the suitability of the certification function of the State Matura for grammar school pupils and the weakening of the selective function due to additional testing of pupils’ knowledge and skills by tertiary education institutions. The perspectives of grammar school and vocational school principals on equality and equity of access to tertiary education are distinctly different. While grammar school principals view equity through the prism of providing equal conditions and criteria for all, vocational school principals recognise that the lack of equity arises from a different educational experience and the scope of what is taught in vocational programmes. Existing educational policy mechanisms aimed at addressing the less favourable status of vocational school pupils are insufficient to equalise the opportunities of pupils from various secondary school programmes.
{"title":"Jednaki i jednakiji","authors":"Nikola Baketa, Zrinka Ristić Dedić, Boris Jokić","doi":"10.5613/rzs.50.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.5613/rzs.50.2.4","url":null,"abstract":"The paper presents the results of a qualitative exploratory study of secondary school principals’ perspectives on the State Matura model, and the issues of equality and equity of access to higher education for vocational and grammar school pupils. These questions are analysed in the context of increasing aspirations of young people towards higher education, the massification of higher education, and the strategic positioning of the Republic of Croatia towards increasing the share of highly educated citizens. Equality of access to higher education implies that all pupils who wish to study have the right to access the State Matura, a prerequisite for entering tertiary education, under equal conditions and criteria. The issue of equity means that every pupil has an equal opportunity to access tertiary education. The results point to generally positive attitudes regarding the State Matura as a uniform system of external exams that enables assessment of the acquired knowledge and skills in the same manner and using the same criteria for all pupils. Principals’ critical perspectives include questioning the suitability of the certification function of the State Matura for grammar school pupils and the weakening of the selective function due to additional testing of pupils’ knowledge and skills by tertiary education institutions. The perspectives of grammar school and vocational school principals on equality and equity of access to tertiary education are distinctly different. While grammar school principals view equity through the prism of providing equal conditions and criteria for all, vocational school principals recognise that the lack of equity arises from a different educational experience and the scope of what is taught in vocational programmes. Existing educational policy mechanisms aimed at addressing the less favourable status of vocational school pupils are insufficient to equalise the opportunities of pupils from various secondary school programmes.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"50 1","pages":"223-251"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-09-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43524103","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：