Pšenica (Triticum aestivum L.) najvažnija je žitarica za proizvodnju mlinarsko-pekarskih proizvoda. Proces nalijevanja zrna karakterizira nakupljanje organskih i mineralnih tvari u zrnu. Mnogi čimbenici mogu utjecati na proces nalijevanja i kvalitetu zrna pšenice, a neki od njih su: temperatura zraka, oborine, genotip, bolesti i štetnici te primijenjena agrotehnika. Svi ovi čimbenici utječu na kvalitetu zrna pšenice za mlinsko-pekarsku industriju. Temperaturni stres koji se dogodi tijekom ranog perioda nalijevanja zrna, dovodi do najvećeg povećanja sadržaja proteina u pšenici. Promjene u temperaturi mogu utjecati na akumulaciju i sintezu α-amilaze u zrnu. Kao i tijekom temperaturnog stresa, u nedostatku vode smanjuje se sadržaj škroba u zrnu. Mnoge bolesti i štetnici pšenice mogu negativno utjecati na usjev, uključujući smanjenje prinosa i hektolitarske mase.
{"title":"Procesi tijekom nalijevanja zrna i njihov utjecaj na kakvoću zrna pšenice namijenjenog za mlinsko-pekarsku industriju","authors":"Tamara Brlek, Željko Jukić, Ana Matković","doi":"10.33128/ag.80.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.3.3","url":null,"abstract":"Pšenica (Triticum aestivum L.) najvažnija je žitarica za proizvodnju mlinarsko-pekarskih proizvoda. Proces nalijevanja zrna karakterizira nakupljanje organskih i mineralnih tvari u zrnu. Mnogi čimbenici mogu utjecati na proces nalijevanja i kvalitetu zrna pšenice, a neki od njih su: temperatura zraka, oborine, genotip, bolesti i štetnici te primijenjena agrotehnika. Svi ovi čimbenici utječu na kvalitetu zrna pšenice za mlinsko-pekarsku industriju. Temperaturni stres koji se dogodi tijekom ranog perioda nalijevanja zrna, dovodi do najvećeg povećanja sadržaja proteina u pšenici. Promjene u temperaturi mogu utjecati na akumulaciju i sintezu α-amilaze u zrnu. Kao i tijekom temperaturnog stresa, u nedostatku vode smanjuje se sadržaj škroba u zrnu. Mnoge bolesti i štetnici pšenice mogu negativno utjecati na usjev, uključujući smanjenje prinosa i hektolitarske mase.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"23 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-02-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"126984316","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U krapinsko zagorskom kraju sve su češće pojave manjka oborina i vode u tlu za normalan rast i razvoj usjeva. U cilju primjene natapanja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje , u članku analiziramo u prvom redu sadašnju i potencijalnu pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje do 500 m.n.m., nagiba terena 0-16%, ukupno neto površine 50.075 ha, zatim stanje posjeda-poljoprivrednih gospodarstava i mogućnosti izbora kultura. Poljoprivredne površine županije obuhvaćaju oko 58 % teritorija. Obrađuje se oko 50%. U privatnom vlasništvu je oko 99%. Osnovno obilježje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost i rascjepkanost posjeda. Od zasijanih kultura prevladavaju žitarice (71%), krmno bilje (16,8%), krumpir (8,2%), povrće (4%), dok je pod ugarom i neobrađenih oranica i vrtova oko 3% poljoprivredne površine. U 2016. godini je natapano 19,35 hektara ratarskih i povrtnih kultura i voća na 51 ARKOD parceli i u 29 gospodarstava. Prema utvrđenom stupnju pogodnosti tla za natapanje i nagibu terena, preporučamo po načelu intenzivne poljoprivrede agro ili/i hidrotehničke mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje posjeda, tržišno održivi izbor poljoprivrednih kultura i odgovarajuće načine gospodarenja-korištenja poljoprivrednog zemljišta s natapanjem.
{"title":"Zemljišni i biljno proizvodni uvjeti za natapanje poljoprivrednih kultura u Krapinsko zagorskoj županiji","authors":"Ž. Vidaček, Dagica Tresk Penezić, Mladen Plantak","doi":"10.33128/AG.80.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.3.5","url":null,"abstract":"U krapinsko zagorskom kraju sve su češće pojave manjka oborina i vode u tlu za normalan rast i razvoj usjeva. U cilju primjene natapanja i intenzivne poljoprivredne proizvodnje , u članku analiziramo u prvom redu sadašnju i potencijalnu pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje do 500 m.n.m., nagiba terena 0-16%, ukupno neto površine 50.075 ha, zatim stanje posjeda-poljoprivrednih gospodarstava i mogućnosti izbora kultura. Poljoprivredne površine županije obuhvaćaju oko 58 % teritorija. Obrađuje se oko 50%. U privatnom vlasništvu je oko 99%. Osnovno obilježje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost i rascjepkanost posjeda. Od zasijanih kultura prevladavaju žitarice (71%), krmno bilje (16,8%), krumpir (8,2%), povrće (4%), dok je pod ugarom i neobrađenih oranica i vrtova oko 3% poljoprivredne površine. U 2016. godini je natapano 19,35 hektara ratarskih i povrtnih kultura i voća na 51 ARKOD parceli i u 29 gospodarstava. Prema utvrđenom stupnju pogodnosti tla za natapanje i nagibu terena, preporučamo po načelu intenzivne poljoprivrede agro ili/i hidrotehničke mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje posjeda, tržišno održivi izbor poljoprivrednih kultura i odgovarajuće načine gospodarenja-korištenja poljoprivrednog zemljišta s natapanjem.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"180 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-02-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124342792","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sustavi za elektroničko učenje danas su neizostavan dio svakog visokoobrazovnog sustava koji želi osigurati kvalitetu obrazovanja. Također predstavljaju sastavni dio obrazovnog procesa, njegovu nadogradnju i unapređenje. Cilj ovog istraživanja je dokazati da korištenje sustava za elektroničko učenje omogućuje povećanje kvalitete obrazovanja, odnosno utječe na povećanje uspješnosti obrazovanja. U istraživanju je primijenjena statističko komparativna analiza na reprezentativnom uzorku. Nakon statističke analize podataka, rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je poboljšanje ocjena statistički značajno. Prema navedenom može se zaključiti da je uvođenje i korištenje sustava za elektroničko učenje u nastavu i ocjenjivanje imalo pozitivan utjecaj na kvalitetu visokoobrazovnog procesa, odnosno na indikatore kvalitete (ocjene), te je dokazan doprinos uvođenja sustava za elektroničko učenje unapređenju kvalitete procesa visokoškolskog obrazovanja. Rezultati istraživanja omogućuju sustavnu pripremu i kontrolirano uvođenje sustava za elektroničko učenje u visokoškolsko obrazovanje, te su motivacija za njegovo uvođenje.
{"title":"Utjecaj korištenja sustava za e-učenje na uspješnost učenja studenata Agronomskog fakulteta","authors":"L. Blašković, Dubravka Mandušić","doi":"10.33128/ag.80.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.2.4","url":null,"abstract":"Sustavi za elektroničko učenje danas su neizostavan dio svakog visokoobrazovnog sustava koji želi osigurati kvalitetu obrazovanja. Također predstavljaju sastavni dio obrazovnog procesa, njegovu nadogradnju i unapređenje. Cilj ovog istraživanja je dokazati da korištenje sustava za elektroničko učenje omogućuje povećanje kvalitete obrazovanja, odnosno utječe na povećanje uspješnosti obrazovanja. U istraživanju je primijenjena statističko komparativna analiza na reprezentativnom uzorku. Nakon statističke analize podataka, rezultati provedenog istraživanja pokazuju da je poboljšanje ocjena statistički značajno. Prema navedenom može se zaključiti da je uvođenje i korištenje sustava za elektroničko učenje u nastavu i ocjenjivanje imalo pozitivan utjecaj na kvalitetu visokoobrazovnog procesa, odnosno na indikatore kvalitete (ocjene), te je dokazan doprinos uvođenja sustava za elektroničko učenje unapređenju kvalitete procesa visokoškolskog obrazovanja. Rezultati istraživanja omogućuju sustavnu pripremu i kontrolirano uvođenje sustava za elektroničko učenje u visokoškolsko obrazovanje, te su motivacija za njegovo uvođenje.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"25 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116139246","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu je istraživan utjecaj veličine obradive površine na stupanj iskorištenja, broj sati rada tijekom godine i na ukupnu snagu traktora za deset obiteljskih gospodarstava. Obiteljska gospodarstva koja raspolažu s većom obradivom površinom znatno bolje iskorištavaju poljoprivredne agregate, posebice traktore B kategorije, dok je istodobno iskorištenje traktora A kategorije znatno manje. Kod traktora kategorije A koeficijent korelacije iznosi r = 0,16, a determinacije R² = 0,0269, kod B kategorije r = 0,82, odnosno R² = 0,6859. Koeficijenti za kategoriju C nisu izračunati zbog premalog broja podataka. Utjecaj veličine obradive površine na potreban broj radnih sati traktora definiran je koeficijentom korelacije traktora za A kategoriju r = 0,22 i koeficijentom determinacije R2 = 0,0513, za B kategoriju je iznosio r = 0,83 i R2 = 0,6936 dok zbog malog broja podataka C kategoriju nije bilo moguće statistički obraditi. Kod utjecaja veličine obradive površine na ukupnu snagu traktora koeficijent korelacije iznosi r = 0,86. Koeficijent determinacije za istraživana obilježja iznosi R² = 0,7488.
该系列计算了耕地面积的大小对火花程度、每年雷达播种次数和十户家庭购买拖拉机支出的影响。Obiteljska gospodarstva koja raspolažu s većom obradivom površinom significantly better iskorištavaju poljoprivredne agregate, posebice traktorore B kategorije, dok je istodobno iskorištenje traktoroje A kategorije znatno manje.A 类贸易的系数为 0.16，确定系数 R² = 0.0269；B 类贸易的系数为 0.82，确定系数 R² = 0.6859。C 类系数不是根据 B 类数据计算得出的。对于 A 类，拖拉机相关系数 r = 0.22，确定系数 R2 = 0.0513；对于 B 类，计算结果为 r = 0.83，R2 = 0.6936；而对于 C 类，由于数据较少，无法统计出拖拉机径向节数对覆盖面积大小的影响。对拖拉机径向测距次数的确定系数为 r = 0.86。相同丰度的判定系数为 R² = 0,7488。
{"title":"Utjecaj veličine obradive površine na broj sati i snagu traktora u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima","authors":"Domagoj Zimmer, Davorin Turkalj, Ljubica Ranogajec, Mladen Jurišić, Tomislav Jurić, Ivan Šumanovac","doi":"10.33128/ag.80.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.2.2","url":null,"abstract":"U radu je istraživan utjecaj veličine obradive površine na stupanj iskorištenja, broj sati rada tijekom godine i na ukupnu snagu traktora za deset obiteljskih gospodarstava. Obiteljska gospodarstva koja raspolažu s većom obradivom površinom znatno bolje iskorištavaju poljoprivredne agregate, posebice traktore B kategorije, dok je istodobno iskorištenje traktora A kategorije znatno manje. Kod traktora kategorije A koeficijent korelacije iznosi r = 0,16, a determinacije R² = 0,0269, kod B kategorije r = 0,82, odnosno R² = 0,6859. Koeficijenti za kategoriju C nisu izračunati zbog premalog broja podataka. Utjecaj veličine obradive površine na potreban broj radnih sati traktora definiran je koeficijentom korelacije traktora za A kategoriju r = 0,22 i koeficijentom determinacije R2 = 0,0513, za B kategoriju je iznosio r = 0,83 i R2 = 0,6936 dok zbog malog broja podataka C kategoriju nije bilo moguće statistički obraditi. Kod utjecaja veličine obradive površine na ukupnu snagu traktora koeficijent korelacije iznosi r = 0,86. Koeficijent determinacije za istraživana obilježja iznosi R² = 0,7488.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"33 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"127084872","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Sušenjem biljne mase kroz vegetacijsku sezonu proizvodi se suha voluminozna krma ili sijeno. Hranidbena vrijednost krme je ovisna o koncentraciji hranjiva u suhoj tvari (ST) te potencijalnoj konzumaciji krme što zajedno uvjetuje proizvodnost životinja. Cilj rada bio je procijeniti hranidbenu vrijednost dviju skupina uzoraka sijena prikupljenih s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) sjeverozapadne Hrvatske u vremenu od 2011. do 2013. godine (skupina 1) i u vremenu od 2014. do 2016. godine (skupina 2). Uzorci su NIR spektroskopijom analizirani na osnovne kemijske parametre hranjivosti. Utvrđeno je da su uzorci skupine 1 (SK 1) sadržavali više (P<0,001) sirovih bjelančevina (SB), ugljikohidrata topivih u vodi (UTV), metaboličke energije (ME) i imali su veću probavljivost organske tvari (OT) u ST (D-vrijednost) u usporedbi s uzorcima skupine 2 (SK 2). Uzorci SK 2 su sadržavali više OT (P<0,001) u usporedbi s uzorcima SK 1. Zaključeno je da su istraživani uzorci sijena bili osrednje do niske kvalitete. Razlozi za navedeno mogu biti brojni, ali u ovom istraživanju se s obzirom na vrijednosti istraživanih parametara hranjivosti te poznavajući klimatske prilike područja, vjerojatno radi o kasnijem roku košnje tratine za proizvodnju sijena visoke hranjivosti.
{"title":"Hranidbena vrijednost sijena s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sjeverozapadne Hrvatske","authors":"Marina Vranić, Mateo Papac, Božica Lukšić, Goran Kiš, I. Čačić, Krešimir Bošnjak","doi":"10.33128/ag.80.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.2.1","url":null,"abstract":"Sušenjem biljne mase kroz vegetacijsku sezonu proizvodi se suha voluminozna krma ili sijeno. Hranidbena vrijednost krme je ovisna o koncentraciji hranjiva u suhoj tvari (ST) te potencijalnoj konzumaciji krme što zajedno uvjetuje proizvodnost životinja. Cilj rada bio je procijeniti hranidbenu vrijednost dviju skupina uzoraka sijena prikupljenih s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) sjeverozapadne Hrvatske u vremenu od 2011. do 2013. godine (skupina 1) i u vremenu od 2014. do 2016. godine (skupina 2). Uzorci su NIR spektroskopijom analizirani na osnovne kemijske parametre hranjivosti. Utvrđeno je da su uzorci skupine 1 (SK 1) sadržavali više (P<0,001) sirovih bjelančevina (SB), ugljikohidrata topivih u vodi (UTV), metaboličke energije (ME) i imali su veću probavljivost organske tvari (OT) u ST (D-vrijednost) u usporedbi s uzorcima skupine 2 (SK 2). Uzorci SK 2 su sadržavali više OT (P<0,001) u usporedbi s uzorcima SK 1. Zaključeno je da su istraživani uzorci sijena bili osrednje do niske kvalitete. Razlozi za navedeno mogu biti brojni, ali u ovom istraživanju se s obzirom na vrijednosti istraživanih parametara hranjivosti te poznavajući klimatske prilike područja, vjerojatno radi o kasnijem roku košnje tratine za proizvodnju sijena visoke hranjivosti.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"129510526","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Mushrooms are consumed for their flavor, aroma, nutritive and medicinal values. The basis of this study is to boost protein production for human consumption. Studies were conducted to investigate the growth and yield of Pleurotus tuber-regium (Fr) Singer on four sawdust types derived from mango, cassia, neem and their mixed bed. The treatments consisted of factorial combination in complete randomized design at three different weeks of composting intervals (WCI) of 4, 8 and 12 in three replicates. A progressive increment in the growth and yield parameters was observed. The data taken were sclerotia weight (SW), biological efficiency (BE), production efficiency (PE), mycelia extension and average extension per day. Data collected were subjected to analysis of variance and the means were separated by Duncan’s multiple range test. The results obtained revealed that while cassia sawdust substrate produced was best in terms of SW, BE and PE (35.34 g, 33.66% and 13.51% respectively) at 8WCI, mango sawdust produced the highest SW (37.44 g), BE (35.66%) and PE (18.28%) at 12 WCI. While the mixed bed produced the least SW at both 4 and 8 WCI in comparison with others, neem produced the least SW at 12 WCI. However, the longest mycelia extensions and extension per day were obtained in neem at the 4 and 8 WCI. As the composting intervals increased, there was a significant increment in the yield from mango sawdust thus making it the best among all the sawdusts investigated in this study.
{"title":"Mycelial growth and sclerotia production of Pleurotus tuber-regium (Fries) singer on\u0000four sawdust types at three composting intervals","authors":"C. A. Otunla, S. Jonathan, O. Idowu, O. Olawuyi","doi":"10.33128/AG.80.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.2.3","url":null,"abstract":"Mushrooms are consumed for their flavor, aroma, nutritive and medicinal values. The basis of this study is to boost protein production for human consumption. Studies were conducted to investigate the growth and yield of Pleurotus tuber-regium (Fr) Singer on four sawdust types derived from mango, cassia, neem and their mixed bed. The treatments consisted of factorial combination in complete randomized design at three different weeks of composting intervals (WCI) of 4, 8 and 12 in three replicates. A progressive increment in the growth and yield parameters was observed. The data taken were sclerotia weight (SW), biological efficiency (BE), production efficiency (PE), mycelia extension and average extension per day. Data collected were subjected to analysis of variance and the means were separated by Duncan’s multiple range test. The results obtained revealed that while cassia sawdust substrate produced was best in terms of SW, BE and PE (35.34 g, 33.66% and 13.51% respectively) at 8WCI, mango sawdust produced the highest SW (37.44 g), BE (35.66%) and PE (18.28%) at 12 WCI. While the mixed bed produced the least SW at both 4 and 8 WCI in comparison with others, neem produced the least SW at 12 WCI. However, the longest mycelia extensions and extension per day were obtained in neem at the 4 and 8 WCI. As the composting intervals increased, there was a significant increment in the yield from mango sawdust thus making it the best among all the sawdusts investigated in this study.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"22 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"124831370","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The application of mobile devices (smartphones, tablets, etc.) to the agriculture sector has been greatly increased in the last decade. The ICT technologies have become an essential part of any business. Using Internet on mobile devices can prove to be essential in agriculture production. A new generation of mobile devices are lower in price and more user-friendly. This paper provides an overview of software applications that are created in Croatia and are mostly in the Croatian language. They are divided into groups of agriculture related applications; agriculture management information apps; agriculture information resource apps; agriculture calculator apps; agriculture news apps, weather apps. The research shows the agri-apps are still in its infancy and we can say that it reflects the state of agriculture in Croatia. Apps are a promising solution for farmers enabling them quick and trustworthy access to information. At the moment, further analyses are needed for scientific proof and improvement of a product
{"title":"Review of software applications for agricultural production in Croatia","authors":"Luka Brezinščak, M. Mesić","doi":"10.33128/AG.80.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.2.5","url":null,"abstract":"The application of mobile devices (smartphones, tablets, etc.) to the agriculture sector has been greatly increased in the last decade. The ICT technologies have become an essential part of any business. Using Internet on mobile devices can prove to be essential in agriculture production. A new generation of mobile devices are lower in price and more user-friendly. This paper provides an overview of software applications that are created in Croatia and are mostly in the Croatian language. They are divided into groups of agriculture related applications; agriculture management information apps; agriculture information resource apps; agriculture calculator apps; agriculture news apps, weather apps. The research shows the agri-apps are still in its infancy and we can say that it reflects the state of agriculture in Croatia. Apps are a promising solution for farmers enabling them quick and trustworthy access to information. At the moment, further analyses are needed for scientific proof and improvement of a product","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"2 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2019-01-04","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"133377536","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Bijela loboda (Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70° sjeverne do 50° južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (Tb), ovisno o klimatu, varira od 2,0 do 6,0°C. Za područje kontinentalne Hrvatske Tb iznosi 3,4°C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu pH tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu,ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije.
{"title":"Biologija i ekologija\u0000bijele lobode (Chenopodium\u0000album L.)","authors":"Ema Brijačak, Valentina Šoštarčić, M. Šćepanović","doi":"10.33128/AG.80.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.1.2","url":null,"abstract":"Bijela loboda (Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70° sjeverne do 50° južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (Tb), ovisno o klimatu, varira od 2,0 do 6,0°C. Za područje kontinentalne Hrvatske Tb iznosi 3,4°C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu pH tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu,ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"6 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-09-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"116826528","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu su prikazani rezultati istraživanja razlika u sklopu i prinosa zrna kukuruza primjenom dva sustava sjetve: standardna sjetva i sjetva u trake, tj. u udvojene redove (engl. twin row). Za standardnu sjetvu koristila se OLT PSK 4 sijačica, a za sjetvu u trake koristila se sijačica MaterMacc Twin Row 2. Istraživanje je obavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, nedaleko od mjesta Klisa, tijekom 2017. godine, koja je karakterizirana kao sušna godina (manje količine oborina i više prosječne temperature od višegodišnjeg prosjeka). Sjetva je obavljena sa hibridom sjemenske kuće Pioneer iz FAO grupe 480 oznake P9911 na međuredni razmak od 70 cm kod standardne sjetve te na razmak udvojenih redova od 22 cm s međurednim razmakom od 48 cm kod sjetve u trake. Koristila su se tri okvirna teorijska sjetvena sklopa za oba sustava sjetve. Obje su sijačice u istraživanju ostvarile vrlo dobru kvalitetu sjetve te nije bilo velikih razlika indeksa kvalitete sjetve (MULT;QFI i MISS) između laboratorijskih i poljskih uvjeta, te između samih sijačica. Ostvareni su visoki QFI indeksi za sve tretmane istraživanja (od 92,04 do 99,51 %) osim u slučaju tretmana MM3P, gdje ovaj indeks iznosi vrlo niskih 82,24 %. Usporedbom razlika u prinosu između sustava sjetvi zaključuje se da sjetva u trake ostvaruje veći prinos za 2,44 % pri prvom teorijskom sklopu, te 7,09 % pri drugom sjetvenom sklopu. Razlike pri trećem teorijskom sjetvenom sklopu nisu toliko izražene jer se pri tretmanu MM3P ostvaruje znatno manji stvarni sjetveni sklop.
{"title":"Utjecaj sustava sjetve na prinos zrna kukuruza","authors":"Anamarija Banaj, Đuro Banaj, Davor Petrović, Davor Knežević, Vjekoslav Tadić","doi":"10.33128/ag.80.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/ag.80.1.3","url":null,"abstract":"U radu su prikazani rezultati istraživanja razlika u sklopu i prinosa zrna kukuruza primjenom dva sustava sjetve: standardna sjetva i sjetva u trake, tj. u udvojene redove (engl. twin row). Za standardnu sjetvu koristila se OLT PSK 4 sijačica, a za sjetvu u trake koristila se sijačica MaterMacc Twin Row 2. Istraživanje je obavljeno na pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, nedaleko od mjesta Klisa, tijekom 2017. godine, koja je karakterizirana kao sušna godina (manje količine oborina i više prosječne temperature od višegodišnjeg prosjeka). Sjetva je obavljena sa hibridom sjemenske kuće Pioneer iz FAO grupe 480 oznake P9911 na međuredni razmak od 70 cm kod standardne sjetve te na razmak udvojenih redova od 22 cm s međurednim razmakom od 48 cm kod sjetve u trake. Koristila su se tri okvirna teorijska sjetvena sklopa za oba sustava sjetve. Obje su sijačice u istraživanju ostvarile vrlo dobru kvalitetu sjetve te nije bilo velikih razlika indeksa kvalitete sjetve (MULT;QFI i MISS) između laboratorijskih i poljskih uvjeta, te između samih sijačica. Ostvareni su visoki QFI indeksi za sve tretmane istraživanja (od 92,04 do 99,51 %) osim u slučaju tretmana MM3P, gdje ovaj indeks iznosi vrlo niskih 82,24 %. Usporedbom razlika u prinosu između sustava sjetvi zaključuje se da sjetva u trake ostvaruje veći prinos za 2,44 % pri prvom teorijskom sklopu, te 7,09 % pri drugom sjetvenom sklopu. Razlike pri trećem teorijskom sjetvenom sklopu nisu toliko izražene jer se pri tretmanu MM3P ostvaruje znatno manji stvarni sjetveni sklop.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"12 4","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-09-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"113976863","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
M Ahmed Wjdan, Adam Mariod Abdalbasit, S. Yagoub, S. Cheng
The impact of fertilizer on chemical analysis, amino acid and fatty acid composition of soybean (Glycine max L merril) Sudanese local genotype was studied. A field experiment was conducted for two consecutive seasons (2009-2010 and 2010-2011) on the demonstration farm of the College of Agricultural studies, Sudan University of Science and Technology at Shambat. The experiment was laid out in a randomized complete block design with four replicates. The fertilizer treatments consisted of three types: Urea (180 kg/ha), NP (361kg/ha), compost (1904.76 kg/ha) and then control. The results showed that fertilizer treatments had no significant difference in proximate analysis of soybean seeds except in fibber. In fatty acid, control and nitrogen treatments gave the highest percentage of palmitic acid. NP and compost gave highest effect in linoleic acid and compost gave highest effect in polyunsaturated fatty acids. As general compost treatment gave the lowest effect in all amino acids and the highest effect in minerals. Control gave the highest effect in all amino acids. The application of nitrogen, NP and compost fertilizers for soybean significantly increased number of seeds/plant, weight of seedsplant and seeds yield. The results also showed that urea fertilizer increased protein and ash content, while NP increased oil and carbohydrate contents. Compost increased all the minerals, but there was no effect on fatty and amino acid composition.
研究了施肥对苏丹地方基因型大豆(Glycine max L merril)化学分析、氨基酸和脂肪酸组成的影响。在苏丹科技大学沙姆巴特农业研究学院示范农场连续两个季节(2009-2010年和2010-2011年)进行了田间试验。试验采用完全随机区组设计，共设4个重复。施肥处理分为尿素(180 kg/ha)、NP (361kg/ha)、堆肥(1904.76 kg/ha)和对照3种。结果表明，除纤维外，施肥处理对大豆种子的近似分析无显著影响。脂肪酸方面，对照和氮肥处理棕榈酸含量最高。NP和堆肥对亚油酸和多不饱和脂肪酸的影响最大。与一般堆肥处理相比，对所有氨基酸的处理效果最低，对矿物质的处理效果最高。对照组在所有氨基酸中效果最高。施用氮肥、NP和堆肥能显著提高大豆单株种子数、单株种子重和籽粒产量。结果还表明，尿素增加了蛋白质和灰分含量，NP增加了油和碳水化合物含量。堆肥增加了所有矿物质，但对脂肪和氨基酸组成没有影响。
{"title":"Impact of fertilizers on chemical analysis, amino acid and fatty acid composition of Sudanese soybean genotype","authors":"M Ahmed Wjdan, Adam Mariod Abdalbasit, S. Yagoub, S. Cheng","doi":"10.33128/AG.80.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.33128/AG.80.1.1","url":null,"abstract":"The impact of fertilizer on chemical analysis, amino acid and fatty acid composition of soybean (Glycine max L merril) Sudanese local genotype was studied. A field experiment was conducted for two consecutive seasons (2009-2010 and 2010-2011) on the demonstration farm of the College of Agricultural studies, Sudan University of Science and Technology at Shambat. The experiment was laid out in a randomized complete block design with four replicates. The fertilizer treatments consisted of three types: Urea (180 kg/ha), NP (361kg/ha), compost (1904.76 kg/ha) and then control. The results showed that fertilizer treatments had no significant difference in proximate analysis of soybean seeds except in fibber. In fatty acid, control and nitrogen treatments gave the highest percentage of palmitic acid. NP and compost gave highest effect in linoleic acid and compost gave highest effect in polyunsaturated fatty acids. As general compost treatment gave the lowest effect in all amino acids and the highest effect in minerals. Control gave the highest effect in all amino acids. The application of nitrogen, NP and compost fertilizers for soybean significantly increased number of seeds/plant, weight of seedsplant and seeds yield. The results also showed that urea fertilizer increased protein and ash content, while NP increased oil and carbohydrate contents. Compost increased all the minerals, but there was no effect on fatty and amino acid composition.","PeriodicalId":412251,"journal":{"name":"Agronomski glasnik","volume":"7 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2018-09-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"131996816","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：