Važan predmet bioetičkih i pravnih razmatranja čine odnosi i manifestacije u aktualnoj medicinskoj praksi u pogledu obavljanja djelatnosti i pružanja usluga zdravstvene zaštite. To je naročito od značaja kada je riječ o neslaganjima, suprotstavljenim i kolizijskim pravilima, etičkom i pravnom ishodištu različitih normi, i donošenju medicinskih odluka. Neophodan je odgovarajući analitički i metodološki pristup putem tumačenja i komparacije, da bi se ustanovile manjkavosti koje zbog odsustva dijaloga često ostaju na površini, nevidljive. Cilj je ovoga razmatranja istaknuti osnove bioetičkih principa, s jedne strane, te pravno-logičkog sistema normi u medicinskom postupanju, s druge strane. Zaključak stavlja naglasak na otklanjanje kolizijskih elemenata odnosa, a afirmiranje pomažućih i dopunjujućih aspekata, s otvaranjem usporednih perspektiva i točaka presjecanja, u službi napretka zakonitosti rada, razvijanja dobre medicinske prakse i poštovanja ljudskih prava u zdravstvu.
{"title":"Perspektive pravnih i bioetičkih razmatranja sa stajališta medicinskog prava","authors":"Hajrija Mujović","doi":"10.21464/fi42103","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42103","url":null,"abstract":"Važan predmet bioetičkih i pravnih razmatranja čine odnosi i manifestacije u aktualnoj medicinskoj praksi u pogledu obavljanja djelatnosti i pružanja usluga zdravstvene zaštite. To je naročito od značaja kada je riječ o neslaganjima, suprotstavljenim i kolizijskim pravilima, etičkom i pravnom ishodištu različitih normi, i donošenju medicinskih odluka. Neophodan je odgovarajući analitički i metodološki pristup putem tumačenja i komparacije, da bi se ustanovile manjkavosti koje zbog odsustva dijaloga često ostaju na površini, nevidljive. Cilj je ovoga razmatranja istaknuti osnove bioetičkih principa, s jedne strane, te pravno-logičkog sistema normi u medicinskom postupanju, s druge strane. Zaključak stavlja naglasak na otklanjanje kolizijskih elemenata odnosa, a afirmiranje pomažućih i dopunjujućih aspekata, s otvaranjem usporednih perspektiva i točaka presjecanja, u službi napretka zakonitosti rada, razvijanja dobre medicinske prakse i poštovanja ljudskih prava u zdravstvu.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282046","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Trgovanje dijelovima ljudskog tijela jedno je od najsurovijih oblika zločina suvremenog doba. Aktualnost ovog fenomena pojačavaju okolnosti njegove isprepletenosti s organiziranim kriminalom i ljudskim očajem. Posljedice su trgovanja dijelovima ljudskog tijela: (I) pogibeljne za »darivatelje«; (II) prosperitetne za »posrednike«; te (III) životno uvjetovane za »primatelje«. U ovom se radu analizira fenomen trgovanja dijelovima ljudskog tijela u neposrednoj vezi s razvojem transplantacijske medicine i kirurgije. Transplantacija ljudskih organa gravitira prema indikativnoj etici odgovornosti te postepeno nadilazi imperativnu etiku dužnosti. Međutim, s etičkog i moralnog gledišta, darivanje ljudskih organa predstavlja čin sebedarja, što komercijalizaciju ljudskih organa čini neprihvatljivom jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Osim etičkih implikacija, u ovom se radu analiziraju međunarodni dokumenti koji se odnose na problematiku trgovanja dijelovima ljudskog tijela te hrvatsko normativno uređenje predmetne materije, dok se zaključno iznose bioetički i kaznenopravni odgovori na razmotrenu problematiku.
{"title":"Bioetički i kaznenopravni odgovori na specifičnosti kaznenog djela trgovanja dijelovima ljudskog tijela","authors":"Anamarija Jeličić, Nevena Aljinović","doi":"10.21464/fi42101","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42101","url":null,"abstract":"Trgovanje dijelovima ljudskog tijela jedno je od najsurovijih oblika zločina suvremenog doba. Aktualnost ovog fenomena pojačavaju okolnosti njegove isprepletenosti s organiziranim kriminalom i ljudskim očajem. Posljedice su trgovanja dijelovima ljudskog tijela: (I) pogibeljne za »darivatelje«; (II) prosperitetne za »posrednike«; te (III) životno uvjetovane za »primatelje«. U ovom se radu analizira fenomen trgovanja dijelovima ljudskog tijela u neposrednoj vezi s razvojem transplantacijske medicine i kirurgije. Transplantacija ljudskih organa gravitira prema indikativnoj etici odgovornosti te postepeno nadilazi imperativnu etiku dužnosti. Međutim, s etičkog i moralnog gledišta, darivanje ljudskih organa predstavlja čin sebedarja, što komercijalizaciju ljudskih organa čini neprihvatljivom jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo. Osim etičkih implikacija, u ovom se radu analiziraju međunarodni dokumenti koji se odnose na problematiku trgovanja dijelovima ljudskog tijela te hrvatsko normativno uređenje predmetne materije, dok se zaključno iznose bioetički i kaznenopravni odgovori na razmotrenu problematiku.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281826","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom će radu biti riječi o ženskom suučesništvu ili sudjelovanju žena u onim radnjama koje za izravnu ili neizravnu posljedicu imaju smanjenje sloboda i prava drugih žena. Žensko je suučesništvo među prvima spomenula Simone de Beauvoir koja je u knjizi Drugi spol opisala fenomen ženskog sudjelovanja u nepravednim patrijarhalnim praksama, sugerirajući pritom postojanje pasivnog (prisilnog, nenamjernog) i aktivnog (namjernog) suučesništva. Koristeći se teorijom kolektivnog suučesništva Christophera Kutza te nadogradnjom Briana Lawsona u nastavku se validnost pojma ženskog suučesništva provjerava na odabranim primjerima anti-ženskog djelovanja navedenog u radovima feminističkih teoretičarki. Iako su potonje o ženskom suučesništvu govorile u kontekstu ženske samo-objektifikacije, kućanskog rada i političkog djelovanja na desnici, zaključak je ovoga rada da se u samo posljednjem slučaju može govoriti o aktivnom, a onda i jedinom feministički i politički relevantnom ženskom suučesništvu.
{"title":"Žensko suučesništvo","authors":"Ana Maskalan","doi":"10.21464/fi42109","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42109","url":null,"abstract":"U ovom će radu biti riječi o ženskom suučesništvu ili sudjelovanju žena u onim radnjama koje za izravnu ili neizravnu posljedicu imaju smanjenje sloboda i prava drugih žena. Žensko je suučesništvo među prvima spomenula Simone de Beauvoir koja je u knjizi Drugi spol opisala fenomen ženskog sudjelovanja u nepravednim patrijarhalnim praksama, sugerirajući pritom postojanje pasivnog (prisilnog, nenamjernog) i aktivnog (namjernog) suučesništva. Koristeći se teorijom kolektivnog suučesništva Christophera Kutza te nadogradnjom Briana Lawsona u nastavku se validnost pojma ženskog suučesništva provjerava na odabranim primjerima anti-ženskog djelovanja navedenog u radovima feminističkih teoretičarki. Iako su potonje o ženskom suučesništvu govorile u kontekstu ženske samo-objektifikacije, kućanskog rada i političkog djelovanja na desnici, zaključak je ovoga rada da se u samo posljednjem slučaju može govoriti o aktivnom, a onda i jedinom feministički i politički relevantnom ženskom suučesništvu.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282009","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Godine 2020. Daniele Molinini objavio je članak u kojem je naznačio dvije vrste matematičkog objektiviteta. Moglo bi se reći da je ovim člankom Molinini ne samo terminološki i sadržajno odvojio dva matematička koncepta nego je u jednom smislu i suprotstavio dva matematičko-filozofska konteksta, tradicionalno-idealistički i suvremeno-praktični. Budući da je prvi kontekst bio teorijska osnova velikom broju analiza koje nalazimo u okviru filozofije matematike, sada se otvorio prostor za to da se takve analize preispitaju i u okruženju drugog konteksta. Konkretnije, u vezi s drugim kontekstom, analizirat ćemo snagu jednog od rijetkih eksplicitnih platonističkih argumenata (»Pojačani argument neizostavnosti«) pomoću kojega se pokušava opravdati ontološki status matematičkih objekata i središnja tvrdnja matematičkog platonizma o postojanju matematičkih objekata.
2020年。Daniele Molinini objavio ječlanak u kojem je naznačio dvije vrste matematičkog objektiveta。可以说，莫里尼纳的这篇文章不仅在术语和内容上划分了两个数学概念，而且在某种意义上反对了传统理想主义语境和当代实践语境这两个数学和哲学语境。由于第一个语境是数学哲学中大量分析的理论基础，现在有一个开放的空间可以在不同的语境中回顾这些分析。更具体地说，关于另一种情况，我们将分析一种罕见的明确的柏拉图论点（“增加的不可溶解性论点”）的强度，该论点试图证明数学对象的本体论地位，以及数学柏拉图对数学对象存在的中心主张。
{"title":"Je li jedan platonistički argument ugrožen »slabim« objektivitetom matematike?","authors":"Vladimir Drekalović","doi":"10.21464/fi42108","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42108","url":null,"abstract":"Godine 2020. Daniele Molinini objavio je članak u kojem je naznačio dvije vrste matematičkog objektiviteta. Moglo bi se reći da je ovim člankom Molinini ne samo terminološki i sadržajno odvojio dva matematička koncepta nego je u jednom smislu i suprotstavio dva matematičko-filozofska konteksta, tradicionalno-idealistički i suvremeno-praktični. Budući da je prvi kontekst bio teorijska osnova velikom broju analiza koje nalazimo u okviru filozofije matematike, sada se otvorio prostor za to da se takve analize preispitaju i u okruženju drugog konteksta. Konkretnije, u vezi s drugim kontekstom, analizirat ćemo snagu jednog od rijetkih eksplicitnih platonističkih argumenata (»Pojačani argument neizostavnosti«) pomoću kojega se pokušava opravdati ontološki status matematičkih objekata i središnja tvrdnja matematičkog platonizma o postojanju matematičkih objekata.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48038473","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Analiza spoznajno-ontoloških, a poglavito moralno-etičkih koncepata, u filozofiji Friedricha Wilhelma Nietzschea pokazuje lišenost kao važnu sastavnicu koja kompromitira njihov status. Praznina se u vidu čistoće neizbježno pojavljuje tijekom razlaganja Nietzscheove misli. Pod utjecajem perspektivizma, epistemologija je, a s njom i pitanje istine, podvrgnuta radikalnoj dekonstrukciji. Rezultati bitno utječu na opstojnost morala, vrijednosti i pojma dobra uopće. Lišenost se pojavljuje u vrijednostima, što vodi do pesimizma. Pesimističke vrijednosti udaljavaju se od intenziteta životnoga instinkta. Kao odraz života, pače težnje za životom, čovjek stvara i uništava. Čitava je stvarnost u suprotnostima, a time, nužno, u dijalektici i konfliktnosti. Nietzsche, međutim, ne teži (hegelovskom) pomirenju (versöhnen) suprotnosti, nego zahtijeva njihovo podnošenje (dulden), što je ujedno nadilaženje. Neizbježno se pojavljuje konfliktnost između pesimističkih i životnih vrijednosti. Pesimizam prethodi nihilizmu, što izmjenjuje pojam istine, smisla i temelja. U zaključnim analizama postaje bjelodano kako se stvaratelj vrijednosti stavlja u odnos s konceptom vječnoga vraćanja i nadvladavanja nihilizma. Praznina i besmisao zamjenjuju se dinamičnim i konfliktnim poimanjem života, tj. postojanja, pri čemu se dinamika života ne smije shvatiti u organskom ili drugom bio-morfološkom smislu, nego u odnosu na pojedinca i njegov stvaralački potencijal tek u vidu promjene već ponovne uspostave zbilje. To znači da se, u konačnici, fokus stavlja upravo na subjekt, čovjeka kao volju i njegove egzistencijske činove.
对弗里德里希·威廉·尼采哲学中的认知和本体论，主要是道德和伦理概念的研究表明，多样性是影响其地位的重要因素。Praznina se u vidučistoće neizbježno pojavljuje tijekom razlagaja Nietzscheove misli。在透视性、认识论和真理问题之后，激进的解构强调了这一点。结果对道德、价值观和善的知识都有重要影响。流动性出现在导致悲观情绪的价值中。悲观主义的价值观与动物本能的强度相去甚远。作为生活的反映，人在生活中受苦，创造和毁灭。整个现实是相反的，这在方言和冲突中是必要的。然而，尼采并不难调和（versöhnen）相反的观点，而是要求他们服从（更长），这也是优越的。悲观主义与人生价值观之间存在着不可避免的冲突。悲观主义是虚无主义的过去，它改变了真理、意义和基础的概念。zaključnim analizama postaje bjelodano kako se stvaratelj vrijednosti stavlja U odnos s konceptom vječnoga vraćanja i nadvladavanja nixizma。空虚和无意义被一个充满活力和冲突的生命点所取代，即存在，在那里，生命的活力不能用有机或其他生物形态的术语来理解，而只能从现实生活的变化来理解个人及其创造潜力。这意味着，最终，焦点被放在主体上，人的意志和他的生存行为上。
{"title":"Prolegomena za odredbu i pozicioniranje nihilizma kod Friedricha Nietzschea","authors":"Tomislav Bunoza, Stjepan Radić","doi":"10.21464/fi42107","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42107","url":null,"abstract":"Analiza spoznajno-ontoloških, a poglavito moralno-etičkih koncepata, u filozofiji Friedricha Wilhelma Nietzschea pokazuje lišenost kao važnu sastavnicu koja kompromitira njihov status. Praznina se u vidu čistoće neizbježno pojavljuje tijekom razlaganja Nietzscheove misli. Pod utjecajem perspektivizma, epistemologija je, a s njom i pitanje istine, podvrgnuta radikalnoj dekonstrukciji. Rezultati bitno utječu na opstojnost morala, vrijednosti i pojma dobra uopće. Lišenost se pojavljuje u vrijednostima, što vodi do pesimizma. Pesimističke vrijednosti udaljavaju se od intenziteta životnoga instinkta. Kao odraz života, pače težnje za životom, čovjek stvara i uništava. Čitava je stvarnost u suprotnostima, a time, nužno, u dijalektici i konfliktnosti. Nietzsche, međutim, ne teži (hegelovskom) pomirenju (versöhnen) suprotnosti, nego zahtijeva njihovo podnošenje (dulden), što je ujedno nadilaženje. Neizbježno se pojavljuje konfliktnost između pesimističkih i životnih vrijednosti. Pesimizam prethodi nihilizmu, što izmjenjuje pojam istine, smisla i temelja. U zaključnim analizama postaje bjelodano kako se stvaratelj vrijednosti stavlja u odnos s konceptom vječnoga vraćanja i nadvladavanja nihilizma. Praznina i besmisao zamjenjuju se dinamičnim i konfliktnim poimanjem života, tj. postojanja, pri čemu se dinamika života ne smije shvatiti u organskom ili drugom bio-morfološkom smislu, nego u odnosu na pojedinca i njegov stvaralački potencijal tek u vidu promjene već ponovne uspostave zbilje. To znači da se, u konačnici, fokus stavlja upravo na subjekt, čovjeka kao volju i njegove egzistencijske činove.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U 21. stoljeću možemo reći da živimo u »novom normalnom« vremenu, kada pravo – i općenito čovjekov život – promatramo kroz prizmu sveprisutne digitalne tehnologije. Digitalna tehnologija već duže vrijeme uvelike utječe na kompletno društveno funkcioniranje, a samim time i na tradicionalne institute građanskog prava, kao što su pravo vlasništva, nasljeđivanje i sklapanje ugovora. Tehnologija ove institute dovodi u novo, digitalno, okruženje, pri čemu je potrebno uvažavati posebnosti tog okruženja. Načelo dispozitivnosti jedno je od temeljnih načela građanskog prava koje posebno do izražaja dolazi prilikom sklapanja klasičnih ugovora obveznog prava. Nasuprot tome, adhezijski ugovori su ugovori čiji sadržaj diktira jedna strana, dok ih druga strana može samo prihvatiti ili odbiti – take it or leave it. U kontekstu adhezijskih ugovora, jasno je da sloboda ugovaranja može, u određenim slučajevima, biti narušena. U današnje vrijeme, ogroman broj ovakvih ugovora sklapa se putem informatičke mreže. Radi se o ugovorima na koje svaki korisnik web stranice mora pristati da bi je mogao koristiti. Problem nedostatka mogućnosti izbora onoga tko pristaje na unaprijed objavljene uvjete poslovanja jedne strane, kod ovakvih adhezijskih ugovora može doći do izražaja i više nego kod klasičnih adhezijskih ugovora. Naime, zbog nekih obilježja ovakvih ugovora, korisnici web stranice ponekada nisu ni svjesni da su nekim svojim ponašanjem pristali na uvjete poslovanja pružatelja internetskih usluga, kome pripada ta stranica. Samim time, ti korisnici ne znaju ni na što su pristali, sve dok ne nastanu problemi u odnosu između njih i pružatelja usluga. Ovom problemu svakako pridonosi i ponašanje ugovornih strana ovakvih ugovora, pri čemu se pružatelji internetskih usluga ponekada trude većinu odredaba u ugovoru okrenuti u svoju korist te prividno umanjiti važnosti tih ugovora, dok korisnici to ignoriraju i pristaju na sve ponuđeno, ponekada ni ne znajući da su uopće dali svoje pristanak.
21几个世纪以来，我们可以说，我们生活在一个新的正常时期，当我们通过接受所有现有的数字技术来观察权利——以及人类的生活。长期以来，数字技术一直受到民权机构的全部社会功能的影响，如产权、继承和合同。Tehnologija ove institute dovodi u novo，digitalno，okruženje，pričemu je potrebno uvažavati posebnosti tog okruženja。可得性原则是民法的基本原则之一，尤其是在古典义务合同公约订立时。相反，粘性合同是一方面内容决定的合同，而另一方面只能接受或拒绝它们——接受或放弃。在粘性合同的背景下，很明显，在某些情况下，合同自由可能会被破坏。如今，大量此类合同通过信息网络进行通信。这是关于每个用户需要接受才能使用的合同。缺乏对接受另一方操作的先决条件的一方的选择的问题可以在这种粘合协议中表达，而且比传统的粘合协议中更为明显。特别是，由于其中一些合同，网页的用户有时甚至不知道他们已经同意属于该网页的服务提供商的一些行为。与此同时，这些用户甚至不知道他们同意了什么，直到他们和服务提供商之间出现问题。这一问题无疑加剧了这些合同等合同方的行为，互联网服务提供商有时试图将大部分合同条款转化为自己的优势，降低这些合同的重要性，而用户则完全无视并接受这些条款，有时甚至不知道自己已经表示同意。
{"title":"Sloboda volje ugovornih strana u kontekstu adhezijskih ugovora, s naglaskom na ugovore sklopljene putem informatičke mreže","authors":"Dubravka Klasiček","doi":"10.21464/fi42106","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42106","url":null,"abstract":"U 21. stoljeću možemo reći da živimo u »novom normalnom« vremenu, kada pravo – i općenito čovjekov život – promatramo kroz prizmu sveprisutne digitalne tehnologije. Digitalna tehnologija već duže vrijeme uvelike utječe na kompletno društveno funkcioniranje, a samim time i na tradicionalne institute građanskog prava, kao što su pravo vlasništva, nasljeđivanje i sklapanje ugovora. Tehnologija ove institute dovodi u novo, digitalno, okruženje, pri čemu je potrebno uvažavati posebnosti tog okruženja. Načelo dispozitivnosti jedno je od temeljnih načela građanskog prava koje posebno do izražaja dolazi prilikom sklapanja klasičnih ugovora obveznog prava. Nasuprot tome, adhezijski ugovori su ugovori čiji sadržaj diktira jedna strana, dok ih druga strana može samo prihvatiti ili odbiti – take it or leave it. U kontekstu adhezijskih ugovora, jasno je da sloboda ugovaranja može, u određenim slučajevima, biti narušena. U današnje vrijeme, ogroman broj ovakvih ugovora sklapa se putem informatičke mreže. Radi se o ugovorima na koje svaki korisnik web stranice mora pristati da bi je mogao koristiti. Problem nedostatka mogućnosti izbora onoga tko pristaje na unaprijed objavljene uvjete poslovanja jedne strane, kod ovakvih adhezijskih ugovora može doći do izražaja i više nego kod klasičnih adhezijskih ugovora. Naime, zbog nekih obilježja ovakvih ugovora, korisnici web stranice ponekada nisu ni svjesni da su nekim svojim ponašanjem pristali na uvjete poslovanja pružatelja internetskih usluga, kome pripada ta stranica. Samim time, ti korisnici ne znaju ni na što su pristali, sve dok ne nastanu problemi u odnosu između njih i pružatelja usluga. Ovom problemu svakako pridonosi i ponašanje ugovornih strana ovakvih ugovora, pri čemu se pružatelji internetskih usluga ponekada trude većinu odredaba u ugovoru okrenuti u svoju korist te prividno umanjiti važnosti tih ugovora, dok korisnici to ignoriraju i pristaju na sve ponuđeno, ponekada ni ne znajući da su uopće dali svoje pristanak.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281791","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tema utjecaja razvoja umjetne inteligencije na pravo, pravne profesionalce, njihovu profesiju i uopće pravnu kulturu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici do sada se nije značajnije tematizirala. Ovim se radom želi potaknuti na šire analize odnosa između sve raširenije uporabe umjetne inteligencije u našoj svakodnevici i specifičnosti obavljanja pravničke profesije u takvom okruženju. Umjetna inteligencija još uvijek je široko i heterogeno područje. Stoga je opravdano postaviti pitanje: koje se od mnogobrojnih tehnologija u razvoju mogu uporabiti na području prava? Koji se pravni poslovi mogu »povjeriti« novim tehnologijama? Da bi se moglo odgovoriti na ovakva i slična pitanja potrebno je izvrsno poznavati kako umjetnu inteligenciju i pravo, tako i područja njihova preklapanja. Kao tematsko područje proučavanja odabrali smo kazneno pravo kao dio javnog prava i posljednji društveni mehanizam reakcije na neželjena ponašanja. Posebno se osvrćemo na njegova dva važna aspekta: element krivnje u kaznenom djelu te mogućnost autonomnog donošenja odluka u kaznenom pravu. Razmatranja su pokazala da hrvatsko kazneno pravo ima mogućnost i potencijal prilagodbe izazovima umjetne inteligencije kad je riječ o krivnji. S druge strane, s obzirom na trenutne pozicije, upitna je nužnost i vrijednost umjetno inteligentnih odluka u kaznenom pravu vezano uz njegova temeljna obilježja. Zaključno, autori izražavaju otklon od stavova o umjetnoj inteligenciji kao surogatu odlučivanja u kaznenom pravu, ali podupiru stav o umjetno inteligentnim pravnim tehnologijama kao pomoćnom sredstvu u donošenju odluka.
{"title":"Umjetna inteligencija i odabrani aspekti kaznenoga prava","authors":"Josip Berdica, Barbara Herceg Pakšić","doi":"10.21464/fi42105","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42105","url":null,"abstract":"Tema utjecaja razvoja umjetne inteligencije na pravo, pravne profesionalce, njihovu profesiju i uopće pravnu kulturu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici do sada se nije značajnije tematizirala. Ovim se radom želi potaknuti na šire analize odnosa između sve raširenije uporabe umjetne inteligencije u našoj svakodnevici i specifičnosti obavljanja pravničke profesije u takvom okruženju. Umjetna inteligencija još uvijek je široko i heterogeno područje. Stoga je opravdano postaviti pitanje: koje se od mnogobrojnih tehnologija u razvoju mogu uporabiti na području prava? Koji se pravni poslovi mogu »povjeriti« novim tehnologijama? Da bi se moglo odgovoriti na ovakva i slična pitanja potrebno je izvrsno poznavati kako umjetnu inteligenciju i pravo, tako i područja njihova preklapanja. Kao tematsko područje proučavanja odabrali smo kazneno pravo kao dio javnog prava i posljednji društveni mehanizam reakcije na neželjena ponašanja. Posebno se osvrćemo na njegova dva važna aspekta: element krivnje u kaznenom djelu te mogućnost autonomnog donošenja odluka u kaznenom pravu. Razmatranja su pokazala da hrvatsko kazneno pravo ima mogućnost i potencijal prilagodbe izazovima umjetne inteligencije kad je riječ o krivnji. S druge strane, s obzirom na trenutne pozicije, upitna je nužnost i vrijednost umjetno inteligentnih odluka u kaznenom pravu vezano uz njegova temeljna obilježja. Zaključno, autori izražavaju otklon od stavova o umjetnoj inteligenciji kao surogatu odlučivanja u kaznenom pravu, ali podupiru stav o umjetno inteligentnim pravnim tehnologijama kao pomoćnom sredstvu u donošenju odluka.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47624074","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autori će u radu najprije ukazati na vezu koja postoji između bioetike i prava. Posebna će pažnja biti usmjerena na povezanost bioetike i ljudskih prava jer dijele ideju zaštite sličnih vrijednosti, prije svega, života i ljudskog dostojanstva. Identificiranje međusobne uvjetovanosti i povezanosti ovih pojmova preduvjet je za daljnje istraživanje pitanja na koji način i u kojem kontekstu Europski sud za ljudska prava odlučuje o bioetičkim pitanjima s kojima se susreće kada presuđuje o klasičnim ljudskim pravima koja garantira Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nakon što se identificiraju bitne karakteristike koje uvjetuju odnos bioetike i ljudskih prava, te će karakteristike biti praktično ispitane u grupi predmeta u kojima se Sud bavio pitanjem obaveznog cijepljenja koje je posljednjih godina u središtu pažnje javnosti.
作者将首先展示生物伦理与权利之间的关系。将特别关注生物伦理与人权之间的联系，因为它们都有保护相似价值观的理念，首先是生命和人的尊严。确定这些概念的情况和联系是进一步研究欧洲人权法院在决定保障《欧洲保护人权和基本自由公约》的经典人权时所遇到的生物学问题的方式的先决条件。Nakonšto se identifyiciraju bitne karakteritike koje uvjetuju odnos biologique i ljudskih prava，teće karakteristike biti praktično ispitane u grupi predmeta u kojima se Sud bavio pitanjem obaveznog cijepljenja koje posljednjih godina u središtu pažnje javnosti。
{"title":"Bioetički i pravni aspekti obaveznog cijepljenja u praksi Europskog suda za ljudska prava","authors":"Aleksandar Todorović, Tatjana Todorović","doi":"10.21464/fi42102","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42102","url":null,"abstract":"Autori će u radu najprije ukazati na vezu koja postoji između bioetike i prava. Posebna će pažnja biti usmjerena na povezanost bioetike i ljudskih prava jer dijele ideju zaštite sličnih vrijednosti, prije svega, života i ljudskog dostojanstva. Identificiranje međusobne uvjetovanosti i povezanosti ovih pojmova preduvjet je za daljnje istraživanje pitanja na koji način i u kojem kontekstu Europski sud za ljudska prava odlučuje o bioetičkim pitanjima s kojima se susreće kada presuđuje o klasičnim ljudskim pravima koja garantira Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nakon što se identificiraju bitne karakteristike koje uvjetuju odnos bioetike i ljudskih prava, te će karakteristike biti praktično ispitane u grupi predmeta u kojima se Sud bavio pitanjem obaveznog cijepljenja koje je posljednjih godina u središtu pažnje javnosti.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281993","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ne ponajmanje primjetna jest činjenica da je starogrčka složenica eutanazija, koju je oblikovao Francis Bacon, zadržala izvorni terminološki oblik još od trenutka njezina stvaranja u 17. stoljeću. No uz sva ostala sporna (bio)etička pitanja, već i samo pojmovno poimanje eutanazije kategorički pobuđuje prilično nezanemarive kontroverze. Pitanja koja se u tom pogledu postavljaju jesu postoji li definicija ili makar određenje pojma eutanazija te jesmo li njegovom upotrebom u znanstvenom diskursu uopće svjesni o čemu je točno riječ? U radu se nudi terminološka razradba pojma eutanazija u lingvističkom (leksikografskom), ali primarno pravnom i medicinsko-postupovnom kontekstu u cilju ispitivanja koherentnosti u određenju pojma među navedenim kategorijama te posljedičnog utvrđivanja ključnih determinanti eutanazije nakon kategorijskih presjeka. Navodi se ključnim činjenica primarne determinacije ili možebitne definicije pojma za uopće svako daljnje znanstveno proučavanje eutanazije kao jedne od najkontroverznijih problematika unutar bioetičke doktrine.
{"title":"Terminološko određenje pojma eutanazija – pravne, bioetičke i medicinsko-postupovne implikacije","authors":"Tomislav Nedić, Lada Zibar, Borko Baraban","doi":"10.21464/fi42104","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42104","url":null,"abstract":"Ne ponajmanje primjetna jest činjenica da je starogrčka složenica eutanazija, koju je oblikovao Francis Bacon, zadržala izvorni terminološki oblik još od trenutka njezina stvaranja u 17. stoljeću. No uz sva ostala sporna (bio)etička pitanja, već i samo pojmovno poimanje eutanazije kategorički pobuđuje prilično nezanemarive kontroverze. Pitanja koja se u tom pogledu postavljaju jesu postoji li definicija ili makar određenje pojma eutanazija te jesmo li njegovom upotrebom u znanstvenom diskursu uopće svjesni o čemu je točno riječ? U radu se nudi terminološka razradba pojma eutanazija u lingvističkom (leksikografskom), ali primarno pravnom i medicinsko-postupovnom kontekstu u cilju ispitivanja koherentnosti u određenju pojma među navedenim kategorijama te posljedičnog utvrđivanja ključnih determinanti eutanazije nakon kategorijskih presjeka. Navodi se ključnim činjenica primarne determinacije ili možebitne definicije pojma za uopće svako daljnje znanstveno proučavanje eutanazije kao jedne od najkontroverznijih problematika unutar bioetičke doktrine.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282168","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Analiza polazi od Rawlsova stajališta da autonomne osobe u liberalnom društvu trebaju posjedovati dvije moralne moći – kapacitet koji se odnosi na smisao za pravdu te za formiranje, slijeđenje i reviziju koncepcije dobra. Politički ili neutralni liberalizam podržava opravdanost državne intervencije za poboljšanje prvog kapaciteta, ujedno proglašavajući utjecaj na drugi kapacitet nelegitimnim. Kritika ove pozicije izložena je kroz analizu stajališta Jonathana Quonga i Marthe Nussbaum, ukazujući na to da ona vode do dozvoljavanja iracionalnih i autoritarnih pozicija u obrazovanju, odnosno do zapostavljanja razvoja vrijednih kapaciteta. Premda institucionalni utjecaj može biti pristran i paternalistički, u pojedinim se slučajevima može ukazati na legitimnost institucionalne intervencije u osiguravanju uvjeta koji poboljšavaju sposobnost osoba da procjenjuju, preispituju i revidiraju vlastite koncepcije dobra.
{"title":"Razvoj ljudskih kapaciteta i legitimnost državne intervencije","authors":"Michal Sládeček","doi":"10.21464/fi41404","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41404","url":null,"abstract":"Analiza polazi od Rawlsova stajališta da autonomne osobe u liberalnom društvu trebaju posjedovati dvije moralne moći – kapacitet koji se odnosi na smisao za pravdu te za formiranje, slijeđenje i reviziju koncepcije dobra. Politički ili neutralni liberalizam podržava opravdanost državne intervencije za poboljšanje prvog kapaciteta, ujedno proglašavajući utjecaj na drugi kapacitet nelegitimnim. Kritika ove pozicije izložena je kroz analizu stajališta Jonathana Quonga i Marthe Nussbaum, ukazujući na to da ona vode do dozvoljavanja iracionalnih i autoritarnih pozicija u obrazovanju, odnosno do zapostavljanja razvoja vrijednih kapaciteta. Premda institucionalni utjecaj može biti pristran i paternalistički, u pojedinim se slučajevima može ukazati na legitimnost institucionalne intervencije u osiguravanju uvjeta koji poboljšavaju sposobnost osoba da procjenjuju, preispituju i revidiraju vlastite koncepcije dobra.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-07","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281593","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：