Autor se u radu bavi poviješću pokušaja difamacijâ integrativne bioetike od grupe hrvatskih filozofa te uzgrednim medijskim istupima u kojima je tendencija bila kleveta toga višegodišnjega istraživačkoga koncepta zagrebačke bioetičke škole. Uvodno se donosi povijesni pregled osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih rezultata integrativne bioetike u hrvatskomu i europskomu kontekstu. Potom slijedi raščlamba konteksta difamiranja integrativne bioetike i aktera difamacije, odjelito u »znanstvenomu« i medijskomu sadržaju. U zaključku, tumači se pokušaj kompromitacije i profanacije integrativne bioetike kao dio fenomena destrolucije, teorije postkomunističkoga kaosa te produkcije patvorenoga jala.
{"title":"Povijest difamiranja integrativne bioetike","authors":"Vlatko Smiljanić","doi":"10.21464/fi42309","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42309","url":null,"abstract":"Autor se u radu bavi poviješću pokušaja difamacijâ integrativne bioetike od grupe hrvatskih filozofa te uzgrednim medijskim istupima u kojima je tendencija bila kleveta toga višegodišnjega istraživačkoga koncepta zagrebačke bioetičke škole. Uvodno se donosi povijesni pregled osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih rezultata integrativne bioetike u hrvatskomu i europskomu kontekstu. Potom slijedi raščlamba konteksta difamiranja integrativne bioetike i aktera difamacije, odjelito u »znanstvenomu« i medijskomu sadržaju. U zaključku, tumači se pokušaj kompromitacije i profanacije integrativne bioetike kao dio fenomena destrolucije, teorije postkomunističkoga kaosa te produkcije patvorenoga jala.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282253","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu autor nastoji pokazati na koji način različite implikacije poststrukturalističkih teorija, u vezi s problematikom pojma subjektivnosti, mogu biti tretirane tzv. »narativnom metodom«. Spomenuta metoda profilira se kroz poststrukturalistički teorijski okvir, unutar kojega se inzistira na eluzivnome karakteru instance subjektivnosti. To je iskorišteno da se skrene pažnja na područje jezika, kao odlučujuće za kreiranje svakoga govora o strukturi stvarnosti. Taj je govor prepoznat kao, u bitnome, pripovjednoga karaktera, što znači da je priča uzeta kao osnovna jedinica jezika. Narativnom metodom jednako je moguće intervenirati i na polju koje omogućava njegovo kristaliziranje. Stoga, ovaj rad polazi od analiza tekstova Gayatri Chakravorty Spivak, Roberta Calassa i Michela Foucaulta, tumačeći ih iz vizure filozofije priča nastale prvenstveno uvidima Wilhelma Schappa. Ispostavit će se da te pripovijesti približavaju jezik njegovom autentičnijem razumijevanju, kao čistom mnoštvu kontingentnih priča. Za to nam je neophodna primjena narativne metode.
在这部作品中，作者试图展示如何在主体性问题上处理后结构理论的不同含义。“自然方法”。上述方法是通过后结构理论框架来描述的，该框架基于主体性实例的难以捉摸的特征。它被用来吸引人们对语言领域的关注，作为创造每一个关于现实结构的演讲的决定性因素。这种语音被认为是语言的基本单位。同样有可能干预允许其结晶的领域。Stoga，ovaj rad polazi od analiza tekstova Gayatri Chakravorty Spivak，Roberta Calassa i Michela Foucaulta，tumačeći ih iz vizure filozofije priča nastale prvenstveno uvidima Wilhelma Schappa。事实证明，这些故事正在接近其真实理解的语言，就像大多数大陆故事一样。这就是为什么我们需要使用自然的方法。
{"title":"S onu stranu subjektivnosti – priče kao lokucija jezika","authors":"Nemanja Mićić","doi":"10.21464/fi42307","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42307","url":null,"abstract":"U ovom radu autor nastoji pokazati na koji način različite implikacije poststrukturalističkih teorija, u vezi s problematikom pojma subjektivnosti, mogu biti tretirane tzv. »narativnom metodom«. Spomenuta metoda profilira se kroz poststrukturalistički teorijski okvir, unutar kojega se inzistira na eluzivnome karakteru instance subjektivnosti. To je iskorišteno da se skrene pažnja na područje jezika, kao odlučujuće za kreiranje svakoga govora o strukturi stvarnosti. Taj je govor prepoznat kao, u bitnome, pripovjednoga karaktera, što znači da je priča uzeta kao osnovna jedinica jezika. Narativnom metodom jednako je moguće intervenirati i na polju koje omogućava njegovo kristaliziranje. Stoga, ovaj rad polazi od analiza tekstova Gayatri Chakravorty Spivak, Roberta Calassa i Michela Foucaulta, tumačeći ih iz vizure filozofije priča nastale prvenstveno uvidima Wilhelma Schappa. Ispostavit će se da te pripovijesti približavaju jezik njegovom autentičnijem razumijevanju, kao čistom mnoštvu kontingentnih priča. Za to nam je neophodna primjena narativne metode.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"24 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282526","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu nastojimo prikazati probleme odgoja i obrazovanja kako ih je vidjela hrvatska filozofkinja Gordana Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Iako ovi problemi ne ulaze u najuži krug njenih interesa, autorica se njima intenzivno bavila tijekom cijelog života i ostavila značajan trag u promišljanju ključnih aspekata i dosega problematike koju nalazimo u okrilju filozofije odgoja. Glavna teza rada sljedeća je: misao G. Bosanac i danas je vrlo aktualna, i to najmanje u dvije vizure. Prvoj, kao kronologija različitih intervencija u sustav odgoja i obrazovanja, i drugoj, kao prikaz inovativnih promišljanja o odgoju i obrazovanju koja u središte nastojanja stavljaju čovjeka i njegove/njezine misaone mogućnosti, a ne neku društvenu ili proizvodnu svrhu ili potrebu. U tom pogledu rad zamišljamo kao prikaz, uz temeljne životopisne podatke, nekoliko misaonih sklopova G. Bosanac. Prvo ćemo tematizirati opće sadržaje problematike odgoja i obrazovanja, upućujući posebno na odnos onog individualnog i onog društvenog u odgoju i obrazovanju. Nakon toga, promislit ćemo, na tragu misli G. Bosanac, problematiku rada, s posebnim nastojanjem oko promišljanja sadržaja rada u odgoju i obrazovanju. U trećem dijelu, promislit ćemo, uz značajno oslanjanje na misao G. Bosanac, problematiku ideologije i njen negativan utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja, te posebno, na dionike tog sustava. U konačnici, ili kao prvotan zadatak rada, nastojimo dati odgovor na pitanje, zašto su baš odgoj i obrazovanje fundamentalne društvene djelatnosti?
{"title":"»Odgoj i obrazovanje kao fundamentalna društvena djelatnost«","authors":"Tomislav Krznar","doi":"10.21464/fi42305","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42305","url":null,"abstract":"U ovom radu nastojimo prikazati probleme odgoja i obrazovanja kako ih je vidjela hrvatska filozofkinja Gordana Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Iako ovi problemi ne ulaze u najuži krug njenih interesa, autorica se njima intenzivno bavila tijekom cijelog života i ostavila značajan trag u promišljanju ključnih aspekata i dosega problematike koju nalazimo u okrilju filozofije odgoja. Glavna teza rada sljedeća je: misao G. Bosanac i danas je vrlo aktualna, i to najmanje u dvije vizure. Prvoj, kao kronologija različitih intervencija u sustav odgoja i obrazovanja, i drugoj, kao prikaz inovativnih promišljanja o odgoju i obrazovanju koja u središte nastojanja stavljaju čovjeka i njegove/njezine misaone mogućnosti, a ne neku društvenu ili proizvodnu svrhu ili potrebu. U tom pogledu rad zamišljamo kao prikaz, uz temeljne životopisne podatke, nekoliko misaonih sklopova G. Bosanac. Prvo ćemo tematizirati opće sadržaje problematike odgoja i obrazovanja, upućujući posebno na odnos onog individualnog i onog društvenog u odgoju i obrazovanju. Nakon toga, promislit ćemo, na tragu misli G. Bosanac, problematiku rada, s posebnim nastojanjem oko promišljanja sadržaja rada u odgoju i obrazovanju. U trećem dijelu, promislit ćemo, uz značajno oslanjanje na misao G. Bosanac, problematiku ideologije i njen negativan utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja, te posebno, na dionike tog sustava. U konačnici, ili kao prvotan zadatak rada, nastojimo dati odgovor na pitanje, zašto su baš odgoj i obrazovanje fundamentalne društvene djelatnosti?","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48946284","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pitanje odgovornosti u izravnoj je vezi s pojmom uzrokovanja, s obzirom na to da izricanje pravnih i moralnih kvalifikativa u velikoj mjeri ovisi o pojmu uzrokovanja. Problem nastaje kada se u istraživanje uzrokovanja uvedu tzv. »negativne činjenice« koje sudjeluju u artikulaciji iskaza o »propustu«, »nedjelovanju« i »prevenciji«. Zato i jest pitanje mogu li negativne činjenice predstavljati uzrok i/ili posljedicu od izuzetnog značaja. Premda se negativnim činjenicama nerijetko pogrešno i neopravdano pristupa u analogiji s pozitivnim činjenicama, te ih se sukladno tome svrstava pod tzv. »izvorno uzrokovanje«, negativne su činjenice kauzalno inertne. Ovakav odgovor odražava se nepovoljno na praksu formiranja singulamih iskaza o kauzalnim vezama s negativnim činjenicama. Premda, iako je to tako, time se ne obesmišljava uobičajena praksa formulisanja legitimnog uzročnog objašnjenja na kojem se zasnivaju iskazi o propuštanju, nečinjenju i prevenciji.
Pitanje odgovornosti u izravnoj je vezi的pojmom uzrokovanja，s obzirom na to da izricanje pravnih i moralnih kvalifikativa u velikoj mjeri ovisi o pojmu uzrokovan ja。当引入因果研究时，问题就出现了。文章中的“负面事实”表示“遗漏”、“不可取”和“预防”。因此，问题是负面事实是否会成为具有特殊意义的原因和/或后果。尽管消极事实与积极事实相比往往是不正确和不合理的，但它们被认为是“源因”，负面事实是因果惰性的。这种反应反映在与负面事实产生因果关系的单一证据的实践中。然而，这并没有反映出通常的做法，即根据缺失、无效和预防证据制定合法的因果解释。
{"title":"Uzrokovanje i negativne činjenice","authors":"Nedzib Prasevic","doi":"10.21464/fi42308","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42308","url":null,"abstract":"Pitanje odgovornosti u izravnoj je vezi s pojmom uzrokovanja, s obzirom na to da izricanje pravnih i moralnih kvalifikativa u velikoj mjeri ovisi o pojmu uzrokovanja. Problem nastaje kada se u istraživanje uzrokovanja uvedu tzv. »negativne činjenice« koje sudjeluju u artikulaciji iskaza o »propustu«, »nedjelovanju« i »prevenciji«. Zato i jest pitanje mogu li negativne činjenice predstavljati uzrok i/ili posljedicu od izuzetnog značaja. Premda se negativnim činjenicama nerijetko pogrešno i neopravdano pristupa u analogiji s pozitivnim činjenicama, te ih se sukladno tome svrstava pod tzv. »izvorno uzrokovanje«, negativne su činjenice kauzalno inertne. Ovakav odgovor odražava se nepovoljno na praksu formiranja singulamih iskaza o kauzalnim vezama s negativnim činjenicama. Premda, iako je to tako, time se ne obesmišljava uobičajena praksa formulisanja legitimnog uzročnog objašnjenja na kojem se zasnivaju iskazi o propuštanju, nečinjenju i prevenciji.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"23 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282535","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad polazi od analize Schmittova ključnog djela Politička teologija nakon 100 godina od njegova objavljivanja. U njemu je njemački filozof prava formulirao koncept političke teologije koji označuje odnos iznimnog stanja i decizionizma kao oblika pravno-političkog mišljenja. Doprinos rada ogleda se u naglasku na važnosti dvojakoga razumijevanja pojma iznimnog stanja: u prvom redu kao pojma iznimke koji fundira filozofiju prava i pravnu teoriju, a u drugom kao pojma iznimnog (izvanrednog) stanja koji označuje ustavnu kategoriju upravljanja državom u situacijama opasnosti. Schmitt će inzistirati na tomu da pitanje iznimnoga stanja nije pitanje pukog stanja nužde ili izvanrednog stanja, već širi filozofijsko-pravni koncept temeljen na metafizičkom porijeklu odluke. Suveren tako nije onaj koji odlučuje »u«, već »o« iznimnom stanju, a to znači da ga on, sukladno decizionističkom modelu, tek uspostavlja. Kontroverzno Schmittovo djelo rijetko je koga ostavilo ravnodušnim pa su ga podržavali kako desni, tako i lijevi politički teoretičari i filozofi, a danas se mora iznova promisliti kao upozorenje na opasnost koncepta iznimnog (izvanrednog) stanja koje se sve više pojavljuje u političkom fokusu.
这项工作来自于对施密特出版100年后在政治神学方面的关键工作的分析。在这本书中，德国法律哲学家提出了政治神学的概念，即作为法律和政治观点的一种形式，特殊状态和决定之间的关系。镜像工作的贡献强调了对例外状态概念的双重理解的重要性：首先，作为法律哲学和法学理论的例外，其次，作为例外（非常）状态，这意味着在危险情况下国家管理的宪法类别。Schmittće in zistirati na tomu da pitanje iznimnoga stanja nije pitanje pukog stanja nužde ili izvanrednog stanja，većširi filozofijsko pravni koncept temeljen na metafizičkom porijeklu odluke。的确，他不是在“中”而是在“上”特殊状态下做出决定，这意味着他只是在一个决策模型中设置它。施密特作品的争议很少有相同的精神，因此它得到了右翼和左翼政治理论家和哲学的支持，今天，它必须被视为对一个越来越受到政治关注的特殊（非寻常）状态概念的危险的警告。
{"title":"Problem iznimnog (izvanrednog) stanja","authors":"Goran Sunajko","doi":"10.21464/fi42312","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42312","url":null,"abstract":"Rad polazi od analize Schmittova ključnog djela Politička teologija nakon 100 godina od njegova objavljivanja. U njemu je njemački filozof prava formulirao koncept političke teologije koji označuje odnos iznimnog stanja i decizionizma kao oblika pravno-političkog mišljenja. Doprinos rada ogleda se u naglasku na važnosti dvojakoga razumijevanja pojma iznimnog stanja: u prvom redu kao pojma iznimke koji fundira filozofiju prava i pravnu teoriju, a u drugom kao pojma iznimnog (izvanrednog) stanja koji označuje ustavnu kategoriju upravljanja državom u situacijama opasnosti. Schmitt će inzistirati na tomu da pitanje iznimnoga stanja nije pitanje pukog stanja nužde ili izvanrednog stanja, već širi filozofijsko-pravni koncept temeljen na metafizičkom porijeklu odluke. Suveren tako nije onaj koji odlučuje »u«, već »o« iznimnom stanju, a to znači da ga on, sukladno decizionističkom modelu, tek uspostavlja. Kontroverzno Schmittovo djelo rijetko je koga ostavilo ravnodušnim pa su ga podržavali kako desni, tako i lijevi politički teoretičari i filozofi, a danas se mora iznova promisliti kao upozorenje na opasnost koncepta iznimnog (izvanrednog) stanja koje se sve više pojavljuje u političkom fokusu.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"33 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282702","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom ćemo radu, polazeći implicitno od neuralgične epistemološke točke koju je izazvalo pitanje Kostasa Axelosa postavljeno Gordani Bosanac: »Hoće li žena uspjeti misliti?«, analizirati Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949.) Simone de Beauvoir, ne bismo li namjerno rastvorili ironiju Axelosova pitanja čitanjem i razgovorom s tekstom jedne od najvažnijih filozofkinja u povijesti filozofije. Drugi spol interpretirat ćemo kao izvještaj o fenomenologiji odnosa orodnjenoga Ja i rodno obilježenoga svijeta, u kojem društveni ideali femininoga oblikuju iskustvo ženskoga Ja i procese postajanja ženom. Rad je strukturiran u tri sekcije. Nakon uvodnih bilješki, u prvoj sekciji, naslovljenoj kao »Ad feminam kritike i kontroverze«, prikazat ćemo tek nekolicinu paradigmatskih primjera kontroverzi i negativnih reakcija koje su uslijedile nakon publiciranja Drugoga spola. U »Fenomenologiji roda«, drugoj i ključnoj sekciji rada, posvetit ćemo pažnju izvornom čitanju Drugoga spola, mapirajući u knjizi egzistencijalističko-fenomenološke teze o rodu. Konačno, u zaključnim notama rada, izradit ćemo tek skicu nekolicine recentnijih čitanja Drugoga spola ne bismo li ukazali na aktualne i vrlo angažirane afirmacije i nadopune ideja koje je Simone de Beauvoir najavila tim filozofskim klasikom.
在这项工作中，我们将离开神经认识论的隐含点，这引发了戈尔达尼·博萨纳克的哥斯达黎加·阿克塞洛斯的问题：“女人会思考吗？“第二性别分析（Le Deuxième sex，1949。）西蒙娜·德·波伏娃，我们是否会通过阅读和讨论哲学史上最重要的哲学家之一的文本来故意解决阿克塞洛斯的讽刺？我们将把第二性别解释为一份关于我和世界出生标记之间关系现象的报告，在这个现象中，女性的社会理想形成了我妻子的经历和成为女性的过程。工作分为三个部分。在介绍性说明之后，在题为“广告女性批评和控制”的第一节中，我们将只展示第二性发表后控制和负面反应的几个典型例子。U»Fenomenologiji roda«，drugoj i ključnoj sekciji rada，posvetitćemo pažnju izvornomčitanju Drugoga spola，mapirajući U knjizi egzistencijalističko fenomenološke teze o rodu。最后，在工作笔记的结论中，我们将画出一些关于异性的最新阅读的草图，更不用说西蒙娜·德·波伏娃在哲学课上宣布的观点的当前和非常积极的肯定和补充了。
{"title":"Hoće li filozofkinja uspjeti misliti?","authors":"Ankica Čakardić","doi":"10.21464/fi42303","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42303","url":null,"abstract":"U ovom ćemo radu, polazeći implicitno od neuralgične epistemološke točke koju je izazvalo pitanje Kostasa Axelosa postavljeno Gordani Bosanac: »Hoće li žena uspjeti misliti?«, analizirati Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949.) Simone de Beauvoir, ne bismo li namjerno rastvorili ironiju Axelosova pitanja čitanjem i razgovorom s tekstom jedne od najvažnijih filozofkinja u povijesti filozofije. Drugi spol interpretirat ćemo kao izvještaj o fenomenologiji odnosa orodnjenoga Ja i rodno obilježenoga svijeta, u kojem društveni ideali femininoga oblikuju iskustvo ženskoga Ja i procese postajanja ženom. Rad je strukturiran u tri sekcije. Nakon uvodnih bilješki, u prvoj sekciji, naslovljenoj kao »Ad feminam kritike i kontroverze«, prikazat ćemo tek nekolicinu paradigmatskih primjera kontroverzi i negativnih reakcija koje su uslijedile nakon publiciranja Drugoga spola. U »Fenomenologiji roda«, drugoj i ključnoj sekciji rada, posvetit ćemo pažnju izvornom čitanju Drugoga spola, mapirajući u knjizi egzistencijalističko-fenomenološke teze o rodu. Konačno, u zaključnim notama rada, izradit ćemo tek skicu nekolicine recentnijih čitanja Drugoga spola ne bismo li ukazali na aktualne i vrlo angažirane afirmacije i nadopune ideja koje je Simone de Beauvoir najavila tim filozofskim klasikom.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282666","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Iz perspektive političke teorije kakvu u Teologijsko-političkoj raspravi izlaže Benedikt de Spinoza, svrha je države kao pravnog poretka uspostavljanje trajnog stanja sigurnosti i očuvanje slobode građana, što pretpostavlja i instrumentalno-funkcijsku svrhovitost državnog aparata, koja se ogleda u sprezi zaštite i poslušnosti. Takva zakonodavna uspostava ima svoju stvarnu i apstraktnu dimenziju, pri čemu je u ideji potonja u službi prve. Problemi koji se u praksi javljaju kao izazovi pravnom poretku jesu izvanredna stanja koja na neposredan način suprotstavljaju sigurnost i slobodu te ih čine međusobno isključivima. U tom pogledu, pravno-politička misao potrebuje jasno i odjelito shvaćanje pojmova slobode i ropstva u podvrgavanju autonomnom zakonodavstvu uma.
{"title":"Naivnost vjere u apstrakciju pravnog poretka","authors":"Bernard Špoljarić","doi":"10.21464/fi42311","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42311","url":null,"abstract":"Iz perspektive političke teorije kakvu u Teologijsko-političkoj raspravi izlaže Benedikt de Spinoza, svrha je države kao pravnog poretka uspostavljanje trajnog stanja sigurnosti i očuvanje slobode građana, što pretpostavlja i instrumentalno-funkcijsku svrhovitost državnog aparata, koja se ogleda u sprezi zaštite i poslušnosti. Takva zakonodavna uspostava ima svoju stvarnu i apstraktnu dimenziju, pri čemu je u ideji potonja u službi prve. Problemi koji se u praksi javljaju kao izazovi pravnom poretku jesu izvanredna stanja koja na neposredan način suprotstavljaju sigurnost i slobodu te ih čine međusobno isključivima. U tom pogledu, pravno-politička misao potrebuje jasno i odjelito shvaćanje pojmova slobode i ropstva u podvrgavanju autonomnom zakonodavstvu uma.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68283100","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se bavi teorijskim uvidima Gordane Bosanac o feminizmu i ključnim razlozima za njegovo promišljanje, zastupanje i odjelotvorenje. U problemsko-analitičkom ključu tumačenja, koji se uvezuje s njezinim biografsko-feminističkim narativom, artikuliraju se ključna stajališta autorice o antifeminizmu, patrijarhalnoj dominaciji te odnosu feminizma i slobode. To su ujedno sadržajne matrice tri potpoglavlja ovoga članka. Uz raščinjavanje niza mizogino-patrijarhalnih postavki u filozofiji i javnosti, kao i asimetričnih dihotomija koje ih ovjeravaju i samoobnavljaju, a koje su predmet analize, posebna pozornost usmjerena je na dekonstrukciju identitetske spolne politike u korist univerzalizirane spolnosti, odnosno spolnosti kao »opće supstancijalnosti« u smjeru feminističkoga humanizma i humanizacije društva. Utopijska vrlina projekta ljudske emancipacije utjelovljena je u konceptu feminističkoga humanizma koji po sadržajnim obilježjima i načinu interpretacije predstavlja autoričin teorijski novum i utoliko doprinos feminizmu.
本文论述了博萨纳克关于女性主义的理论观点，以及其思想、表现和部门的主要原因。在一个与传记女权主义性质相关的问题分析关键解释中，作者对反女权主义、父权制统治以及女权主义与自由之间关系的关键立场得到了阐述。它们还载有本条三个子章节的汇总表。Uz raščinjavanje niza mizogino patrijarharnih postavki u filozofiji i javnosti，kao i asimetričnih dihotomija koje ih ovjeravaju i samoobnavljaju，一位分析专家，提出了一个关于我们的政治观点，以女性主义的人道主义和社会的人道主义的方式“作为一般的物质”。乌托邦式人类解放计划的影响体现在女权主义人道主义的概念上，从内容和解释上来说，它代表了一种理论上的新威权主义，对女权主义有着深刻的贡献。
{"title":"Razlozi za feminizam","authors":"Biljana Kašić","doi":"10.21464/fi42301","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42301","url":null,"abstract":"Rad se bavi teorijskim uvidima Gordane Bosanac o feminizmu i ključnim razlozima za njegovo promišljanje, zastupanje i odjelotvorenje. U problemsko-analitičkom ključu tumačenja, koji se uvezuje s njezinim biografsko-feminističkim narativom, artikuliraju se ključna stajališta autorice o antifeminizmu, patrijarhalnoj dominaciji te odnosu feminizma i slobode. To su ujedno sadržajne matrice tri potpoglavlja ovoga članka. Uz raščinjavanje niza mizogino-patrijarhalnih postavki u filozofiji i javnosti, kao i asimetričnih dihotomija koje ih ovjeravaju i samoobnavljaju, a koje su predmet analize, posebna pozornost usmjerena je na dekonstrukciju identitetske spolne politike u korist univerzalizirane spolnosti, odnosno spolnosti kao »opće supstancijalnosti« u smjeru feminističkoga humanizma i humanizacije društva. Utopijska vrlina projekta ljudske emancipacije utjelovljena je u konceptu feminističkoga humanizma koji po sadržajnim obilježjima i načinu interpretacije predstavlja autoričin teorijski novum i utoliko doprinos feminizmu.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"26 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282596","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom se radu raspravlja o nekim mogućim pitanjima i zadacima od osobite važnosti za informacijske i komunikacijske znanosti. Tematiziraju se etička i tehnologijska pitanja, raspravlja se o ulozi i odgovornosti informacijskih i komunikacijskih intelektualaca, antropološkom pitanju informacijskih i komunikacijskih znanosti, političkoj ekonomiji, propagandi i odnosima s javnošću, korporacijama i postpolitici, praktičkim osnovama informacijskih i komunikacijskih znanosti, stvaralaštvu, utopijskoj dimenziji informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižnicama i tržištu, izazovima obrazovanja informacijskih i komunikacijskih stručnjaka te pogledu u budućnost. Izložena razmatranja i promišljanja o krucijalnim pitanjima i zadaćama informacijskih i komunikacijskih znanosti vode prema zaključku o potrebi njihove humanizacije, koja implicira odustajanje od nekritičkog usvajanja afirmacijskih diskursa o pitanjima informacijskog društva i kritički odnos prema cjelini života i društva.
这项工作讨论了个人在信息和通信科学中的一些可能的问题和任务。重点讨论了伦理和技术问题，讨论了信息和通信知识分子的作用和责任、信息和通信科学人类学、政治经济学、与公众的促进和关系、企业和后政策、信息和传播科学的实践基础、创造力、，信息和通信科学的乌托邦维度、图书馆和市场、信息和通信专家的教育挑战以及未来观点。Izložena razmatranja i promišljanja o krucijanim pitanjima i zadaćama informacijskih i komunikacijskih znanosti vode prema zaključku o potrebi njihove humanizacije，koja implicira odustajanje od nekritičkog usvajanja afirmacijskich diskursa o pitanjia informacijskog društva i kriti ki odnos prema cjeliniž。
{"title":"Neka moguća pitanja i zadatci informacijskih i komunikacijskih znanosti","authors":"Sonja Špiranec, Gracijano Kalebić","doi":"10.21464/fi42310","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42310","url":null,"abstract":"U ovom se radu raspravlja o nekim mogućim pitanjima i zadacima od osobite važnosti za informacijske i komunikacijske znanosti. Tematiziraju se etička i tehnologijska pitanja, raspravlja se o ulozi i odgovornosti informacijskih i komunikacijskih intelektualaca, antropološkom pitanju informacijskih i komunikacijskih znanosti, političkoj ekonomiji, propagandi i odnosima s javnošću, korporacijama i postpolitici, praktičkim osnovama informacijskih i komunikacijskih znanosti, stvaralaštvu, utopijskoj dimenziji informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižnicama i tržištu, izazovima obrazovanja informacijskih i komunikacijskih stručnjaka te pogledu u budućnost. Izložena razmatranja i promišljanja o krucijalnim pitanjima i zadaćama informacijskih i komunikacijskih znanosti vode prema zaključku o potrebi njihove humanizacije, koja implicira odustajanje od nekritičkog usvajanja afirmacijskih diskursa o pitanjima informacijskog društva i kritički odnos prema cjelini života i društva.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47506826","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome se radu raspravlja o klasifikaciji antifeminizma iznesenoj u knjizi Visoko čelo filozofkinje Gordane Bosanac. U toj knjizi, u potpunosti posvećenoj temi antifeminizma, Gordana Bosanac ukazuje na povezanost feminizma i antifeminizma, pri čemu antifeminizam određuje »konzervativnom recepcijom feminističkih vrijednosti i reakciju u osnovi primitivne svijesti«. Feminizam određuje humanističkim i najširim demokratskim pokretom koji počiva na toleranciji, ali i svjetskim idejama koje su usmjerene k miru i pravu na život prirode. Klasifikacija antifeminizma u ovom radu kontekstualizirana je s obzirom na pojavu novih vrsta antifeminizama i njegovih oblika u suvremenim društvima, a posebno u svijetu interneta. U radu se zaključuje da je klasifikacija izvanredno vrijedan i poticajan okvir za daljnja istraživanja ne samo u teorijskom nego i u empirijskom pogledu. Klasifikaciju antifeminizma stvarnost nije demantirala, ona je ostala otvorena za nove pojave i veze koje antifeminizam ima s idejama nove desnice i desnim društvenim pokretima.
这是一个反minizma iznesenoj U knjizi Visokočelo filozofkinje Gordane Bosanac的反minizmi。在这本书中，戈尔达娜·博萨纳克指出了女权主义和反女权主义，这定义了“基于原始意识的女权主义价值观和反应的保守配方”。女权主义定义了最人道和最广泛的宽容民主运动，也定义了世界上关注和平和自然生命权的思想。由于现代社会，特别是互联网世界中出现了新型的反女权主义及其形式，因此本作品中对反女权主义的分类是有背景的。这项工作的结论是，分类非常有价值，并鼓励进一步研究，不仅在理论上，而且在实证方面。反迷你主义的分类尚未明确，它仍然对新现象以及与反迷你主义与新权利和权利社会运动思想的关系持开放态度。
{"title":"Analiza antifeminizma u djelu filozofkinje Gordane Bosanac","authors":"Mirjana Adamović","doi":"10.21464/fi42302","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42302","url":null,"abstract":"U ovome se radu raspravlja o klasifikaciji antifeminizma iznesenoj u knjizi Visoko čelo filozofkinje Gordane Bosanac. U toj knjizi, u potpunosti posvećenoj temi antifeminizma, Gordana Bosanac ukazuje na povezanost feminizma i antifeminizma, pri čemu antifeminizam određuje »konzervativnom recepcijom feminističkih vrijednosti i reakciju u osnovi primitivne svijesti«. Feminizam određuje humanističkim i najširim demokratskim pokretom koji počiva na toleranciji, ali i svjetskim idejama koje su usmjerene k miru i pravu na život prirode. Klasifikacija antifeminizma u ovom radu kontekstualizirana je s obzirom na pojavu novih vrsta antifeminizama i njegovih oblika u suvremenim društvima, a posebno u svijetu interneta. U radu se zaključuje da je klasifikacija izvanredno vrijedan i poticajan okvir za daljnja istraživanja ne samo u teorijskom nego i u empirijskom pogledu. Klasifikaciju antifeminizma stvarnost nije demantirala, ona je ostala otvorena za nove pojave i veze koje antifeminizam ima s idejama nove desnice i desnim društvenim pokretima.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"28 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282642","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：