U ovom članku donosim pregled razmišljanja o utopiji, hrvatske filozofkinje Gordane Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Ona se pitanjem utopije bavi u svoje dvije knjige Utopija i inauguralni paradoks. Prilog filozofsko-političkoj raspravi (2005.) i Ime utopije. Jugoslavensko samoupravljanje kao izigrani projekt emancipacije (2015.). Druga knjiga svojevrstan je nastavak prve. Radi boljeg razumijevanja i pregleda prvo iznosim teze iz njezine prve, a zatim i iz druge knjige. Osim što Bosanac u svojim knjigama obrađuje pojam utopije, ona jednako temeljito obrađuje pojmove inauguracija, inauguralni paradoks, socijalizam, komunizam i samoupravljanje. Počevši od samog pojma utopije, ona čitatelja vodi od Thomasa Morea, preko drugih renesansnih utopista, zatim Marxa i Engelsa, Blocha, pa sve do anti-utopizma.
{"title":"Utopija u filozofiji Gordane Bosanac","authors":"Ivana Skuhala Karasman","doi":"10.21464/fi42304","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42304","url":null,"abstract":"U ovom članku donosim pregled razmišljanja o utopiji, hrvatske filozofkinje Gordane Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Ona se pitanjem utopije bavi u svoje dvije knjige Utopija i inauguralni paradoks. Prilog filozofsko-političkoj raspravi (2005.) i Ime utopije. Jugoslavensko samoupravljanje kao izigrani projekt emancipacije (2015.). Druga knjiga svojevrstan je nastavak prve. Radi boljeg razumijevanja i pregleda prvo iznosim teze iz njezine prve, a zatim i iz druge knjige. Osim što Bosanac u svojim knjigama obrađuje pojam utopije, ona jednako temeljito obrađuje pojmove inauguracija, inauguralni paradoks, socijalizam, komunizam i samoupravljanje. Počevši od samog pojma utopije, ona čitatelja vodi od Thomasa Morea, preko drugih renesansnih utopista, zatim Marxa i Engelsa, Blocha, pa sve do anti-utopizma.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-16","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282268","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na osnovi pojma svijet kao cjelina, kako je oblikovan kod Kanta i Hegela, moguće je artikulirati jednu dinamičnu viziju svijeta pomoću koje se adekvatno predočuju međusobne veze različitih faktora. Na taj bi način svaka strana »računice«, s obzirom na koju se promišljaju problemi mainstream bioetike, bila problematizirana u jednom kompleksnom kontekstu međusobnog uvjetovanja. Dijalektička ideja svijeta kao cjeline pomogla bi bioetici steći uvid u način na koji se njeni principi posreduju s principima ostalih poredaka čovjekova djelovanja, što predstavlja pokušaj teorijske podrške svijesti bioetičara o potrebi za globalnim pristupom svojem predmetu. Time što će svoje principe formulirati s obzirom na prijeko potreban globalni pristup, na primjer u vezi s globalnom ekološkom katastrofom, izvjesnije je da će moći postati jednim mehanizmom radikalne promjene naše svakodnevice.
{"title":"Značaj pojma svijet kao cjelina za bioetiku","authors":"Nevena Jevtić","doi":"10.21464/fi42204","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42204","url":null,"abstract":"Na osnovi pojma svijet kao cjelina, kako je oblikovan kod Kanta i Hegela, moguće je artikulirati jednu dinamičnu viziju svijeta pomoću koje se adekvatno predočuju međusobne veze različitih faktora. Na taj bi način svaka strana »računice«, s obzirom na koju se promišljaju problemi mainstream bioetike, bila problematizirana u jednom kompleksnom kontekstu međusobnog uvjetovanja. Dijalektička ideja svijeta kao cjeline pomogla bi bioetici steći uvid u način na koji se njeni principi posreduju s principima ostalih poredaka čovjekova djelovanja, što predstavlja pokušaj teorijske podrške svijesti bioetičara o potrebi za globalnim pristupom svojem predmetu. Time što će svoje principe formulirati s obzirom na prijeko potreban globalni pristup, na primjer u vezi s globalnom ekološkom katastrofom, izvjesnije je da će moći postati jednim mehanizmom radikalne promjene naše svakodnevice.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47176757","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
»Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu« jedinstven je dokument na globalnoj razini i predstavlja značajnu novost u holističkom promatranju okoliša i života. Do pojave Deklaracije, život i okoliš promatralo se instrumentalistički, u skladu s prevladavajućom tehno znanstvenom paradigmom. Deklaracija uvodi biotičku suverenost kao polazište u raspravi o GMO-ima, iz koje treba prosuđivati potencijalnu štetnost ili korisnost tehnike genetske modifikacije. Upravo bi zaštita biotičkog suvereniteta treba biti jedna od ključnih vrijednosti u predstojećoj borbi oko izmjena, a najvjerojatnije i drastičnog reduciranja regulatornih pravila genetički modificiranih usjeva na razini Europske unije, a posljedično i Hrvatske. U radu, ćemo ukazat na važnost »Lošinjske deklaracije o biotičkom suverenitetu« u kontekstu pojave novih tehnika uređivanja gena, a koje postaju sve veća prijetnja biotičkom suverenitetu. U središtu je analize proces lobiranja protiv presude C-528/16 na primjeru znanstvenika okupljenih u mreži EU-SAGE, osvrnuti se na kontroverze vezane za nove studije Europske komisije o novim genskim tehnikama, kao i na politički kontekst sukoba Europske komisije i Europskog parlamenta oko autorizacije novih sorti sjemena genetički modificiranih usjeva.
{"title":"Važnost biotičkog suvereniteta u kontekstu budućih promjena pravne regulacije genetički modificiranih usjeva u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj","authors":"Ivica Kelam","doi":"10.21464/fi42203","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42203","url":null,"abstract":"»Lošinjska deklaracija o biotičkom suverenitetu« jedinstven je dokument na globalnoj razini i predstavlja značajnu novost u holističkom promatranju okoliša i života. Do pojave Deklaracije, život i okoliš promatralo se instrumentalistički, u skladu s prevladavajućom tehno znanstvenom paradigmom. Deklaracija uvodi biotičku suverenost kao polazište u raspravi o GMO-ima, iz koje treba prosuđivati potencijalnu štetnost ili korisnost tehnike genetske modifikacije. Upravo bi zaštita biotičkog suvereniteta treba biti jedna od ključnih vrijednosti u predstojećoj borbi oko izmjena, a najvjerojatnije i drastičnog reduciranja regulatornih pravila genetički modificiranih usjeva na razini Europske unije, a posljedično i Hrvatske. U radu, ćemo ukazat na važnost »Lošinjske deklaracije o biotičkom suverenitetu« u kontekstu pojave novih tehnika uređivanja gena, a koje postaju sve veća prijetnja biotičkom suverenitetu. U središtu je analize proces lobiranja protiv presude C-528/16 na primjeru znanstvenika okupljenih u mreži EU-SAGE, osvrnuti se na kontroverze vezane za nove studije Europske komisije o novim genskim tehnikama, kao i na politički kontekst sukoba Europske komisije i Europskog parlamenta oko autorizacije novih sorti sjemena genetički modificiranih usjeva.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48083709","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu analiziraju se normativni akti regulacije zaštite životinja na razini nacionalnih država (posebno Republike Srbije) i na razini nadnacionalnih organizacija i saveza država (Europsko vijeće i Europska unija). Autor posebni naglasak stavlja na pojmovnu artikulaciju izraza upotrijebljenih u dokumentima koji opserviraju zaštitu životinja. U članku se, iz praktičko-filozofijske perspektive, razmatraju pojmovi: (I) »životinja« (»svaki kralježnjak koji je u stanju osjećati bol, patnju, strah i stres«); (II) »dobrobit« (»osiguravanje uvjeta u kojima životinja može ostvariti svoje fiziološke i druge potrebe svojstvene vrsti«); (III) »zlostavljanje« (»svako postupanje ili nepostupanje sa životinjama kojim se namjerno ili iz nehaja izaziva bol, patnja, strah, stres, povreda, narušava genetska cjelovitost životinje i izaziva smrt«), kao i druge riječi koje su relevantne za razumijevanje dominantno antropocentričkog pristupa životinjama. Također, istražuju se teškoće s implementacijom postojećih zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koje su uvjetovane nedovoljno interioriziranim senzibilitetom kako službenih institucija, tako i građana – prema tzv. ne-ljudskim živim bićima. Autor pritom ističe da je veoma važno da institucije, kao i ljudi koji ih čine, postojećim spoznajama i uvidima ne zalaze ispod dostignutih civilizacijskih standarda etičko-moralne kulture te da različite teme u vezi odnosa prema životinjama promišljaju uz dužan oprez i svjesnost dilema s kojima se mogu susresti u profesionalnom radu i životu. Odgovarajući pluriperspektivni pristup, kao i svijest o odgovornosti, trebali bi rezultirati delikatnijim odnosom navedenih subjekata prema ne-ljudskom dijelu živih stvorenja.
这项工作分析了国家一级（特别是塞尔维亚共和国）以及国家组织和联合会（欧洲理事会和欧盟）的动物保护法规。作者特别强调了动物保护文献中表达的概念。在文章中，从实践哲学的角度出发，考虑了以下概念：（I）“动物”（每根脊椎都能感受到疼痛、痛苦、恐惧和压力）；（II） “利益”（“确保动物能够满足其自身物种的身体和其他需求的条件”）；（III） “虐待”（故意或间接对动物造成疼痛、痛苦、恐惧、压力、伤害、侵犯动物基因完整性并导致死亡的任何行为或不当行为”）以及其他与理解以人类为中心的动物接触占主导地位有关的词语。此外，很难实施现有的动物保护和福利法，而这些法律也受到官方机构和公民之间不够敏感的制约。人类。作者强调，非常重要的是，机构以及制定机构的人，不是基于现有的知识和见解，而不是基于伦理道德文化的文明标准，动物关系的不同主体都在思考长期的关怀，并意识到他们在专业工作和生活中可能遇到的困境。Odgovarajući polyperspektivni pristup，kao i svijest o odgovornosti，trebali bi rezultirati delikatnijim odnosom navedenih subjekata prema ne ljudskom dijeluživih stvorenja。
{"title":"Bioetika, zakoni i ne-ljudska živa bića","authors":"Željko Kaluđerović","doi":"10.21464/fi42201","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42201","url":null,"abstract":"U ovom radu analiziraju se normativni akti regulacije zaštite životinja na razini nacionalnih država (posebno Republike Srbije) i na razini nadnacionalnih organizacija i saveza država (Europsko vijeće i Europska unija). Autor posebni naglasak stavlja na pojmovnu artikulaciju izraza upotrijebljenih u dokumentima koji opserviraju zaštitu životinja. U članku se, iz praktičko-filozofijske perspektive, razmatraju pojmovi: (I) »životinja« (»svaki kralježnjak koji je u stanju osjećati bol, patnju, strah i stres«); (II) »dobrobit« (»osiguravanje uvjeta u kojima životinja može ostvariti svoje fiziološke i druge potrebe svojstvene vrsti«); (III) »zlostavljanje« (»svako postupanje ili nepostupanje sa životinjama kojim se namjerno ili iz nehaja izaziva bol, patnja, strah, stres, povreda, narušava genetska cjelovitost životinje i izaziva smrt«), kao i druge riječi koje su relevantne za razumijevanje dominantno antropocentričkog pristupa životinjama. Također, istražuju se teškoće s implementacijom postojećih zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, koje su uvjetovane nedovoljno interioriziranim senzibilitetom kako službenih institucija, tako i građana – prema tzv. ne-ljudskim živim bićima. Autor pritom ističe da je veoma važno da institucije, kao i ljudi koji ih čine, postojećim spoznajama i uvidima ne zalaze ispod dostignutih civilizacijskih standarda etičko-moralne kulture te da različite teme u vezi odnosa prema životinjama promišljaju uz dužan oprez i svjesnost dilema s kojima se mogu susresti u profesionalnom radu i životu. Odgovarajući pluriperspektivni pristup, kao i svijest o odgovornosti, trebali bi rezultirati delikatnijim odnosom navedenih subjekata prema ne-ljudskom dijelu živih stvorenja.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282076","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Među mnogobrojnim primjerima čovjekove specističke pristranosti prema pripadnicima vlastite vrste, predrasudama i zanemarivanjima pripadnika članova drugih vrsta, u radu se držanje životinja u zatočeništvima zooloških vrtova najprije razmatra kao primjer specističke djelatnosti. Zatim, opisuju se zakonsko-pravni okviri pružanja zaštite životinja, s posebnim osvrtom na prekršajne i kaznene prijave glede zanemarivanja i/ili zlostavljanja životinja te njihova eutanaziranja u zoo-vrtovima. Iako je osnivanje i rad zooloških vrtova zakonski regulirano, kao i zaštita životinja u njima, u radu je pomnim iščitavanjem zakonskih regulativa potvrđena Viskovićeva misao da ni u najbogatijim društvima nema »zbiljske moralne i pravne discipline u držanju i izlaganju zatočene faune«. Zbog toga se u radu specistička uvjerenja o opravdanosti postojanja zooloških vrtova preispituju moralno-etički. Na tom će se tragu specizam ogledati i u zlonamjernim jezičnim konstruktima potvrđenim u semantičkom polju zoološki vrt u hrvatskome jeziku.
{"title":"Etička, pravna i lingvistička propitivanja položaja zatočenih životinja u zoološkim vrtovima","authors":"Boris Bakota, Lidija Bakota","doi":"10.21464/fi42202","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42202","url":null,"abstract":"Među mnogobrojnim primjerima čovjekove specističke pristranosti prema pripadnicima vlastite vrste, predrasudama i zanemarivanjima pripadnika članova drugih vrsta, u radu se držanje životinja u zatočeništvima zooloških vrtova najprije razmatra kao primjer specističke djelatnosti. Zatim, opisuju se zakonsko-pravni okviri pružanja zaštite životinja, s posebnim osvrtom na prekršajne i kaznene prijave glede zanemarivanja i/ili zlostavljanja životinja te njihova eutanaziranja u zoo-vrtovima. Iako je osnivanje i rad zooloških vrtova zakonski regulirano, kao i zaštita životinja u njima, u radu je pomnim iščitavanjem zakonskih regulativa potvrđena Viskovićeva misao da ni u najbogatijim društvima nema »zbiljske moralne i pravne discipline u držanju i izlaganju zatočene faune«. Zbog toga se u radu specistička uvjerenja o opravdanosti postojanja zooloških vrtova preispituju moralno-etički. Na tom će se tragu specizam ogledati i u zlonamjernim jezičnim konstruktima potvrđenim u semantičkom polju zoološki vrt u hrvatskome jeziku.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47767474","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom se radu promovira važnost filozofije za razumijevanje ludila, s posebnim naglašavanjem značaja pacijentova egzistencijalnog filozofskog stava za nastajanje i nadilaženje psihotičnog iskustva. Nasuprot faktografskim pristupima karakterističnim za empirijsko spoznavanje relevantnih posebnih znanosti, rasvjetljava se duhovna meta-instanca samonadilaženja, kroz razvijanje teze o ireducibilnosti i nezamjenljivosti čovjekove samosvijesti kako u pogoršanju, tako i poboljšanju mentalnog zdravlja. Nadalje, objašnjava se smisao ispravnog odnosa prema transcendenciji, koji podrazumijeva svijest o ograničenosti spoznaje o apsolutnoj realnosti, ali ne i gubitak nade u njezine spasonosne manifestacije. Pritom se »nedostatak usuglašene autobiografske naracije« i »nesuglasnost s transcendentnim i univerzalnim poretkom vrijednosti« ističu kao glavni kriteriji neadekvatne samosvijesti ludila.
{"title":"Ludilo kao neadekvatna samosvijest","authors":"Milanko Govedarica","doi":"10.21464/fi42208","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42208","url":null,"abstract":"U ovom se radu promovira važnost filozofije za razumijevanje ludila, s posebnim naglašavanjem značaja pacijentova egzistencijalnog filozofskog stava za nastajanje i nadilaženje psihotičnog iskustva. Nasuprot faktografskim pristupima karakterističnim za empirijsko spoznavanje relevantnih posebnih znanosti, rasvjetljava se duhovna meta-instanca samonadilaženja, kroz razvijanje teze o ireducibilnosti i nezamjenljivosti čovjekove samosvijesti kako u pogoršanju, tako i poboljšanju mentalnog zdravlja. Nadalje, objašnjava se smisao ispravnog odnosa prema transcendenciji, koji podrazumijeva svijest o ograničenosti spoznaje o apsolutnoj realnosti, ali ne i gubitak nade u njezine spasonosne manifestacije. Pritom se »nedostatak usuglašene autobiografske naracije« i »nesuglasnost s transcendentnim i univerzalnim poretkom vrijednosti« ističu kao glavni kriteriji neadekvatne samosvijesti ludila.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49418029","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Jedno je od temeljnih pitanja teorije i filozofije prava što znači imati pravo, odnosno tko se može smatrati nositeljem subjektivnih prava. Paralelnim razvitkom bioetičke doktrine, navedeno pitanje o nositeljima subjektivnih prava sve se više aktualizira, pa se tako postavlja pitanje mogu li nositelji subjektivnih prava biti i životinje, drveće, fetusi, buduće generacije ili strojevi (umjetna inteligencija). Također, navedeno se pitanje odnosi i na pokojne osobe gdje se, preliminarno, također postavlja zahtjevno pitanje o krajnjoj točki života te konačnom nastupanju smrti. Kritičkom razradom postavki suvremenih teoretičara prava u kontekstu dviju ključnih teorija – teorije volje i teorije interesa – te njihovih međusobnih razlika, u radu se pokušava ponuditi prikaz o pokojnicima kao potencijalnim nositeljima subjektivnih prava. U tom se pogledu navedena pravnoteorijska razrada promatra reflektivno u kontekstu građanskopravne doktrine o subjektivnim pravima, kao jednim od temeljnih područja unutar općeg dijela građanskog prava. Pravni subjektivitet pokojnika promatra se i u okviru problematike (postmortalne zaštite) prava osobnosti, ali se isto tako postavlja pragmatički u odnosu na recentnu tuzemnu sudsku praksu, kao i praksu Europskog suda za ljudska prava, gdje su se pojavila zanimljiva pravna pitanja koja impliciraju pitanje o pokojnim osobama kao nositeljima subjektivnih prava.
其中一个根本问题是法律的理论和哲学，这意味着拥有一项权利，或者谁可以被视为主观权利的持有者。生物学学说的平行发展，主观权利人的问题日益更新，因此问题是主观权利人是否可以是动物、树木、胎儿、后代或机器（艺术智能）。这个问题也涉及到已故的人，主要是生命的最后一点和死亡的最后发生。在对当代权利理论家在两个关键理论——意志理论和利益理论——及其差异的背景下的背景进行批判性分析时，该作品试图将死者视为潜在的主观权利持有者。在这方面，法律的发展反映在民法关于主观权利的学说的背景下，主观权利是民法一般部分的主要领域之一。Pravni subjektivitet pokojnika promatra se i u okviru problematike（postmortalne zaštite）prava osobnosti，ali se se tako postavlja pragmatički u odnosu na recentnu tuzemnu sudsku praksu，kao i praksu euroskog suda za ljudska prava，gdje su se pojavila zanimljiva pravna pitanja koja impliciraju pitanje o pokojnim osobama kao nositeljima subjektivnih prava。
{"title":"Pokojne osobe kao nositelji subjektivnih prava","authors":"Ivana Tucak, Tomislav Nedić","doi":"10.21464/fi42205","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42205","url":null,"abstract":"Jedno je od temeljnih pitanja teorije i filozofije prava što znači imati pravo, odnosno tko se može smatrati nositeljem subjektivnih prava. Paralelnim razvitkom bioetičke doktrine, navedeno pitanje o nositeljima subjektivnih prava sve se više aktualizira, pa se tako postavlja pitanje mogu li nositelji subjektivnih prava biti i životinje, drveće, fetusi, buduće generacije ili strojevi (umjetna inteligencija). Također, navedeno se pitanje odnosi i na pokojne osobe gdje se, preliminarno, također postavlja zahtjevno pitanje o krajnjoj točki života te konačnom nastupanju smrti. Kritičkom razradom postavki suvremenih teoretičara prava u kontekstu dviju ključnih teorija – teorije volje i teorije interesa – te njihovih međusobnih razlika, u radu se pokušava ponuditi prikaz o pokojnicima kao potencijalnim nositeljima subjektivnih prava. U tom se pogledu navedena pravnoteorijska razrada promatra reflektivno u kontekstu građanskopravne doktrine o subjektivnim pravima, kao jednim od temeljnih područja unutar općeg dijela građanskog prava. Pravni subjektivitet pokojnika promatra se i u okviru problematike (postmortalne zaštite) prava osobnosti, ali se isto tako postavlja pragmatički u odnosu na recentnu tuzemnu sudsku praksu, kao i praksu Europskog suda za ljudska prava, gdje su se pojavila zanimljiva pravna pitanja koja impliciraju pitanje o pokojnim osobama kao nositeljima subjektivnih prava.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282370","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se ispituje društvena teorija Lestera Franka Warda, jednoga od najznačajnijih predstavnika rane američke društvene teorije, s posebnim naglaskom na njegovu koncepciju države, koja se može smatrati hegelijanskom. U prvom dijelu rada dan je kraći osvrt na ranu američku društvenu teoriju: njezine osnovne karakteristike; pitanja koja su bila glavni predmet promatranja u tom razdoblju razvoja sociologije u Sjedinjenim Američkim Državama i njezine najznačajnije predstavnike. U daljnjem tekstu, analiziraju se osnovne karakteristike Wardove društvene teorije. Tako se ističe da je ona: pojmovno naslonjena na prirodne znanosti, utemeljena na razlikovanju čiste i primijenjene sociologije, sistematska, progresivna i naklonjena društvenim reformama. Ona je bila suprotstavljena individualističkoj tradiciji i predstavljala je svojevrsni zaokret prema kolektivizmu. Njegova teorija počivala je na vjerovanju da ljudski um može upravljati društvenim napretkom i da poredak koji se temeljio na socijalnim nejednakostima te bio produkt doktrine laissez-faire ne može osigurati slobodu i blagostanje. Osnovna institucija koja je to u stanju učiniti jest država, tako da je središnji dio rada posvećen upravo shvaćanju države Lestera F. Warda, koje je okarakterizirano kao hegelijansko. U tom dijelu iznose se ključna obilježja Wardove koncepcije države i vrši usporedba s teorijom etičke države, koja je dana u okviru Hegelove filozofije objektivnoga duha – filozofije prava i filozofije povijesti. Na kraju, ističe se da je Wardova teorija, iako je po nekim svojim karakteristikama bila atipična za američku društvenu teoriju, ukazala na opći pravac daljnjega razvoja društvenih prilika prema eri kolektivizma.
作为受伤的美国社会理论最重要的代表人物之一的莱斯特·弗兰克·沃德的社会理论受到了质疑，特别强调了可以被认为是黑格尔的国家概念。第一部分是对美国早期社会理论的缩短：其基本特征；在美国社会学发展过程中，这些问题是监督的主要主题，也是最重要的代表。其次，分析了沃德社会理论的基本特征。有人指出，它主要基于自然科学，基于清洁社会学和应用社会学之间的区别，系统的、进步的和包容性的社会改革。她反对个人传统，代表着一种向集体的普遍转变。他的理论开始相信，人类的思想可以管理社会进步，基于社会不平等和医生自由放任的产物的秩序无法确保自由和福利。能够做到这一点的主要机构是国家，因此这项工作的中心部分致力于了解莱斯特·F·沃德的状态，他被称为黑格尔。你的名字是ključna obileježja Wardove koncepcije države i vrši usporedba s teorijom etičke držhave，koja je dana U okviru Hegelove filozofije objektivinoga duha–filozofje prava i filozofieje povijesti。最后，沃德的理论虽然有一些特点，但对美国社会理论具有吸引力，指出了社会机会向时代集体进一步发展的一般途径。
{"title":"Wardovo hegelijansko shvaćanje države","authors":"Marko Dokić, Vladimir Bakrač","doi":"10.21464/fi42207","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42207","url":null,"abstract":"U radu se ispituje društvena teorija Lestera Franka Warda, jednoga od najznačajnijih predstavnika rane američke društvene teorije, s posebnim naglaskom na njegovu koncepciju države, koja se može smatrati hegelijanskom. U prvom dijelu rada dan je kraći osvrt na ranu američku društvenu teoriju: njezine osnovne karakteristike; pitanja koja su bila glavni predmet promatranja u tom razdoblju razvoja sociologije u Sjedinjenim Američkim Državama i njezine najznačajnije predstavnike. U daljnjem tekstu, analiziraju se osnovne karakteristike Wardove društvene teorije. Tako se ističe da je ona: pojmovno naslonjena na prirodne znanosti, utemeljena na razlikovanju čiste i primijenjene sociologije, sistematska, progresivna i naklonjena društvenim reformama. Ona je bila suprotstavljena individualističkoj tradiciji i predstavljala je svojevrsni zaokret prema kolektivizmu. Njegova teorija počivala je na vjerovanju da ljudski um može upravljati društvenim napretkom i da poredak koji se temeljio na socijalnim nejednakostima te bio produkt doktrine laissez-faire ne može osigurati slobodu i blagostanje. Osnovna institucija koja je to u stanju učiniti jest država, tako da je središnji dio rada posvećen upravo shvaćanju države Lestera F. Warda, koje je okarakterizirano kao hegelijansko. U tom dijelu iznose se ključna obilježja Wardove koncepcije države i vrši usporedba s teorijom etičke države, koja je dana u okviru Hegelove filozofije objektivnoga duha – filozofije prava i filozofije povijesti. Na kraju, ističe se da je Wardova teorija, iako je po nekim svojim karakteristikama bila atipična za američku društvenu teoriju, ukazala na opći pravac daljnjega razvoja društvenih prilika prema eri kolektivizma.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"13 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282517","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Slikarstvo je predmet kojim se José Ortega y Gasset iscrpno bavio u svojem djelu s gledišta koje je označio kao raciovitalizam ili filozofiju životnoga uma. U ovom se radu ispituje je li pojam živopis vjerniji principima raciovitalističke filozofije od pojma pintura koji koristi Ortega y Gasset. Drugim riječima, postavlja se pitanje o tome ne nadmašuje li prijevod, u tom slučaju, sâm original. U skladu s Orteginom tezom o povijesnosti ljudskih tvorevina, potražit će se i podrijetlo riječi »živopis«, što će doprinijeti zaključku o tome je li ona odgovarajuće ime za umjetnost slikarstva iz perspektive jedne filozofije života.
这幅画是JoséOrtega y Gasset从种族主义或精神生活哲学的角度表演的。在这幅作品中，人们质疑种族主义哲学的宗教原则是否比奥尔特加和加塞特使用的绘画概念更可靠。Drugim riječima，postavlja se pitanje o tome ne nadmašuje li prijevod，u tom slučaju，sâm original。根据东正教关于人类历史的主题，“生活”一词也将被寻求，这将有助于得出它是否是生活哲学艺术的合适名称的结论。
{"title":"Imena slikarstva","authors":"Miloš Ćipranić","doi":"10.21464/fi42206","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42206","url":null,"abstract":"Slikarstvo je predmet kojim se José Ortega y Gasset iscrpno bavio u svojem djelu s gledišta koje je označio kao raciovitalizam ili filozofiju životnoga uma. U ovom se radu ispituje je li pojam živopis vjerniji principima raciovitalističke filozofije od pojma pintura koji koristi Ortega y Gasset. Drugim riječima, postavlja se pitanje o tome ne nadmašuje li prijevod, u tom slučaju, sâm original. U skladu s Orteginom tezom o povijesnosti ljudskih tvorevina, potražit će se i podrijetlo riječi »živopis«, što će doprinijeti zaključku o tome je li ona odgovarajuće ime za umjetnost slikarstva iz perspektive jedne filozofije života.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68282449","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad ispituje intertekstualne relacije između Bertoluccijeva filma Konformist i Platonove alegorije o spilji. Istaknut je značaj interpretacije za Platonovu alegoriju: ona je središnja i u tematici, i u obliku, i u načinu na koji se izlaže. Interpretacija svijeta neodvojiva je od interpretacije sebe. Koristeći elemente Platonove alegorije o spilji, Bertoluccijev film postaje interpretacija Platona. Istovremeno, u filmu se stvarnost interpretira Platonovim pojmovima i slikama. Preispituju se i pojmovi konformizma, spoznaje i oslobođenja.
{"title":"Konformizam kao upotreba znanja – Bernardo Bertolucci, Platon, spilja","authors":"Goran Radonjić","doi":"10.21464/fi42209","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi42209","url":null,"abstract":"Rad ispituje intertekstualne relacije između Bertoluccijeva filma Konformist i Platonove alegorije o spilji. Istaknut je značaj interpretacije za Platonovu alegoriju: ona je središnja i u tematici, i u obliku, i u načinu na koji se izlaže. Interpretacija svijeta neodvojiva je od interpretacije sebe. Koristeći elemente Platonove alegorije o spilji, Bertoluccijev film postaje interpretacija Platona. Istovremeno, u filmu se stvarnost interpretira Platonovim pojmovima i slikama. Preispituju se i pojmovi konformizma, spoznaje i oslobođenja.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48310901","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：