Based on ethnographic studies carried out during commemorations in Vukovar and Srebrenica, this paper analyses gendered representations of said mnemonic events. Specific practices that incorporate both military and civilian components, as well as discourse on heroism and victimhood, lay at the focus of this research: the Column of Remembrance in Vukovar and the Nezuk to Potočari Peace March. Following the theoretical findings on the nexus between memory and gender, the main actors and their agency are studied from the gender perspective. The symbolic capital of the two sites of memory and transformations of memorial practices impact the representation of gender on both state and grassroots levels and give an insight into the questions this paper asks: Why are women present in such large numbers in both Vukovar and in Srebrenica? How is gender represented in the course of these commemorations?What are the political implications of such choices? What kind of strategies are used in official and grassroots initiatives? Finally, how is it connected to gender?
{"title":"(S)he Walks: Gendered Audiences, Memory and Representation in Post-Yugoslav Space","authors":"A. Ljubojević","doi":"10.20901/pm.59.4.07","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.4.07","url":null,"abstract":"Based on ethnographic studies carried out during commemorations in Vukovar and Srebrenica, this paper analyses gendered representations of said mnemonic events. Specific practices that incorporate both military and civilian components, as well as discourse on heroism and victimhood, lay at the focus of this research: the Column of Remembrance in Vukovar and the Nezuk to Potočari Peace March. Following the theoretical findings on the nexus between memory and gender, the main actors and their agency are studied from the gender perspective. The symbolic capital of the two sites of memory and transformations of memorial practices impact the representation of gender on both state and grassroots levels and give an insight into the questions this paper asks: Why are women present in such large numbers in both Vukovar and in Srebrenica? How is gender represented in the course of these commemorations?What are the political implications of such choices? What kind of strategies are used in official and grassroots initiatives? Finally, how is it connected to gender?","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67617482","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Dystopia, just as utopia, has always been immersed in political visions: utopia as an ideal society and dystopia as its opposite: ‘bad place’ – a futuristic, usually very near future, an imagined universe in which oppressive social control rules. However, utopia and dystopia cannot be absolutely separated, there is a constant threat of replacing good place by bad place, very often leading to the conclusion that every utopia either leads to dystopia or already is dystopia. Today, it often seems that the dystopian future has already arrived, the reality itself evokes dystopian imagination: the global warming and the catastrophes, the monstrous underside of various technologies that would ultimately over-power us – humans. Furthermore, both utopia and dystopia are narratives about how to govern the commons. Whereas in the past the commons appeared in different utopian visions of good governing, today most often the commons fleshes out in disfigured forms of dystopian narratives. In this essay I analyze dystopian imagination as a traumatic symptom of the commons, expressed indifferent narratives of the crisis of capitalism (the Anthropocene, the global monsters, the uncanny weather, metaverse, neo- or techno-feudalism).
{"title":"The Future of Dystopia","authors":"Mario Vrbančić","doi":"10.20901/pm.59.4.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.4.02","url":null,"abstract":"Dystopia, just as utopia, has always been immersed in political visions: utopia as an ideal society and dystopia as its opposite: ‘bad place’ – a futuristic, usually very near future, an imagined universe in which oppressive social control rules. However, utopia and dystopia cannot be absolutely separated, there is a constant threat of replacing good place by bad place, very often leading to the conclusion that every utopia either leads to dystopia or already is dystopia. Today, it often seems that the dystopian future has already arrived, the reality itself evokes dystopian imagination: the global warming and the catastrophes, the monstrous underside of various technologies that would ultimately over-power us – humans. Furthermore, both utopia and dystopia are narratives about how to govern the commons. Whereas in the past the commons appeared in different utopian visions of good governing, today most often the commons fleshes out in disfigured forms of dystopian narratives. In this essay I analyze dystopian imagination as a traumatic symptom of the commons, expressed indifferent narratives of the crisis of capitalism (the Anthropocene, the global monsters, the uncanny weather, metaverse, neo- or techno-feudalism).","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67616895","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Applying Jurgen Habermas’ distinction between the three knowledge interests guiding scientific research, this article identifies three approaches to ‘trauma’, a clinical approach, rooted in a medical model, a literary approach, rootedin psychoanalysis, and a cultural sociological approach. After elaborating on each of these perspectives, and the various forms through which trauma is represented aesthetically, the three are applied in an analysis of the film “QuoVadis, Aida?”. It is argued that although they entail different notions of trauma, the three are not mutually exclusive and can be combined in a rich understanding of aesthetic representation.
{"title":"Representing Trauma in the Arts","authors":"R. Eyerman","doi":"10.20901/pm.59.4.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.4.04","url":null,"abstract":"Applying Jurgen Habermas’ distinction between the three knowledge interests guiding scientific research, this article identifies three approaches to ‘trauma’, a clinical approach, rooted in a medical model, a literary approach, rootedin psychoanalysis, and a cultural sociological approach. After elaborating on each of these perspectives, and the various forms through which trauma is represented aesthetically, the three are applied in an analysis of the film “QuoVadis, Aida?”. It is argued that although they entail different notions of trauma, the three are not mutually exclusive and can be combined in a rich understanding of aesthetic representation.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-12-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49568409","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autorice u radu analiziraju institucionalizaciju discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti vodeći se kriterijima stabilnosti, identiteta i autonomije, koji se testiraju na osnovi specifičnih pokazatelja njihove manifestacije. Pritom je naglasak na razvoju u posljednjih tridesetak godina, s kraćim osvrtom na ranija razdoblja kada se ponajprije međunarodni odnosi ugrađuju kao jedna od konstitutivnih disciplina na tada novoj sveučilišnoj instituciji, koja je emancipirala politologiju u odnosu na ostala, starija znanstvena polja iz kojih vuče korijene. Pored toga, kako bi se stekao uvid u paralelni razvoj međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija od sredine dvadesetog stoljeća, u radu se propituje moguća emancipacija sigurnosnih studija kao zasebne znanstvene discipline i pokušava se odgovoriti na pitanje je li moguće ili pak korisno razdvajati ih s obzirom na međusobnu isprepletenost i preklapanje pojmovno-kategorijalnog aparata, teorija i fenomena koje istražuju. Posebno se komparira razvoj discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija u Hrvatskoj s državama u okruženju (Srbija i Slovenija) te se izvode zaključci o međuodnosu sigurnosnih studija i međunarodnih odnosa. U radu se polazi od tvrdnje da je disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija, koja se od druge polovice 1990-ih intenzivnije razvija u pogledu znanstvene produkcije i nastavnih planova i programa, snažno institucionalizirana.
工作当局分析了政治学院国际关系和安全研究学科的制度化情况，得出了根据其具体指标测试的稳定性、身份认同和自主性标准。在过去的30年里，我们一直强调发展，并简要介绍了早期的背景，当时新的大学机构将国际关系作为当时的组成学科之一，与其他学科相比，它解放了多元论，这是一个古老的科学领域，其根源来自于此。在托加，kako bi se stekao uvid u paralelni razvoj meŞunarodnih odnosa i sigurnosnih studija od sredine dvadesetog stoljeća，u radu se propituje moguć是sigurnosni studija kao zasebne znanstvene学科的主要负责人，teorija i fenomena koje istražuju。特别是，克罗地亚与周边国家（塞尔维亚和斯洛文尼亚）的国际关系和安全研究的发展具有可比性，并得出了安全研究与国际关系之间关系的结论。这项工作认为，从20世纪90年代后半叶开始，国际关系和安全研究的学科在科学生产、教育计划和方案方面更加密集，并且已经得到了强有力的制度化。
{"title":"Razvoj discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti","authors":"Đana Luša, Ružica Jakešević","doi":"10.20901/pm.59.3.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.05","url":null,"abstract":"Autorice u radu analiziraju institucionalizaciju discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija na Fakultetu političkih znanosti vodeći se kriterijima stabilnosti, identiteta i autonomije, koji se testiraju na osnovi specifičnih pokazatelja njihove manifestacije. Pritom je naglasak na razvoju u posljednjih tridesetak godina, s kraćim osvrtom na ranija razdoblja kada se ponajprije međunarodni odnosi ugrađuju kao jedna od konstitutivnih disciplina na tada novoj sveučilišnoj instituciji, koja je emancipirala politologiju u odnosu na ostala, starija znanstvena polja iz kojih vuče korijene. Pored toga, kako bi se stekao uvid u paralelni razvoj međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija od sredine dvadesetog stoljeća, u radu se propituje moguća emancipacija sigurnosnih studija kao zasebne znanstvene discipline i pokušava se odgovoriti na pitanje je li moguće ili pak korisno razdvajati ih s obzirom na međusobnu isprepletenost i preklapanje pojmovno-kategorijalnog aparata, teorija i fenomena koje istražuju. Posebno se komparira razvoj discipline međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija u Hrvatskoj s državama u okruženju (Srbija i Slovenija) te se izvode zaključci o međuodnosu sigurnosnih studija i međunarodnih odnosa. U radu se polazi od tvrdnje da je disciplina međunarodnih odnosa i sigurnosnih studija, koja se od druge polovice 1990-ih intenzivnije razvija u pogledu znanstvene produkcije i nastavnih planova i programa, snažno institucionalizirana.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67616805","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Komparativna politika u Hrvatskoj prošla je faze početnog razvoja i institucionalizacije. Od svog osnivanja 1962. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu glavna je znanstvena i visokoobrazovna institucija za političku znanost u Hrvatskoj te se komparativna politika u hrvatskoj političkoj znanosti primarno razvijala i institucionalizirala na njemu. U prva četiri desetljeća postojanja Fakulteta sporadično su se provodila istraživanja i objavljivali znanstveni radovi o stranim politikama te to razdoblje smatramo fazom početnog razvoja komparativne politike. Osnivanje Odsjeka za komparativnu politiku na Fakultetu 2004. godine označilo je početak sustavnog rada na njezinu daljnjem razvoju kroz znanstvena istraživanja i nastavu na studiju politologije. To je omogućilo institucionalizaciju poddiscipline koju analiziramo uz pomoć teorijskog koncepta Gabrielle Ilonszki s pet značajki institucionalizacije: identitetom, autonomijom, reprodukcijom, legitimnosti i stabilnosti. Na temelju te analize donosimo zaključke o tome kakvo je stanje komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 2022., 60 godina nakon osnivanja Fakulteta i 18 godina nakon osnivanja Odsjeka.
Hrvatskoj的政治准备工作是建立一个机构。自1962年成立以来，在萨格勒布，政治学系是克罗地亚政治学的主要科学和教育机构，克罗地亚政治学中的比较政策已初步制定并制度化。在该学院成立的头四十年里，对外交政策进行了研究，发表了科学著作，我们认为这一时期是比较政策初步发展的阶段。为2004年学院建立一个比较政策部分。godine označilo je početak sustavnog rada na njezinu daljnjem razvoju kroz znanstvena istraživanja i nastavu na studyju politiologije。这使得我们能够用加布里埃尔-伊隆斯基的理论概念来分析子学科的制度化，其中包括五个重要的制度化：身份、自主、再生产、合法性和稳定性。基于这一分析，我们得出了2022年萨格勒布政策学院的比较政策状况，该学院成立60年后，该司成立18年后。
{"title":"Razvoj i institucionalizacija komparativne politike u hrvatskoj političkoj znanosti","authors":"Davor Boban, Dario Nikić Čakar","doi":"10.20901/pm.59.3.03","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.03","url":null,"abstract":"Komparativna politika u Hrvatskoj prošla je faze početnog razvoja i institucionalizacije. Od svog osnivanja 1962. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu glavna je znanstvena i visokoobrazovna institucija za političku znanost u Hrvatskoj te se komparativna politika u hrvatskoj političkoj znanosti primarno razvijala i institucionalizirala na njemu. U prva četiri desetljeća postojanja Fakulteta sporadično su se provodila istraživanja i objavljivali znanstveni radovi o stranim politikama te to razdoblje smatramo fazom početnog razvoja komparativne politike. Osnivanje Odsjeka za komparativnu politiku na Fakultetu 2004. godine označilo je početak sustavnog rada na njezinu daljnjem razvoju kroz znanstvena istraživanja i nastavu na studiju politologije. To je omogućilo institucionalizaciju poddiscipline koju analiziramo uz pomoć teorijskog koncepta Gabrielle Ilonszki s pet značajki institucionalizacije: identitetom, autonomijom, reprodukcijom, legitimnosti i stabilnosti. Na temelju te analize donosimo zaključke o tome kakvo je stanje komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu 2022., 60 godina nakon osnivanja Fakulteta i 18 godina nakon osnivanja Odsjeka.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67617003","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se nastavlja na prethodna istraživanja discipline medijskih i komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj te prikazuje dio rezultata iz prve hrvatske studije slučaja na međunarodnom znanstvenoistraživačkom projektu MEDIADELCOM. U radu se bavimo analizom znanstvene i stručne produkcije u posljednja dva desetljeća (2000.-2020.) te donosimo pregled radova koji tematski pokrivaju četiri konceptualne domene medijskog sustava – pravni okvir za slobodu izražavanja i informiranja, novinarstvo, obrasce upotrebe medija i medijske kompetencije publika – koje stvaraju prilike ili rizike za ostvarenje deliberativne komunikacije, odnosno deliberativne demokracije. Uzorak analize čini nešto više od 500 znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama i zbornicima, izlaganja sa skupova, istraživačkih izvještaja itd. prikupljenih iz različitih domaćih i međunarodnih baza radova. Provedena analiza ukazuje na neujednačenost interesa za pojedine domene i istraživačke teme te na promjenu istraživačkih fokusa i metoda u pojedinim desetljećima.
{"title":"Pretpostavke za razumijevanje uloge medijskog sustava za deliberativnu demokraciju","authors":"Zrinjka Peruško, Dina Vozab, Filip Trbojević","doi":"10.20901/pm.59.3.04","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.04","url":null,"abstract":"Rad se nastavlja na prethodna istraživanja discipline medijskih i komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj te prikazuje dio rezultata iz prve hrvatske studije slučaja na međunarodnom znanstvenoistraživačkom projektu MEDIADELCOM. U radu se bavimo analizom znanstvene i stručne produkcije u posljednja dva desetljeća (2000.-2020.) te donosimo pregled radova koji tematski pokrivaju četiri konceptualne domene medijskog sustava – pravni okvir za slobodu izražavanja i informiranja, novinarstvo, obrasce upotrebe medija i medijske kompetencije publika – koje stvaraju prilike ili rizike za ostvarenje deliberativne komunikacije, odnosno deliberativne demokracije. Uzorak analize čini nešto više od 500 znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u knjigama i zbornicima, izlaganja sa skupova, istraživačkih izvještaja itd. prikupljenih iz različitih domaćih i međunarodnih baza radova. Provedena analiza ukazuje na neujednačenost interesa za pojedine domene i istraživačke teme te na promjenu istraživačkih fokusa i metoda u pojedinim desetljećima.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48569524","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj rada jest dati kronološki pregled razvoja studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka 1970. godine do današnjih dana. U radu su identificirana četiri ključna razdoblja: 1) razdoblje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg studija novinarstva; 2) razdoblje četverogodišnjeg studija novinarstva; 3) razdoblje nakon uvođenja prakse na studiju novinarstva, i 4) razdoblje nakon uvođenja Bolonjske reforme. Rad se temelji na zapisima, objavljenim tekstovima i tran skriptima razgovora s profesorima politologije i novinarstva koji su, na različite načine, sudjelovali u razvijanju studija koji na Fakultetu političkih znanosti postoji više od 50 godina. Glavni dio rada razmatra činjenice koje su bile relevantne za razvoj studija, među ostalim na osnovi iskaza glavnih protagonista, profesora, suradnika i predstavnika uprava. Uz to se donosi prikaz i vrednovanje izvedbenih programa i planova rada od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Ovaj rad utvrđuje da su jedine konstante u razvoju studija novinarstva stalno preispitivanje koncepcije, reforme i unapređenje studija na osnovi implementacije praktičnih vještina.
{"title":"Pola stoljeća učenja o novinarstvu","authors":"Gordana Vilović, Marina Mučalo, Tena Perišin","doi":"10.20901/pm.59.3.06","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.06","url":null,"abstract":"Cilj rada jest dati kronološki pregled razvoja studija novinarstva Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od njegova osnutka 1970. godine do današnjih dana. U radu su identificirana četiri ključna razdoblja: 1) razdoblje jednogodišnjeg i dvogodišnjeg studija novinarstva; 2) razdoblje četverogodišnjeg studija novinarstva; 3) razdoblje nakon uvođenja prakse na studiju novinarstva, i 4) razdoblje nakon uvođenja Bolonjske reforme. Rad se temelji na zapisima, objavljenim tekstovima i tran skriptima razgovora s profesorima politologije i novinarstva koji su, na različite načine, sudjelovali u razvijanju studija koji na Fakultetu političkih znanosti postoji više od 50 godina. Glavni dio rada razmatra činjenice koje su bile relevantne za razvoj studija, među ostalim na osnovi iskaza glavnih protagonista, profesora, suradnika i predstavnika uprava. Uz to se donosi prikaz i vrednovanje izvedbenih programa i planova rada od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. godine. Ovaj rad utvrđuje da su jedine konstante u razvoju studija novinarstva stalno preispitivanje koncepcije, reforme i unapređenje studija na osnovi implementacije praktičnih vještina.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48953487","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je ovoga rada prikazati i analizirati istraživanje javnih politika u kontekstu razvoja hrvatske politologije te odnos istraživanja javnih politika unutar političke znanosti s njihovim zahvaćanjem kroz druge znanosti i međudisciplinarna područja u Hrvatskoj. Nakon uvoda se u prvome dijelu rada određuju javne politike te se prikazuje razvoj teorijskog diskursa koji se formirao oko javnih politika kao racionalnog sklopa državne intervencije u društvo koji teži dobrom upravljanju. U drugome se dijelu analizira i tumači kontekstualno specifičan razvoj istraživanja javnih politika u okvirima hrvatske politologije. U trećem dijelu taj se razvoj dovodi u vezu s primjerima istraživanja i poučavanja javnih politika u drugim institucionalnim žarištima i disciplinarnim diskursima koji akademski zahvaćaju javne politike. U zaključku se ocjenjuje stanje istraživanja javnih politika te se skiciraju mogući budući pravci razvoja istraživanja i akademskog utjecanja na stvaranje javnih politika unutar i preko granica politologije. Naša je teza – ili, točnije, vrijednosno vođena projekcija – da javnim politikama kao teorijski i metodologijski konstituiranom predmetu istraživanja i politološkoj poddisciplini predstoji, kao praktičan izazov, snažnija međudisciplinarna suradnja izvan okvira političke znanosti u združenom rješavanju relevantnih javnih problema političke zajednice.
Cilj je ovoga rada prikazati i analizirati istraživanje javnih politika u kontekstu razvoja hrvatske politiologije te odnos istraž。在工作的第一部分介绍之后，对公共政策进行了定义，并形成了一场理论辩论，将公共政策视为国家对寻求良好治理的公司的合理干预。第二部分分析并解释为克罗地亚多神教公共政策研究的具体发展。这一发展的第三部分涉及在其他制度环境中研究和教授公共政策的例子，以及在学术上需要公共政策的学科讨论。总之，评估了公共政策研究的现状，以及在多元论内部和跨多元论发展研究和学术对公共政策影响的可能途径。我们面临的挑战——或者更准确地说，是确保公共政策作为研究的理论和方法论主题以及多元论子学科，作为一项实际挑战，在政治学框架外加强跨学科合作，以解决政治界的相关公共问题。
{"title":"Izlazak iz jednine?","authors":"Zdravko Petak, Krešimir Petković","doi":"10.20901/pm.59.3.02","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.02","url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada prikazati i analizirati istraživanje javnih politika u kontekstu razvoja hrvatske politologije te odnos istraživanja javnih politika unutar političke znanosti s njihovim zahvaćanjem kroz druge znanosti i međudisciplinarna područja u Hrvatskoj. Nakon uvoda se u prvome dijelu rada određuju javne politike te se prikazuje razvoj teorijskog diskursa koji se formirao oko javnih politika kao racionalnog sklopa državne intervencije u društvo koji teži dobrom upravljanju. U drugome se dijelu analizira i tumači kontekstualno specifičan razvoj istraživanja javnih politika u okvirima hrvatske politologije. U trećem dijelu taj se razvoj dovodi u vezu s primjerima istraživanja i poučavanja javnih politika u drugim institucionalnim žarištima i disciplinarnim diskursima koji akademski zahvaćaju javne politike. U zaključku se ocjenjuje stanje istraživanja javnih politika te se skiciraju mogući budući pravci razvoja istraživanja i akademskog utjecanja na stvaranje javnih politika unutar i preko granica politologije. Naša je teza – ili, točnije, vrijednosno vođena projekcija – da javnim politikama kao teorijski i metodologijski konstituiranom predmetu istraživanja i politološkoj poddisciplini predstoji, kao praktičan izazov, snažnija međudisciplinarna suradnja izvan okvira političke znanosti u združenom rješavanju relevantnih javnih problema političke zajednice.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67615958","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autor se bavi shvaćanjima demokracije u časopisu Politička misao. Analize objavljivane u gotovo šezdeset godina postojanja časopisa u prvom su se redu bavile dvama temeljnim shvaćanjima: samoupravnom demokracijom i inačicama liberalne demokracije. Autor ne inzistira na strukturnoj razlici između samoupravne i liberalne demokracije, nego drži da imaju nešto zajedničko. Obje su, naime, mišljene kao “posljednji politički oblici” (Đorđević), odnosno oblici kojima završava povijest (Fukuyama). Drugo, obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije, što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea (i Badioua). Kao “konsenzusne demokracije” pokazuju nemalu restriktivnost u pogledu tipova interesa koji imaju pravo javnosti. U samoupravnoj demokraciji naglasak je na interesu radničke klase, a u inačicama liberalne demokracije prednost imaju “sociologizirani” interesi, koji dolaze iz onoga što Rancière zove “redistribucija osjetilnog”. Treće, obje vrste demokracije zapravo nastoje rastvoriti političko u društvenom. Autor teksta tvrdi da je aktualna vrsta liberalne demokracije zapravo postdemokracija koja, kako pokazuju tekstovi u Političkoj misli, iako je i sama problem, i dalje zapravo brani važeći liberalni konsenzus. Taj se konsenzus, kao puno pragmatičniji i realniji, brani primarno od političke alternative koja bi bila mistično-revolucionarna.
作者论述了《政治思想》杂志对民主的理解。该分析发表在杂志存在近60年的第一排，涉及两个基本概念：自卫民主和不适当的自由民主。作者并不坚持自治和自由民主之间的结构差异，但认为它们有一些共同点。他们都被认为是最后的政治形式（Jordjevic），即历史结束的形式（Fukuyama）。Drugo，obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije，što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea（i Badioua）。作为一种“共识民主”，有权公开的利益类型没有限制。在自卫民主中，重点是工人阶级的利益，而在自由民主中，优势是“社会化的”，这来自于Rancière所说的“敏感的再分配”。第三，这两种民主实际上都在试图破坏社会政策。该文本的作者认为，当前的自由民主实际上是后民主，正如政治头脑中所示，即使是同样的问题，它仍然捍卫自由主义共识。这一共识既务实又现实，主要是为了避免一种神秘的革命政治选择。
{"title":"Shvaćanja demokracije u Političkoj misli","authors":"Tonči Kursar","doi":"10.20901/pm.59.3.07","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.07","url":null,"abstract":"Autor se bavi shvaćanjima demokracije u časopisu Politička misao. Analize objavljivane u gotovo šezdeset godina postojanja časopisa u prvom su se redu bavile dvama temeljnim shvaćanjima: samoupravnom demokracijom i inačicama liberalne demokracije. Autor ne inzistira na strukturnoj razlici između samoupravne i liberalne demokracije, nego drži da imaju nešto zajedničko. Obje su, naime, mišljene kao “posljednji politički oblici” (Đorđević), odnosno oblici kojima završava povijest (Fukuyama). Drugo, obje su se razvijale kao svojevrsne konsenzusne demokracije, što se u tekstu istražuje na osnovi uvida Rancièrea (i Badioua). Kao “konsenzusne demokracije” pokazuju nemalu restriktivnost u pogledu tipova interesa koji imaju pravo javnosti. U samoupravnoj demokraciji naglasak je na interesu radničke klase, a u inačicama liberalne demokracije prednost imaju “sociologizirani” interesi, koji dolaze iz onoga što Rancière zove “redistribucija osjetilnog”. Treće, obje vrste demokracije zapravo nastoje rastvoriti političko u društvenom. Autor teksta tvrdi da je aktualna vrsta liberalne demokracije zapravo postdemokracija koja, kako pokazuju tekstovi u Političkoj misli, iako je i sama problem, i dalje zapravo brani važeći liberalni konsenzus. Taj se konsenzus, kao puno pragmatičniji i realniji, brani primarno od političke alternative koja bi bila mistično-revolucionarna.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67616873","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se nudi povijesni pregled razvoja izučavanja hrvatske politike na Fakultetu političkih znanosti od osnivanja institucije do danas. Razdoblje prije demokratskih promjena bilo je obilježeno relativno nepovoljnim uvjetima za razvoj izučavanja nacionalne politike, kako zbog dominantne koncepcije studija koja je poricala samostalnost politologije tako i zbog političkoga i društvenog konteksta. Pa ipak, već u 1960-im i 1970-im godinama nastaju prve studije koje se bave biračkim ponašanjem i funkcioniranjem predstavničkih tijela. Višestruka tranzicija na prijelazu iz 1980-ih u 1990-e godine donijela je i otvaranje novih tema u izučavanju hrvatske politike, a započela je i emancipacija domaće politologije kao samostalne znanstvene discipline. Nakon 2000. godine proučavanje hrvatske politike doživjet će puni procvat istraživanja te tematsku i metodološku raznorodnost. U recentnim godinama primjetno je i osjetno povećanje broja radova objavljenih u vrhunskim međunarodnim publikacijama, što dovodi do povećanja vidljivosti i internacionalizacije ne samo proučavanja hrvatske politike već i hrvatske politologije u cjelini.
这项工作对克罗地亚政治学院从机构建设到目前为止的政策发展进行了历史性回顾。民主变革之前的一段时期，国家政策研究的发展条件相对不足，这既是因为研究的主导概念否定了脊髓灰质炎学的自主权，也是因为政治和社会背景。然而，在20世纪60年代和70年代，对代表机构的选举行为和运作进行了第一次研究。Višestruka tranzicija na prijelazu iz 1980年，1990年至1990年，他是一名政治学专家。Nakon 2000。克罗地亚政策研究年将充分传播研究成果以及主题和方法的多样性。近年来，在顶级国际出版物上发表的工作岗位数量出现了敏感的增长，这不仅提高了研究克罗地亚政策的知名度和国际化程度，也提高了研究整个克罗地亚多神教的知名度。
{"title":"Razvoj izučavanja hrvatske politike od šezdesetih do danas","authors":"Višeslav Raos","doi":"10.20901/pm.59.3.01","DOIUrl":"https://doi.org/10.20901/pm.59.3.01","url":null,"abstract":"U radu se nudi povijesni pregled razvoja izučavanja hrvatske politike na Fakultetu političkih znanosti od osnivanja institucije do danas. Razdoblje prije demokratskih promjena bilo je obilježeno relativno nepovoljnim uvjetima za razvoj izučavanja nacionalne politike, kako zbog dominantne koncepcije studija koja je poricala samostalnost politologije tako i zbog političkoga i društvenog konteksta. Pa ipak, već u 1960-im i 1970-im godinama nastaju prve studije koje se bave biračkim ponašanjem i funkcioniranjem predstavničkih tijela. Višestruka tranzicija na prijelazu iz 1980-ih u 1990-e godine donijela je i otvaranje novih tema u izučavanju hrvatske politike, a započela je i emancipacija domaće politologije kao samostalne znanstvene discipline. Nakon 2000. godine proučavanje hrvatske politike doživjet će puni procvat istraživanja te tematsku i metodološku raznorodnost. U recentnim godinama primjetno je i osjetno povećanje broja radova objavljenih u vrhunskim međunarodnim publikacijama, što dovodi do povećanja vidljivosti i internacionalizacije ne samo proučavanja hrvatske politike već i hrvatske politologije u cjelini.","PeriodicalId":43401,"journal":{"name":"Politicka Misao-Croatian Political Science Review","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-11-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"67615909","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：