U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa (hrWaC, Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu. U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.
{"title":"Muško i žensko u hrvatskome jeziku i leksikografiji","authors":"M. Mihaljević","doi":"10.31724/rihjj.47.2.14","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.14","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa (hrWaC, Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu. U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77654322","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se prikazuje i uspoređuje opis sintaktičke razine hrvatskoga jezika u gramatikama brodskih jezikoslovaca, i to u Grammatik der Illyrischen Sprache (1833.) Ignjata Alojzija Brlića te u istoimenoj gramatici njegova sina Andrije Torkvata Brlića (1854.). Kako je 1836. objelodanjena Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga Vjekoslava Babukića, prva općehrvatska gramatika koja je pedesetak godina bila temeljem jezične norme, gramatika I. A. Brlića nije imala značajniju praktičnu primjenu. Sličnu je sudbinu doživjela i gramatika A. T. Brlića (koju danas gotovo svi jezikoslovci navode tek kao bibliografski podatak), objavljena iste godine kao i Babukićeva Ilirska slovnica, koja je pak bila prvi pokušaj cjelovite znanstvene gramatike u Hrvata. U radu je primijenjena komparativno-kontrastivna metoda analize sintaktičkih opisa. Iako mlađi Brlić svoju gramatiku piše u jeku preporodnoga pokreta, ona u mnogočemu ostaje bliska dopreporodnim gramatikama – u koje se svrstava i gramatika I. A. Brlića. U prilog tomu ide i činjenica da je gramatika namijenjena njemačkim vojnicima za učenje hrvatskoga jezika, stoga je pisana njemačkim jezikom, a primjeri su dani na hrvatskom i njemačkom jeziku. Sintaktički opisi u njoj, baš kao i u starijega Brlića, ostaju na razini sintagme i sintakse padeža.
{"title":"Syntax in Ignjat Alojzije’s and Andrija Torkvat Brlić’s Grammar Books","authors":"M. Sesar","doi":"10.31724/rihjj.48.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.48.2.8","url":null,"abstract":"U radu se prikazuje i uspoređuje opis sintaktičke razine hrvatskoga jezika u gramatikama brodskih jezikoslovaca, i to u Grammatik der Illyrischen Sprache (1833.) Ignjata Alojzija Brlića te u istoimenoj gramatici njegova sina Andrije Torkvata Brlića (1854.). Kako je 1836. objelodanjena Osnova slovnice slavjanske narěčja ilirskoga Vjekoslava Babukića, prva općehrvatska gramatika koja je pedesetak godina bila temeljem jezične norme, gramatika I. A. Brlića nije imala značajniju praktičnu primjenu. Sličnu je sudbinu doživjela i gramatika A. T. Brlića (koju danas gotovo svi jezikoslovci navode tek kao bibliografski podatak), objavljena iste godine kao i Babukićeva Ilirska slovnica, koja je pak bila prvi pokušaj cjelovite znanstvene gramatike u Hrvata. U radu je primijenjena komparativno-kontrastivna metoda analize sintaktičkih opisa. Iako mlađi Brlić svoju gramatiku piše u jeku preporodnoga pokreta, ona u mnogočemu ostaje bliska dopreporodnim gramatikama – u koje se svrstava i gramatika I. A. Brlića. U prilog tomu ide i činjenica da je gramatika namijenjena njemačkim vojnicima za učenje hrvatskoga jezika, stoga je pisana njemačkim jezikom, a primjeri su dani na hrvatskom i njemačkom jeziku. Sintaktički opisi u njoj, baš kao i u starijega Brlića, ostaju na razini sintagme i sintakse padeža.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"7 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80094684","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se prikazuju morfološka obilježja imenica u mjesnome govoru Crnoga Luga, koji je dijelom zapadnoga poddijalekta kajkavskoga goranskoga dijalekta. Glavni je cilj istraživanja utvrditi vlastitosti u crnoluškoj imeničkoj sklonidbi. Sekundarno, na temelju podudarnosti s obližnjim kajkavskim gorskokotarskim govorima, drugi je cilj rada smjestiti govor Crnoga Luga u širi dijalektološki kontekst u svjetlu goranske morfologije.
{"title":"Morfološke značajke imenica u govoru Crnoga Luga","authors":"Nikolina Knaus, Marina Marinković","doi":"10.31724/rihjj.47.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.5","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju morfološka obilježja imenica u mjesnome govoru Crnoga Luga, koji je dijelom zapadnoga poddijalekta kajkavskoga goranskoga dijalekta. Glavni je cilj istraživanja utvrditi vlastitosti u crnoluškoj imeničkoj sklonidbi. Sekundarno, na temelju podudarnosti s obližnjim kajkavskim gorskokotarskim govorima, drugi je cilj rada smjestiti govor Crnoga Luga u širi dijalektološki kontekst u svjetlu goranske morfologije.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"392 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"74860375","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.
{"title":"Društveni stereotipi u hrvatskim rječnicima u dijakronijskoj i sinkronijskoj perspektivi","authors":"Daria Lazić, Ana Mihaljević","doi":"10.31724/rihjj.47.2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.10","url":null,"abstract":"U radu se analizira obrada osjetljivoga i pogrdnoga leksika u hrvatskoj leksikografiji. Kad je riječ o sadržaju povezanome s društvenim skupinama (kao što su etničke, religijske, spolne/ rodne, dobne i slično), uvredljivost takvoga leksika može proizlaziti izravno iz njegova značenja ili neizravno iz ukorijenjenosti u stereotipima i predrasudama o određenoj skupini, zbog čega može djelovati uvredljivo (usp. Schutz 2002: 638). U ovome radu analizira se leksikografska obrada odabranih riječi povezanih s pripadnicima društvenih skupina i njihovim osobinama u hrvatskim povijesnim i suvremenim rječnicima kako bi se: 1. pokazalo kako rječnik odražava svjetonazor vremena u kojemu je nastao 2. objasnilo kako se leksikografski pristup takvim sadržajima s vremenom razvijao 3. razmotrilo kako bi se obradi takvih sadržaja trebalo pristupiti u suvremenome, društveno odgovornom rječniku.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"8 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"81545198","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se razmatraju stereotipni nazivi bodul, školjar i vlah. Analizira se u kojim im se značenjima i kontekstima pripisuju stereotipne značajke te se donose etimološka tumačenja. Značenja, uporabni kontekst i terminološka neujednačenost provjeravaju se u standardnojezičnim i dijalektnim rječnicima hrvatskoga jezika. Prikazuje se rasprostranjenost navedenih naziva duž jadrana i nude se zaključci o tome je li riječ o regionalnoj ili nadregionalnoj pojavi.
{"title":"Stereotipni nazivi za otočane te stanovnike priobalja i njegova zaleđa u rječnicima hrvatskoga jezika","authors":"Ana Perinić Lewis, Kristian Lewis","doi":"10.31724/rihjj.47.2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.11","url":null,"abstract":"U radu se razmatraju stereotipni nazivi bodul, školjar i vlah. Analizira se u kojim im se značenjima i kontekstima pripisuju stereotipne značajke te se donose etimološka tumačenja. Značenja, uporabni kontekst i terminološka neujednačenost provjeravaju se u standardnojezičnim i dijalektnim rječnicima hrvatskoga jezika. Prikazuje se rasprostranjenost navedenih naziva duž jadrana i nude se zaključci o tome je li riječ o regionalnoj ili nadregionalnoj pojavi.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"22 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"83497042","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome radu analiziraju se prenesena značenja ostvarena u okviru konceptualne metafore ČOVJEK JE ŽIVOTINJA u hrvatskome jeziku te obrada tih značenja u hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Metafora ČOVJEK JE ŽIVOTINJA najčešće se ostvaruje u pogrdnome značenju (riječima poput krava, konj, koza, majmun), no nerijetko i odmilja (npr. u janje, mišić, pile). Analizirana su ostvarenja te metafore u hrvatskome jeziku te je na primjerima iz odabranih općih jednojezičnih rječnika analizirana zastupljenost i usustavljenost tih značenja u rječničkoj obradi. Prikazana su i nezastupljena značenja i značenjski odnosi među njima te su odabrane riječi leksikografski obrađene, pa mogu poslužiti kao model obrade u rječniku.
{"title":"Životinje u rječniku","authors":"Magdalena Matijević","doi":"10.31724/rihjj.47.2.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.12","url":null,"abstract":"U ovome radu analiziraju se prenesena značenja ostvarena u okviru konceptualne metafore ČOVJEK JE ŽIVOTINJA u hrvatskome jeziku te obrada tih značenja u hrvatskim jednojezičnim rječnicima. Metafora ČOVJEK JE ŽIVOTINJA najčešće se ostvaruje u pogrdnome značenju (riječima poput krava, konj, koza, majmun), no nerijetko i odmilja (npr. u janje, mišić, pile). Analizirana su ostvarenja te metafore u hrvatskome jeziku te je na primjerima iz odabranih općih jednojezičnih rječnika analizirana zastupljenost i usustavljenost tih značenja u rječničkoj obradi. Prikazana su i nezastupljena značenja i značenjski odnosi među njima te su odabrane riječi leksikografski obrađene, pa mogu poslužiti kao model obrade u rječniku.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"160 1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77817628","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se prikazuju rezultati analize hrvatskih i ruskih frazema s fitonimskim komponentama kojima se imenuju različite vrste voća te leksemima voće i плод kao frazeološkim komponentama. Pritom se nastoji istražiti način na koji se voće kao frazeološka komponenta konceptualizira u okvirima frazema i utječe na stvaranje frazeološkog značenja s obzirom na mogućnost njegove dvojake konceptualizacije: kao biljke i kao hrane. Kontrastivni pristup ima za cilj utvrditi sličnosti i razlike u načinu na koji voće kao frazeološka komponenta motivira frazeološko značenje u nacionalno-kulturološki specifičnoj frazeološkoj slici svijeta svojstvenoj dvama srodnim slavenskim jezicima. Detaljnije se analiziraju hrvatski i ruski frazemi s komponentom jabuka/яблоко kao frazeološki najproduktivnijom fitonimskom komponentom koja se odnosi na voće u obama analiziranim jezicima.
{"title":"(Zabranjeno) voće u hrvatskoj i ruskoj frazeologiji","authors":"Anita Hrnjak","doi":"10.31724/rihjj.48.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.48.2.3","url":null,"abstract":"U radu se prikazuju rezultati analize hrvatskih i ruskih frazema s fitonimskim komponentama kojima se imenuju različite vrste voća te leksemima voće i плод kao frazeološkim komponentama. Pritom se nastoji istražiti način na koji se voće kao frazeološka komponenta konceptualizira u okvirima frazema i utječe na stvaranje frazeološkog značenja s obzirom na mogućnost njegove dvojake konceptualizacije: kao biljke i kao hrane. Kontrastivni pristup ima za cilj utvrditi sličnosti i razlike u načinu na koji voće kao frazeološka komponenta motivira frazeološko značenje u nacionalno-kulturološki specifičnoj frazeološkoj slici svijeta svojstvenoj dvama srodnim slavenskim jezicima. Detaljnije se analiziraju hrvatski i ruski frazemi s komponentom jabuka/яблоко kao frazeološki najproduktivnijom fitonimskom komponentom koja se odnosi na voće u obama analiziranim jezicima.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"60 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"91024343","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživački projekt Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik Hrvatske zaklade za znanost pri kraju je prve faze (2017. – 2021.) svoje provedbe. U toj su fazi ispunjeni zahtjevi zadani radnim planom projekta, ali su se otvorila i pitanja kojima u budućnosti treba posvetiti posebnu pozornost. Jedno je od njih obrada riječi i izraza koji označuju stereotipizirane pojmove, što otvara i daljnja promišljanja o potrebi i načinu davanja informacija o konotativnome značenju u rječniku, odnosno o granici konotativnoga i prenesenoga značenja, koju nije uvijek lako odrediti. Upravo je stoga u suorganizaciji projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik, Hrvatske zaklade za znanost i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao ustanove nositelja projekta, 11. prosinca 2020. održan Okrugli stol Rječnik i stereotipi posvećen toj temi. U ovome se radu na primjeru riječi i izraza kojima se označuje osoba plave/svijetle kose (s posebnim obzirom na riječi plavuša i plavušan) pokazuje koje podatke leksikograf dobiva iz skica riječi i s kojim se problemima suočava pri njihovoj interpretaciji. Posebno se na temelju riječi koje označuju osobu određene boje kose pokazuje kako se iz gramatičke (tvorbene) strukture nekih riječi mogu iščitati u njoj pohranjeni stereotipi i, primjerice, slika rodne (ne)ravnopravnosti u određenome društvenom trenutku.
{"title":"Rječnik i stereotipi","authors":"Lana Hudeček","doi":"10.31724/rihjj.47.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.9","url":null,"abstract":"Istraživački projekt Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik Hrvatske zaklade za znanost pri kraju je prve faze (2017. – 2021.) svoje provedbe. U toj su fazi ispunjeni zahtjevi zadani radnim planom projekta, ali su se otvorila i pitanja kojima u budućnosti treba posvetiti posebnu pozornost. Jedno je od njih obrada riječi i izraza koji označuju stereotipizirane pojmove, što otvara i daljnja promišljanja o potrebi i načinu davanja informacija o konotativnome značenju u rječniku, odnosno o granici konotativnoga i prenesenoga značenja, koju nije uvijek lako odrediti. Upravo je stoga u suorganizaciji projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik, Hrvatske zaklade za znanost i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kao ustanove nositelja projekta, 11. prosinca 2020. održan Okrugli stol Rječnik i stereotipi posvećen toj temi. U ovome se radu na primjeru riječi i izraza kojima se označuje osoba plave/svijetle kose (s posebnim obzirom na riječi plavuša i plavušan) pokazuje koje podatke leksikograf dobiva iz skica riječi i s kojim se problemima suočava pri njihovoj interpretaciji. Posebno se na temelju riječi koje označuju osobu određene boje kose pokazuje kako se iz gramatičke (tvorbene) strukture nekih riječi mogu iščitati u njoj pohranjeni stereotipi i, primjerice, slika rodne (ne)ravnopravnosti u određenome društvenom trenutku.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"235 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"73511830","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The article aims to identify the types of transgression in courtroom discourse. The study was carried out using discourse analysis as the main method. According to the mode of expression, the explicit type of transgression and the implicit type were determined. Forms of verbal expression of transgression are words and phrases with negative emotional coloring, and the use of contextual and conceptual antonyms. In cases of implicitly represented transgression, the true interpretations of the speakers are expressed by means of Aesopian language allegories. It is proven that the use of transgression ensures the success of the speech’s impact. The influence effect of transgression in courtroom discourse increases under the following conditions: frequent use; use of accusation and refutation strategies; emotionally charged vocabulary; piling up in narrative details, even inventing; and the construction of speeches on the principle of increasing transgression.
{"title":"Transgresija kao komunikacijsko sredstvo utjecaja u američkome sudskom diskursu","authors":"Margarуta Zaitseva, Liudmyla Pelepeychenko","doi":"10.31724/rihjj.48.2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.48.2.10","url":null,"abstract":"The article aims to identify the types of transgression in courtroom discourse. The study was carried out using discourse analysis as the main method. According to the mode of expression, the explicit type of transgression and the implicit type were determined. Forms of verbal expression of transgression are words and phrases with negative emotional coloring, and the use of contextual and conceptual antonyms. In cases of implicitly represented transgression, the true interpretations of the speakers are expressed by means of Aesopian language allegories. It is proven that the use of transgression ensures the success of the speech’s impact. The influence effect of transgression in courtroom discourse increases under the following conditions: frequent use; use of accusation and refutation strategies; emotionally charged vocabulary; piling up in narrative details, even inventing; and the construction of speeches on the principle of increasing transgression.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88031231","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
В статье сравниваются два сохранившихся списка венецианского указа 1762 г., подписанного князем Задара Дзуанне Моро. Важная особенность обеих рукописей — билингвизм: текст памятника написан параллельно на итальянском (оригинал) и хорватском (перевод) языках. При этом, если итальянская часть в обоих случаях практически идентична, то хорватская — существенно различается. В связи с этим наблюдением проводится лингвистический анализ с акцентом на сравнение фонетико-орфографических, морфологических и лексических особенностей хорватскоглаголических частей. В результате делается вывод, что в языковых системах списков преобладают общие особенности. К ним относятся общие рефлексы праславянских фонем и их сочетаний, переход финального /m/ в /n/, ротацизм, утрата или субституция графемы «h». В основных чертах совпадают системы именного, местоименного и глагольного словоизменения, а также лексический состав. В то же время обнаруживается, что между рукописями существуют системные языковые различия. Противопоставляются принципы орфографического отображения йота, тенденции в передаче орфограмм *tj/*stj, *tǝrt/*trǝt, объем употребления финального -m, вторичной йотации и графемы «h». Сделанные наблюдения иллюстрируют разнообразие регионального письменного языка Задара, сформировавшегося на пересечении чакавского и штокавского ареалов.
{"title":"Двуязычный итальянско-хорватский указ задарского князя Дзуанне Моро 1762 г.","authors":"Вячеслав Викторович Козак","doi":"10.31724/rihjj.47.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.47.2.6","url":null,"abstract":"В статье сравниваются два сохранившихся списка венецианского указа 1762 г., подписанного князем Задара Дзуанне Моро. Важная особенность обеих рукописей — билингвизм: текст памятника написан параллельно на итальянском (оригинал) и хорватском (перевод) языках. При этом, если итальянская часть в обоих случаях практически идентична, то хорватская — существенно различается. В связи с этим наблюдением проводится лингвистический анализ с акцентом на сравнение фонетико-орфографических, морфологических и лексических особенностей хорватскоглаголических частей. В результате делается вывод, что в языковых системах списков преобладают общие особенности. К ним относятся общие рефлексы праславянских фонем и их сочетаний, переход финального /m/ в /n/, ротацизм, утрата или субституция графемы «h». В основных чертах совпадают системы именного, местоименного и глагольного словоизменения, а также лексический состав. В то же время обнаруживается, что между рукописями существуют системные языковые различия. Противопоставляются принципы орфографического отображения йота, тенденции в передаче орфограмм *tj/*stj, *tǝrt/*trǝt, объем употребления финального -m, вторичной йотации и графемы «h». Сделанные наблюдения иллюстрируют разнообразие регионального письменного языка Задара, сформировавшегося на пересечении чакавского и штокавского ареалов.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"62 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"88216167","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：