The paper analyses Vesna Parun’s humorous literature - satirical poetry and short forms such as aphorisms and epigrams - from the perspective of recent theoretical elaborations of humour and the comic. The interpretation is based on the presumption that the author’s poetic humour is a kind of political event that can put pressure on power systems in various areas of human life. It encourages readers to question the supposedly unquestionable worldviews, values, boundaries, and authorities. Since Vesna Parun's humorous literature produces both linguistic and social scandal, it is read as a world-creating linguistic event that aims e.g., to reorganise public opinion, disturb the common knowledge or so called ideologies of seriousness.
{"title":"The Tongue Cut Off","authors":"Tvrtko Vuković","doi":"10.31820/f.35.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.35.1.4","url":null,"abstract":"The paper analyses Vesna Parun’s humorous literature - satirical poetry and short forms such as aphorisms and epigrams - from the perspective of recent theoretical elaborations of humour and the comic. The interpretation is based on the presumption that the author’s poetic humour is a kind of political event that can put pressure on power systems in various areas of human life. It encourages readers to question the supposedly unquestionable worldviews, values, boundaries, and authorities. Since Vesna Parun's humorous literature produces both linguistic and social scandal, it is read as a world-creating linguistic event that aims e.g., to reorganise public opinion, disturb the common knowledge or so called ideologies of seriousness.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135601355","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Za upis djece u prvi razred osnovne škole provodi se testiranje u kojemu je jedan od temeljnih zadataka provjeriti spremnost djeteta na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Na kognitivnoj razini najviše se zadataka posvećuje provjeri grafomotoričke spremnosti te fonološke osviještenosti. Upravo se za taj test pripremaju djeca u pripremnom razdoblju, godinu dana prije polaska u školu, a koji se naziva predškolom i organizira se u vrtićkoj skupini ili zasebno za djecu koja nisu polaznici vrtića. Budući da je fonološka osviještenost, odnosno proces glasovne analize i sinteze temelj za ovladavanje predčitalačkim, a kasnije i čitalačkim vještinama, važno je na tome sustavno raditi. Najbolji način jesu fonološke igre kojima je cilj na različite načine poticati glasovnu analizu i sintezu te proizvodnju rime jer se u igri djeca osjećaju opušteno i igra im je prirodna aktivnost. Upravo zato cilj je ovoga rada ispitati koliko odgojitelji često i na koji način provode aktivnosti i igre kojima se potiče fonološka osviještenost, a s druge strane provjeriti uspješnost djece predškolske dobi u zadatcima u kojima je potrebno napraviti glasovnu analizu ili sintezu. Rezultati istraživanja pokazali su da većina odgojitelja provodi aktivnosti kojima se potiče fonološka osviještenost, ali tek u predškolskoj dobi. S druge strane, djeca predškolske dobi pokazala su relativnu uspješnost u zadatcima glasovne analize i sinteze, te se pokazalo kako na te rezultate utječe njihov spol, obrazovanje majke, redoslijed rođenja u obitelji i polaze li program ranoga usvajanja engleskoga jezika.
在小学一年级招生时，要进行一项测试，其基本任务之一是核实儿童的认知和情感发展情况。在认知水平方面，最高级别的测试专门用于验证图形记录监测和语音意识。对于这种测试，儿童在合理的年龄入学，即入学前一年，测试被称为学前测试，在游戏小组组织，或为不在游戏小组的儿童私下组织。Budući da je phonologška osviještenost, odnosno proces glasovne analize i synteze základ za ovladavanje predčitalačkim, a kasnije i čitalačkim vještinama, važno je na tome sustavno raditi.在语音学领域，语言分析和语言研究的潜力是巨大的。我们的研究结果表明，在语音学和语言学领域的研究中，我们发现了许多新的发现。研究结果表明，在语音学和语言学方面，这些研究成果都是有价值的。在语言学领域，语言学家通过对语言的分析和研究，发现了语言的相关性，并在研究结果中使用了语言、语言学和语言学程序。
{"title":"Phonological awareness as a foundation for developing early literacy skills","authors":"Katarina Aladrović Slovaček, Jelena Reparinac","doi":"10.31820/f.35.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.35.1.5","url":null,"abstract":"Za upis djece u prvi razred osnovne škole provodi se testiranje u kojemu je jedan od temeljnih zadataka provjeriti spremnost djeteta na kognitivnoj i emocionalnoj razini. Na kognitivnoj razini najviše se zadataka posvećuje provjeri grafomotoričke spremnosti te fonološke osviještenosti. Upravo se za taj test pripremaju djeca u pripremnom razdoblju, godinu dana prije polaska u školu, a koji se naziva predškolom i organizira se u vrtićkoj skupini ili zasebno za djecu koja nisu polaznici vrtića. Budući da je fonološka osviještenost, odnosno proces glasovne analize i sinteze temelj za ovladavanje predčitalačkim, a kasnije i čitalačkim vještinama, važno je na tome sustavno raditi. Najbolji način jesu fonološke igre kojima je cilj na različite načine poticati glasovnu analizu i sintezu te proizvodnju rime jer se u igri djeca osjećaju opušteno i igra im je prirodna aktivnost. Upravo zato cilj je ovoga rada ispitati koliko odgojitelji često i na koji način provode aktivnosti i igre kojima se potiče fonološka osviještenost, a s druge strane provjeriti uspješnost djece predškolske dobi u zadatcima u kojima je potrebno napraviti glasovnu analizu ili sintezu. Rezultati istraživanja pokazali su da većina odgojitelja provodi aktivnosti kojima se potiče fonološka osviještenost, ali tek u predškolskoj dobi. S druge strane, djeca predškolske dobi pokazala su relativnu uspješnost u zadatcima glasovne analize i sinteze, te se pokazalo kako na te rezultate utječe njihov spol, obrazovanje majke, redoslijed rođenja u obitelji i polaze li program ranoga usvajanja engleskoga jezika.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135601354","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Na tragu pojma "centripetalnih sila" Zdenka Lešića, te njegove nadogradnje u teorijskoj misli Envera Kazaza, ovaj rad je pokušaj daljnjeg izvođenja teza o mogućnosti prepoznavanja konkretnih točaka u povijesti bosanskohercegovačke književnosti kao trenutaka prevladavanja spomenutih sila. Metodologija se sastoji od analize znanstvenih i kritičkih tekstova na prvoj razini, te njihovog kontekstualiziranja unutar kulturnih, ali i društveno-političkih prilika. Takav pristup nam omogućava da ovu sinkretičku kulturu visokog stupnja heterogenosti sagledamo o dijakronijskoj perspektivi i učimo izmjene faza spajanja i razdvajanja. Pokazuje se kako su te točke također u velikoj mjeri determinirane političkim i društvenim kretanjima, kao i da su oko tih faza suglasni različiti znanstvenici i kritičari. Stoga je cilj rada najprije detektirati i izdvojiti faze književnog stvaranja koje bi mogle predstavljati čvrste točke spajanja, a zatim stečene uvide koristiti u proučavanju specifičnog suvremenog trenutka bosanskohercegovačke književnosti. U njemu, naime, nailazimo na mogućnosti uspostavljanja novih točaka čiju punu realizaciju priječi kontekst društveno-kulturnog razjedinjenja.
{"title":"Centripetal forces and connection points in the reviews of Bosnian-Herzegovinian literature","authors":"Nebojša Lujanović","doi":"10.31820/f.35.1.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.35.1.13","url":null,"abstract":"Na tragu pojma \"centripetalnih sila\" Zdenka Lešića, te njegove nadogradnje u teorijskoj misli Envera Kazaza, ovaj rad je pokušaj daljnjeg izvođenja teza o mogućnosti prepoznavanja konkretnih točaka u povijesti bosanskohercegovačke književnosti kao trenutaka prevladavanja spomenutih sila. Metodologija se sastoji od analize znanstvenih i kritičkih tekstova na prvoj razini, te njihovog kontekstualiziranja unutar kulturnih, ali i društveno-političkih prilika. Takav pristup nam omogućava da ovu sinkretičku kulturu visokog stupnja heterogenosti sagledamo o dijakronijskoj perspektivi i učimo izmjene faza spajanja i razdvajanja. Pokazuje se kako su te točke također u velikoj mjeri determinirane političkim i društvenim kretanjima, kao i da su oko tih faza suglasni različiti znanstvenici i kritičari. Stoga je cilj rada najprije detektirati i izdvojiti faze književnog stvaranja koje bi mogle predstavljati čvrste točke spajanja, a zatim stečene uvide koristiti u proučavanju specifičnog suvremenog trenutka bosanskohercegovačke književnosti. U njemu, naime, nailazimo na mogućnosti uspostavljanja novih točaka čiju punu realizaciju priječi kontekst društveno-kulturnog razjedinjenja.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"135601070","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se razmatra koncept ženskog i ženstvenog pisma (l’écriture feminine), njegova priroda i podrijetlo. Nastoji se nadići pojam jednakosti, ali i različitosti, odnosno binarnih (o)pozicija, dihotomija. Služeći se psihoanalitičkim teorijskim pristupom, kreće se od pokušaja definiranja ženskog i ženstvenog. Potom se razmatraju i opisuju karakteristike ženske i ženstvene osobnosti, odnosno ekspresije, te načini na koje ženska seksualnost prodire, odnosno izvire, u/iz prostora tekstualnog. Također, koristeći se minucioznim analizama gramatičkih kategorija, ženske i ženstvene kreativne tekstualne strategije, izlaže se teorija o uskom i nedjeljivom odnosu spolnih i jezičnih rodova. Potom se, dekonstrukcijskom metodom, dovodi u vezu jezični položaj ženskog subjekta s procesima individualizacije, identifikacije, heteroseksualizacije te biseksualnog odnosa sa stvarnošću. Ukratko, nastoji se izići iz saussureovskog koncepta jezika te ponuditi poststrukturalističko tumačenje ženskog i ženstvenog diskursa.
{"title":"Didaktička analiza ženskog pisma. Intertekstualna seksualnost.","authors":"Astrid Kovačević","doi":"10.31820/f.34.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.9","url":null,"abstract":"U radu se razmatra koncept ženskog i ženstvenog pisma (l’écriture feminine), njegova priroda i podrijetlo. Nastoji se nadići pojam jednakosti, ali i različitosti, odnosno binarnih (o)pozicija, dihotomija. Služeći se psihoanalitičkim teorijskim pristupom, kreće se od pokušaja definiranja ženskog i ženstvenog. Potom se razmatraju i opisuju karakteristike ženske i ženstvene osobnosti, odnosno ekspresije, te načini na koje ženska seksualnost prodire, odnosno izvire, u/iz prostora tekstualnog. Također, koristeći se minucioznim analizama gramatičkih kategorija, ženske i ženstvene kreativne tekstualne strategije, izlaže se teorija o uskom i nedjeljivom odnosu spolnih i jezičnih rodova. Potom se, dekonstrukcijskom metodom, dovodi u vezu jezični položaj ženskog subjekta s procesima individualizacije, identifikacije, heteroseksualizacije te biseksualnog odnosa sa stvarnošću. Ukratko, nastoji se izići iz saussureovskog koncepta jezika te ponuditi poststrukturalističko tumačenje ženskog i ženstvenog diskursa.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"84879885","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se proučavaju fonološke, morfološke i leksičke inačice u tekstu Epistole o nedjelji, koju je zapisao svećenik Mikula iz Lindara 1379. a dodana je pri završetku glagoljskoga zbornika koji se čuva u pariškoj nacionalnoj knjižnici pod signaturom Code Slave 73. Glagoljski tekst uspoređen je s podudarnim latinskim tekstom iz 12. stoljeća. Utvrđuje se zastupljenost i funkcionalnost izdvojenih primjera, čime se razotkrivaju i pojedini stilski postupci prevoditelja/zapisivača u oblikovanju odabrane varijante književnoga jezika. U dodatku rada u latiničnoj transliteraciji objavljen je tekst proučavane poslanice te dva teksta nebeskih poslanica iz glagoljskih rukopisa iz 18. stoljeća.
{"title":"Jezične inačice u tekstu Epistole o nedjelji iz Pariškoga zbornika","authors":"Gordana Čupković","doi":"10.31820/f.34.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.8","url":null,"abstract":"U radu se proučavaju fonološke, morfološke i leksičke inačice u tekstu Epistole o nedjelji, koju je zapisao svećenik Mikula iz Lindara 1379. a dodana je pri završetku glagoljskoga zbornika koji se čuva u pariškoj nacionalnoj knjižnici pod signaturom Code Slave 73. Glagoljski tekst uspoređen je s podudarnim latinskim tekstom iz 12. stoljeća. Utvrđuje se zastupljenost i funkcionalnost izdvojenih primjera, čime se razotkrivaju i pojedini stilski postupci prevoditelja/zapisivača u oblikovanju odabrane varijante književnoga jezika. U dodatku rada u latiničnoj transliteraciji objavljen je tekst proučavane poslanice te dva teksta nebeskih poslanica iz glagoljskih rukopisa iz 18. stoljeća.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"79511163","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tijekom pandemije koronavirusa pojačala se upotreba digitalnih komunikacijskih kanala poput Zooma, Microsoft Teamsa, Skypea i Webexa. Budući da je riječ o softverima koji su izvorno dostupni na engleskom jeziku, javlja se potreba lokalizacije tih kanala na druge jezike. U ovom se radu na temelju kontrastivne analize proučava leksik hrvatskih i njemačkih verzija digitalnih komunikacijskih kanala u odnosu na njihove izvorne engleske verzije. Istražit će se leksik odabranih digitalnih komunikacijskih kanala na nekoliko jezičnih razina sakupljen sa sučelja i iz uputa za korištenje dostupnih u navedenim digitalnim komunikacijskim kanalima ili na njihovim odgovarajućim mrežnim stranicama. Središnji dio rada čini kontrastivna analiza odabranih izraza i pojmova iz korpusa s naglaskom na proučavanju njihovih morfoloških aspekata na tvorbenoj razini i prilagodbe značenja na semantičkoj razini na hrvatskom i njemačkom jeziku u odnosu na njihove pripadajuće izvorne oblike iz engleskog jezika. Cilj je analize pokazati kako su se njemački i hrvatski jezik prilagodili naglom razvoju digitalne komunikacije i digitalnih komunikacijskih kanala te koja su i kakva jezična rješenja za nove izraze pritom iznjedrili.
{"title":"Kontrastivna analiza digitalnih komunikacijskih kanala u hrvatskom i njemačkom jeziku","authors":"Luka Planinić, Anita Pavić Pintarić","doi":"10.31820/f.34.2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.11","url":null,"abstract":"Tijekom pandemije koronavirusa pojačala se upotreba digitalnih komunikacijskih kanala poput Zooma, Microsoft Teamsa, Skypea i Webexa. Budući da je riječ o softverima koji su izvorno dostupni na engleskom jeziku, javlja se potreba lokalizacije tih kanala na druge jezike. U ovom se radu na temelju kontrastivne analize proučava leksik hrvatskih i njemačkih verzija digitalnih komunikacijskih kanala u odnosu na njihove izvorne engleske verzije. Istražit će se leksik odabranih digitalnih komunikacijskih kanala na nekoliko jezičnih razina sakupljen sa sučelja i iz uputa za korištenje dostupnih u navedenim digitalnim komunikacijskim kanalima ili na njihovim odgovarajućim mrežnim stranicama. Središnji dio rada čini kontrastivna analiza odabranih izraza i pojmova iz korpusa s naglaskom na proučavanju njihovih morfoloških aspekata na tvorbenoj razini i prilagodbe značenja na semantičkoj razini na hrvatskom i njemačkom jeziku u odnosu na njihove pripadajuće izvorne oblike iz engleskog jezika. Cilj je analize pokazati kako su se njemački i hrvatski jezik prilagodili naglom razvoju digitalne komunikacije i digitalnih komunikacijskih kanala te koja su i kakva jezična rješenja za nove izraze pritom iznjedrili.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"75787372","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Kao globalni jezik modernoga doba engleski je postao dominantan jezik davatelj. Danas se smatra da hrvatski jezik najviše posuđuje upravo iz engleskoga. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski vidljiv je u različitim funkcionalnim stilovima te na gotovo svim jezičnim razinama, no najizraženiji je na leksičkoj razini. U novije vrijeme, posebice u medijima i na društvenim mrežama, sve se češće javljaju neprilagođene engleske riječi, tj. riječi koje su zadržale izvorni oblik, a kojima se po potrebi dodaju hrvatski afiksi. Za sada još uvijek ne postoje konkretni podaci o takvim riječima u hrvatskome jeziku. U cilju pronalaženja engleskih riječi, u drugim su se jezicima koristile različite metode, od ručnih klasifikacija i korištenja postojećih jezičnih resursa do razvoja novih alata i/ili resursa. Međutim, jezične tehnologije za hrvatski jezik još uvijek su nedostatno razvijene. Stoga je cilj ovoga rada ispitati mogućnosti nekih od postojećih alata i resursa za crpljenje engleskih riječi i stvaranje baze engleskih riječi. U tu svrhu pretraživan je mrežni hrvatskog jezika hrWaC pomoću platforme Sketch Engine. Ovom metodom dobiven je popis od 1217 engleskih riječi. Rezultati su pokazali da se pomoću dostupnih alata i resursa za hrvatski jezik može izraditi popis engleskih riječi i njihovih frekvencija, ali i da postoje brojni problemi zbog kojih se rezultati ne mogu smatrati u potpunosti pouzdanima. Isto tako, sam se postupak i dalje mora kombinirati s ručnim metodama i klasifikacijama. Zaključujemo da je za izradu cjelovite baze engleskih riječi u hrvatskome potrebno razviti nove alate i resurse koji bi omogućili automatsko crpljenje engleskih riječi iz korpusa hrvatskoga jezika.
{"title":"Crpljenje engleskih riječi iz korpusa hrvatskoga jezika","authors":"Mirjana Borucinsky, Irena Bogunović","doi":"10.31820/f.34.2.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.13","url":null,"abstract":"Kao globalni jezik modernoga doba engleski je postao dominantan jezik davatelj. Danas se smatra da hrvatski jezik najviše posuđuje upravo iz engleskoga. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski vidljiv je u različitim funkcionalnim stilovima te na gotovo svim jezičnim razinama, no najizraženiji je na leksičkoj razini. U novije vrijeme, posebice u medijima i na društvenim mrežama, sve se češće javljaju neprilagođene engleske riječi, tj. riječi koje su zadržale izvorni oblik, a kojima se po potrebi dodaju hrvatski afiksi. Za sada još uvijek ne postoje konkretni podaci o takvim riječima u hrvatskome jeziku. U cilju pronalaženja engleskih riječi, u drugim su se jezicima koristile različite metode, od ručnih klasifikacija i korištenja postojećih jezičnih resursa do razvoja novih alata i/ili resursa. Međutim, jezične tehnologije za hrvatski jezik još uvijek su nedostatno razvijene. Stoga je cilj ovoga rada ispitati mogućnosti nekih od postojećih alata i resursa za crpljenje engleskih riječi i stvaranje baze engleskih riječi. U tu svrhu pretraživan je mrežni hrvatskog jezika hrWaC pomoću platforme Sketch Engine. Ovom metodom dobiven je popis od 1217 engleskih riječi. Rezultati su pokazali da se pomoću dostupnih alata i resursa za hrvatski jezik može izraditi popis engleskih riječi i njihovih frekvencija, ali i da postoje brojni problemi zbog kojih se rezultati ne mogu smatrati u potpunosti pouzdanima. Isto tako, sam se postupak i dalje mora kombinirati s ručnim metodama i klasifikacijama. Zaključujemo da je za izradu cjelovite baze engleskih riječi u hrvatskome potrebno razviti nove alate i resurse koji bi omogućili automatsko crpljenje engleskih riječi iz korpusa hrvatskoga jezika.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"74268710","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad posvećen je upotrebi modalnoga glagola morati kojim se prototipno obilježava nužnost. Glavni je cilj rada opisati upotrebu ovoga glagola u poljima deontičke, epistemičke i dinamičke modalnosti, posebno s obzirom na dihotomiju subjektivna/objektivna modalnost, snagu i stupanj modalnosti, zatim odnos modalnosti i negacije, gramatička obilježja konstrukcija s modalom i dr. Empirijsku podlogu rada čini „Korpus bosanskih tekstova na Univerzitetu u Oslu”, iz kojeg su izdvojeni i analizirani svi primjeri, a oni koji najbolje ilustriraju zaključke do kojih se došlo navedeni su u radu. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu definiraju se ključni pojmovi i obrazlažu glavni ciljevi, drugi dio donosi raspravu, a u trećem se navode glavni zaključci.
{"title":"Komunikacijska upotreba glagola morati u bosanskome jeziku","authors":"Ismail Palić, Mirela Omerović","doi":"10.31820/f.34.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.2","url":null,"abstract":"Ovaj rad posvećen je upotrebi modalnoga glagola morati kojim se prototipno obilježava nužnost. Glavni je cilj rada opisati upotrebu ovoga glagola u poljima deontičke, epistemičke i dinamičke modalnosti, posebno s obzirom na dihotomiju subjektivna/objektivna modalnost, snagu i stupanj modalnosti, zatim odnos modalnosti i negacije, gramatička obilježja konstrukcija s modalom i dr. Empirijsku podlogu rada čini „Korpus bosanskih tekstova na Univerzitetu u Oslu”, iz kojeg su izdvojeni i analizirani svi primjeri, a oni koji najbolje ilustriraju zaključke do kojih se došlo navedeni su u radu. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu definiraju se ključni pojmovi i obrazlažu glavni ciljevi, drugi dio donosi raspravu, a u trećem se navode glavni zaključci.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"85377772","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tema ovoga rada su riječi i konstrukcije sastavljene od distalnog priloga anamo i oblika ličnih zamjenica on, ona... ili distalnih pokaznih zamjenica onaj, ona... U bosanskom jeziku postoji veći broj takvih “dvostrukih distala”, a među njima se ističu anamȍn, anamòna, anamȍnāj, anamȍnā te ànamo ȍn i ànamo ȍnaj. Takvi se izrazi uglavnom ne bilježe u rječnicima i rijetko se koriste u pisanim tekstovima. Čak i govornici nerijetko pokazuju nesigurnost u vezi s njihovim promjenama, ali obično poznaju bar jedno od nekoliko značenja tih izraza ili znaju opisati primjerene kontekste u kojima se koriste. U radu se opisuju gramatičke osobine, značenja i pragmatičke odlike “dvostrukih distala” na osnovu podataka dobijenih putem korpusne i internetske pretrage te ankete sprovedene na 150 ispitanika.
{"title":"Dvostruki\u0000distali anamon i anamonaj i srodni izrazi u bosanskom jeziku","authors":"Halid Bulić","doi":"10.31820/f.34.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.1.2","url":null,"abstract":"Tema ovoga rada su riječi i konstrukcije sastavljene od distalnog priloga anamo i oblika ličnih zamjenica on, ona... ili distalnih pokaznih zamjenica onaj, ona... U bosanskom jeziku postoji veći broj takvih “dvostrukih distala”, a među njima se ističu anamȍn, anamòna, anamȍnāj, anamȍnā te ànamo ȍn i ànamo ȍnaj. Takvi se izrazi uglavnom ne bilježe u rječnicima i rijetko se koriste u pisanim tekstovima. Čak i govornici nerijetko pokazuju nesigurnost u vezi s njihovim promjenama, ali obično poznaju bar jedno od nekoliko značenja tih izraza ili znaju opisati primjerene kontekste u kojima se koriste. U radu se opisuju gramatičke osobine, značenja i pragmatičke odlike “dvostrukih distala” na osnovu podataka dobijenih putem korpusne i internetske pretrage te ankete sprovedene na 150 ispitanika.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89357304","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se temelji na teorijskome polazištu prema kojemu se konstrukcije kao nezavisne argumentne strukture poopćuju iz specifičnih klasa glagola (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). Iz te se perspektive istražuje konstrukcija obilježavanja referenta izravnog objekta u hrvatskome jeziku. Prvo se nastoji obrazložiti iz kojih se glagolskih klasa konstrukcija poopćila, a potom se istražuju motivi i načini njezina širenja na druge klase glagola. U tu svrhu uvodi se model koji se metodski temelji na teoriji značenjskih okvira uređenoj pojmovima profila i baze (Goldberg 2010) te na teoriji konceptualne integracije (Fauconnier i Turner 2003). Obrazlaže se polazište da je enciklopedijsko znanje koje pripada bazama značenjskih okvira glagola presudno za objašnjenje njihove inovativne uporabe koja se svodi na integraciju glagola s argumentnom i pojmovnom strukturom konstrukcije obilježavanja. Polazište se preispituje na primjerima klasa glagola suđenja i glagola komunikacije. Osnovna je namjera rada dati doprinos određenju čimbenika koji motiviraju inovativnu glagolsku uporabu na razinijednostavnih rečenica.
{"title":"O motivima inovativne uporabe glagola na primjeru konstrukcije obilježavanja","authors":"Davor Krsnik","doi":"10.31820/f.34.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31820/f.34.2.3","url":null,"abstract":"Rad se temelji na teorijskome polazištu prema kojemu se konstrukcije kao nezavisne argumentne strukture poopćuju iz specifičnih klasa glagola (Goldberg 1999: 209; Goldberg 2010: 52). Iz te se perspektive istražuje konstrukcija obilježavanja referenta izravnog objekta u hrvatskome jeziku. Prvo se nastoji obrazložiti iz kojih se glagolskih klasa konstrukcija poopćila, a potom se istražuju motivi i načini njezina širenja na druge klase glagola. U tu svrhu uvodi se model koji se metodski temelji na teoriji značenjskih okvira uređenoj pojmovima profila i baze (Goldberg 2010) te na teoriji konceptualne integracije (Fauconnier i Turner 2003). Obrazlaže se polazište da je enciklopedijsko znanje koje pripada bazama značenjskih okvira glagola presudno za objašnjenje njihove inovativne uporabe koja se svodi na integraciju glagola s argumentnom i pojmovnom strukturom konstrukcije obilježavanja. Polazište se preispituje na primjerima klasa glagola suđenja i glagola komunikacije. Osnovna je namjera rada dati doprinos određenju čimbenika koji motiviraju inovativnu glagolsku uporabu na razinijednostavnih rečenica.","PeriodicalId":41722,"journal":{"name":"Fluminensia","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"89428319","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：