Pub Date : 2021-12-31DOI: 10.31664/ripu.2021.45.12
Igor Čulig, Zlatko Uzelac, Andrej Žmegač
U radu se objavljuju dosad nepoznati nacrti planiranoga baroknog grada-tvrđave Novi Karlovac, čija je gradnja započela 1733. nedaleko od Karlovca, kao dio velike strateške cjeline novih gradova-tvrđava na jugoistočnoj granici Habsburške Monarhije. Grad je trebao površinom biti najveći grad-tvrđava u Hrvatskoj, no početkom Rata za nasljeđe poljske krune, a potom i smrću princa Eugena Savojskog 1736. gradnja je zaustavljena, a u posve novim okolnostima nakon smrti cara Karla VI. više nije nastavljena. Dotad izgrađeni zemljani nasipi pojedinih fortifikacijskih dijelova i opkopi uz njih ostali su očuvani do danas. Projekti utvrđenoga grada dio su opusa Nicolasa Doxata de Démoreta, glavnog projektanta gradova-tvrđava princa Eugena Savojskog, a pažnju posebno privlači i glavna gradska crkva koja je projektirana kao tlocrtna varijacija bečke Peterskirche.
{"title":"Nedovršeni barokni grad-tvrđava Novi Karlovac","authors":"Igor Čulig, Zlatko Uzelac, Andrej Žmegač","doi":"10.31664/ripu.2021.45.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/ripu.2021.45.12","url":null,"abstract":"U radu se objavljuju dosad nepoznati nacrti planiranoga baroknog grada-tvrđave Novi Karlovac, čija je gradnja započela 1733. nedaleko od Karlovca, kao dio velike strateške cjeline novih gradova-tvrđava na jugoistočnoj granici Habsburške Monarhije. Grad je trebao površinom biti najveći grad-tvrđava u Hrvatskoj, no početkom Rata za nasljeđe poljske krune, a potom i smrću princa Eugena Savojskog 1736. gradnja je zaustavljena, a u posve novim okolnostima nakon smrti cara Karla VI. više nije nastavljena. Dotad izgrađeni zemljani nasipi pojedinih fortifikacijskih dijelova i opkopi uz njih ostali su očuvani do danas. Projekti utvrđenoga grada dio su opusa Nicolasa Doxata de Démoreta, glavnog projektanta gradova-tvrđava princa Eugena Savojskog, a pažnju posebno privlači i glavna gradska crkva koja je projektirana kao tlocrtna varijacija bečke Peterskirche.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45527077","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-12-31DOI: 10.31664/ripu.2021.45.05
Júlia Papp
The diplomat Siegmund von Herberstein decorated his Russian travelogues and his autobiographical works with several illustrations, including some with references to Hungary. Augustin Hirschvogel created the depictions of the rulers Herberstein visited, as well as the illustrations of his European journeys. However, the rulers wearing ornate fictive armour were not authentic portraits: they were inspired by the woodcuts of Hans Burgkmair the Elder (Genealogy), as well as by the engravings of the Augsburger Geschlechterbuch. Hirschvogel later made busts in the shape of a medallion, which were more authentic, as they were based on paintings, engravings and commemorative coins depicting the rulers. The number of the scenes about Herberstein’ s travels also increased: one genre scene depicted one of his most significant journeys, his visit to Suleiman’ s military camp at the Danube in 1541, after the capture of Buda. The negotiations have two other depictions as well. Herberstein also decorated his biographical publications with six full-length portraits depicting him in the various outfits of an ambassador. He wore one of them during his visit to Buda in 1541, and received another as a gift from Suleiman.
外交官西格蒙德·冯·赫伯斯坦(Siegmund von Herberstein)在他的俄罗斯游记和自传作品中添加了几幅插图，其中一些插图提到了匈牙利。奥古斯丁·赫施沃格尔(Augustin Hirschvogel)创作了赫伯斯坦访问过的统治者的画像，以及他的欧洲之旅的插图。然而，这些穿着华丽盔甲的统治者并不是真正的肖像:他们的灵感来自《汉斯·伯克梅尔老人》(《家谱》)的木刻，以及《奥格斯堡画册》的雕刻。赫施沃格尔后来制作了纪念章形状的半身像，这更真实，因为它们是基于描绘统治者的绘画、雕刻和纪念币。关于赫伯特斯坦旅行的场景数量也增加了:一个类型的场景描绘了他最重要的一次旅行，1541年，在布达被占领后，他访问了多瑙河上苏莱曼的军营。谈判还有另外两种描述。赫伯斯坦还在他的传记出版物上装饰了六幅全身画像，画中他穿着大使的各种服装。1541年访问布达时，他戴着其中一件，另一件是苏莱曼送给他的礼物。
{"title":"Illustrations related to Hungary in Siegmund von Herberstein’s publications","authors":"Júlia Papp","doi":"10.31664/ripu.2021.45.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/ripu.2021.45.05","url":null,"abstract":"The diplomat Siegmund von Herberstein decorated his Russian travelogues and his autobiographical works with several illustrations, including some with references to Hungary. Augustin Hirschvogel created the depictions of the rulers Herberstein visited, as well as the illustrations of his European journeys. However, the rulers wearing ornate fictive armour were not authentic portraits: they were inspired by the woodcuts of Hans Burgkmair the Elder (Genealogy), as well as by the engravings of the Augsburger Geschlechterbuch. Hirschvogel later made busts in the shape of a medallion, which were more authentic, as they were based on paintings, engravings and commemorative coins depicting the rulers. The number of the scenes about Herberstein’ s travels also increased: one genre scene depicted one of his most significant journeys, his visit to Suleiman’ s military camp at the Danube in 1541, after the capture of Buda. The negotiations have two other depictions as well. Herberstein also decorated his biographical publications with six full-length portraits depicting him in the various outfits of an ambassador. He wore one of them during his visit to Buda in 1541, and received another as a gift from Suleiman.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48955860","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-12-31DOI: 10.31664/ripu.2021.45.06
M. Ožanić
U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.
{"title":"Skulptura Bogorodice Sućutne iz nekadašnje kapele Majke Božje Žalosne u Svetom Ivanu Zelini – rekonstrukcija izvornoga konteksta","authors":"M. Ožanić","doi":"10.31664/ripu.2021.45.06","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/ripu.2021.45.06","url":null,"abstract":"U župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Zelini danas je smještena kamena skulptura Bogorodice Sućutne nastala vjerojatno krajem 17. stoljeća, a svojim srodnim likovnim rješenjem približena je skupini kamenih figura izrađenih prema uzoru na bakrorez Johana Sadelera I. Izvorno je zasigurno stajala u funkciji pila, no rastući ugled i čudesa potaknuli su 1718. godine izgradnju kapele Majke Božje Žalosne njoj u čast, kako opisuju vizitatori, »na način postaje«. Njezin izgubljen izgled i inventar ovdje su prvi put rekonstruirani i protumačeni detaljnim iščitavanjima arhivskih vrela koja otkrivaju da su oltari sadržavali jedne od najranijih primjera ikonografskih motiva i kompozicijskih rješenja, a arhitektonsko oblikovanje pročelja s dvoetažnim ulaznim trijemom i scenografski razrađenim prizorom Kalvarije na katu ističu se kao usamljeni predstavnici u sakralnoj arhitekturi i umjetničkom stvaralaštvu 18. stoljeća na prostoru sjeverozapadne Hrvatske.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49401703","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-12-31DOI: 10.31664/ripu.2021.45.17
Jasminka Najcer Sabljak, Silvija Lučevnjak
U tekstu je riječ o likovnoj zbirci feričanačke grane slavonske plemićke obitelji Mihalović koja dosad nije bila poznata široj javnosti. Temeljem uvida u likovna djela koja se čuvaju u njihovoj palači na Gornjem gradu u Zagrebu rekonstruiran je tijek stvaranja kolekcije u kontekstu obiteljske povijesti. Istražuju se i transferi likovnog materijala između Mihalovića i s njima rodbinski povezanih plemićkih obitelji Schaffgotsch, Pejačević i Kégl von Csala, te mogući prijenosi umjetnina iz drugih posjeda Mihalovića (Čepin, Kerestinec). U tekstu se posebno obrađuju djela Maksimilijana Vanke u zbirci Mihalović te slikarov odnos s članovima obitelji koji su se istaknuli kao mecene i ljubitelji umjetnosti.
在文本中，米哈伊洛维奇，斯拉夫部落的费里支，尚未为公众所知。根据保存在萨格勒布上城宫殿中的人物的观点，它是在家族历史背景下创建藏品的过程中重建的。米哈伊洛维奇和相关家族Schaffgotsch、Pejačevic和Kégl von Csala也被调查并转移到其他米哈伊洛奇艺术中（Chapin，Kerestinec）。特别是，Maksimilijana Vanka的行为在米哈洛维奇的收藏中得到了处理，画家与家庭成员的关系被表达为混合和艺术家。
{"title":"Povijest zbirke umjetnina obitelji Mihalović s posebnim osvrtom na djela slikara Maksimilijana Vanke","authors":"Jasminka Najcer Sabljak, Silvija Lučevnjak","doi":"10.31664/ripu.2021.45.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/ripu.2021.45.17","url":null,"abstract":"U tekstu je riječ o likovnoj zbirci feričanačke grane slavonske plemićke obitelji Mihalović koja dosad nije bila poznata široj javnosti. Temeljem uvida u likovna djela koja se čuvaju u njihovoj palači na Gornjem gradu u Zagrebu rekonstruiran je tijek stvaranja kolekcije u kontekstu obiteljske povijesti. Istražuju se i transferi likovnog materijala između Mihalovića i s njima rodbinski povezanih plemićkih obitelji Schaffgotsch, Pejačević i Kégl von Csala, te mogući prijenosi umjetnina iz drugih posjeda Mihalovića (Čepin, Kerestinec). U tekstu se posebno obrađuju djela Maksimilijana Vanke u zbirci Mihalović te slikarov odnos s članovima obitelji koji su se istaknuli kao mecene i ljubitelji umjetnosti.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-12-31","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49105732","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.09
Dalibor Prančević
Osobit fokus teksta reprezentativni su slavoluci podizani kao sastavni dijelovi urbane scenografije posjeta cara Franje Josipa I. Dalmaciji i Kvarneru 1875. godine, a koji se sagledavaju kao efemerni oblici graditeljske i arhitektonske prakse Europe u 19. stoljeću. Tema se dosad u povijesti umjetnosti nije obrađivala, pa se većina materijala donosi i interpretira prvi put. Temeljni izvori istraživanju sačuvani su fotografski materijali koji zorno dokumentiraju carske slavoluke, dnevnički i putopisni zapisi koji ih spominju i sažeto opisuju, odnosno arhivski materijali koji pojašnjavaju njihovu strukturu i materijale od kojih su sazdani. Nadalje, tekst razmatra i pojavu carevih spomenika, ponajprije njegovih poprsja u javnom prostoru koji su se mogli postaviti kao generički tvornički artikli (tvornica Gilardi–Bettiza u Splitu) ili umjetnička djela renomiranih autora (Ivan Rendić), ali ukazuje i na portretne biste koje se donose kao ilustrativni prilozi putopisnih zapisa. Djela koja se u tekstu promatraju uglavnom pripadaju drugoj polovini 19. stoljeća.
{"title":"Slavoluci i(li) spomenici. Načini obilježavanja prisutnosti cara i kralja Franje Josipa I. u javnom prostoru Dalmacije i Kvarnera u drugoj polovini 19. stoljeća","authors":"Dalibor Prančević","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.09","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.09","url":null,"abstract":"Osobit fokus teksta reprezentativni su slavoluci podizani kao sastavni dijelovi urbane scenografije posjeta cara Franje Josipa I. Dalmaciji i Kvarneru 1875. godine, a koji se sagledavaju kao efemerni oblici graditeljske i arhitektonske prakse Europe u 19. stoljeću. Tema se dosad u povijesti umjetnosti nije obrađivala, pa se većina materijala donosi i interpretira prvi put. Temeljni izvori istraživanju sačuvani su fotografski materijali koji zorno dokumentiraju carske slavoluke, dnevnički i putopisni zapisi koji ih spominju i sažeto opisuju, odnosno arhivski materijali koji pojašnjavaju njihovu strukturu i materijale od kojih su sazdani. Nadalje, tekst razmatra i pojavu carevih spomenika, ponajprije njegovih poprsja u javnom prostoru koji su se mogli postaviti kao generički tvornički artikli (tvornica Gilardi–Bettiza u Splitu) ili umjetnička djela renomiranih autora (Ivan Rendić), ali ukazuje i na portretne biste koje se donose kao ilustrativni prilozi putopisnih zapisa. Djela koja se u tekstu promatraju uglavnom pripadaju drugoj polovini 19. stoljeća.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47256164","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.12
Ante Orlović
Analizom utjecajne američke fotografske izložbe The Family of Man, održane 1955. godine, pokušat će se odrediti koliki je značaj imala na razvoj međunarodnih fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Izložba je doživjela veliku posjećenost za vrijeme gostovanja u Zagrebu 1958. na Velesajmu. Radovi izloženi na The Family of Man utjecali su i na razvoj fotografije koja se u najvećoj mjeri promovirala na skupnim izložbama, takozvanim salonima, koji su kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj sceni popularizirali profesionalnu fotografsku scenu. Usporedbom The Family of Man i nekoliko skupnih međunarodnih izložbi o kojima će biti riječi u članku, naišlo se na mnoge sličnosti među prizorima. Zbog potrebe za dubljim uvidom analizirao se kontekst nastanka navedene izložbe u čemu su pomogli i pregledi tekstova u stručnim fotografskim publikacijama. Zahvaljujući tim publikacijama, mogao se pratiti odjek izložbe na našim prostorima, koja je osim u Zagrebu, godinu ranije gostovala i u Beogradu. Navedeni podatci potrebni su kako bi se probalo utvrditi do koje je mjere američka izložba u poslijeratnom periodu postala simbol humanosti, ljubavi i mira u svijetu oslobođenog od mržnje, rasizma i svega što ih prati, a kako su je u međunarodnoj javnosti predstavljali njezini organizatori, ili je poslana na svjetsku turneju prvenstveno s ciljem širenja američke propagande.
分析1955年美国摄影展《男人的家庭》的影响。今年，这一尝试将决定在克罗地亚举办国际摄影展的重要性。1958年在萨格勒布举行的会议期间，该展览受到了大量参观。在威尔士。Radovi izloženi na The Family of Man utjecali su i na razvoj fotografije koja se u najvećoj mjeri promovirala na skupnim izlož。根据《男人的家庭》和文章将要讨论的几个国际集体展览，也出现了许多类似的观点。出于更深层次的考虑，对展览出现的背景进行了分析，其中对专业摄影出版物中的文本进行了协助和审查。由于有了这些出版物，展览部分可以在我们的房间里进行监测。除了萨格勒布，我们的房间一年前访问了贝尔格莱德。需要这些数据来确定美国的展览措施在多大程度上已经成为一个没有仇恨、种族主义和随之而来的一切的世界中人类、爱与和平的象征，以及组织者如何在国际公众中代表他们，或者被派往世界巡回赛，主要是为了传播美国的宣传。
{"title":"Izložba The Family of Man i njezini odjeci na međunarodnim izložbama fotografije u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih godina","authors":"Ante Orlović","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.12","url":null,"abstract":"Analizom utjecajne američke fotografske izložbe The Family of Man, održane 1955. godine, pokušat će se odrediti koliki je značaj imala na razvoj međunarodnih fotografskih izložbi u Hrvatskoj. Izložba je doživjela veliku posjećenost za vrijeme gostovanja u Zagrebu 1958. na Velesajmu. Radovi izloženi na The Family of Man utjecali su i na razvoj fotografije koja se u najvećoj mjeri promovirala na skupnim izložbama, takozvanim salonima, koji su kako u Hrvatskoj tako i na međunarodnoj sceni popularizirali profesionalnu fotografsku scenu. Usporedbom The Family of Man i nekoliko skupnih međunarodnih izložbi o kojima će biti riječi u članku, naišlo se na mnoge sličnosti među prizorima. Zbog potrebe za dubljim uvidom analizirao se kontekst nastanka navedene izložbe u čemu su pomogli i pregledi tekstova u stručnim fotografskim publikacijama. Zahvaljujući tim publikacijama, mogao se pratiti odjek izložbe na našim prostorima, koja je osim u Zagrebu, godinu ranije gostovala i u Beogradu. Navedeni podatci potrebni su kako bi se probalo utvrditi do koje je mjere američka izložba u poslijeratnom periodu postala simbol humanosti, ljubavi i mira u svijetu oslobođenog od mržnje, rasizma i svega što ih prati, a kako su je u međunarodnoj javnosti predstavljali njezini organizatori, ili je poslana na svjetsku turneju prvenstveno s ciljem širenja američke propagande.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49649154","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.10
Daniel Zec
Rad iznosi na vidjelo umjetničku formaciju kipara Oscara Nemona u pravcu modernizma te njegovu participaciju u modernističkim kretanjima na likovnoj sceni u Belgiji tijekom djelovanja u Bruxellesu od 1925. do 1936. godine. Nemonova inspiracija konstruktivizmom, postkubizmom i geometrijskom stilizacijom interpretira se u kontekstu suvremenih pravaca, umjetničkih grupa i njihovih nositelja u Bruxellesu 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Analiziraju se veze Oscara Nemona s René Magritteom i nadrealizmom. Analiziraju se, stilski determiniraju i valoriziraju do sada neistraženi primjeri modernističke skulpture u Nemonovu briselskom opusu, pri čemu se razmatraju stilske odrednice: kubizam, konstruktivizam, art déco, ekspresionizam.
该作品突出了塞浦路斯人奥斯卡·尼蒙在现代主义方向上的艺术形成，以及他在1925年布鲁塞尔行动期间参与比利时绘画界的现代主义运动。直到1936年。年20世纪二三十年代布鲁塞尔的当代路线、艺术团体及其载体并没有对建构性、后三次主义和几何的灵感进行解读。几个世纪以来。分析了奥斯卡·尼蒙与勒内·马格里特和超现实主义的关系。Analiziraju se，stilski determiraju i valoriziraju do sada neistraženi primjeri modernitičke skulpture u Nemonovu briselskom opusu，pričemu se razmatraju stilske odrednice：kubizam，konstruktivizam，艺术déco，eksprisionizam。
{"title":"Modernistička sastavnica u opusu Oscara Nemona i kontekst modernizma i avangardnih kretanja u Bruxellesu (1925. – 1936.)","authors":"Daniel Zec","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.10","url":null,"abstract":"Rad iznosi na vidjelo umjetničku formaciju kipara Oscara Nemona u pravcu modernizma te njegovu participaciju u modernističkim kretanjima na likovnoj sceni u Belgiji tijekom djelovanja u Bruxellesu od 1925. do 1936. godine. Nemonova inspiracija konstruktivizmom, postkubizmom i geometrijskom stilizacijom interpretira se u kontekstu suvremenih pravaca, umjetničkih grupa i njihovih nositelja u Bruxellesu 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Analiziraju se veze Oscara Nemona s René Magritteom i nadrealizmom. Analiziraju se, stilski determiniraju i valoriziraju do sada neistraženi primjeri modernističke skulpture u Nemonovu briselskom opusu, pri čemu se razmatraju stilske odrednice: kubizam, konstruktivizam, art déco, ekspresionizam.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49453417","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.05
Jasmina Nestić
U radu se analizira slika Auxilium in tribulatione iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini u kontekstu poslijetridentske ikonografije prikaza dobre smrti te s obzirom na pronađena grafička rješenja tiskana u Rimu u devetom desetljeću 16. stoljeća. Također, u radu su okupljena i dosadašnja poznata djela širom srednjoeuropskoga područja koja prate razmatrano ikonografsko rješenje te su istaknuti novi primjeri kao prilog poznavanju njegove distribucije.
{"title":"Auxilium in tribulatione – ikonografija dobre smrti na primjeru slike iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini","authors":"Jasmina Nestić","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.05","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.05","url":null,"abstract":"U radu se analizira slika Auxilium in tribulatione iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini u kontekstu poslijetridentske ikonografije prikaza dobre smrti te s obzirom na pronađena grafička rješenja tiskana u Rimu u devetom desetljeću 16. stoljeća. Također, u radu su okupljena i dosadašnja poznata djela širom srednjoeuropskoga područja koja prate razmatrano ikonografsko rješenje te su istaknuti novi primjeri kao prilog poznavanju njegove distribucije.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42387607","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.08
Dunja Babić, Katja Marasović
U trogirskom predgrađu na Čiovu u razdoblju od 16. do 18. stoljeća građanske, uglavnom trgovačke i zanatlijske, te plemićke obitelji podižu stambene sklopove uz obalu, na nasipu u moru i time postupno formiraju gotovo pravilnu priobalnu urbanističku shemu predgrađa. U ovom radu obrađuje se tijek formiranja predgrađa te vremenski i društveni okvir u kojem nastaju sklopovi. Nastoji se potom prepoznati njihove glavne elemente (perimetralni zidovi, rezidencija, dvorište, cisterna i vrt) te se, u najkraćim crtama, opisuju svi dosad prepoznati stambeni sklopovi. U okviru mogućnosti analizira se i njihova arhitektonska dekoracija. Cilj ovog rada je upozoriti stručnu i širu javnost na postojanje vrijednih sklopova u trogirskom predgrađu koji zaslužuju sustavno istraživanje, valorizaciju i zaštitu.
{"title":"Novovjekovni stambeni sklopovi i njihova uloga u urbanizaciji trogirskog predgrađa na Čiovu","authors":"Dunja Babić, Katja Marasović","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.08","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.08","url":null,"abstract":"U trogirskom predgrađu na Čiovu u razdoblju od 16. do 18. stoljeća građanske, uglavnom trgovačke i zanatlijske, te plemićke obitelji podižu stambene sklopove uz obalu, na nasipu u moru i time postupno formiraju gotovo pravilnu priobalnu urbanističku shemu predgrađa. U ovom radu obrađuje se tijek formiranja predgrađa te vremenski i društveni okvir u kojem nastaju sklopovi. Nastoji se potom prepoznati njihove glavne elemente (perimetralni zidovi, rezidencija, dvorište, cisterna i vrt) te se, u najkraćim crtama, opisuju svi dosad prepoznati stambeni sklopovi. U okviru mogućnosti analizira se i njihova arhitektonska dekoracija. Cilj ovog rada je upozoriti stručnu i širu javnost na postojanje vrijednih sklopova u trogirskom predgrađu koji zaslužuju sustavno istraživanje, valorizaciju i zaštitu.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48496570","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-02-01DOI: 10.31664/RIPU.2020.44/1.01
I. Babić
Obitelj Marcucci iz Pesara posjedovala je reljef koji je prema tradiciji podrijetlom iz Hrvatske, navodno djelo majstora Radovana. Nakon što je 16. lipnja 2016. godine izložen na dražbi u galeriji Piasa u Parizu, kupio ga je vlasnik galerije Art studio u Zagrebu. Reljefu je po kompoziciji najbliži prikaz tzv. prota (protomagistra) na portalu sv. Marka u Veneciji. Riječ je o djelu s kraja prve polovine 13. stoljeća, bliskom umjetnosti majstora Radovana.
佩萨拉的马库奇家族拥有一位根据传统起源于克罗地亚的领导人，据称是拉多万大师的作品。在16。2016年6月。在巴黎的皮亚萨美术馆，他被萨格勒布美术馆工作室的老板买下。该框由名为prota（protomagistra）na portalu sv.Marka u Veneciji。这大约是13年上半年的结束。几个世纪以来，更接近拉多万大师的艺术。
{"title":"Jedan zametnuti Radovanov reljef?","authors":"I. Babić","doi":"10.31664/RIPU.2020.44/1.01","DOIUrl":"https://doi.org/10.31664/RIPU.2020.44/1.01","url":null,"abstract":"Obitelj Marcucci iz Pesara posjedovala je reljef koji je prema tradiciji podrijetlom iz Hrvatske, navodno djelo majstora Radovana. Nakon što je 16. lipnja 2016. godine izložen na dražbi u galeriji Piasa u Parizu, kupio ga je vlasnik galerije Art studio u Zagrebu. Reljefu je po kompoziciji najbliži prikaz tzv. prota (protomagistra) na portalu sv. Marka u Veneciji. Riječ je o djelu s kraja prve polovine 13. stoljeća, bliskom umjetnosti majstora Radovana.","PeriodicalId":41842,"journal":{"name":"Radovi Instituta za Povijest Umjetnosti-Journal of the Institute of Art History","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.1,"publicationDate":"2021-02-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48114999","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：