Krajem XX. i početkom XXI. stoljeća porastao je znanstveni interes za probleme islamske filozofije, osobito vidljiv na Zapadu gdje susrećemo nova ostvarenja već afirmiranih autora, ali i vrijedne studije znanstvenika mlađe generacije koji kreiraju sasvim novi krug stručnjaka unutar područja islamske filozofije. Naš je cilj u ovom radu ponuditi analizu najznačajnijih studija o islamskoj filozofiji tijekom prva dva desetljeća XXI. stoljeća, a na temelju naznačavanja najvažnijih naslova, čiji sadržaj i kritika ih preporučuju kao paradigmatske. Kritička istraživanja ispisana na Zapadu s početka XXI. stoljeća pokazuju da islamska filozofija i u svojoj najrecentnijoj fazi ostaje dominantno vezana za metafizičke i epistemološke probleme karakteristične za klasično muslimansko filozofsko mišljenje. Među brojnim autorima, djela Seyyeda Hosseina Nasra, Petera Adamsona, Massima Campaninija, Richarda Taylora i Iana Richarda Nettona uzimamo kao referentan okvir za predstavljanje zacrtanog zadatka.
完XX在20世纪初stoljeća porastao je znanstveni interes za probleme islamske filozofije，osobito vidljiv na Zapadu gdje susrećemo nova ostvarenja većafirmiranih autora，ali i vrijedne studieje znanstvenika mlaŞe generaacije koji kreiraju savim novi krug stručnjaka untarpodručja islamske-filozofiye。我们在这项工作中的目标是分析20世纪前20年对伊斯兰哲学最重要的研究。本世纪，并基于最重要的标题的指定，其内容和批评被推荐为范式。从二十一世纪初开始在西方撰写的批评研究。几个世纪以来，伊斯兰哲学及其最新阶段在古典穆斯林哲学观点的形而上学和认识论问题中仍然占主导地位。在众多作者中，Seyyed Hossein Nasr、Peter Adamson、Massima Campanini、Richard Taylor和Ian Richard Netton的行动是提出任务草案的参考框架。
{"title":"Islamska filozofija na Zapadu: kritička analiza recentnih studija","authors":"Rusmir Šadić","doi":"10.21464/fi41311","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41311","url":null,"abstract":"Krajem XX. i početkom XXI. stoljeća porastao je znanstveni interes za probleme islamske filozofije, osobito vidljiv na Zapadu gdje susrećemo nova ostvarenja već afirmiranih autora, ali i vrijedne studije znanstvenika mlađe generacije koji kreiraju sasvim novi krug stručnjaka unutar područja islamske filozofije. Naš je cilj u ovom radu ponuditi analizu najznačajnijih studija o islamskoj filozofiji tijekom prva dva desetljeća XXI. stoljeća, a na temelju naznačavanja najvažnijih naslova,\u0000čiji sadržaj i kritika ih preporučuju kao paradigmatske. Kritička istraživanja ispisana na Zapadu s početka XXI. stoljeća pokazuju da islamska filozofija i u svojoj najrecentnijoj fazi ostaje dominantno vezana za metafizičke i epistemološke probleme karakteristične za klasično muslimansko filozofsko mišljenje. Među brojnim autorima, djela Seyyeda Hosseina Nasra, Petera Adamsona, Massima Campaninija, Richarda Taylora i Iana Richarda Nettona uzimamo kao referentan okvir za predstavljanje zacrtanog zadatka.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47854987","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se predstavlja sociološki teorijski okvir za proučavanje samopredstavljanja na društvenim mrežama. Rad se teorijski oslanja na sociološke klasike E. Goffmana i M. Castellsa, ali i na radove drugih područja znanosti u kojima su se istraživali samopredstavljanje i društvene mreže kao društveni fenomeni. U prvom se dijelu rada nudi kontekstualni okvir razvoja informacijskih tehnologija i rasta broja korisnika društvenih mreža, a iznose se i terminološka pojašnjenja. Potom se analiziraju sociološki pristupi fenomenima društvenih mreža i samopredstavljanja u okviru dramaturškog pristupa. Dovodi se u pitanje prostorno-vremenski okvir kojeg donosi pojava interneta i u kontekstu se toga okvira analizira samopredstavljanje. Analizira se i pojam izložbene stranice koji označava novi oblik nastupa na platformama društvenih mreža, vremenski status suvremenog oblika samopredstavljanja na društvenim mrežama, te asinkroni karakter komunikacije koji to samopredstavljanje podrazumijeva.
{"title":"Samopredstavljanje na društvenim mrežama","authors":"Ivan Perkov, Petar Šarić","doi":"10.21464/FI41310","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/FI41310","url":null,"abstract":"U radu se predstavlja sociološki teorijski okvir za proučavanje samopredstavljanja na društvenim mrežama. Rad se teorijski oslanja na sociološke klasike E. Goffmana i M. Castellsa, ali i na radove drugih područja znanosti u kojima su se istraživali samopredstavljanje i društvene mreže kao društveni fenomeni. U prvom se dijelu rada nudi kontekstualni okvir razvoja informacijskih tehnologija i rasta broja korisnika društvenih mreža, a iznose se i terminološka pojašnjenja. Potom se analiziraju sociološki pristupi fenomenima društvenih mreža i samopredstavljanja u okviru dramaturškog pristupa. Dovodi se u pitanje prostorno-vremenski okvir kojeg donosi pojava interneta i u kontekstu se\u0000toga okvira analizira samopredstavljanje. Analizira se i pojam izložbene stranice koji označava novi oblik nastupa na platformama društvenih mreža, vremenski status suvremenog oblika samopredstavljanja na društvenim mrežama, te asinkroni karakter komunikacije koji to samopredstavljanje podrazumijeva.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281543","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Naše vrijeme je vrijeme u kojem je završeno s »velikim narativom«, vrijeme u kojem nema pouzdanih kriterija, pa se ne zna točno što sve može i treba biti nazvano umjetnošću. Fenomenologija je o tome imala jasna stajališta. Njeni najvažniji predstavnici i danas zaokupljaju pažnju. Može li nam iz filozofija koje koriste fenomenološku metodu doći odgovor na pitanja o prirodi umjetnosti, na pitanja što je umjetnost i njena bit? Autor tvrdi da je to još uvijek moguće, ali sada sa sviješću o različitim estetskim iskustvima i novoj povijesnoj i društvenoj situaciji.
我们的时代是以“伟大的自然”完成的，在这个时代，没有可靠的标准，所以不知道什么可以也应该被称为艺术。这在现象上有一个明确的观点。她最重要的代表今天正在集中注意力。我们能从一种哲学中找到答案吗？这种哲学使用现象的方法来回答关于艺术本质的问题，关于什么是艺术及其本质的问题？Autor tvrdi da je to jošuvijek moguće，ali sada sa sviješu orazličitim estetkim iskustvima i novoj povijesnoj i društvenoj situaciji。
{"title":"Što još može fenomenologija?","authors":"Predrag Finci","doi":"10.21464/fi41301","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41301","url":null,"abstract":"Naše vrijeme je vrijeme u kojem je završeno s »velikim narativom«, vrijeme u kojem nema pouzdanih kriterija, pa se ne zna točno što sve može i treba biti nazvano umjetnošću. Fenomenologija je o tome imala jasna stajališta. Njeni najvažniji predstavnici i danas zaokupljaju pažnju. Može li nam iz filozofija koje koriste fenomenološku metodu doći\u0000odgovor na pitanja o prirodi umjetnosti, na pitanja što je umjetnost i njena bit? Autor tvrdi da je to još uvijek moguće, ali sada sa sviješću o\u0000različitim estetskim iskustvima i novoj povijesnoj i društvenoj situaciji.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68280965","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku se uspostavlja korelacija između nihilizma i povijesti iz postavke o kraju metafizike u doba tehnosfere. Pokazujući genealogiju postmodernoga obrata u suvremenom filozofijskome mišljenju, autor se kritički razračunava s Vattimovom tezom da je Heideggerov pojam prebolijevanja metafizike (Verwindung) ključ za razumijevanje postmoderne. Unatoč neposredne blizine s Nietzscheom i Heideggerom, ipak je neporecivo da se glavni pojam mora izvesti iz mišljenja kasnoga Wittgensteina, kao što je to učinio Lyotard u analizi »postmodernoga stanja«. Posrijedi je pojam »jezičnih igara« koji uvodi u promišljanje odnos između pragmatike znanja, performativnosti jezika i horizonta događaja. Na taj se način pokazuje da postmoderna nije nikakva vremenski određena »nova« epoha, već reaktualiziranje stanja kojeg određuje vladavina tehnoznanosti, kibernetike i pluralnih obrazaca kulture u postindustrijskome društvu. Autor na osnovi vlastitih prethodnih analiza ovog problema sabranih u knjigama Postmoderna igra svijeta, Politika identiteta, Posthumano stanje i Tehnosfera I–V, smatra da jedino ekstenzivna analiza i tumačenje Lyotardovih postavki omogućuje dolazak na pravi filozofijski put spram odgovora na pitanje o biti nihilizma u suočenju s biti tehnosfere kao računanja, planiranja i konstrukcije neljudskoga. Ono što je preostalo od postmoderne u suvremenosti niti je »pričanje priča« o stilskim tendencijama moderne i neomoderne, avangarde i neoavangarde, niti, pak, sukob univerzalnosti i partikularnosti društva i kulture. Preostalo je jedino ono što ima karakter neotklonjive »sudbine« ovog nihilizma tehnosfere: od postmodernoga stanja do posthumanoga stanja mišljenje se nalazi pred izazovom događaja koji nadilazi sve viđeno u povijesti zapadnjačke metafizike. Kada slika prethodi jeziku, a pisanje govoru, nalazimo se u zatvorenome krugu obrata i preokreta metafizike. Vrijeme je za izlazak iz ovog »začaranoga kruga« u kojem živo postaje ne-živo, bitak informacijom, društvo sustavom objekata, a ljudsko-odveć-ljudsko neljudskim kao takvim.
这篇文章建立了虚无主义与技术时代最终形而上学背景的历史之间的相关性。通过对后现代哲学谱系的展示，作者对瓦蒂姆的理论提出了批评，即海德格尔的形而上学改进思想（Verwindung）是理解后现代的关键。尽管尼采和海德格尔采用了直接的方法，但不太可能像利奥塔在后现代分析中所做的那样，主要思想必须源自后期维特根斯坦的观点。“语言游戏”的概念是有害的，这导致人们思考知识、语言表现和事件视界之间的关系。这就是后现代时代不是一个新时代，而是后工业社会的技术状态、控制论和多元文化模式被重新安排的原因。作者在之前对《后现代世界运动会》、《身份政策》、《后人道主义地位》和《技术I–V》等书中收集的问题进行分析的基础上，认为对利奥塔规则的唯一提取性分析和解释，允许在面对计算、，人类的规划和建设。Onošto je preostalo od postmodern u suvremenosti niti je»pričanje priča«o stilskim tendencijama modern i neomortene，avangardei neovangarde，niti，pak，sukob univerzalnosti partikularnosti društva i kulture。唯一剩下的是，这种虚无主义的命运是：从后现代状态到后人道主义状态的舆论面临着超越西方形而上学历史的事件的挑战。当图像转化为语言和写作时，我们发现自己处于一个封闭的对话和形而上学的圈子里。是时候走出这个“魔法圈”了，在这个圈子里，生活变得不可避免，信息之战，设施系统的社会，以及人类赖以生存的人类。
{"title":"Nihilizam i povijest","authors":"Žarko Paić","doi":"10.21464/fi41302","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41302","url":null,"abstract":"U članku se uspostavlja korelacija između nihilizma i povijesti iz postavke o kraju metafizike u doba tehnosfere. Pokazujući genealogiju postmodernoga obrata u suvremenom filozofijskome mišljenju, autor se kritički razračunava s Vattimovom tezom da je Heideggerov pojam prebolijevanja metafizike (Verwindung) ključ za razumijevanje postmoderne. Unatoč neposredne blizine s Nietzscheom i Heideggerom, ipak\u0000je neporecivo da se glavni pojam mora izvesti iz mišljenja kasnoga Wittgensteina, kao što je to učinio Lyotard u analizi »postmodernoga stanja«. Posrijedi je pojam »jezičnih igara« koji uvodi u promišljanje odnos između pragmatike znanja, performativnosti jezika i horizonta događaja. Na taj se način pokazuje da postmoderna nije nikakva vremenski\u0000određena »nova« epoha, već reaktualiziranje stanja kojeg određuje vladavina tehnoznanosti, kibernetike i pluralnih obrazaca kulture u postindustrijskome društvu. Autor na osnovi vlastitih prethodnih analiza\u0000ovog problema sabranih u knjigama Postmoderna igra svijeta, Politika identiteta, Posthumano stanje i Tehnosfera I–V, smatra da jedino ekstenzivna analiza i tumačenje Lyotardovih postavki omogućuje dolazak na pravi filozofijski put spram odgovora na pitanje o biti nihilizma u suočenju s biti tehnosfere kao računanja, planiranja i konstrukcije neljudskoga. Ono što je preostalo od postmoderne u suvremenosti niti je »pričanje priča« o stilskim tendencijama moderne i neomoderne, avangarde\u0000i neoavangarde, niti, pak, sukob univerzalnosti i partikularnosti društva i kulture. Preostalo je jedino ono što ima karakter neotklonjive\u0000»sudbine« ovog nihilizma tehnosfere: od postmodernoga stanja do posthumanoga stanja mišljenje se nalazi pred izazovom događaja koji nadilazi sve viđeno u povijesti zapadnjačke metafizike. Kada slika prethodi jeziku, a pisanje govoru, nalazimo se u zatvorenome krugu obrata i preokreta metafizike. Vrijeme je za izlazak iz ovog »začaranoga\u0000kruga« u kojem živo postaje ne-živo, bitak informacijom, društvo sustavom objekata, a ljudsko-odveć-ljudsko neljudskim kao takvim.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68280974","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pojam ritma u opusu Stephanea Mallarméa zauzima specifičnu poziciju na kojoj se prelamaju gotovo sve najizazovnije pjesnikove ideje. Slijedeći nit koju nam taj pojam pruža, u prvom se koraku utvrđuju paralele između Mallarméovih estetskih postulata i Husserlove fenomenologije. U drugom koraku, paralela Husserl – Mallarmé služi kao matrica za razumijevanje nekih temeljnih paradoksa Derridaove dekonstrukcije. Pokazat će se kako je i Derrida bio u potrazi za određenim, osebujnim ritmom. U trećem koraku bit će pokazano kako je od Mallarméa, preko Derridaove razrade, ritam (ritam pojavnosti i ritam stiha, ritam riječi i ritam bjeline) postao jednom od diskretnih, ali najradikalnijih teorijskih premisa nekih od najvažnijih filozofa postmoderne: Agambena, Kristeve, Rancièrea, Nancyja.
{"title":"Mallarméov ritam: između fenomena i différance","authors":"Adrian Pelc","doi":"10.21464/fi41304","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41304","url":null,"abstract":"Pojam ritma u opusu Stephanea Mallarméa zauzima specifičnu poziciju na kojoj se prelamaju gotovo sve najizazovnije pjesnikove ideje. Slijedeći nit koju nam taj pojam pruža, u prvom se koraku utvrđuju paralele između\u0000Mallarméovih estetskih postulata i Husserlove fenomenologije. U drugom koraku, paralela Husserl – Mallarmé služi kao matrica za razumijevanje nekih temeljnih paradoksa Derridaove dekonstrukcije. Pokazat će se kako je i Derrida bio u potrazi za određenim, osebujnim ritmom. U trećem koraku bit će pokazano kako je od Mallarméa, preko Derridaove razrade, ritam (ritam pojavnosti i ritam stiha, ritam riječi i ritam bjeline) postao jednom od diskretnih, ali najradikalnijih teorijskih premisa nekih od najvažnijih filozofa postmoderne: Agambena, Kristeve, Rancièrea, Nancyja.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281026","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se nastoje osvijetliti osnovne postavke Filozofskih istraživanja Ludwiga Wittgensteina, zasnovanih na načelu »jezične igre«, kroz prizmu intertekstualnosti u okviru koje djelo vodi aktivan dijalog s drugim tekstovima, po predmetu istraživanja iz područja srodnih filozofiji jezika. Wittgensteinova teorija u kojoj se problematizira pitanje biti jezika, filozofije i značenja, prepliće se s najznačajnijim lingvističkim pravcima i teorijama – pogotovo kada se razmatra problem određenog pogleda na svijet, usporedba jezika i šahovske igre, kao i promišljanje o unutrašnjem jeziku, vezi između jezika i mišljenja te dubinskim i površinskim strukturama. Na taj način Wittgenstein se dovodi u vezu s Humboldtom, zatim s utemeljiteljem opće lingvistike de Saussureom, Vigotskim i njegovim djelom Mišljenje i govor, te Chomskyjevom generativno-transformacijskom teorijom predstavljenom u Sintaktičkim strukturama. Kako je Wittgensteinova filozofija, kao specifična paradigma, imala odjeka i u književnosti nama će, kao svojevrstan jezični ogled i ilustracija ove filozofske igre poslužiti djelo Školice Julia Cortázara, predstavnika postmodernističkog romana.
{"title":"Filozofska istraživanja Ludwiga Wittgensteina kroz prizmu intertekstualnosti","authors":"Nataša Jovović","doi":"10.21464/fi41307","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41307","url":null,"abstract":"U radu se nastoje osvijetliti osnovne postavke Filozofskih istraživanja Ludwiga Wittgensteina, zasnovanih na načelu »jezične igre«, kroz prizmu intertekstualnosti u okviru koje djelo vodi aktivan dijalog s drugim tekstovima, po predmetu istraživanja iz područja srodnih filozofiji jezika. Wittgensteinova teorija u kojoj se problematizira pitanje biti jezika, filozofije i značenja, prepliće se s najznačajnijim lingvističkim pravcima i teorijama – pogotovo kada se razmatra problem određenog pogleda na svijet, usporedba jezika i šahovske igre, kao i promišljanje o unutrašnjem jeziku, vezi između jezika i mišljenja te dubinskim i površinskim strukturama. Na taj način Wittgenstein se dovodi\u0000u vezu s Humboldtom, zatim s utemeljiteljem opće lingvistike de Saussureom, Vigotskim i njegovim djelom Mišljenje i govor, te Chomskyjevom generativno-transformacijskom teorijom predstavljenom u Sintaktičkim strukturama. Kako je Wittgensteinova filozofija, kao specifična paradigma, imala odjeka i u književnosti nama će, kao svojevrstan jezični ogled i ilustracija ove filozofske igre poslužiti djelo Školice Julia Cortázara, predstavnika postmodernističkog romana.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48619586","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se bavi temeljnim karakteristikama dogmatskog mišljenja, posebno imajući u vidu odnos prema stvaralačkoj biti čovjeka. Problematizirajući razvoj čovjeka i njegove (samo) percepcije u uvjetima poželjne jednoznačnosti i limitirane slobode, rad ukazuje na neophodnost stalnog prevladavanja danih mogućnosti, te istaknuti značaj slobodarskih, antidogmatskih praksi u cilju ozbiljenja humanističke filozofije. Referirajući na temeljne pretpostavke filozofije Danka Grlića, rad ispituje konsekvence političke instrumentizacije Marxa, upozorava na jednodimenzionalnost dogmatskog mišljenja i naglašava antidogmatsku prirodu izvornog marksizma.
作品涉及教条观点的基本特征，特别是人的创造性存在之间的关系。问题是，伊拉兹沃吉奇奥夫耶卡（samo）percepcije u uvjetima poželjne jednoznačnosti i limitirane slobode，rad ukazje na neophodnost stalnog prevladavanja danih mogućnosti，te istaknuti značaj slobodarskih，antidogmatskih praksi u cilju ozbiljenja humanističke filozofije。该作品参照了丹卡·格里奇哲学的基本假设，考察了马克思政治工具的一致性，警告了教条观点的单一性，并强调了原始马克思主义的反神学性质。
{"title":"Dogma i stvaralaštvo: prilog vrednovanju Grlićeve kritike dogmatizma","authors":"Slađana Kavarić Mandić","doi":"10.21464/fi41308","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41308","url":null,"abstract":"Rad se bavi temeljnim karakteristikama dogmatskog mišljenja, posebno imajući u vidu odnos prema stvaralačkoj biti čovjeka. Problematizirajući\u0000razvoj čovjeka i njegove (samo) percepcije u uvjetima poželjne jednoznačnosti i limitirane slobode, rad ukazuje na neophodnost stalnog prevladavanja danih mogućnosti, te istaknuti značaj slobodarskih, antidogmatskih praksi u cilju ozbiljenja humanističke filozofije. Referirajući na temeljne pretpostavke filozofije Danka Grlića, rad ispituje konsekvence političke instrumentizacije Marxa, upozorava na jednodimenzionalnost dogmatskog mišljenja i naglašava antidogmatsku prirodu izvornog marksizma.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49571408","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad razmatra filozofijski odnos forme (ideje) i oblika (figure) preko smisla konceptualističke umjetnosti koju u svojoj estetičkoj teoriji naglašava Arthur Coleman Danto. Iako je već moderna umjetnost na početku 20. stoljeća nagovijestila raskid forme i oblika, u punom je smislu raskid zaživio u postmoderni. Pokazat će se da su konceptualni umjetnici shvatili kako je moguće zadržati oblik neke stvari, a da joj se izmijeni sama forma, odnosno ideja koja je izmješta iz prethodno određene funkcije. Za konceptualnu, postmodernu umjetnost tako će biti odlučno zadržavanje oblika uz promjenu forme po kojoj takvo umjetničko djelo i nastaje, mijenjajući karakter stvari koja dotad nije bila umjetničko djelo. Time se stvara jedinstven estetički predmet koji, prema Hartmannovoj estetičkoj teoriji, ne počiva na samom umjetničkom djelu, nego na njegovoj percepciji. Danto je takav put oprimjerio Duchampovom Fontanom i Warholovom kutijom Brillo koje svjedoče promjeni forme, uz zadržavanje oblika, čime se postmoderna estetika u bitnome uspostavlja kao konceptualnost.
这部作品从概念艺术的角度考虑了人物的形式和形状之间的哲学关系，Arthur Coleman Danto在他的美学理论中指出了这一点。尽管现代艺术已经进入20世纪初。这十年突出了形式和形状的破坏，这意味着这种破坏生活在后现代生活中。Pokazatće da su konceptualni umjetnicishvatili kako je moguće zadržati oblik neke stvari，一个形式上的人，一个思想上的人。对于概念性的后现代艺术来说，通过改变这种艺术的作品和作品的形式来维持这种形式，改变尚未成为艺术行为的事物的特征，将是决定性的。这创造了一个独特的美学对象，根据哈特曼的美学理论，这个对象并不取决于艺术本身，而是取决于它的感知。这一次，他为杜尚配备了方丹和沃霍尔的一盒形状，证明了形状的变化，并保持了对概念性至关重要的后现代美学。
{"title":"Postmoderno napuštanje hilemorfizma u konceptualističkoj estetici Arthura Colemana Dantoa","authors":"Goran Sunajko","doi":"10.21464/fi41306","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41306","url":null,"abstract":"Rad razmatra filozofijski odnos forme (ideje) i oblika (figure) preko smisla konceptualističke umjetnosti koju u svojoj estetičkoj teoriji naglašava Arthur Coleman Danto. Iako je već moderna umjetnost na početku\u000020. stoljeća nagovijestila raskid forme i oblika, u punom je smislu raskid zaživio u postmoderni. Pokazat će se da su konceptualni umjetnici\u0000shvatili kako je moguće zadržati oblik neke stvari, a da joj se izmijeni sama forma, odnosno ideja koja je izmješta iz prethodno određene funkcije. Za konceptualnu, postmodernu umjetnost tako će biti odlučno zadržavanje oblika uz promjenu forme po kojoj takvo umjetničko djelo i nastaje, mijenjajući karakter stvari koja dotad nije bila umjetničko djelo. Time se stvara jedinstven estetički predmet koji, prema Hartmannovoj estetičkoj teoriji, ne počiva na samom umjetničkom djelu, nego na njegovoj percepciji. Danto je takav put oprimjerio Duchampovom Fontanom i Warholovom kutijom Brillo koje svjedoče promjeni forme, uz zadržavanje oblika, čime se postmoderna estetika u bitnome uspostavlja kao konceptualnost.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281048","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se razmatra odnos spolnog i jezičnog te njihov međusobni utjecaj unutar područja političke filozofije, lingvistike i teorije teksta, u pojedinim djelima Adriane Cavarero. Najprije se polazi od spoznaja poststrukturalističke teorije teksta, psihoanalitičkog feminizma i psiholingvistike, koje se potom proširuju rezultatima iz područja političke filozofije, s posebnim naglaskom na antičke tekstove. Analizom odabranih ulomaka Cavarerina opusa otvorit će se pitanje odnosa rodnog, spolnog i tekstualnog. Na temelju kritičkog čitanja Cavarerinih djela, teorijske literature i rezultata analize polaznih i ciljnih tekstova, donijet će se zaključak o utjecaju spolnosti na jezik i kulturu, odnosno o utjecaju jezika i kulturnih simbola na društvene i rodne uloge.
这部作品在Adriane Cavarero的某些部分探讨了性别和语言之间的关系，以及它们在政治哲学、语言学和文本理论领域的相互影响。首先，文本的后结构理论、心理分析女性主义和心理语言学，然后扩展到政治哲学的结果，特别是古代文本。对Cavarerin放松作用的分析将揭示出生、性和文本之间的关系问题。Na-telju kritičkogčitanja Cavarerinih djela，我的文学作品分析了polaznih和ciljnih tekstova，donijetće se zaključak o utjecaju spolnosti Na jezik i kulturu，odnosnoo utjeca ju jezika i kulturnih simbola Na društvene i rodne uloge。
{"title":"Spolno i jezično u opusu Adriane Cavarero: onkraj jednakosti i različitosti","authors":"Astrid Kovačević","doi":"10.21464/fi41309","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41309","url":null,"abstract":"U radu se razmatra odnos spolnog i jezičnog te njihov međusobni utjecaj unutar područja političke filozofije, lingvistike i teorije teksta, u pojedinim djelima Adriane Cavarero. Najprije se polazi od spoznaja poststrukturalističke teorije teksta, psihoanalitičkog feminizma i psiholingvistike, koje se potom proširuju rezultatima iz područja političke filozofije, s posebnim naglaskom na antičke tekstove. Analizom\u0000odabranih ulomaka Cavarerina opusa otvorit će se pitanje odnosa rodnog,\u0000spolnog i tekstualnog. Na temelju kritičkog čitanja Cavarerinih djela, teorijske literature i rezultata analize polaznih i ciljnih tekstova, donijet će se zaključak o utjecaju spolnosti na jezik i kulturu, odnosno\u0000o utjecaju jezika i kulturnih simbola na društvene i rodne uloge.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281466","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad istražuje model društvenosti, interakcije i participacije kao političke elemente postmoderne umjetnosti. Postmoderno stanje nastupa nakon propasti glavne ideje modernizma, što se temelji na vjeri u napredak i emancipaciju čovječanstva odnosno nakon kraha velikih spekulativnih pripovijesti poput idealizma, scijentizma, marksizma ili utopije o promjeni svijeta pomoću umjetnosti. Otuda se kao opće mjesto nadaje teza da umjetnost nema više onu ulogu kakva joj se pripisivala od XIX. stoljeća nadalje, kao što je politička borba, kritika društva ili socijalni angažman, odnosno da više nema funkciju kritike, onoga što upozorava i što se avangardno suprotstavlja svemu postojećem. Nasuprot takvom stavu, rad nastoji podastrijeti kritički i politički potencijal postmoderne umjetnosti, pri čemu se usmjerava na umjetničku praksu nakon 1990-ih te njezino isticanje relacija, susreta i interakcije s publikom. Riječ je o aproprijaciji avangardnih strategija, ali s povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom.
作品探讨了作为后现代艺术政治元素的社会、互动和参与模式。后现代状态是在基于对进步和人类解放的信念的现代主义主要思想被摧毁之后，以及在通过艺术变革摧毁了理想主义、科学、神枪手或世界乌托邦等主要思辨故事之后出现的。从这个角度来看，作为一种普遍的观点，人们希望艺术不会像19世纪那样扮演同样的角色。再过一个世纪，比如政治斗争、对社会的批评或社会参与，在当今世界的一切面前，不再有批评的功能，不再有警告的功能，也不再有前卫的功能。与这一立场相反，该作品试图破坏后现代艺术的批判和政治潜力，重点关注1990年后的艺术实践及其对与公众的关系、会议和互动的排斥。Riječje o apriprijaciji avangardnih strategija，alis povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom。
{"title":"Strategije gledanja","authors":"Katarina Rukavina","doi":"10.21464/fi41305","DOIUrl":"https://doi.org/10.21464/fi41305","url":null,"abstract":"Rad istražuje model društvenosti, interakcije i participacije kao političke elemente postmoderne umjetnosti. Postmoderno stanje nastupa nakon propasti glavne ideje modernizma, što se temelji na vjeri u napredak i emancipaciju čovječanstva odnosno nakon kraha velikih spekulativnih pripovijesti poput idealizma, scijentizma, marksizma ili utopije o promjeni svijeta pomoću umjetnosti. Otuda se kao opće mjesto nadaje teza da umjetnost nema više onu ulogu kakva joj se pripisivala od\u0000XIX. stoljeća nadalje, kao što je politička borba, kritika društva ili socijalni angažman, odnosno da više nema funkciju kritike, onoga što upozorava i što se avangardno suprotstavlja svemu postojećem. Nasuprot takvom stavu, rad nastoji podastrijeti kritički i politički potencijal postmoderne umjetnosti, pri čemu se usmjerava na umjetničku praksu nakon\u00001990-ih te njezino isticanje relacija, susreta i interakcije s publikom. Riječ je o aproprijaciji avangardnih strategija, ali s povijesnim odmakom i drukčijim kontekstom.","PeriodicalId":41987,"journal":{"name":"Filozofska Istrazivanja","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-10-29","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68281035","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":4,"RegionCategory":"哲学","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：