Sanja Tišma, Danijel Baturina, M. Janković, D. Demonja
Društveno poduzetništvo kao nov način poslovanja područje je spajanja poduzetničkih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti povezanih s društvenom odgovornosti i načelima održivog razvoja. Braniteljske zadruge i zadruge ratnih veterana globalno su prepoznati modeli razvoja društvenog poduzetništva. Usprkos dugoj tradiciji zadrugarstva u Republici Hrvatskoj (RH), ono još uvijek nije široko korišteni poslovni model. Cilj je istraživanja predstavljenoga u ovome radu da se analizom stanja i praksi ukaže na potencijal koji braniteljske udruge i zadruge imaju kao značajan oblik društvenog poduzetništva u hrvatskom kontekstu u perspektivi društvenih poduzeća za radnu integraciju. S obzirom da ova tema u hrvatskoj znanosti do sada nije bila primjereno istraživana, provedeno recentno istraživanje pokazuje kako bi braniteljske socijalno-radne zadruge mogle doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u RH, ostvarenju održivog i društveno odgovornog poslovanja te socijalnoj i radnoj integraciji ranjivih skupina.
{"title":"Veterans’ Social Working Cooperatives as a Model of Social Entrepreneurship in the Republic of Croatia","authors":"Sanja Tišma, Danijel Baturina, M. Janković, D. Demonja","doi":"10.31192/np.21.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.4","url":null,"abstract":"Društveno poduzetništvo kao nov način poslovanja područje je spajanja poduzetničkih praksi iz poslovnog svijeta i vrijednosti povezanih s društvenom odgovornosti i načelima održivog razvoja. Braniteljske zadruge i zadruge ratnih veterana globalno su prepoznati modeli razvoja društvenog poduzetništva. Usprkos dugoj tradiciji zadrugarstva u Republici Hrvatskoj (RH), ono još uvijek nije široko korišteni poslovni model. Cilj je istraživanja predstavljenoga u ovome radu da se analizom stanja i praksi ukaže na potencijal koji braniteljske udruge i zadruge imaju kao značajan oblik društvenog poduzetništva u hrvatskom kontekstu u perspektivi društvenih poduzeća za radnu integraciju. S obzirom da ova tema u hrvatskoj znanosti do sada nije bila primjereno istraživana, provedeno recentno istraživanje pokazuje kako bi braniteljske socijalno-radne zadruge mogle doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u RH, ostvarenju održivog i društveno odgovornog poslovanja te socijalnoj i radnoj integraciji ranjivih skupina.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46321773","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Scientific studies in criminology mainly neglect the criminality of women, especially the perspective of women prisoners. The aim of qualitative research was to examine the experience of imprisonment and institutional treatment for female prisoners. Data were collected using a semi-structured interview with 10 female prisoners in female penitentiary in Croatia. Research questions focused on the experience of stay in prison, treatment, perceived changes, suggestions for treatment improvement. Data were processed with inductive thematic analysis. Five topics have been separated: Expectations before coming to penitentiary, Experience of stay in penitentiary, Experience of treatment, Perception of personal changes, and Suggestions to improve the institutional treatment. It is necessary to continuously evaluate the treatment programs implemented in correctional institutions to determine their effectiveness, therefore the perspective of female prisoners can be an important criterion for the the creation of measures and policies pursued by the state regarding correctional institutions.
{"title":"Experience of Imprisonment from the Perspective of Female Offenders in the Republic of Croatia","authors":"M. Majdak, Anita Jandrić Nišević, Andrea Duvnjak","doi":"10.31192/np.21.2.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.9","url":null,"abstract":"Scientific studies in criminology mainly neglect the criminality of women, especially the perspective of women prisoners. The aim of qualitative research was to examine the experience of imprisonment and institutional treatment for female prisoners. Data were collected using a semi-structured interview with 10 female prisoners in female penitentiary in Croatia. Research questions focused on the experience of stay in prison, treatment, perceived changes, suggestions for treatment improvement. Data were processed with inductive thematic analysis. Five topics have been separated: Expectations before coming to penitentiary, Experience of stay in penitentiary, Experience of treatment, Perception of personal changes, and Suggestions to improve the institutional treatment. It is necessary to continuously evaluate the treatment programs implemented in correctional institutions to determine their effectiveness, therefore the perspective of female prisoners can be an important criterion for the the creation of measures and policies pursued by the state regarding correctional institutions.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41810760","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad se bavi istraživanjem mirotvornih aspekata europske političke integracije i deficitima europskoga mirotvorstva, kao i pokušajima objašnjenja prirode europske političke integracije kakve pruža politička teorija. Rad se oslanja na istraživanja Johna McCormicka, Zakija Laïdija, Sabine Saurugger, Renauda Dehoussea, Hansa Vorländera, Gilberta Merlioa i drugih, a koja se bave teorijom europske integracije, mirotvornim aspektima europske integracije, prednostima i nedostacima političkog sustava Europske unije, te snagama i slabostima europske demokracije. Na temelju McCormickove analize pojedinačno se istražuju aspekti mirotvornoga kapaciteta djelovanja Europske unije, kojima se priključuje kritika specifične »normativne sile« Europske unije, kakvom je opisuje Laïdi. Rad zaključuje da u uvjetima globalnih kriza, naročito u oblicima ratnih sukoba, djelovanje Europske unije u području mirotvorstva pokazuje značajne manjkavosti, koje se temelje na unutarnjim predispozicijama ovoga specifičnog političkog sustava.
{"title":"European Political Integration and Promotion of Peace","authors":"Hrvoje Špehar","doi":"10.31192/np.21.2.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.12","url":null,"abstract":"Rad se bavi istraživanjem mirotvornih aspekata europske političke integracije i deficitima europskoga mirotvorstva, kao i pokušajima objašnjenja prirode europske političke integracije kakve pruža politička teorija. Rad se oslanja na istraživanja Johna McCormicka, Zakija Laïdija, Sabine Saurugger, Renauda Dehoussea, Hansa Vorländera, Gilberta Merlioa i drugih, a koja se bave teorijom europske integracije, mirotvornim aspektima europske integracije, prednostima i nedostacima političkog sustava Europske unije, te snagama i slabostima europske demokracije. Na temelju McCormickove analize pojedinačno se istražuju aspekti mirotvornoga kapaciteta djelovanja Europske unije, kojima se priključuje kritika specifične »normativne sile« Europske unije, kakvom je opisuje Laïdi. Rad zaključuje da u uvjetima globalnih kriza, naročito u oblicima ratnih sukoba, djelovanje Europske unije u području mirotvorstva pokazuje značajne manjkavosti, koje se temelje na unutarnjim predispozicijama ovoga specifičnog političkog sustava.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42113685","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Najopsežniji zbornik svetačkih legendi dopreporodne hrvatske književnosti – Cvet sveteh ali živlenje i čini svecev (u 4 knjige, tiskane 1752., 1756., 1760. i 1761. godine) – kajkavskoga hagiografskog pisca, pavlina Hilariona Gašparotija (1714.-1762.) sadrži i životopis svetoga Jeronima. Tekst Žitek svetog Hijeronima (Cvet sveteh, knj. III.) nalazi se na dan 30. rujna te sadrži opširno razvedenu hagiografiju u kojoj je detaljno opisan Jeronimov život, rad na prevođenju Svetoga pisma, brojna svečeva čudesa učinjena za života i poslije smrti. Premda se Gašparoti u sastavljaju zbornika Cvet sveteh služio brojnim i raznovrsnim izvorima i teško je pronaći moguće direktne predloške njegova hagiografskog djela, usporedna analiza pokazala je da postoje tekstualne podudarnosti Jeronimova Žiteka i Jeronimovih životopisa u Zlatnoj legendi (13. st.), kao i u Canisiusovu latinskom prijevodnom djelu Flos Sanctorum sive Vitae Sanctorum in modum concionum scriptae Petro Ribadineira, soc. Jesu (Colonia, 1700.). Od domaćih izvora, uočene su sličnosti Žiteka s Jeronimovom biografijom u Cvitu svetih Franje Glavinića. Gašparotijev Žitek svetog Hijeronima pokazuje se kao važna karika duge i bogate književne tradicije hrvatskih legendi o svetom Jeronimu.
出生前克罗地亚文学中最复杂的世界传说集——神圣但有生命和制作蜡烛的花朵（4本书，1752年、1756年、1760年印刷）。1761这一年）-高加索圣徒传记作家Hilarion Gašparoti的宫殿（1714-1762）也包含了对神圣的Jeronim的描述。神圣等级的生命（神圣之花，第三条）在第30天。九月包含了一本广泛的离婚圣徒传记，其中详细描述了杰罗姆的生活，翻译圣书的工作，为生和死后创造奇迹的蜡烛数量。虽然加什帕罗蒂在圣地的构成中有着众多而多样的来源，很难为他的圣徒传记作品找到可能的直接建议，但比较分析表明，杰罗姆的《日特克》和杰罗姆在《黄金传说》中的人生观在文本上有相似之处（13）。圣），以及卡尼修斯的拉丁语翻译《弗洛斯圣训》（Flos Sanctorum sive Vito Sanctorus），其模式为concionum scriptae Petro Ribadineir，soc.Jesus（Colonia，1700）。加什帕罗蒂的神圣等级生活是克罗地亚关于杰罗姆世界传说悠久而丰富的文学传统的重要标志。
{"title":"Gašparoti’s Žitek svetog Hijeronima (Life of St. Jerome)","authors":"Vesna Badurina Stipčević","doi":"10.31192/np.21.2.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.7","url":null,"abstract":"Najopsežniji zbornik svetačkih legendi dopreporodne hrvatske književnosti – Cvet sveteh ali živlenje i čini svecev (u 4 knjige, tiskane 1752., 1756., 1760. i 1761. godine) – kajkavskoga hagiografskog pisca, pavlina Hilariona Gašparotija (1714.-1762.) sadrži i životopis svetoga Jeronima. Tekst Žitek svetog Hijeronima (Cvet sveteh, knj. III.) nalazi se na dan 30. rujna te sadrži opširno razvedenu hagiografiju u kojoj je detaljno opisan Jeronimov život, rad na prevođenju Svetoga pisma, brojna svečeva čudesa učinjena za života i poslije smrti. Premda se Gašparoti u sastavljaju zbornika Cvet sveteh služio brojnim i raznovrsnim izvorima i teško je pronaći moguće direktne predloške njegova hagiografskog djela, usporedna analiza pokazala je da postoje tekstualne podudarnosti Jeronimova Žiteka i Jeronimovih životopisa u Zlatnoj legendi (13. st.), kao i u Canisiusovu latinskom prijevodnom djelu Flos Sanctorum sive Vitae Sanctorum in modum concionum scriptae Petro Ribadineira, soc. Jesu (Colonia, 1700.). Od domaćih izvora, uočene su sličnosti Žiteka s Jeronimovom biografijom u Cvitu svetih Franje Glavinića. Gašparotijev Žitek svetog Hijeronima pokazuje se kao važna karika duge i bogate književne tradicije hrvatskih legendi o svetom Jeronimu.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48059038","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Naturaliziranje fenomenologije projekt je integriranja filozofskih analiza svjesnih doživljaja u eksplanatorni okvir prirodnih znanosti. O mogućnosti provedbe takvog projekta istaknuti pripadnici fenomenološkog pokreta imali su podijeljene stavove. Martin Heidegger strogo je odvajao bitno mišljenje koje pušta bića da se pokažu u svom načinu bitka od metodološki vođenog znanstvenog istraživanja, dok je Edmund Husserl po pitanju naturalizacije ostao ambivalentan, kritizirajući psihologizam te kasnije ukazujući na utemeljenost znanosti u svijetu života, no također postavljajući zahtjev stroge znanstvenosti, pridržavanja metodoloških koraka redukcija i suzdržavanja od metafizičkih predrasuda. Tek je u djelima Maurice Merleau-Pontyja naturaliziranje fenomenologije postalo prihvaćeno kao pozitivna mogućnost koja će unaprijediti i znanost i filozofiju, u povezivanju empirijskih istraživanja i transcendentalnih analiza. Suvremene struje formalizirane, eksperimentalne ili neurofenomenologije, koliko god se međusobno razlikovale, slijede u tom smislu Merleau-Pontyja, ukazujući na neizostavnost fenomenoloških deskripcija pri proučavanju složenih aspekata svjesnog uma. Plodonosnu suradnju fenomenološke filozofije i integrativne kognitivne znanosti uvjetuje nužnost multiperspektivnog i interdisciplinarnog pristupa ako nastojimo razumjeti i objasniti život svjestan svijeta implementiran u dinamički sustav interaktivnih procesa u mozgu, tijelu i okolini.
{"title":"O mogućnosti i načinima naturaliziranja fenomenologije","authors":"Nebojša Mudri","doi":"10.31192/np.21.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.2","url":null,"abstract":"Naturaliziranje fenomenologije projekt je integriranja filozofskih analiza svjesnih doživljaja u eksplanatorni okvir prirodnih znanosti. O mogućnosti provedbe takvog projekta istaknuti pripadnici fenomenološkog pokreta imali su podijeljene stavove. Martin Heidegger strogo je odvajao bitno mišljenje koje pušta bića da se pokažu u svom načinu bitka od metodološki vođenog znanstvenog istraživanja, dok je Edmund Husserl po pitanju naturalizacije ostao ambivalentan, kritizirajući psihologizam te kasnije ukazujući na utemeljenost znanosti u svijetu života, no također postavljajući zahtjev stroge znanstvenosti, pridržavanja metodoloških koraka redukcija i suzdržavanja od metafizičkih predrasuda. Tek je u djelima Maurice Merleau-Pontyja naturaliziranje fenomenologije postalo prihvaćeno kao pozitivna mogućnost koja će unaprijediti i znanost i filozofiju, u povezivanju empirijskih istraživanja i transcendentalnih analiza. Suvremene struje formalizirane, eksperimentalne ili neurofenomenologije, koliko god se međusobno razlikovale, slijede u tom smislu Merleau-Pontyja, ukazujući na neizostavnost fenomenoloških deskripcija pri proučavanju složenih aspekata svjesnog uma. Plodonosnu suradnju fenomenološke filozofije i integrativne kognitivne znanosti uvjetuje nužnost multiperspektivnog i interdisciplinarnog pristupa ako nastojimo razumjeti i objasniti život svjestan svijeta implementiran u dinamički sustav interaktivnih procesa u mozgu, tijelu i okolini.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48235622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U tekstu se razmatra način na koji se u hrvatskom javnom prostoru tijekom 19. stoljeća tematizirao status siromaha te osoba koje su bile proglašene umobolnima. Istraživanje se temelji na analizi tekstova iz najstarijih sačuvanih novina koje su objavljivale na hrvatskom jeziku te strukovnih glasila liječnika i učitelja koja su izlazila tijekom 19. stoljeća. Polazna pretpostavka je da tiskovine namijenjene širem krugu čitatelja i posvećene aktualnim događajima svoje sadržaje oblikuju prema postojećim trendovima u javnom prostoru. Autori novinskih članaka često ukazuju na predrasude i diskriminaciju spram marginaliziranih skupina, pritom nastojeći potaknuti emocionalnu reakciju čitatelja. Novinski napisi također ukazuju i na specifičan status pojedinih bolesti uma i tijela. Nadalje, urednici novina, jednako kao i liječnici i učitelji u svojim strukovnim glasilima, jasno uočavaju povezanost između života u neimaštini s tjelesnim i duhovnim propadanjem pučanstva. Velike nade polažu se u obrazovanje koje, prema tadašnjem razumijevanju, ima moć sprječavanja slaboumnosti.
{"title":"The Wretched and the Pitful","authors":"I. Zagorac","doi":"10.31192/np.21.2.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.5","url":null,"abstract":"U tekstu se razmatra način na koji se u hrvatskom javnom prostoru tijekom 19. stoljeća tematizirao status siromaha te osoba koje su bile proglašene umobolnima. Istraživanje se temelji na analizi tekstova iz najstarijih sačuvanih novina koje su objavljivale na hrvatskom jeziku te strukovnih glasila liječnika i učitelja koja su izlazila tijekom 19. stoljeća. Polazna pretpostavka je da tiskovine namijenjene širem krugu čitatelja i posvećene aktualnim događajima svoje sadržaje oblikuju prema postojećim trendovima u javnom prostoru. Autori novinskih članaka često ukazuju na predrasude i diskriminaciju spram marginaliziranih skupina, pritom nastojeći potaknuti emocionalnu reakciju čitatelja. Novinski napisi također ukazuju i na specifičan status pojedinih bolesti uma i tijela. Nadalje, urednici novina, jednako kao i liječnici i učitelji u svojim strukovnim glasilima, jasno uočavaju povezanost između života u neimaštini s tjelesnim i duhovnim propadanjem pučanstva. Velike nade polažu se u obrazovanje koje, prema tadašnjem razumijevanju, ima moć sprječavanja slaboumnosti.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41431130","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je ovog rada produbiti razumijevanje etičkih dilema i izazova u radu stručnjaka pomagačkih profesija u području nasilja nad starijim osobama. Nasilje prema ljudima u starijoj dobi je višedimenzionalan i složen medicinski, pravni i društveni problem. Najčešći su sukobi u pravu starijih osoba na autonomiju/samoodređenje i dužnosti stručnjaka da ih zaštiti. Nepostojanje jasnih i ujednačenih definicija, zakonskih propisa i smjernica za djelovanje otežava stručnjacima rad, izbor strategija i intervencija u nekoj situaciji. Osim navedenih etičkih izazova, pojavljuje se i izazov dužnosti prijavljivanja nasilja, pri čemu stručnjaci nemaju jasne upute ni zaštitu, zatim manjak edukacije za specifično područje nasilja nad starijim osobama te neostvarivosti djelovanja multidisciplinarnog pristupa. Nadalje, stručnjacima je izazov u radu i niska razina društvene osviještenosti za ovu problematiku te percepcija starijih osoba koje ne žele pomoć, odnosno nisu sklone prijavljivanju. Polazeći od teorijskog znanja, profesionalnog iskustva, vrijednosnih načela propisanih u profesionalnim etičkim kodeksima, poznavanja okvira za donošenje etičkih odluka te napose poznavanja individualnih obilježja i situacije u kojima se nasilje dogodilo ili se događa, stručnjacima bi u najvećem broju slučajeva trebalo biti moguće donijeti ispravnu, etički utemeljenu odluku.
{"title":"Ethical Aspects in the Field of Violence against the Elderly","authors":"Valentina Grgić, Silvia Rusac, Nino Žganec","doi":"10.31192/np.21.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.1","url":null,"abstract":"Cilj je ovog rada produbiti razumijevanje etičkih dilema i izazova u radu stručnjaka pomagačkih profesija u području nasilja nad starijim osobama. Nasilje prema ljudima u starijoj dobi je višedimenzionalan i složen medicinski, pravni i društveni problem. Najčešći su sukobi u pravu starijih osoba na autonomiju/samoodređenje i dužnosti stručnjaka da ih zaštiti. Nepostojanje jasnih i ujednačenih definicija, zakonskih propisa i smjernica za djelovanje otežava stručnjacima rad, izbor strategija i intervencija u nekoj situaciji. Osim navedenih etičkih izazova, pojavljuje se i izazov dužnosti prijavljivanja nasilja, pri čemu stručnjaci nemaju jasne upute ni zaštitu, zatim manjak edukacije za specifično područje nasilja nad starijim osobama te neostvarivosti djelovanja multidisciplinarnog pristupa. Nadalje, stručnjacima je izazov u radu i niska razina društvene osviještenosti za ovu problematiku te percepcija starijih osoba koje ne žele pomoć, odnosno nisu sklone prijavljivanju. Polazeći od teorijskog znanja, profesionalnog iskustva, vrijednosnih načela propisanih u profesionalnim etičkim kodeksima, poznavanja okvira za donošenje etičkih odluka te napose poznavanja individualnih obilježja i situacije u kojima se nasilje dogodilo ili se događa, stručnjacima bi u najvećem broju slučajeva trebalo biti moguće donijeti ispravnu, etički utemeljenu odluku.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42927754","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This paper analyzes the public speech on the issue of race by Zagreb Archbishop Alojzije Stepinac between 1941 and 1945 as a response to the ideology and practice of the regime of the Independent State of Croatia. On the basis of Stepinac publicly available speeches, epistles and sermons, it is shown that he repeatedly explicitly refuted Nazi racial theories and denounced the persecution of Jews and Roma as unethical. In this way, he also entered the political sphere, to which the leaders of the regime reacted publicly. Stepinac regularly shaped his speeches within the ethos of the Catholic Church and for this purpose used biblical images of the Tower of Babel and the Flood, connecting Christian morality with the condemnation of racist theories. He typically uses an antithesis, insisting that all people are equal regardless of race, and that all people stand against God and they are obliged to behave in accordance with his will. Stepinac explicitly and figuratively refutes the biological hierarchy of the human race, insisting that all people are born equal and have the same inalienable rights, thus directly opposing the racist policy and practice of the Independent State of Croatia, and the result of this is his opposition by excluding anyone from society, which extends the ethics of his Church to all people without distinction.
{"title":"Hierarchy and exclusion – Alojzije Stepinac’s public speeches against racism","authors":"Davor Trbušić, B. Beck","doi":"10.31192/np.21.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.1.5","url":null,"abstract":"This paper analyzes the public speech on the issue of race by Zagreb Archbishop Alojzije Stepinac between 1941 and 1945 as a response to the ideology and practice of the regime of the Independent State of Croatia. On the basis of Stepinac publicly available speeches, epistles and sermons, it is shown that he repeatedly explicitly refuted Nazi racial theories and denounced the persecution of Jews and Roma as unethical. In this way, he also entered the political sphere, to which the leaders of the regime reacted publicly. Stepinac regularly shaped his speeches within the ethos of the Catholic Church and for this purpose used biblical images of the Tower of Babel and the Flood, connecting Christian morality with the condemnation of racist theories. He typically uses an antithesis, insisting that all people are equal regardless of race, and that all people stand against God and they are obliged to behave in accordance with his will. Stepinac explicitly and figuratively refutes the biological hierarchy of the human race, insisting that all people are born equal and have the same inalienable rights, thus directly opposing the racist policy and practice of the Independent State of Croatia, and the result of this is his opposition by excluding anyone from society, which extends the ethics of his Church to all people without distinction.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-03-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49238842","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
In the paper, the authors offer preliminary insights about leadership and the reasons why looking at the Odysseus myth might not be a good idea. The focus of the paper is on the distinction between heroic behaviors and leadership behaviors and how misalignment between the two undermines the organizational mission (Nostoi). Quality of leadership is still today judged by focusing on the leader’s behavior rather than the success of the mission and the effect on their followers. This leads to various possibly wrong ends such as confusion about the importance of charisma, erosion of trust, and minimizing the importance of the overall mission compared to the personal goals of leaders.
{"title":"The Failures of Odysseus’ Heroic Leadership","authors":"R. Richards, Borna Jalšenjak","doi":"10.31192/np.21.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.1.7","url":null,"abstract":"In the paper, the authors offer preliminary insights about leadership and the reasons why looking at the Odysseus myth might not be a good idea. The focus of the paper is on the distinction between heroic behaviors and leadership behaviors and how misalignment between the two undermines the organizational mission (Nostoi). Quality of leadership is still today judged by focusing on the leader’s behavior rather than the success of the mission and the effect on their followers. This leads to various possibly wrong ends such as confusion about the importance of charisma, erosion of trust, and minimizing the importance of the overall mission compared to the personal goals of leaders.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-03-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44860947","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.
{"title":"Uloga izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom osnovnoškolskih ravnatelja","authors":"Marijana Dragoslavić, V. Bilić","doi":"10.31192/np.21.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.1.12","url":null,"abstract":"Rad ravnatelja škola uključuje raznovrsne poslove, a kao iznimno osjetljivo i zahtjevno područje može se izdvojiti suradnja s roditeljima učenika. U novije vrijeme na svom radnom mjestu ravnatelji su nerijetko izloženi različitim nedopustivim ponašanjima i nasilju roditelja, no o tome se malo zna i govori. Cilj je ovoga istraživanja ispitati ulogu izloženosti nasilju roditelja učenika u predviđanju zadovoljstva poslom ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 483 (M = 27,7 %; Ž = 72,3 %) ravnatelja iz svih regija Republike Hrvatske, time je obuhvaćeno 52,6 % pripadnika ciljane populacije. Za prikupljanje podataka korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skala izloženosti nasilju roditelja te Upitnik zadovoljstva poslom. Rezultati pokazuju da je riječ o raširenoj pojavi, a 80,75 % ravnatelja je tijekom svog ravnateljskog staža doživjelo barem jedan oblik nasilja od strane roditelja. Korelacijskom analizom utvrđeno je da ravnatelji koji češće doživljavaju nasilje roditelja imaju nižu razinu zadovoljstva poslom, a regresijska analiza pokazala je da je doživljeno nasilje statistički značajan prediktor zadovoljstva poslom. Jasna osuda svih oblika nasilja roditelja nad ravnateljima te primjena i poboljšavanje postojećih propisa zaključno se izdvajaju kao nužni uvjeti za smanjivanje te negativne pojave i omogućavanje kvalitetnog rada ravnatelja, a time i škola u cjelini.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-03-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46771512","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：