Domoljublje je pojam koji ne karakterizira terminološko već živopisno određenje. To znači da se u razmatranju pojma domoljublje ne valja zadovoljiti definicijom već načinima na koje ljudi percipiraju domoljublje u okvirima svakodnevnog života. U hrvatskom je društvu domoljublje česta tema u javnom prostoru i stoga ovaj rad analizira veze između povjerenja u različite skupine institucija i percepcije domoljublja. Razlog proučavanja odnosa opisane veze može se pronaći u teorijskom razmatranju domoljublja kao specifičnog za interakcijsku sferu, a koja je pod utjecajem strukturalnih silnica društva pa se i sama percepcija domoljublja reflektira kroz odnos pojedinaca prema pojedinim institucijama. Podaci su dobiveni pomoću metode anketnog istraživanja na neprobabilističkom uzorku, a sama analiza je napravljena faktorskom analizom i strukturalnim modeliranjem. Pomoću faktorske analize su dobivene dvije dimenzije za percepciju domoljublja, a koje su nazvane »pozitivna percepcija« i »negativna percepcija domoljublja«; te dvije dimenzije za povjerenje u institucije, a koje su na temelju vrsta institucija nazvane »institucije visokog povjerenja« i »institucije niskog povjerenja«. Zadnje dvije dimenzije su se u strukturalnom modeliranju promatrale kao egzogeni konstrukti, te se pokazalo da dimenzija »institucije visokog povjerenja« može poslužiti kao dobar prediktor za dimenziju »pozitivna percepcija« domoljublja (standardizirani koeficijent = 0,75), dok je za ostale promatrane odnose između dimenzija pronađena relativno slabija mogućnost predikcije (između -0,27 i -0,06). Također, pokazalo se da su prethodno opisani odnosi ostali konzistentni i nakon uvođenja u model kontrolnih varijabli spol, dob i obrazovanje.
{"title":"Structural-interactional Determinants of Patriotism in Croatian Society","authors":"Erik Brezovec, Josip Ježovita, Ivan Perkov","doi":"10.31192/np.21.3.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.3.7","url":null,"abstract":"Domoljublje je pojam koji ne karakterizira terminološko već živopisno određenje. To znači da se u razmatranju pojma domoljublje ne valja zadovoljiti definicijom već načinima na koje ljudi percipiraju domoljublje u okvirima svakodnevnog života. U hrvatskom je društvu domoljublje česta tema u javnom prostoru i stoga ovaj rad analizira veze između povjerenja u različite skupine institucija i percepcije domoljublja. Razlog proučavanja odnosa opisane veze može se pronaći u teorijskom razmatranju domoljublja kao specifičnog za interakcijsku sferu, a koja je pod utjecajem strukturalnih silnica društva pa se i sama percepcija domoljublja reflektira kroz odnos pojedinaca prema pojedinim institucijama. Podaci su dobiveni pomoću metode anketnog istraživanja na neprobabilističkom uzorku, a sama analiza je napravljena faktorskom analizom i strukturalnim modeliranjem. Pomoću faktorske analize su dobivene dvije dimenzije za percepciju domoljublja, a koje su nazvane »pozitivna percepcija« i »negativna percepcija domoljublja«; te dvije dimenzije za povjerenje u institucije, a koje su na temelju vrsta institucija nazvane »institucije visokog povjerenja« i »institucije niskog povjerenja«. Zadnje dvije dimenzije su se u strukturalnom modeliranju promatrale kao egzogeni konstrukti, te se pokazalo da dimenzija »institucije visokog povjerenja« može poslužiti kao dobar prediktor za dimenziju »pozitivna percepcija« domoljublja (standardizirani koeficijent = 0,75), dok je za ostale promatrane odnose između dimenzija pronađena relativno slabija mogućnost predikcije (između -0,27 i -0,06). Također, pokazalo se da su prethodno opisani odnosi ostali konzistentni i nakon uvođenja u model kontrolnih varijabli spol, dob i obrazovanje.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"405 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-11-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139274861","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Da bi inkluzivno obrazovanje bilo kvalitetno ono treba dobre učitelje koji imaju mogućnost stalnog profesionalnog usavršavanja, stručno-razvojni tim i didaktička sredstva. Holistički pristup u kojem prevladava suradnja između svih dionika inkluzivnog procesa nameće se kao nužnost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doživljaj institucijske podrške koju učitelji razredne nastave primaju u radu s učenicima s teškoćama, od dostupnosti didaktičkih sredstava i mogućnosti profesionalnog usavršavanja, do suradnje sa sustručnjacima. U istraživanju je sudjelovalo 335 učitelja razredne nastave iz Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni kao dio većeg online istraživanja. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno. Upitnik je imao tri dijela. Za potrebe ovog rada izdvojeni su rezultati drugog dijela upitnika u kojem su sudionici procjenjivali institucijsku podršku koju dobivaju u školi za rad s učenicima s teškoćama. Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji iskazuju zadovoljstvo suradnjom sa stručnom službom škole i podrškom koju dobivaju od kolega. Iskazuju neutralan stav u vezi dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja. Doživljaj uspješnosti suradnje sa stručnom službom škole ne ovisi o broju stručnih suradnika škole, dok je doživljaj dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja veći kod učitelja onih škola koje imaju veći broj stručnih suradnika.
Da bi inckluzivno obrazovanje bilo kvalitetno ono treba dobre učitelje koji imaju mogućnost stalnog profesionnog usavršavanja, stručno-razvojni tým i didaktička sredstva.必须采取一种全面的方法，使包容性进程的所有合作伙伴都能得到发展。这项研究的目的是，从教学资源的可用性和专业发展的可能性，到学习者的发展，整合班主任在处理有困难学生问题时所获得的机构支持经验。克罗地亚共和国的 335 名班主任参加了研究。这些数据是更大规模在线竞赛的一部分。参与调查是自愿和匿名的。竞赛分为三个部分。本报告转载的是第二轮调查的结果，在这一轮调查中，评委们对他们在学校获得的机构支持进行了评价，以处理有困难的学生。本报告转载了第二轮调查的结果，在这一轮调查中，评委们对学校在帮助有困难的学生方面所提供的机构支持进行了评价。它是一个中立的平台，可为用户提供安全和可靠的服务。因此，如果要对结构和功能进行评估，就必须对结构和功能进行评估。
{"title":"Institucijska podrška u radu s učenicima s teškoćama iz perspektive učitelja razredne nastave","authors":"Višnja Vekić-Kljaić, Ivana Hanzec Marković","doi":"10.31192/np.21.3.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.3.12","url":null,"abstract":"Da bi inkluzivno obrazovanje bilo kvalitetno ono treba dobre učitelje koji imaju mogućnost stalnog profesionalnog usavršavanja, stručno-razvojni tim i didaktička sredstva. Holistički pristup u kojem prevladava suradnja između svih dionika inkluzivnog procesa nameće se kao nužnost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi doživljaj institucijske podrške koju učitelji razredne nastave primaju u radu s učenicima s teškoćama, od dostupnosti didaktičkih sredstava i mogućnosti profesionalnog usavršavanja, do suradnje sa sustručnjacima. U istraživanju je sudjelovalo 335 učitelja razredne nastave iz Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni kao dio većeg online istraživanja. Sudjelovanje u istraživanju bilo je dobrovoljno i anonimno. Upitnik je imao tri dijela. Za potrebe ovog rada izdvojeni su rezultati drugog dijela upitnika u kojem su sudionici procjenjivali institucijsku podršku koju dobivaju u školi za rad s učenicima s teškoćama. Rezultati istraživanja pokazuju da učitelji iskazuju zadovoljstvo suradnjom sa stručnom službom škole i podrškom koju dobivaju od kolega. Iskazuju neutralan stav u vezi dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja. Doživljaj uspješnosti suradnje sa stručnom službom škole ne ovisi o broju stručnih suradnika škole, dok je doživljaj dostupnosti didaktičkih sredstava i cjeloživotnog obrazovanja veći kod učitelja onih škola koje imaju veći broj stručnih suradnika.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"36 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-11-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139271637","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Izlaskom kršćanstva iz Palestine, vrlo izolirane sredine, u područje Mediterana ujedinjenog grčkom kulturom i rimskom državom (pravom), kršćanstvo se susrelo s mnogim poteškoćama. Premda je Rimsko Carstvo bilo prilično tolerantno društvo, osobito u religijskom pogledu, kršćanstvo se susrelo s mnoštvom njemu neprihvatljivih religijskih i etičkih stavova i moralnih ponašanja, poput politeizma, moralnog liberalizma pa i odnosa prema pobačaju i čedomorstvu koji su u antičko vrijeme bili česti, moralno i društveno prihvatljivi. U ovom radu želimo odgovoriti na nekoliko važnih pitanja: a) koji je ranokršćanski stav o početku ljudskog života; b) što ranokršćanski autori misle o ljudskom zametku (fetusu); c) koji je ranokršćanski moralni stav o pobačaju i čedomorstvu; d) koje su eshatološke posljedice svojevoljnog pobačaja i čedomorstva. Kršćanstvo, od svojih početaka, ima jasan stav o abortusu kao ubojstvu i smrtnom grijehu, smatrajući da je fetus od svoga začeća živo ljudsko biće, stoga je za kršćane svojevoljan prekid trudnoće moralno neprihvatljiv i smrtni grijeh. Već u najranijoj kršćanskoj književnosti pobačaj je označen kao »put smrti« koji je kršćanima neprihvatljiv jer se protivi ljubavi prema bližnjemu, jer uništava Božje stvorenje. Osuđuju se svi koji sudjeluju u pobačaju. Apologetski pisci drugog stoljeća svoje protivljenje abortusu opravdavaju kršćanskim poštivanjem ljudskog života. Božja zapovijed »Ne ubij« jednako se odnosi na rođeno i nerođeno dijete. Jasnu osudu abortusa nalazimo i kod mnogih drugih ranokršćanskih pisaca koji ga izjednačuje s ubojstvom.
随着基督教从巴勒斯坦这个基本上与世隔绝的中心，发展到由希腊文化和罗马国家（法律）联合起来的地中海地区，基督教遇到了许多困难。虽然罗马帝国是一个非常宽容的社会，尤其是在宗教方面，但基督教却面临着许多没有吸引力的宗教和伦理态度以及道德态度，如多神教、道德自由主义以及对宗教和道德的态度，而这些在古代都是纯粹的、道德上和社会上有吸引力的。U ovom radu chcemy odgovoriti na nieco važnih pitanja: a) koji je ranokršćanski stav o conception ljudskog života; b) što ranokršćanski autori misle o ljudskom zametku (fetus); c) koji je ranokršćanski moralni stav o pobačaju i čedomorstvu; d) koje su eshatologške posljedice svévoljnog pobačaj i čedomorstva.克什奇主义者认为，胎儿从一开始就是一个活生生的人，但对克什奇人来说，他们自己选择的堕胎在道德上是没有吸引力的，是死刑。即使在最早的基督教文献中，堕胎也被描述为 "死亡之旅"，这是基督徒所不能接受的，因为它违背了对邻居的爱，因为它破坏了上帝的创造。那些参与 pobačaj 的人受到谴责。二世纪的辩护作家以基督徒亵渎人的生命为理由反对堕胎。上帝的命令 "不可杀人 "同样适用于已出生和未出生的孩子。堕胎的明确命运也出现在许多其他早期基督教作家的著作中，他们将堕胎等同于谋杀。
{"title":"On Abortion and Infanticide in the Early Christian (patristic) Period","authors":"Anto Mišić, Ivica Antunović","doi":"10.31192/np.21.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.3.2","url":null,"abstract":"Izlaskom kršćanstva iz Palestine, vrlo izolirane sredine, u područje Mediterana ujedinjenog grčkom kulturom i rimskom državom (pravom), kršćanstvo se susrelo s mnogim poteškoćama. Premda je Rimsko Carstvo bilo prilično tolerantno društvo, osobito u religijskom pogledu, kršćanstvo se susrelo s mnoštvom njemu neprihvatljivih religijskih i etičkih stavova i moralnih ponašanja, poput politeizma, moralnog liberalizma pa i odnosa prema pobačaju i čedomorstvu koji su u antičko vrijeme bili česti, moralno i društveno prihvatljivi. U ovom radu želimo odgovoriti na nekoliko važnih pitanja: a) koji je ranokršćanski stav o početku ljudskog života; b) što ranokršćanski autori misle o ljudskom zametku (fetusu); c) koji je ranokršćanski moralni stav o pobačaju i čedomorstvu; d) koje su eshatološke posljedice svojevoljnog pobačaja i čedomorstva. Kršćanstvo, od svojih početaka, ima jasan stav o abortusu kao ubojstvu i smrtnom grijehu, smatrajući da je fetus od svoga začeća živo ljudsko biće, stoga je za kršćane svojevoljan prekid trudnoće moralno neprihvatljiv i smrtni grijeh. Već u najranijoj kršćanskoj književnosti pobačaj je označen kao »put smrti« koji je kršćanima neprihvatljiv jer se protivi ljubavi prema bližnjemu, jer uništava Božje stvorenje. Osuđuju se svi koji sudjeluju u pobačaju. Apologetski pisci drugog stoljeća svoje protivljenje abortusu opravdavaju kršćanskim poštivanjem ljudskog života. Božja zapovijed »Ne ubij« jednako se odnosi na rođeno i nerođeno dijete. Jasnu osudu abortusa nalazimo i kod mnogih drugih ranokršćanskih pisaca koji ga izjednačuje s ubojstvom.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"118 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-11-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139275178","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marija Brajčić, Dubravka Kuščević, Snježana Dobrota
Problematikom korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture bavio se relativno malen broj autora. Stoga se u radu ispituju stavovi studenata o primjeni animalistike u nastavi glazbene i likovne kulture, stavovi o dobrobiti korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture za sveukupan razvoj učenika te razlike u stavovima studenata o primjeni animalistike u nastavi likovne i glazbene kulture s obzirom na vrstu završene srednje škole, godinu studija i posjedovanje kućnog ljubimca. Istraživanje je provedeno putem online ankete u listopadu 2022. godine na uzorku od 221 sudionika, studenata od prve do pete godine Učiteljskog studija u Splitu, Osijeku, Puli, Rijeci i Zadru. Za potrebe istraživanja autorice su konstruirale poseban upitnik. Rezultati potvrđuju da studenti imaju pozitivne stavove prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture te pozitivne stavove o dobrobiti korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture za sveukupan razvoj učenika. Nije utvrđen značajan interakcijski učinak završene srednje škole i godine studija na stavove studenata prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne kulture. Što se tiče nastave glazbene kulture, ni ovdje nije utvrđena razlika u stavovima studenata prema korištenju animalističkih motiva s obzirom na vrstu završene srednje škole, ali postoji razlika u stavovima studenata s obzirom na godinu studija, pri čemu stariji studenti imaju pozitivnije stavove prema korištenju animalističkih motiva u nastavi glazbene kulture. Konačno, nije uočena razlika između stavova studenata prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture s obzirom na posjedovanje kućnog ljubimca, ali postoji razlika u navedenim stavovima s obzirom na procjenu dobrobiti korištenja takvih motiva za sveukupan razvoj učenika.
作者对动物学和眩光文化的动机问题进行了深入研究。本研究的目的是通过对动物学和釉下文化的研究，对动物学和釉下文化的动机进行分析，并对动物学和釉下文化的研究提出建议。调查于 2022 年 11 月通过在线调查进行，抽样对象为斯普利特、奥西耶克、普拉、里耶卡和扎达尔师范学院一至五年级的 221 名学生。为此，作者制作了一份专门的调查问卷。结果证实，学生们对在艺术和视觉文化环境中使用动物图案持积极态度，并对在艺术和视觉文化环境中使用动物图案对学生的全面发展有益持积极态度。没有证据表明高中和大学入学率对学生在艺术文化中使用动物图案的态度有明显的交互影响。Što se tiče nastave glazbene kultury, ni ovdje nije utvrđena razlika u stavovima studenata prema korištenju animalističkih motiva s obzirom na vrstu završene srednje školy, ali postoji razlika u stavovima studenata s obzirom na godinu studija, pri če stariji studenti imaju pozitnije stavove prema korištenju animalističkih motiva u nastavi glazbene kulture.现在，学生们已经意识到动物和琉璃文化的重要性，并将其作为学习的动力，努力学习动物和琉璃文化。
{"title":"Stavovi studenata o primjeni animalističkih motiva u suvremenom kurikulumu likovne i glazbene kulture","authors":"Marija Brajčić, Dubravka Kuščević, Snježana Dobrota","doi":"10.31192/np.21.3.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.3.9","url":null,"abstract":"Problematikom korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture bavio se relativno malen broj autora. Stoga se u radu ispituju stavovi studenata o primjeni animalistike u nastavi glazbene i likovne kulture, stavovi o dobrobiti korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture za sveukupan razvoj učenika te razlike u stavovima studenata o primjeni animalistike u nastavi likovne i glazbene kulture s obzirom na vrstu završene srednje škole, godinu studija i posjedovanje kućnog ljubimca. Istraživanje je provedeno putem online ankete u listopadu 2022. godine na uzorku od 221 sudionika, studenata od prve do pete godine Učiteljskog studija u Splitu, Osijeku, Puli, Rijeci i Zadru. Za potrebe istraživanja autorice su konstruirale poseban upitnik. Rezultati potvrđuju da studenti imaju pozitivne stavove prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture te pozitivne stavove o dobrobiti korištenja animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture za sveukupan razvoj učenika. Nije utvrđen značajan interakcijski učinak završene srednje škole i godine studija na stavove studenata prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne kulture. Što se tiče nastave glazbene kulture, ni ovdje nije utvrđena razlika u stavovima studenata prema korištenju animalističkih motiva s obzirom na vrstu završene srednje škole, ali postoji razlika u stavovima studenata s obzirom na godinu studija, pri čemu stariji studenti imaju pozitivnije stavove prema korištenju animalističkih motiva u nastavi glazbene kulture. Konačno, nije uočena razlika između stavova studenata prema korištenju animalističkih motiva u nastavi likovne i glazbene kulture s obzirom na posjedovanje kućnog ljubimca, ali postoji razlika u navedenim stavovima s obzirom na procjenu dobrobiti korištenja takvih motiva za sveukupan razvoj učenika.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"8 2","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-11-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139273219","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj rada bio je utvrditi razlike u zadovoljstvu i uključenosti u školske aktivnosti roditelja učenika osnovne škole tipičnog razvoja i s teškoćama u razvoju. Uzorak u radu čine 896 roditelja učenika drugih i šestih razreda trinaest osnovnih škola sjeverozapadne Hrvatske, od kojih je 57 roditelja učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju u redovitome razrednom odjelu u skladu s primjerenim programima odgoja i obrazovanja ovisno o vrsti i stupnju teškoće. Usporedbom ekvivalentnih parova roditelja iz obje skupine utvrđeno je da ne postoji statistička razlika u procjeni zadovoljstva te da je ono za obje skupine iznadprosječno, a za roditelje učenika s teškoćama u razvoju čak i više. Opća uključenost roditelja u školi je gotovo ista za promatrane skupine roditelja, dok roditelji učenika s teškoćama statistički značajno više pomažu svojoj djeci kod kuće, češće potiču čitanje, učenje matematike i prirodoslovnih predmeta te su općenito više uključeni u učenju kod kuće. Rezultati analize pokazuju da zadovoljstvo školom roditelja učenika s teškoćama u razvoju pridonosi općoj roditeljskoj uključenosti kod kuće i učenju matematike sa svojom djecom. Provedeno istraživanje ukazuje na potrebu daljnje analize zadovoljstva roditelja i utjecaja na njihovu uključenost u aktivnosti u domu i školi.
这项工作的目的是确定小学典型发展和发展困难的家长在满意度和参与学校活动方面的差异。样本包括来自克罗地亚西北部第十三小学的896名其他和六年级学生，其中57名发展困难学生根据困难类型和程度，按照适当的教育方案进入普通课堂。来自两组的同等父母证明，满意度评估没有统计学差异，两组和父母的发展困难程度是平均的。家长在学校的普遍参与程度与家长群体几乎相同，而从统计数据来看，有困难学生的家长在家对孩子更有帮助，经常鼓励阅读、学习数学和自然事物，并且通常更参与在家学习。分析结果表明，学生父母所在学校对发展困难的满意度有助于父母普遍参与家庭和与孩子一起学习数学。Provedeno istraživanje ukazuje na potreb daljnje analize zadovoljstva roditelja i utjecaja na njihovu uključenost u aktivnosti u domu iškoli。
{"title":"Differences in Satisfaction with School and the Involvement of Parents of Students with Typical Development and with Developmental Difficulties in Activities at Home and at School","authors":"Vlatka Kovač, Siniša Opić, Neven Hrvatić","doi":"10.31192/np.21.2.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.10","url":null,"abstract":"Cilj rada bio je utvrditi razlike u zadovoljstvu i uključenosti u školske aktivnosti roditelja učenika osnovne škole tipičnog razvoja i s teškoćama u razvoju. Uzorak u radu čine 896 roditelja učenika drugih i šestih razreda trinaest osnovnih škola sjeverozapadne Hrvatske, od kojih je 57 roditelja učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju u redovitome razrednom odjelu u skladu s primjerenim programima odgoja i obrazovanja ovisno o vrsti i stupnju teškoće. Usporedbom ekvivalentnih parova roditelja iz obje skupine utvrđeno je da ne postoji statistička razlika u procjeni zadovoljstva te da je ono za obje skupine iznadprosječno, a za roditelje učenika s teškoćama u razvoju čak i više. Opća uključenost roditelja u školi je gotovo ista za promatrane skupine roditelja, dok roditelji učenika s teškoćama statistički značajno više pomažu svojoj djeci kod kuće, češće potiču čitanje, učenje matematike i prirodoslovnih predmeta te su općenito više uključeni u učenju kod kuće. Rezultati analize pokazuju da zadovoljstvo školom roditelja učenika s teškoćama u razvoju pridonosi općoj roditeljskoj uključenosti kod kuće i učenju matematike sa svojom djecom. Provedeno istraživanje ukazuje na potrebu daljnje analize zadovoljstva roditelja i utjecaja na njihovu uključenost u aktivnosti u domu i školi.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45036347","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad razmatra pitanje može li se utjecajno razlikovanje između razina objašnjenja koje uvodi David Marr koristiti kao opći okvir za razmišljanje o razinama objašnjenja u kognitivnim znanostima i psihologiji. Marr je razlikovao tri razine na kojima možemo objašnjavati kognitivne procese: računalna, algoritamska i implementacijska razina. Neki tvrde da se Marrove razine objašnjenja poglavito mogu primjenjivati na modularne kognitivne sustave. Budući da su mnogi psihološki procesi nemodularni, čini se da Marrove razine objašnjenja ne mogu objasniti takve psihološke procese. U ovom radu se evaluira takva vrsta razmišljanja. Da bi se pokazalo da ovaj način razmišljanja nije uvjerljiv, u radu se prikazuje utjecajna paradigma iz kognitivnih znanosti koja se temelji na principu slobodne energije. Na temelju te paradigme, u radu se tvrdi da se čak i nemodularni psihološki procesi mogu uspješno analizirati iz računalne i algoritamske perspektive. Zaključak je rada da se, pod pretpostavkom da je funkcija uma minimiziranje slobodne energije, Marrov pristup razinama objašnjenja može uspješno primijeniti kao opći okvir za razumijevanje psiholoških procesa.
{"title":"The role of Marr’s Levels of Explanation in Cognitive Sciences","authors":"Marko Jurjako","doi":"10.31192/np.21.2.13","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.13","url":null,"abstract":"Ovaj rad razmatra pitanje može li se utjecajno razlikovanje između razina objašnjenja koje uvodi David Marr koristiti kao opći okvir za razmišljanje o razinama objašnjenja u kognitivnim znanostima i psihologiji. Marr je razlikovao tri razine na kojima možemo objašnjavati kognitivne procese: računalna, algoritamska i implementacijska razina. Neki tvrde da se Marrove razine objašnjenja poglavito mogu primjenjivati na modularne kognitivne sustave. Budući da su mnogi psihološki procesi nemodularni, čini se da Marrove razine objašnjenja ne mogu objasniti takve psihološke procese. U ovom radu se evaluira takva vrsta razmišljanja. Da bi se pokazalo da ovaj način razmišljanja nije uvjerljiv, u radu se prikazuje utjecajna paradigma iz kognitivnih znanosti koja se temelji na principu slobodne energije. Na temelju te paradigme, u radu se tvrdi da se čak i nemodularni psihološki procesi mogu uspješno analizirati iz računalne i algoritamske perspektive. Zaključak je rada da se, pod pretpostavkom da je funkcija uma minimiziranje slobodne energije, Marrov pristup razinama objašnjenja može uspješno primijeniti kao opći okvir za razumijevanje psiholoških procesa.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48534990","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Suvremeni društveni kontekst u kojem poslovi odgojitelja postaju zahtjevniji, a oni istodobno profesionalno i statusno marginalizirani u našem društvu, zadovoljstvo poslom i profesionalno djelovanje odgojitelja nameće se kao važno istraživačko područje. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim radom želi se promovirati profesija odgojitelja. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 536 odgojitelja. Da bi se ispitalo profesionalno djelovanje i zadovoljstvo poslom, u istraživanju su primijenjene sljedeće skale: Upitnik radnih orijentacija, Skala zadovoljstva životom, Zadovoljstvo poslom, Skala smislenosti posla te Skala profesionalne identifikacije. Za potrebe ovoga istraživanja izračunana je jednostavna deskriptivna statistika na skalama, matrica korelacije u koju su uključene i relevantne sociodemografske varijable te je provedena analiza varijance. Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji primarno svoj posao smatraju pozivom te da svojim radom i profesionalnim djelovanjem daju svoj doprinos društvu, a iz istih je rezultata vidljivo da odgojitelji koji rade uglavnom zbog osobnoga dohotka osjećaju posao kao nužnost, postižu u prosjeku niže rezultate na skali zadovoljstva poslom i životom, vlastiti posao smatraju manje smislenim i ne identificiraju se značajno s njim.
{"title":"Work Orientations, Job Meaningfulness, Professional Identity and Preschool Teachers’ Satisfaction","authors":"Anka Jurčević Lozančić","doi":"10.31192/np.21.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.3","url":null,"abstract":"Suvremeni društveni kontekst u kojem poslovi odgojitelja postaju zahtjevniji, a oni istodobno profesionalno i statusno marginalizirani u našem društvu, zadovoljstvo poslom i profesionalno djelovanje odgojitelja nameće se kao važno istraživačko područje. S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj (i u svijetu) nedostaju istraživanja o zadovoljstvu poslom odgojitelja, a vođeni saznanjem da je značajno povezano s kvalitetom odgojno-obrazovnoga rada, time i unaprjeđivanjem razvoja djece rane i predškolske dobi i njihovih postignuća, ovim radom želi se promovirati profesija odgojitelja. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 536 odgojitelja. Da bi se ispitalo profesionalno djelovanje i zadovoljstvo poslom, u istraživanju su primijenjene sljedeće skale: Upitnik radnih orijentacija, Skala zadovoljstva životom, Zadovoljstvo poslom, Skala smislenosti posla te Skala profesionalne identifikacije. Za potrebe ovoga istraživanja izračunana je jednostavna deskriptivna statistika na skalama, matrica korelacije u koju su uključene i relevantne sociodemografske varijable te je provedena analiza varijance. Rezultati istraživanja pokazuju da odgojitelji primarno svoj posao smatraju pozivom te da svojim radom i profesionalnim djelovanjem daju svoj doprinos društvu, a iz istih je rezultata vidljivo da odgojitelji koji rade uglavnom zbog osobnoga dohotka osjećaju posao kao nužnost, postižu u prosjeku niže rezultate na skali zadovoljstva poslom i životom, vlastiti posao smatraju manje smislenim i ne identificiraju se značajno s njim.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47225023","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Political discourse is a set of all speech acts that are determined and articulated in the form of verbal formations, whereby their content, subject and addressee fall under the purview of politics. Using Van Dijk’s model of critical discourse analysis, the paper demonstrates one of the possibilities of an integrated approach to qualitative research in historiography using Radić’s most famous speech as an example, which has not yet attracted the attention of communication studies and historiography to be adequately analyzed, interdisciplinarily evaluated, and syncretistically interpreted.
{"title":"»Ne srljajte kao guske u maglu!« Kritička analiza diskursa govora političkoga lidera na primjeru govora Stjepana Radića od 24./25. studenoga 1918. godine u Narodnom vijeću","authors":"Veronika Novoselac, Vlatko Smiljanić","doi":"10.31192/np.21.2.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.6","url":null,"abstract":"Political discourse is a set of all speech acts that are determined and articulated in the form of verbal formations, whereby their content, subject and addressee fall under the purview of politics. Using Van Dijk’s model of critical discourse analysis, the paper demonstrates one of the possibilities of an integrated approach to qualitative research in historiography using Radić’s most famous speech as an example, which has not yet attracted the attention of communication studies and historiography to be adequately analyzed, interdisciplinarily evaluated, and syncretistically interpreted.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43928691","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This paper examines the concept of longing in Nick Cave’s love songs. The notion of longing is an ambiguous term, and as such is presented here through perspectives of psychology, psychoanalysis and popular musicology, more precisely through sociology of music and cultural studies. Starting point of this analysis is Nick Cave’s lecture on love songs where he points out two related terms regarding the feeling of longing, Saudade and Duende, as words that portray the feeling of longing and sadness that exist in certain works of art. Apart from them, the German word Sehnsucht, defined as life longing, is also presented as a synonym for sadness. No life is possible without life that we do not live, as much as no profound experience of love is possible without pain and beauty – that is the main thesis of this paper that includes dialectics of longing.
{"title":"Dijalektika čežnje","authors":"Iva Žurić Jakovina","doi":"10.31192/np.21.2.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.8","url":null,"abstract":"This paper examines the concept of longing in Nick Cave’s love songs. The notion of longing is an ambiguous term, and as such is presented here through perspectives of psychology, psychoanalysis and popular musicology, more precisely through sociology of music and cultural studies. Starting point of this analysis is Nick Cave’s lecture on love songs where he points out two related terms regarding the feeling of longing, Saudade and Duende, as words that portray the feeling of longing and sadness that exist in certain works of art. Apart from them, the German word Sehnsucht, defined as life longing, is also presented as a synonym for sadness. No life is possible without life that we do not live, as much as no profound experience of love is possible without pain and beauty – that is the main thesis of this paper that includes dialectics of longing.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44031273","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Zadnje u nizu od sedam pisama maloazijskim crkvama (Otk 2-3) jest pismo Crkvi u Laodiceji (Otk 3,14-22) koje je umnogome posebno: od toga da je ono završetak prvoga dijela Knjige Otkrivenja, odnosno da je svojevrstan most između prvoga i drugog dijela Otkrivenja, pa sve do važne činjenice da je to jedino pismo kojemu nedostaje bilo kakva Kristova pohvala za dobra djela te ga mnogi, s pravom ili ne, smatraju najoštrijim od svih sedam pisama crkvama u Maloj Aziji. U radu se – kombinirajući sinkronijski i dijakronijski pristup, odnosno više egzegetskih metoda – analizira sadržaj Pisma Crkvi u Laodiceji i pokušava se dati odgovor na nekoliko temeljnih pitanja koja proizlaze iz sadržaja pisma, poput sljedećih: koja su to djela ili nedjela laodicejskih kršćana zbog kojih za njih Krist ima samo kritičke riječi (sve do onih da će ih »ispljunuti iz svojih usta«), odnosno u čemu je degradacija Crkve u Laodiceji tolika da izostaju bilo kakve riječi pohvale? Ima li za laodicejsku kršćansku zajednicu ikakve nade za poboljšanje, odnosno za obraćenje, budući da im Krist upućuje najoštrije riječi? Koje su sličnosti između stanja Crkve u Laodiceji i moderne Crkve, odnosno današnjih kršćana?
马来西亚教会的七封信中的最后一部分（渥太华2-3）是老底嘉教会的信（渥太华3.14-22），这是非常特别的：那是《启示录》第一部分的结尾，即它是《启示书》第一部分和第二部分之间的连接桥梁，就重要的事实而言，它是唯一一封没有基督和许多人做任何好事的信，无论是对是错，他们都认为这是小亚细亚所有七个教会中最强大的一个。在工作中，结合同步和历时访问，或更多的外生方法，对老底嘉书信教会的内容进行了分析，并试图回答由书信内容引起的几个基本问题，poput sljedećih：koja su to djela ili nedjela laodicejskih krš？老底嘉基督教社区有没有改善的希望，或者基督有没有皈依的希望？老底嘉的教会状况与现代教会或今天的基督徒有什么相似之处？
{"title":"Mlako kršćanstvo","authors":"Stipe Kljajić","doi":"10.31192/np.21.2.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.21.2.11","url":null,"abstract":"Zadnje u nizu od sedam pisama maloazijskim crkvama (Otk 2-3) jest pismo Crkvi u Laodiceji (Otk 3,14-22) koje je umnogome posebno: od toga da je ono završetak prvoga dijela Knjige Otkrivenja, odnosno da je svojevrstan most između prvoga i drugog dijela Otkrivenja, pa sve do važne činjenice da je to jedino pismo kojemu nedostaje bilo kakva Kristova pohvala za dobra djela te ga mnogi, s pravom ili ne, smatraju najoštrijim od svih sedam pisama crkvama u Maloj Aziji. U radu se – kombinirajući sinkronijski i dijakronijski pristup, odnosno više egzegetskih metoda – analizira sadržaj Pisma Crkvi u Laodiceji i pokušava se dati odgovor na nekoliko temeljnih pitanja koja proizlaze iz sadržaja pisma, poput sljedećih: koja su to djela ili nedjela laodicejskih kršćana zbog kojih za njih Krist ima samo kritičke riječi (sve do onih da će ih »ispljunuti iz svojih usta«), odnosno u čemu je degradacija Crkve u Laodiceji tolika da izostaju bilo kakve riječi pohvale? Ima li za laodicejsku kršćansku zajednicu ikakve nade za poboljšanje, odnosno za obraćenje, budući da im Krist upućuje najoštrije riječi? Koje su sličnosti između stanja Crkve u Laodiceji i moderne Crkve, odnosno današnjih kršćana?","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2023-07-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45157063","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：