Počevši s renesansom i humanizmom te optimističnom slikom ljudske slobode i autonomnog djelovanja, razvile su se na Zapadu različite ideologije progresa i politički projekti koji vjeruju da je zlo posljedica društvenih okolnosti promjenom kojih nestaje i zlo. Sve su se te ideologije pokazale kao zablude. U ovom radu, stoga, donosimo, kroz prizmu tragične misli inspirirane kršćanstvom, moguću korekciju kao i uzroke propasti tih zabluda na optimističnoj matrici ljudske slobode i autonomije. Poseban naglasak stavljamo na misao Nikolaja Berdjajeva u odnosu između drame i tragedije u povijesti i metafizičke drame te kompleksniji, metafizički pristup ljudskoj slobodi i zlu. U zaključku donosimo kritiku imanentizama koji su bili pretočeni u optimistične političke projekte koji su, zbog svoje (radikalne) antimetafizičnosti i antireligioznosti, zanemarujući dubinu problema zla, boreći se protiv njega, u ime »plemenitih ciljeva«, doveli do još većeg zla.
从文艺复兴和人文主义以及大众自由和自主劳动的乐观形象开始，西方形成了各种进步的意识形态和政治项目，它们认为邪恶是社会环境造成的后果，而邪恶并不止于此。Sve su te ideologije pokazale kao zablude.在这个系列中，我们现在通过基督教启发的悲剧性思想的棱镜，对这些妄想在民众自由和自治的乐观基体上的崩溃带来可能的纠正和前景。我们特别强调尼古拉-别尔嘉耶夫（Nikolai Berdyaev）关于故事和形而上学戏剧中戏剧和悲剧之间关系的思想，以及关于大众自由和邪恶的更为复杂的形而上学方法。最后，我们对被引导到乐观的政治计划中的人为化进行了批判，这些计划由于其（激进的）反形而上学和反宗教的特点，忽视了邪恶问题，以 "崇高目标 "的名义与邪恶作斗争，导致了更大的邪恶。
{"title":"Važnost i aktualnost tragične misli u kontekstu starih i novih ideologija progresa","authors":"Ivica Šola","doi":"10.31192/np.22.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.2.3","url":null,"abstract":"Počevši s renesansom i humanizmom te optimističnom slikom ljudske slobode i autonomnog djelovanja, razvile su se na Zapadu različite ideologije progresa i politički projekti koji vjeruju da je zlo posljedica društvenih okolnosti promjenom kojih nestaje i zlo. Sve su se te ideologije pokazale kao zablude. U ovom radu, stoga, donosimo, kroz prizmu tragične misli inspirirane kršćanstvom, moguću korekciju kao i uzroke propasti tih zabluda na optimističnoj matrici ljudske slobode i autonomije. Poseban naglasak stavljamo na misao Nikolaja Berdjajeva u odnosu između drame i tragedije u povijesti i metafizičke drame te kompleksniji, metafizički pristup ljudskoj slobodi i zlu. U zaključku donosimo kritiku imanentizama koji su bili pretočeni u optimistične političke projekte koji su, zbog svoje (radikalne) antimetafizičnosti i antireligioznosti, zanemarujući dubinu problema zla, boreći se protiv njega, u ime »plemenitih ciljeva«, doveli do još većeg zla.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"122 51","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-07-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141656880","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku se raspravlja o stavu židovskog prava prema bolnom problemu zarobljeništva. Nažalost, otmice Židova bile su aktualne kroz povijest i zbog toga su mudracima postavljana mnoga pitanja o problemu otkupa zarobljenika, posebno kada su otmičari tražili prevelik otkup. Tako je nastala opsežna rabinska literatura o ovoj temi. Prekomjerni zahtjevi otkupa za židovske taoce do današnjeg su dana okrutno oružje. Dok su u prošlosti od obitelji i zajednica tražena prekomjerna financijska sredstva, danas se Država Izrael suočava s prekomjernom cijenom otkupa u obliku oslobađanja velikog broja terorista. Članak je podijeljen u dva glavna dijela. Prvi dio analizira micvu otkupa zarobljenika i njezinu važnost u judaizmu. U ovoj se raspravi ispituju različiti talmudski propisi koje su mudraci izmijenili za slučajeve kada otmičari traže prevelik otkup te odredbe židovskoga prava o tomu. U drugom se dijelu članka istražuje stajališta židovskoga prava o praktičnim pitanjima otmica vojnika i civila od strane terorističkih organizacija, poput pitanja uključivanja u opasnu operaciju radi spašavanja talaca, statusa različitih dogovora s terorističkim organizacijama o oslobađanju terorista u zamjenu za oslobađanje talaca, otkupa osobe koja je zarobljena zbog svog nemarnog ponašanja i pitanja oslobađanja živih terorista u zamjenu za tijela poginulih osoba. Korišteno je više izvora iz rabinske literature od talmudskih vremena kroz srednji vijek do modernog doba, a velik dio te literature autor je prvi put preveo na hrvatski jezik s hebrejskoga i aramejskog.
这篇文章讨论了与失业问题有关的犹太法律的现状。遗憾的是，犹太人的问题自古以来就是热门话题，因此穆斯林也提出了许多关于购买收入问题的问题，尤其是当挣钱的人挣得太多时。由此产生了大量关于这一问题的拉比文献。对犹太人提出过高的赎金要求，直到今天仍遭到残酷的打击。当过多的财政资源被用于受害者和社区时，以色列国今天却面临着以解放大量恐怖分子为形式的过高赎金要求。本文分为两个主要部分。第一部分分析了赎回囚犯的成人礼及其在犹太教中的重要性。第二部分讨论了《塔木德经》中圣人针对父母必须支付过多赎金的情况而改变的各种规定以及犹太教法律对此的禁令。U drugeom se dijelu članka istražuje stajališta jidovskogo prava o praktičnim pitanjima otmica vojnika i civila od strane terorističkih organizacija, poput pitanja uključivanja u opasnu operaciju radi spašavanja talaca、与恐怖组织达成的关于以释放人质换取释放恐怖分子、找回因疏忽大意而被杀害的人员以及以释放在世的恐怖分子换取死者遗体问题的各种协议的现状。该文集更多源于从塔木德时代到中世纪再到现代的犹太教文献，其中大部分文献由作者首次从希伯来文和阿拉姆文翻译成克罗地亚文。
{"title":"Otkup zarobljenika u židovskom pravu – suočavanje s izazovima 21. stoljeća","authors":"Kotel Dadon","doi":"10.31192/np.22.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.2.1","url":null,"abstract":"U članku se raspravlja o stavu židovskog prava prema bolnom problemu zarobljeništva. Nažalost, otmice Židova bile su aktualne kroz povijest i zbog toga su mudracima postavljana mnoga pitanja o problemu otkupa zarobljenika, posebno kada su otmičari tražili prevelik otkup. Tako je nastala opsežna rabinska literatura o ovoj temi. Prekomjerni zahtjevi otkupa za židovske taoce do današnjeg su dana okrutno oružje. Dok su u prošlosti od obitelji i zajednica tražena prekomjerna financijska sredstva, danas se Država Izrael suočava s prekomjernom cijenom otkupa u obliku oslobađanja velikog broja terorista. Članak je podijeljen u dva glavna dijela. Prvi dio analizira micvu otkupa zarobljenika i njezinu važnost u judaizmu. U ovoj se raspravi ispituju različiti talmudski propisi koje su mudraci izmijenili za slučajeve kada otmičari traže prevelik otkup te odredbe židovskoga prava o tomu. U drugom se dijelu članka istražuje stajališta židovskoga prava o praktičnim pitanjima otmica vojnika i civila od strane terorističkih organizacija, poput pitanja uključivanja u opasnu operaciju radi spašavanja talaca, statusa različitih dogovora s terorističkim organizacijama o oslobađanju terorista u zamjenu za oslobađanje talaca, otkupa osobe koja je zarobljena zbog svog nemarnog ponašanja i pitanja oslobađanja živih terorista u zamjenu za tijela poginulih osoba. Korišteno je više izvora iz rabinske literature od talmudskih vremena kroz srednji vijek do modernog doba, a velik dio te literature autor je prvi put preveo na hrvatski jezik s hebrejskoga i aramejskog.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"104 24","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-07-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141657541","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autor u ovom radu donosi analize i promišljanja o fenomenu seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika od strane katoličkoga klera, dakle u okrilju i u ustanovama Katoličke crkve. U uvodu predstavlja začetke fenomena seksualnog zlostavljanja u Crkvi, a to su događaji koji su seksualno zlostavljanje od strane katoličkoga klera nepovratno stavili pod reflektore šire crkvene i svjetovne javnosti. Nakon toga, u prvom dijelu rada autor kratko predstavlja i analizira neka poznatija službena izvješća o razmjerima seksualnog zlostavljanja u pojedinim mjesnim Crkvama, biskupijama i zajednicama. U drugom dijelu promišlja o službenom crkvenom držanju spram fenomena seksualnog zlostavljanja, a koji je desetljećima bio zarobljen kulturom sustavnog zataškavanja, zaštite zlostavljača i posramljivanja žrtava. Ovu činjenicu u trećem dijelu rada autor analizira i kritički propituje u svjetlu dominantne kulture hijerarhizma hranjene institucionalnom moći kao glavnom uzroku prokazane i osuđene kulture klerikalizma, a koja je već prije prepoznata kao jedan od glavnih izvora zala u Crkvi, uključujući i seksualno zlostavljanje. Upravo kad je kruta kultura hijerarhizma prepoznata kao glavni uzrok crkvene krize izazvane seksualnim skandalima, došlo je radikalnog zaokreta u crkvenom odnosu prema žrtvama koje su deklarativno i stvarno stavljene u središte zauzimanja tijekom rješavanja konkretnih slučajeva seksualnog zlostavljanja i kanonskih kaznenih postupaka protiv klerika zlostavljača, a o čemu autor kritički promišlja u četvrtom dijelu rada. U posljednjem, petom dijelu rada autor analizira doprinose koje je tom radikalnom zaokretu dao kardinal Ratzinger i kasnije kao papa Benedikt XVI., a u nastavku ukazuje na ključne i odlučujuće doprinose pape Franje s brojnim odlukama, dokumentima i izmjenama kanonskoga kaznenog zakonodavstva. Na kraju, umjesto zaključka, autor donosi promišljanja u obliku nekoliko važnih napomena o ovoj mučnoj i bremenitoj temi.
作者对喀土穆地区的社会和文化现象进行了分析和预测。在教会和世界公众的聚光灯下，卡托里奇克勒的历史现象不可逆转地受到了关注。在第一部分中，作者简要地分析了教会、社会和公众对传统文化的看法。在第二部分中，他反思了教会官方对性虐待现象的态度，几十年来，性虐待一直被一种不断阻挠、保护施虐者、羞辱受害者的文化所包围。作者分析并批判了在主流文化中的劫持文化（hijerarchizma hranjene institucionalnom moći kao glavnom uzroku prokazane i osuđene kultury klerikalizma），并认为这种文化是一种 "肆意阻挠、保护施暴者和羞辱受害者的文化"。严酷的劫持文化也被认为是性丑闻导致教会危机的主要原因、教会对受害者的态度发生了根本性的变化，通过处理具体的性虐待案件和针对教士虐待者的教规刑事程序，受害者被明确而现实地置于关注的中心，作者在本系列的第四部分对这一问题进行了批判性的反思。在该系列的最后，即第五部分，作者分析了拉青格枢机和后来的教皇本笃十六世对这一激进的综述所做的贡献，并在结论中指出了教皇方济各对各种法令、文件和教规刑事立法变革的关键和独特贡献。最后，作者没有给出结论，而是以几条重要告诫的形式，对这一折磨人的难题进行了反思。
{"title":"Fenomen seksualnog zlostavljanja u Crkvi","authors":"Tonči Matulić","doi":"10.31192/np.22.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.1","url":null,"abstract":"Autor u ovom radu donosi analize i promišljanja o fenomenu seksualnog zlostavljanja djece i maloljetnika od strane katoličkoga klera, dakle u okrilju i u ustanovama Katoličke crkve. U uvodu predstavlja začetke fenomena seksualnog zlostavljanja u Crkvi, a to su događaji koji su seksualno zlostavljanje od strane katoličkoga klera nepovratno stavili pod reflektore šire crkvene i svjetovne javnosti. Nakon toga, u prvom dijelu rada autor kratko predstavlja i analizira neka poznatija službena izvješća o razmjerima seksualnog zlostavljanja u pojedinim mjesnim Crkvama, biskupijama i zajednicama. U drugom dijelu promišlja o službenom crkvenom držanju spram fenomena seksualnog zlostavljanja, a koji je desetljećima bio zarobljen kulturom sustavnog zataškavanja, zaštite zlostavljača i posramljivanja žrtava. Ovu činjenicu u trećem dijelu rada autor analizira i kritički propituje u svjetlu dominantne kulture hijerarhizma hranjene institucionalnom moći kao glavnom uzroku prokazane i osuđene kulture klerikalizma, a koja je već prije prepoznata kao jedan od glavnih izvora zala u Crkvi, uključujući i seksualno zlostavljanje. Upravo kad je kruta kultura hijerarhizma prepoznata kao glavni uzrok crkvene krize izazvane seksualnim skandalima, došlo je radikalnog zaokreta u crkvenom odnosu prema žrtvama koje su deklarativno i stvarno stavljene u središte zauzimanja tijekom rješavanja konkretnih slučajeva seksualnog zlostavljanja i kanonskih kaznenih postupaka protiv klerika zlostavljača, a o čemu autor kritički promišlja u četvrtom dijelu rada. U posljednjem, petom dijelu rada autor analizira doprinose koje je tom radikalnom zaokretu dao kardinal Ratzinger i kasnije kao papa Benedikt XVI., a u nastavku ukazuje na ključne i odlučujuće doprinose pape Franje s brojnim odlukama, dokumentima i izmjenama kanonskoga kaznenog zakonodavstva. Na kraju, umjesto zaključka, autor donosi promišljanja u obliku nekoliko važnih napomena o ovoj mučnoj i bremenitoj temi.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"20 36","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140240550","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Hrotsvit of Gandersheim sees music and arithmetic as parts of philosophy. Presenting the motives for engaging in literary creativity and describing her writing process, she says that by glorifying God with her work, she incorporated threads and pieces of the ancient mantle of philosophy into it. The paper aims to provide insight into Hrotsvit’s knowledge of philosophy and the specificities and significance of her approach to the contents of the disciplines of arithmetic and music (in particular to musica humana and the harmony of a world) in her plays Paphnutius and Sapientia, to analyze different elements of her authorial self-perception and to emphasize the similarities between her and Augustine’s understanding of music, and the role of certain types of writing. The paper concludes that Hrotsvit incorporated her knowledge and understanding of ancient and medieval theories of music and numbers into her plays uniquely, showing originality in their interpretation and merging them with everyday moral life and education. In this way, the rarely treated philosophical elements of her oeuvre are presented and evaluated.
{"title":"Hrotsvit of Gandersheim and Philosophy","authors":"Barbara Ćuk","doi":"10.31192/np.22.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.2","url":null,"abstract":"Hrotsvit of Gandersheim sees music and arithmetic as parts of philosophy. Presenting the motives for engaging in literary creativity and describing her writing process, she says that by glorifying God with her work, she incorporated threads and pieces of the ancient mantle of philosophy into it. The paper aims to provide insight into Hrotsvit’s knowledge of philosophy and the specificities and significance of her approach to the contents of the disciplines of arithmetic and music (in particular to musica humana and the harmony of a world) in her plays Paphnutius and Sapientia, to analyze different elements of her authorial self-perception and to emphasize the similarities between her and Augustine’s understanding of music, and the role of certain types of writing. The paper concludes that Hrotsvit incorporated her knowledge and understanding of ancient and medieval theories of music and numbers into her plays uniquely, showing originality in their interpretation and merging them with everyday moral life and education. In this way, the rarely treated philosophical elements of her oeuvre are presented and evaluated.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"37 148","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140236890","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marijana Grbeša, Nichola D. Gutgold, Domagoj Bebić
In light of growing research on online misogyny and sexism, this study investigates the online discrimination faced by the first woman president of Croatia, Kolinda Grabar-Kitarović, who served from 2015 to 2020. Specifically, it examines the Facebook communication of the three leading Croatian news sites, as well as related readers’ comments, pertaining to two events that got excessive media coverage: Grabar-Kitarović’s appearance at the 2018 FIFA World Cup in Russia and an educational video of the President reading Astrid Lindgren’s Pippi Longstocking to Croatian children in Sweden. In both cases, Grabar-Kitarović ventured beyond the safety of political discourse and entered what is often seen as a »slippery« territory for women politicians - a space of emotions and celebrity politics. An analysis of the media content established that the analyzed media outlets resorted to ridicule, sexism, and insults to report about Grabar-Kitarović on both occasions. A content analysis of related readers’ comments showed that she was the target of sexist discrimination and aggressive, even violent insults. However, discrimination was overall less present in the readers’ comments than in the media texts. Readers were generally less critical and more appreciative towards Grabar-Kitarović’s display of spontaneity and emotions than the media. This suggests that the informal setting of social media discussions may provide a less hostile environment for women to display their femininity, emotions and private persona compared to traditional media.
{"title":"Mrežna diskriminacija u Hrvatskoj","authors":"Marijana Grbeša, Nichola D. Gutgold, Domagoj Bebić","doi":"10.31192/np.22.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.5","url":null,"abstract":"In light of growing research on online misogyny and sexism, this study investigates the online discrimination faced by the first woman president of Croatia, Kolinda Grabar-Kitarović, who served from 2015 to 2020. Specifically, it examines the Facebook communication of the three leading Croatian news sites, as well as related readers’ comments, pertaining to two events that got excessive media coverage: Grabar-Kitarović’s appearance at the 2018 FIFA World Cup in Russia and an educational video of the President reading Astrid Lindgren’s Pippi Longstocking to Croatian children in Sweden. In both cases, Grabar-Kitarović ventured beyond the safety of political discourse and entered what is often seen as a »slippery« territory for women politicians - a space of emotions and celebrity politics. An analysis of the media content established that the analyzed media outlets resorted to ridicule, sexism, and insults to report about Grabar-Kitarović on both occasions. A content analysis of related readers’ comments showed that she was the target of sexist discrimination and aggressive, even violent insults. However, discrimination was overall less present in the readers’ comments than in the media texts. Readers were generally less critical and more appreciative towards Grabar-Kitarović’s display of spontaneity and emotions than the media. This suggests that the informal setting of social media discussions may provide a less hostile environment for women to display their femininity, emotions and private persona compared to traditional media.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"7 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140239993","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ljerka Jukić Matić, Sanela Mužar Horvat, Branko Bognar
U radu se uspoređuju model Montessori i singapurski model početne nastave matematike. Kao elementi usporedbe uzeta su teorijska polazišta, nastavne metode, nastavni materijali, matematički zadatci, uloga učitelja i rezultati istraživanja. Singapurski je model usmjeren na poučavanje učenika koje je dosljedno, pragmatično i prilagođeno matematičkim ciljevima te rješavanju problemskih zadataka, dok u modelu Montessori prevladava samostalna aktivnost i igra uz korištenje specifičnih didaktičkih materijala. Oba modela pomažu učenicima u učenju matematičkih sadržaja na smislen, privlačan, zabavan i interaktivan način, a odlikuju ih bolji obrazovni rezultati učenika u nastavi matematike u odnosu na tradicionalan pristup. Zajedničke sastavnice ovih modela nastave matematike su poštivanje učenikove individualnosti, promjene uloge učenika i učitelja u učenju i poučavanju, korištenje odgovarajućih didaktičkih materijala u procesu učenja. S obzirom na uočene prednosti oba modela imaju svoje mjesto u početnoj nastavi matematike.
{"title":"Usporedba Montessori i singapurskog modela početne nastave matematike","authors":"Ljerka Jukić Matić, Sanela Mužar Horvat, Branko Bognar","doi":"10.31192/np.22.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.12","url":null,"abstract":"U radu se uspoređuju model Montessori i singapurski model početne nastave matematike. Kao elementi usporedbe uzeta su teorijska polazišta, nastavne metode, nastavni materijali, matematički zadatci, uloga učitelja i rezultati istraživanja. Singapurski je model usmjeren na poučavanje učenika koje je dosljedno, pragmatično i prilagođeno matematičkim ciljevima te rješavanju problemskih zadataka, dok u modelu Montessori prevladava samostalna aktivnost i igra uz korištenje specifičnih didaktičkih materijala. Oba modela pomažu učenicima u učenju matematičkih sadržaja na smislen, privlačan, zabavan i interaktivan način, a odlikuju ih bolji obrazovni rezultati učenika u nastavi matematike u odnosu na tradicionalan pristup. Zajedničke sastavnice ovih modela nastave matematike su poštivanje učenikove individualnosti, promjene uloge učenika i učitelja u učenju i poučavanju, korištenje odgovarajućih didaktičkih materijala u procesu učenja. S obzirom na uočene prednosti oba modela imaju svoje mjesto u početnoj nastavi matematike.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"26 8","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140240041","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak obrađuje pitanje aktualnosti »stare« političke teologije njemačkog jurista Carla Schmitta koja, upriličena kao »sociologija juridičkih pojmova«, a potom i kao »stasiologija«, potkrjepljuje njegovu decizionističku teoriju države i realpolitičku teoriju međunarodnih odnosa. Autor se u tome ponajprije oslanja na znanstveni rad istaknutog hrvatskog politologa Davora Rodina, koji se i sam dotaknuo iste teme prije više od trideset godina. Uz Rodinovu raščlambu Schmittove kritike liberalne demokracije, posebna pozornost se posvećuje problemu legitimnosti liberalno-demokratskog političkog poretka te važnosti proceduralne uspostave političke vlasti uslijed nesumjerljivosti teorije i prakse. Uvažavajući Rodinov argument da stremljenje k političkoj transcendenciji, to jest, poistovjećivanju »auctoritas« u »potestas«, vodi uspostavi totalitarne države, ovaj članak propituje kako liberalna demokracija danas i u budućnosti može osigurati vjerodostojnost u očima javnosti ponad tek zakonske zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda. Ujedno, zagovara aktualnost nove političke teologije Johanna Baptista Metza, koja obrazlože mjesto vjere u svijetu bez nijekanja humanističkog duha i postignuća novovjekovlja.
{"title":"The Relevance of Political Theology Then and Now. The Schmittian Shadow of Liberal Democracy","authors":"Mirko Vlk","doi":"10.31192/np.22.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.4","url":null,"abstract":"Članak obrađuje pitanje aktualnosti »stare« političke teologije njemačkog jurista Carla Schmitta koja, upriličena kao »sociologija juridičkih pojmova«, a potom i kao »stasiologija«, potkrjepljuje njegovu decizionističku teoriju države i realpolitičku teoriju međunarodnih odnosa. Autor se u tome ponajprije oslanja na znanstveni rad istaknutog hrvatskog politologa Davora Rodina, koji se i sam dotaknuo iste teme prije više od trideset godina. Uz Rodinovu raščlambu Schmittove kritike liberalne demokracije, posebna pozornost se posvećuje problemu legitimnosti liberalno-demokratskog političkog poretka te važnosti proceduralne uspostave političke vlasti uslijed nesumjerljivosti teorije i prakse. Uvažavajući Rodinov argument da stremljenje k političkoj transcendenciji, to jest, poistovjećivanju »auctoritas« u »potestas«, vodi uspostavi totalitarne države, ovaj članak propituje kako liberalna demokracija danas i u budućnosti može osigurati vjerodostojnost u očima javnosti ponad tek zakonske zaštite ljudskih prava i građanskih sloboda. Ujedno, zagovara aktualnost nove političke teologije Johanna Baptista Metza, koja obrazlože mjesto vjere u svijetu bez nijekanja humanističkog duha i postignuća novovjekovlja.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"8 5","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140238810","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se interpretiraju narativne strategije romana Vesne Krmpotić, Troočica s planete Svjetlosti, radi određenja njegove poetike duhovnosti te (re)pozicioniranja statusa autorice i romana u kontekst poetike suvremenog hrvatskog dječjeg romana. Riječ je o tipološki složenom filozofsko-poetskom romanu fantastičnog pripovjednog modusa, duhovne poetike s nizom religioznih interdiskurzivnih i intertekstualnih aluzija, razlomljene romaneskne strukture, nelinearne kompozicije te vrlo kompleksnih (ne)dječjih likova. Pripovjedna strategija, obilježena informativno-scenskim početkom, krhkom fabulom s umetnutim pričama, čiji se lirizam i funkcionalnost iščitava kroz prizmu univerzalne duhovnosti, usložnjava subordinirani odnos pripovjednih razina i pripovjedača. Na takav način konstruirane, složene narativne figure, uklopljene u romaneskni narativ lelujavog odnosa između fikcije i fakcije, u okvirima predodžbe intuitivnog djeteta upućenog na popravljanje svijeta, sukreiraju poetiku duhovnosti suvremenog hrvatskog dječjeg romana. Pripovjedno poigravanje konstrukcijom vremena i prostora, autoreferencijalno potvrđivanje knjiškog identiteta junakinje neke su od narativnih strategija kojima se potvrđuje postmodernost oblikovnih postupaka ovog neprimijećenog romana u povijesti hrvatske dječje književnosti.
该丛书解读了维斯娜-克尔姆波蒂奇的小说《Troočica s planete Svjetlosti》的叙事策略，以揭示其精神诗学，并在现代克罗地亚儿童小说诗学的背景下（重新）定位作者和小说的地位。这是一部类型复杂的哲学诗学小说，采用梦幻般的叙事模式，通过一系列宗教互涉和互文典故、支离破碎的小说结构、非线性构图和高度复杂（非）幼稚的人物形象展现精神诗学。这种叙事策略充满了信息性的场景阅读、带有人造证人的脆弱情节，其抒情性和功能性是通过普世灵性的棱镜来解读的，是叙事和叙述者之间从属关系的基础。这样，在儿童对世界矫正的直觉预感的框架内，将建构的复杂叙事形象折叠到虚构与事实之间松散关系的小说叙事中，创造了克罗地亚现代儿童小说的精神诗学。玩弄时间和空间建构的叙事策略、对女主人公书生身份的自我反思肯定等叙事策略，证实了克罗地亚儿童文学史上这部未经改编的小说的形成实践的后现代性。
{"title":"Narativne strategije poetike duhovnosti neprimijećenog dječjeg romana Vesne Krmpotić","authors":"Sanja Vrcić-Mataija","doi":"10.31192/np.22.1.9","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.9","url":null,"abstract":"U radu se interpretiraju narativne strategije romana Vesne Krmpotić, Troočica s planete Svjetlosti, radi određenja njegove poetike duhovnosti te (re)pozicioniranja statusa autorice i romana u kontekst poetike suvremenog hrvatskog dječjeg romana. Riječ je o tipološki složenom filozofsko-poetskom romanu fantastičnog pripovjednog modusa, duhovne poetike s nizom religioznih interdiskurzivnih i intertekstualnih aluzija, razlomljene romaneskne strukture, nelinearne kompozicije te vrlo kompleksnih (ne)dječjih likova. Pripovjedna strategija, obilježena informativno-scenskim početkom, krhkom fabulom s umetnutim pričama, čiji se lirizam i funkcionalnost iščitava kroz prizmu univerzalne duhovnosti, usložnjava subordinirani odnos pripovjednih razina i pripovjedača. Na takav način konstruirane, složene narativne figure, uklopljene u romaneskni narativ lelujavog odnosa između fikcije i fakcije, u okvirima predodžbe intuitivnog djeteta upućenog na popravljanje svijeta, sukreiraju poetiku duhovnosti suvremenog hrvatskog dječjeg romana. Pripovjedno poigravanje konstrukcijom vremena i prostora, autoreferencijalno potvrđivanje knjiškog identiteta junakinje neke su od narativnih strategija kojima se potvrđuje postmodernost oblikovnih postupaka ovog neprimijećenog romana u povijesti hrvatske dječje književnosti.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"57 6","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140237410","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj ovog istraživanja je dobivanje uvida u doživljaj roditelja djece s teškoćama u razvoju o učincima pandemije bolesti Covid-19 na svakodnevni život obitelji, pri čemu se ispituju čimbenici prilagodbe roditelja, uočene promjene u ponašanju djeteta te promjene u obiteljskoj dinamici. Prikupljeni podaci su pokazali da sudionici kao čimbenike prilagodbe na novonastalu promjenu procjenjuju: postojanje optimizma, formalna i neformalna podrška, preseljenje na selo i u veći prostor, osmišljavanje kreativnih aktivnosti, održavanje strukture dana i već postojeća navika oko skrbi za dijete, provođenje više vremena na otvorenom te stabilna financijska situacija. Drukčije dnevne svakodnevnice otežavaju djeci prilagodbu na novonastale promjene, što je uzrokovalo promjene u dječjem ponašanju. Roditelji su uočili i promjenu emocionalnog statusa djece, pri čemu su preinake na neku djecu imale pozitivne učinke, dok su druga djeca iskazivala negativne emocije. Roditelji su opazili da je nastala promjena u obiteljskoj dinamici prilikom čega je to kod nekih obitelji poboljšalo odnos unutar obitelji, dok je na pojedine obitelji pandemija djelovala negativno.
{"title":"Perspektiva roditelja djece s teškoćama u razvoju o učincima pandemije bolesti Covid-19","authors":"Veronika Crnković, Zdravka Leutar","doi":"10.31192/np.22.1.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.10","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživanja je dobivanje uvida u doživljaj roditelja djece s teškoćama u razvoju o učincima pandemije bolesti Covid-19 na svakodnevni život obitelji, pri čemu se ispituju čimbenici prilagodbe roditelja, uočene promjene u ponašanju djeteta te promjene u obiteljskoj dinamici. Prikupljeni podaci su pokazali da sudionici kao čimbenike prilagodbe na novonastalu promjenu procjenjuju: postojanje optimizma, formalna i neformalna podrška, preseljenje na selo i u veći prostor, osmišljavanje kreativnih aktivnosti, održavanje strukture dana i već postojeća navika oko skrbi za dijete, provođenje više vremena na otvorenom te stabilna financijska situacija. Drukčije dnevne svakodnevnice otežavaju djeci prilagodbu na novonastale promjene, što je uzrokovalo promjene u dječjem ponašanju. Roditelji su uočili i promjenu emocionalnog statusa djece, pri čemu su preinake na neku djecu imale pozitivne učinke, dok su druga djeca iskazivala negativne emocije. Roditelji su opazili da je nastala promjena u obiteljskoj dinamici prilikom čega je to kod nekih obitelji poboljšalo odnos unutar obitelji, dok je na pojedine obitelji pandemija djelovala negativno.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"49 216","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140237000","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti postoji li razlika između učitelja glazbenih škola i učitelja predmetne nastave u radnim orijentacijama, učestalosti iskustva zanesenosti u poučavanju, zadovoljstvu poslom i dobrobiti. Uz to ispitana je medijacijska uloga zanesenosti u odnosu između radnih orijentacija i zadovoljstva poslom te dobrobiti općenito. U istraživanju je sudjelovalo 209 predmetnih učitelja iz 10 općeobrazovnih osnovnih škola (75,1 % ženskog roda) i 173 učitelja glazbe iz 10 osnovnih glazbenih škola (71,2 % ženskog roda). Primijenjeni su Upitnik radnih orijentacija, Upitnik zanesenosti u poučavanju, Skala zadovoljstva životom, Skala psihološkog procvata te Skala zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da se dvije skupine učitelja statistički značajno ne razlikuju u ispitivanim varijablama, osim što učitelji predmetne nastave češće doživljavaju zanesenost u poučavanju. Zanesenost u poučavanju je bila posredujuća varijabla u odnosu između radnih orijentacija i dobrobiti te zadovoljstva poslom u oba uzorka.
本研究的目的是验证学校骨干教师和学科教师在激进取向、经验质量、教学可靠性、工作满意度和幸福感方面是否存在差异。Uz to ispitana je medijacijska u rolia zanesnosti u odnosu između radnih orijentacija i zadovoljstva poslom te dobrobiti općenito.研究对象为 10 所小学的 209 名学科教师（75.1% 为女性）和 10 所小学的 173 名玻璃专业教师（71.2% 为女性），采用的测量方法包括激进取向评分、教学可靠性评分、生活满意度量表、心理绩效量表和业务满意度量表。结果表明，在不同的情况下，学生的学习成绩都有不同程度的提高。在此基础上，我们还将在全球范围内开展更多的活动，并将这些活动推广到全球各地。
{"title":"Work Orientations and Well-Being of Teachers in General Elementary Schools and Music schools","authors":"Melita Ivanković, M. Rijavec, Tajana Ljubin Golub","doi":"10.31192/np.22.1.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.31192/np.22.1.11","url":null,"abstract":"Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti postoji li razlika između učitelja glazbenih škola i učitelja predmetne nastave u radnim orijentacijama, učestalosti iskustva zanesenosti u poučavanju, zadovoljstvu poslom i dobrobiti. Uz to ispitana je medijacijska uloga zanesenosti u odnosu između radnih orijentacija i zadovoljstva poslom te dobrobiti općenito. U istraživanju je sudjelovalo 209 predmetnih učitelja iz 10 općeobrazovnih osnovnih škola (75,1 % ženskog roda) i 173 učitelja glazbe iz 10 osnovnih glazbenih škola (71,2 % ženskog roda). Primijenjeni su Upitnik radnih orijentacija, Upitnik zanesenosti u poučavanju, Skala zadovoljstva životom, Skala psihološkog procvata te Skala zadovoljstva poslom. Rezultati su pokazali da se dvije skupine učitelja statistički značajno ne razlikuju u ispitivanim varijablama, osim što učitelji predmetne nastave češće doživljavaju zanesenost u poučavanju. Zanesenost u poučavanju je bila posredujuća varijabla u odnosu između radnih orijentacija i dobrobiti te zadovoljstva poslom u oba uzorka.","PeriodicalId":52045,"journal":{"name":"Nova Prisutnost","volume":"9 4","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2024-03-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140238805","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：