Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.21810
Mario Jareb
U radu je dan pregled uporabe pojma kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti odnosno obračunskoga novca od srednjega vijeka. Pritom je razmotreno prvobitno podavanje u kuninim kožama te dokumentirano korištenje kunine kože kao novca u jednom izvoru iz 12. stoljeća. Spomenut je i porez marturina/kunovina, o kojemu je u historiografiji već dosta pisano. Također je razmotrena pojava lika kune na novcu, slavonskom banovcu, i to na njegovu licu, na kojemu je taj lik predstavljao oznaku vrijednosti. Pretpostavka je da je upravo gotovo više od stoljeća pojave lika kune na banovcu utjecalo na njegovu preobrazbu u simbol zemlje, pa i na kasniju prisutnost na grbu Slavonije. Preko toga grba ostao je lik kune trajno prisutan u javnosti od njegove najstarije zabilježene pojave u 15. stoljeću do danas. Pojam kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti oživljen je objavom niza historiografskih radova od kraja 19. stoljeća. Upravo na tome temelju Ustaška organizacija donijela je 1934. odluku o uvođenju kune kao hrvatskoga novca, a o nazivu kuna za novac radilo se i u doba Banovine Hrvatske. Ona je upravo na temelju razloga iz 1934. uvedena kao novčana jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo se kuna kao novčana jedinica pojavila u Republici Hrvatskoj 1993. (u optjecaj je puštena 1994.), pri čemu su njezino uvođenje pratile rasprave o opravdanosti zbog korištenja kune kao novčane jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo su slične rasprave dospjele u javnost nakon odluke o stavljanju lika kune na nacionalnu stranu kovanice od 1 eura.
{"title":"Kuna\u0000kao simbol novčane vrijednosti i heraldički znamen u prošlosti i sadašnjosti","authors":"Mario Jareb","doi":"10.22586/pp.v41i62.21810","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.21810","url":null,"abstract":"U radu je dan pregled uporabe pojma kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti odnosno obračunskoga novca od srednjega vijeka. Pritom je razmotreno prvobitno podavanje u kuninim kožama te dokumentirano korištenje kunine kože kao novca u jednom izvoru iz 12. stoljeća. Spomenut je i porez marturina/kunovina, o kojemu je u historiografiji već dosta pisano. Također je razmotrena pojava lika kune na novcu, slavonskom banovcu, i to na njegovu licu, na kojemu je taj lik predstavljao oznaku vrijednosti. Pretpostavka je da je upravo gotovo više od stoljeća pojave lika kune na banovcu utjecalo na njegovu preobrazbu u simbol zemlje, pa i na kasniju prisutnost na grbu Slavonije. Preko toga grba ostao je lik kune trajno prisutan u javnosti od njegove najstarije zabilježene pojave u 15. stoljeću do danas. Pojam kune kao ekvivalenta novčane vrijednosti oživljen je objavom niza historiografskih radova od kraja 19. stoljeća. Upravo na tome temelju Ustaška organizacija donijela je 1934. odluku o uvođenju kune kao hrvatskoga novca, a o nazivu kuna za novac radilo se i u doba Banovine Hrvatske. Ona je upravo na temelju razloga iz 1934. uvedena kao novčana jedinica u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo se kuna kao novčana jedinica pojavila u Republici Hrvatskoj 1993. (u optjecaj je puštena 1994.), pri čemu su njezino uvođenje pratile rasprave o opravdanosti zbog korištenja kune kao novčane jedinice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Ponovo su slične rasprave dospjele u javnost nakon odluke o stavljanju lika kune na nacionalnu stranu kovanice od 1 eura.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47319670","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-01-01DOI: 10.22586/pp.v41i62.19761
F. Novosel
Višestoljetne veze dviju jadranskih obala rezultirale su razmjenom iskustava na brojnim razinama, a kulturna djelatnost u tom je smislu svakako nezanemariva. U ovom se radu kroz specifičan aspekt konzumiranja kulture u gradu Zadru, na temelju čitalačkih navika jednoga od njegovih istaknutih stanovnika, gradskoga plemića i učenjaka Šimuna Ljubavca (1608. – 1663.), prikazuju intelektualne preokupacije društvenih elita na prostoru istočnoga Jadrana. Analizom inventara Ljubavčevih dobara, koji uz ostalo otkriva i njegovu bogatu privatnu knjižnicu, čitalački afiniteti ovoga učenjaka poslužit će kao paradigma za bolje poznavanje opće kulture čitanja na istočnojadranskom prostoru i definiranje njegove pozicije na relaciji kulturnih središta i periferija onovremenoga Sredozemlja.
这两个贫穷海岸长达数百年的联系导致了各种经验的交流，文化活动当然是手无寸铁的。在这部作品中，通过扎德鲁文化消费的一个特定方面，基于他的一位著名公民、该市的部落和西蒙·柳巴夫卡学生（1608）的阅读。1663年），社会精英对东阿德里安地区的知识分子关注。分析了卢巴夫·切维赫·多巴拉的发明，koji uz ostalo otkriva i njegovu bogatu privatnu knjžnicu，čitalački afiniteti ovoga učenjaka poslužitće kao paradigma za bolje poznavanje opće kulturečitanja na istočnojadranskom prosoru i definiranje njegove pozicije na relaciji kulturnih središta i periferija onovremeonga Sredodmlja。
{"title":"Privatna knjižnica zadarskoga učenjaka Šimuna Ljubavca i kultura čitanja u jednom dalmatinskom gradu 17. stoljeća","authors":"F. Novosel","doi":"10.22586/pp.v41i62.19761","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.19761","url":null,"abstract":"Višestoljetne veze dviju jadranskih obala rezultirale su razmjenom iskustava na brojnim razinama, a kulturna djelatnost u tom je smislu svakako nezanemariva. U ovom se radu kroz specifičan aspekt konzumiranja kulture u gradu Zadru, na temelju čitalačkih navika jednoga od njegovih istaknutih stanovnika, gradskoga plemića i učenjaka Šimuna Ljubavca (1608. – 1663.), prikazuju intelektualne preokupacije društvenih elita na prostoru istočnoga Jadrana. Analizom inventara Ljubavčevih dobara, koji uz ostalo otkriva i njegovu bogatu privatnu knjižnicu, čitalački afiniteti ovoga učenjaka poslužit će kao paradigma za bolje poznavanje opće kulture čitanja na istočnojadranskom prostoru i definiranje njegove pozicije na relaciji kulturnih središta i periferija onovremenoga Sredozemlja.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68228214","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.15253
Maja Katušić, Kristina Puljizević
U radu se na temelju brojnih arhivskih izvora, novina te liječničkih zapisa promatraju i analiziraju epidemije kolere u Dalmaciji sredinom 19. stoljeća. Razmatra se razina saznanja o bolesti i protuepidemijske mjere, napose njihova učinkovitost te aktualnost s obzirom na postojeće i rastuće rasprave o etiologiji bolesti. U drugom dijelu rada kao primjer slučaja analizirana je epidemija kolere u Zadru 1849. godine. Na temelju zapisa o koleri u matičnim knjigama umrlih u Zadru prikazuje se broj, dobna, spolna i društvena struktura umrlih
{"title":"Da cholera morbus – epidemije kolere i protuepidemijske mjere u\u0000Dalmaciji 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća","authors":"Maja Katušić, Kristina Puljizević","doi":"10.22586/PP.V40I60.15253","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.15253","url":null,"abstract":"U\u0000radu se na temelju brojnih arhivskih izvora, novina te liječničkih zapisa\u0000promatraju i analiziraju epidemije kolere u Dalmaciji sredinom 19. stoljeća.\u0000Razmatra se razina saznanja o bolesti i protuepidemijske mjere, napose njihova\u0000učinkovitost te aktualnost s obzirom na postojeće i rastuće rasprave o\u0000etiologiji bolesti. U drugom dijelu rada kao primjer slučaja analizirana je\u0000epidemija kolere u Zadru 1849. godine. Na temelju zapisa o koleri u matičnim\u0000knjigama umrlih u Zadru prikazuje se broj, dobna, spolna i društvena struktura\u0000umrlih","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42620455","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.12195
Robert Skenderović
U brojnim valovima epidemije kuge koji su tijekom ranoga novog vijeka zahvaćali Habsburšku Monarhiju osobito su važne epidemije koje su harale u dugom razdoblju od 1677. do 1716. godine. Tada je kuga sporadično iz Ugarske, Štajerske, Srbije i Bosne prelazila i na prostore hrvatskih zemalja – Banske Hrvatske i Slavonije. Te su epidemije u dva navrata (1679. i 1713.) pogodile i Beč, glavni grad Monarhije. Istraživanje epidemija kuge 1677. – 1716. važno je za hrvatsku povijest jer je u to vrijeme započela sustavna organizacija protuepidemijske obrane na razini čitave Habsburške Monarhije. Upravo su epidemije kuge bile povod da se u Habsburškoj Monarhiji tada počne organizirati javnozdravstveni sustav
{"title":"Epidemije kuge u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji krajem 17. i početkom 18. stoljeća kao povod za početak organiziranja javnozdravstvenoga sustava","authors":"Robert Skenderović","doi":"10.22586/PP.V40I60.12195","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.12195","url":null,"abstract":"U brojnim valovima epidemije kuge koji su tijekom ranoga novog vijeka zahvaćali Habsburšku Monarhiju osobito su važne epidemije koje su harale u dugom razdoblju od 1677. do 1716. godine. Tada je kuga sporadično iz Ugarske, Štajerske, Srbije i Bosne prelazila i na prostore hrvatskih zemalja – Banske Hrvatske i Slavonije. Te su epidemije u dva navrata (1679. i 1713.) pogodile i Beč, glavni grad Monarhije. Istraživanje epidemija kuge 1677. – 1716. važno je za hrvatsku povijest jer je u to vrijeme započela sustavna organizacija protuepidemijske obrane na razini čitave Habsburške Monarhije. Upravo su epidemije kuge bile povod da se u Habsburškoj Monarhiji tada počne organizirati javnozdravstveni sustav","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44308362","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.11664
F. Ardelean, Neven Isailović
The article gives the history of the noble Croatian family of Perušić, following the life and career of its main male representatives across three generations, from its emergence in sources in the mid-15th century up until its extinction in the male line in 1603. All three men – Gaspar (Gašpar) the Elder, Gaspar the Younger, and Matthew (Mate) – had primarily military careers, leading cavalry units and fighting either the Turks or other Christian nobles in civil wars which burdened Croatia, Slavonia, Hungary, and Transylvania from the late 15th to the early 17th century. Gaspar the Elder was the vice-ban of Croatia-Dalmatia and is a relatively well-known figure in Croatian historiography, while the lives of his son and grandson are thoroughly researched for the first time in this article. Gaspar the Younger, initially a supporter of the Habsburgs, was fighting the Ottomans in Croatia until 1532, with significant success, and was later engaged in civil strife in Slavonia, changing the sides he supported several times. He finally opted for King John Zápolya around 1538 and migrated to Zápolya’s realm, settling finally in Transylvania, where he gained many estates and served several de jure and de facto rulers, including another fellow Croat – the bishop of Oradea, George Martinuzzi (Juraj Utišenović Martinušević). His son Matthew, the last male member of this line of the Perušić family, spent his lifetime as a military commander for various Transylvanian rulers, almost always joining the winning side in the conflict and gaining the house in the informal capital – Alba Iulia. He died in a battle in 1603, survived by his sisters’ (Catherine’s and Anna’s) descendants.
{"title":"From Croatia to Transylvania","authors":"F. Ardelean, Neven Isailović","doi":"10.22586/PP.V40I60.11664","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.11664","url":null,"abstract":"The article gives the history of the noble Croatian family of Perušić, following the life and career of its main male representatives across three generations, from its emergence in sources in the mid-15th century\u0000up until its extinction in the male line in 1603. All three men – Gaspar (Gašpar) the Elder, Gaspar the Younger, and Matthew (Mate) – had primarily military careers, leading cavalry units and fighting either the Turks or other Christian nobles in civil wars which burdened Croatia, Slavonia, Hungary, and Transylvania from the late 15th to the early 17th century. Gaspar the Elder was the vice-ban of Croatia-Dalmatia and is a relatively well-known figure in Croatian historiography, while the lives of his son and grandson are thoroughly researched for the first time in this article. Gaspar the Younger, initially a supporter of the Habsburgs, was fighting the Ottomans in Croatia until 1532, with significant success, and was later engaged in civil strife in Slavonia, changing the sides he supported several times.\u0000He finally opted for King John Zápolya around 1538 and migrated to Zápolya’s realm, settling finally in Transylvania, where he gained many estates and served several de jure and de facto rulers, including another fellow Croat – the bishop of Oradea, George Martinuzzi (Juraj Utišenović Martinušević). His son Matthew, the last male member of this line of the Perušić family, spent his lifetime as a military commander for various Transylvanian rulers, almost always joining the winning side\u0000in the conflict and gaining the house in the informal capital – Alba Iulia. He died in a battle in 1603, survived by his sisters’ (Catherine’s and Anna’s) descendants.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48671011","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.12168
Rina Kralj-Brassard
Po brzini primjene i osmišljenosti inovativnih rješenja za suzbijanje zaraza pojedini elementi dubrovačkoga modela smatraju se pretečom protuepidemijskih mjera u Europi. U radu se razmatraju okolnosti nastanka toga modela u prvom stoljeću kuge i utvrđuju najvažnija obilježja temeljnih elemenata dubrovačkoga sustava za suzbijanje zaraza. Polazeći od spoznaje da su mjere za obranu od zaraza djelo vlastelina-poduzetnika, pokazuje se ključni utjecaj gospodarstva na oblikovanje tih mjera.
{"title":"Dubrovačke protuepidemijske mjere","authors":"Rina Kralj-Brassard","doi":"10.22586/PP.V40I60.12168","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.12168","url":null,"abstract":"Po brzini primjene i osmišljenosti inovativnih rješenja za suzbijanje\u0000zaraza pojedini elementi dubrovačkoga modela smatraju se pretečom protuepidemijskih\u0000mjera u Europi. U radu se razmatraju okolnosti nastanka toga modela u prvom\u0000stoljeću kuge i utvrđuju najvažnija obilježja temeljnih elemenata dubrovačkoga\u0000sustava za suzbijanje zaraza. Polazeći od spoznaje da su mjere za obranu od\u0000zaraza djelo vlastelina-poduzetnika, pokazuje se ključni utjecaj gospodarstva\u0000na oblikovanje tih mjera.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41964114","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.13263
Zoran Ladić
U radu se razmatra problematika pojava epidemije kuge u šibenskoj komuni tijekom kasnoga srednjeg vijeka, a osobito u 15. stoljeću. Nastojalo se pokazati da su kužne epidemije u 15. stoljeću harale Šibenikom i komunalnim distriktom znatno češće nego što se dosad smatralo. Također se iznose podaci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnje mletačke i komunalne šibenske vlasti poduzimale radi sprječavanja širenja te gušenja kužnih epidemija, posebno unutar gradskih zidina. Raščlamba pokazuje da su u šibenskoj komuni u 15. stoljeću kužne epidemije kontinuirano izbijale, a u nekim slučajevima trajale su u razdobljima od dvije i tri godine. Izvori, među kojima se ističu brojni bilježnički spisi, a osobito razni oblici posljednjih volja i inventari dobara, statut i njegove reformacije te dukale središnjih mletačkih vlasti ili reformacije odnosno odredbe komunalnih vlasti, upućuju na to da je šibenska komuna u borbi protiv kužnih epidemija djelovala u skladu s onovremenim europskim zdravstveno-higijenskim i medicinskim standardima. Oboljeli od kuge, kao i članovi njihovih obitelji, stavljani su u izolaciju, najčešće u sela u komunalnom distriktu, bogatije stanovništvo napuštalo je grad odmah po pojavi kuge, komunalne vlasti sprječavale su mobilnost u smislu kretanja stanovništva sela prema gradu, ali i obrnuto, u čemu su veliku ulogu imali pripadnici mletačkih plaćeničkih postrojbi koji su na gradskim vratima sprječavali bilo kakav nedopušteni ulazak u grad ili izlazak iz njega. U komuni je ustrojena karantena, a u ubožnicama i leprozorijima tijekom osobito mortalitetnih epidemija pružana je skrb oboljelima. Komunalne vlasti donosile su odluke o zabrani ukopa na pojedinim crkvenim grobljima unutar grada te neposredan kontakt sudionika u ceremoniji pokopa s tijelom preminule i okužene osobe, najčešće iskazivanjem emocija ljubljenjem tijela. Konačno, o velikom naporu i relativno modernom zdravstvenom pristupu u nastojanju da se pojava spriječi ili barem izolira, u gradu je tijekom cijeloga 15. stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih, od komune odlično plaćenih, liječnika i kirurga, ali i ranarnika, travara i prodavača mirodija.
智利社区的流行病问题在本世纪中叶末，特别是在15世纪就已经被讨论过，15世纪出现了严重的流行病。几个世纪以来，Sibbean和公共区更常被考虑。Takořerse iznose podaci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnjemletačke i komunalnešibenske vlasti poduzimale radi sprječavanjaširenja tegušenja kužnih epidemija，posebno unar gradskih zidina。计算结果显示，智利社区的流量为15。在几个世纪的严重流行病中，在某些情况下，它持续了两三年。资料来源强调了一些说明，特别是后者的各种形式以及货物清单、法规和改革，以及双重中央牛奶管理局或共同管理局的改革，他们指出，智利公报在抗击严重流行病方面的行动同时符合欧洲的卫生和医疗标准。由于瘟疫致残，chaoi家庭成员被隔离，最常见的是在罕见地区的农村，最富有的人口在瘟疫发生后立即离开城市，市政当局阻止人口向城市流动，但反之亦然，这阻止了城市的出入境进入或离开城市发挥重要作用。在圣餐中，隔离已经建立，在特别致命的流行病期间，肝脏的骨骼和麻风病已经被赋予了肝脏疾病。市政当局已决定禁止在市内某些教堂坟墓溺水，禁止参加遗体葬礼的人与死者和被占领者直接接触，最常见的是通过表达遗体的情感表达。最后，在一个拥有15人的肝脏城市，付出了巨大的努力和相对现代的医疗保健行业来预防或至少隔离。stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih，odkomune odlično plaćenih，liječnika i kirurga，ali i ranarnika，travara iprodavača mirodija。
{"title":"Epidemije kuge i zdravstvena kultura u Šibeniku u kasnom srednjem vijeku","authors":"Zoran Ladić","doi":"10.22586/PP.V40I60.13263","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.13263","url":null,"abstract":"U radu se razmatra problematika pojava epidemije\u0000kuge u šibenskoj komuni tijekom kasnoga srednjeg vijeka, a osobito u 15.\u0000stoljeću. Nastojalo se pokazati da su kužne epidemije u 15. stoljeću harale\u0000Šibenikom i komunalnim distriktom znatno češće nego što se dosad smatralo. Također\u0000se iznose podaci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnje\u0000mletačke i komunalne šibenske vlasti poduzimale radi sprječavanja širenja te\u0000gušenja kužnih epidemija, posebno unutar gradskih zidina. Raščlamba pokazuje da\u0000su u šibenskoj komuni u 15. stoljeću kužne epidemije kontinuirano izbijale, a u\u0000nekim slučajevima trajale su u razdobljima od dvije i tri godine. Izvori, među\u0000kojima se ističu brojni bilježnički spisi, a osobito razni oblici posljednjih\u0000volja i inventari dobara, statut i njegove reformacije te dukale središnjih mletačkih vlasti ili\u0000reformacije odnosno odredbe komunalnih vlasti, upućuju na to da je šibenska\u0000komuna u borbi protiv kužnih epidemija djelovala u skladu s onovremenim\u0000europskim zdravstveno-higijenskim i medicinskim standardima. Oboljeli od kuge, kao\u0000i članovi njihovih obitelji, stavljani su u izolaciju, najčešće u sela u\u0000komunalnom distriktu, bogatije stanovništvo napuštalo je grad odmah po pojavi\u0000kuge, komunalne vlasti sprječavale su mobilnost u smislu kretanja stanovništva\u0000sela prema gradu, ali i obrnuto, u čemu su veliku ulogu imali pripadnici\u0000mletačkih plaćeničkih postrojbi koji su na gradskim vratima sprječavali bilo\u0000kakav nedopušteni ulazak u grad ili izlazak iz njega. U komuni je ustrojena karantena,\u0000a u ubožnicama i leprozorijima tijekom osobito mortalitetnih epidemija pružana je\u0000skrb oboljelima. Komunalne vlasti donosile su odluke o zabrani ukopa na pojedinim\u0000crkvenim grobljima unutar grada te neposredan kontakt sudionika u ceremoniji\u0000pokopa s tijelom preminule i okužene osobe, najčešće iskazivanjem emocija\u0000ljubljenjem tijela. Konačno, o velikom naporu i relativno modernom zdravstvenom\u0000pristupu u nastojanju da se pojava spriječi ili barem izolira, u gradu je\u0000tijekom cijeloga 15. stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih, od\u0000komune odlično plaćenih, liječnika i kirurga, ali i ranarnika, travara i\u0000prodavača mirodija.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41754853","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.11829
Marina Marić, Dubravka Mirošević
U radu se predstavlja utjecaj obitelji Stjepović-Skočibuha na uobličavanje naselja Suđurađ na otoku Šipanu kraj Dubrovnika. Prikazan je društveni, gospodarski i kulturni kontekst otoka Šipana u 16. stoljeću s posebnim osvrtom na razvoj naselja Suđurađ. Prezentirani su biografski podaci rodočelnika obitelji Stjepović-Skočibuha koji su zaslužni za izgradnju dva reprezentativna ladanjsko-gospodarska zdanja u naselju koja su vremenom postala temeljni orijentiri Suđurđa. Polazišna hipoteza istraživanja jest da su ladanjski sklopovi Toma, a posebno Vice Stjepovića-Skočibuhe znatno utjecala na uobličavanje naselja. Analizirane su stilske karakteristike i organizacija sklopova te pridružena im zemljišta u odnosu na naselje, te je učinjena detaljna transkripcija austrijskog katastra iz prve polovice 19. stoljeća s analizom vlasništva i namjene čestica zemlje koja je potvrdila polazišnu hipotezu. Nasljednici Stjepović-Skočibuha su i tada bili većinski vlasnici čestica zgrada i zemlje u Suđurđu.
U radu se predstavlja utjecaj obitelji Stjepović-Skočibuha na uobličavanje naselja SuÇuraÇna otokuŠipanu kraj Dubrovnika。展示了16世纪西潘岛的社会、经济和文化背景。一个特别关注司法区发展的世纪。Stjepovic Skoči buha父母的传记数据被用来建造两个具有代表性的拉丹经济改善之家，这两个家庭已成为Sujard的主要来源。极地研究工作表明，Tom的拉丹人成员，特别是副Stjepovic Skočibuhe，对人口有重大影响。对风格特征和组成组织以及与定居点有关的国家进行了分析，并对19世纪上半叶的奥地利灾难进行了详细的转录。一个世纪的所有权分析和国家粒子名称证实了极性假说。Stjepovic Skočibuh的继承人当时主要由苏贾德的建筑和国家的颗粒拥有。
{"title":"Utjecaj obitelji Stjepović-Skočibuha na strukturiranje naselja Suđurađ na otoku Šipanu","authors":"Marina Marić, Dubravka Mirošević","doi":"10.22586/PP.V40I60.11829","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.11829","url":null,"abstract":"U radu se predstavlja utjecaj obitelji Stjepović-Skočibuha na uobličavanje naselja Suđurađ na otoku Šipanu kraj Dubrovnika. Prikazan je društveni, gospodarski i kulturni kontekst otoka Šipana u 16. stoljeću s posebnim osvrtom na razvoj naselja Suđurađ. Prezentirani su biografski podaci rodočelnika obitelji Stjepović-Skočibuha koji su zaslužni za izgradnju dva reprezentativna ladanjsko-gospodarska zdanja u\u0000naselju koja su vremenom postala temeljni orijentiri Suđurđa. Polazišna\u0000hipoteza istraživanja jest da su ladanjski sklopovi Toma, a posebno Vice Stjepovića-Skočibuhe znatno utjecala na uobličavanje naselja. Analizirane su stilske karakteristike i organizacija sklopova te pridružena im zemljišta u odnosu na naselje, te je učinjena detaljna transkripcija austrijskog katastra iz prve polovice 19. stoljeća s analizom vlasništva i namjene čestica zemlje koja je potvrdila polazišnu\u0000hipotezu. Nasljednici Stjepović-Skočibuha su i tada bili većinski vlasnici čestica zgrada i zemlje u Suđurđu.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43607945","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.13832
Lucija Bobek, Ines Sabotič
U radu se na temelju arhivskoga gradiva Državnoga arhiva u Zagrebu razmatra sukob između građana, gradskih vlasti i vlasnika javnih kuća u Zagrebu krajem 19. stoljeća. Gradsko poglavarstvo odlučuje 1898. sve javne kuće u gradu premjestiti na jednu lokaciju, iz donje u gornju Kožarsku. Industrijalizacijom, urbanizacijom i modernizacijom prostitucija postaje sve masovnija pojava u gradovima. Zbog toga je u Zagrebu, kao i u drugim europskim gradovima, prostitucija pravno regulirana reglementacijskim sustavom, odnosno javne su kuće dozvoljene, ali djeluju prema određenim zakonima i pravilnicima, a nadzire ih mjesno redarstvo. Smještajući zagrebačke javne kuće na jednu adresu, na rub grada, gradske vlasti lokalizirale su prostituciju u gradu i olakšale redarstveni nadzor. No za susjedstvo u gornjoj Kožarskoj to nije bio rubni dio grada. Građanstvo okolnih ulica prosvjedovalo je te tako štitilo svoje interese, prije svega obitelj i imovinu, i brinulo se za svoju reputaciju. Gradsko poglavarstvo nije pozitivno odgovaralo na građanske molbe, no ipak je odlučilo bolje urediti rad javnih kuća Bludilišnim pravilnikom (1899.). Između dviju suprotstavljenih strana, građana i vlasnika javnih kuća, zagrebačko poglavarstvo dalo je prednost javnim kućama, svojevrsnoj gospodarskoj aktivnosti dopuštenoj zakonom. Reglementacijskim sustavom javne kuće bile su dio grada i trebale su dobiti svoje mjesto makar na periferiji.
在档案城市萨格勒布的工作中，萨格勒布市民、市政当局和公共建筑之间的冲突被认为是在19世纪末。stoljeća。市政府决定1898年。该市所有的公共房屋都搬到了一个地方，从科索沃的底部到顶部。工业化、城市化和卖淫现代化在城市中变得更加大规模。这就是为什么卖淫在萨格勒布和其他欧洲城市受到监管系统的法律监管，并得到公共场所的许可，但根据某些法律法规运作，并监督当地法规。Smještajući zagrebačke javne kuće na jednu adresu，na rub grada，gradske vlasti lokalizirale su prostituciju u gradu i olakšale redarsveni nadzor。但对于Kožarska楼上的社区来说，这里并不是城市的边缘。周围街道的公民身份表明，它保护自己的利益，首先是家庭和财产，并关心声誉的季节。该市政府没有积极回应民间祈祷，但决定改善Bludilish公共房屋（1899年）的工作。在公民和公共房屋所有者这两个对立的政党中，希腊政府优先考虑房屋，其经济活动是法律允许的。公共房屋的监管系统是城市的一部分，它们至少应该在外围有自己的位置。
{"title":"Građanstvo, gradske vlasti i javne kuće u gradu Zagrebu oko 1900. godine","authors":"Lucija Bobek, Ines Sabotič","doi":"10.22586/PP.V40I60.13832","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.13832","url":null,"abstract":"U radu se na temelju arhivskoga gradiva Državnoga arhiva u Zagrebu razmatra sukob između građana, gradskih vlasti i vlasnika javnih kuća u Zagrebu krajem 19. stoljeća. Gradsko poglavarstvo odlučuje 1898. sve javne kuće u gradu premjestiti na jednu lokaciju, iz donje u gornju Kožarsku. Industrijalizacijom, urbanizacijom i modernizacijom prostitucija postaje sve masovnija pojava u gradovima. Zbog toga je u Zagrebu, kao i u drugim europskim gradovima, prostitucija pravno regulirana reglementacijskim sustavom, odnosno javne su kuće dozvoljene,\u0000ali djeluju prema određenim zakonima i pravilnicima, a nadzire ih mjesno redarstvo. Smještajući zagrebačke javne kuće na jednu adresu, na rub grada, gradske vlasti lokalizirale su prostituciju u gradu i olakšale redarstveni nadzor. No za susjedstvo u gornjoj Kožarskoj to nije bio rubni dio grada. Građanstvo okolnih ulica prosvjedovalo je te tako štitilo svoje interese, prije svega obitelj i imovinu, i brinulo se\u0000za svoju reputaciju. Gradsko poglavarstvo nije pozitivno odgovaralo na građanske molbe, no ipak je odlučilo bolje urediti rad javnih kuća Bludilišnim pravilnikom (1899.). Između dviju suprotstavljenih strana, građana i vlasnika javnih kuća, zagrebačko poglavarstvo dalo je prednost\u0000javnim kućama, svojevrsnoj gospodarskoj aktivnosti dopuštenoj zakonom. Reglementacijskim sustavom javne kuće bile su dio grada i trebale su dobiti svoje mjesto makar na periferiji.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47332920","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2021-07-19DOI: 10.22586/PP.V40I60.12883
Sandra Begonja
U arhivskom fondu Obitelj Fanfogna-Garagnin Državnoga arhiva u Splitu među spisima zadarske plemićke obitelji Fanfogna nalazi se zapisnik o inkvizicijskom sudskom postupku iz rujna 1346., sačuvan u prijepisu iz 18. stoljeća. Zapisnik svjedoči o provedenoj istrazi zadarskoga kaznenog suda protiv firentinskoga plemića Uguiccionea Dellosti, optuženog za tajni dogovor s Mlečanima o zauzeću Zadra tijekom posljednje faze mletačko-zadarskoga rata. S obzirom na to da je zapisnik prepisan iz izgubljenoga registra kaznenih predmeta (Quaternus criminalium) za srednjovjekovni Zadar, taj je dokument i jedino pisano svjedočanstvo o zadarskom kaznenopravnom sustavu i sudskoj praksi u prvoj polovini 14. stoljeća. Prijepis ovoga zapisnika potvrđuje i da se spomenuti registar još uvijek nalazio u Zadru u 18. stoljeću. Osim vanjskih karakteristika prijepisa, u članku se istražuje i sadržaj zapisnika radi utvrđivanja istinitosti zapisanih podataka i njihove korelacije sa sličnim podacima iz ostalih izvora istoga razdoblja (vremenska i prostorna rekonstrukcija). Sadržajnom analizom zapisnika utvrđeni su pravni i vojno-politički aspekt teksta koji određuju vrijednost ovoga dokumenta. Osim što zapisnik potvrđuje postojeće spoznaje o kaznenopravnoj povijesti Zadra u 14. stoljeću, donosi i nova saznanja koja upotpunjuju postojeću sliku o događanjima tijekom mletačke opsade grada, posebno o ulozi mletačkih zapovjednika i stranih plaćenika u planiranju i izvođenju ratnih djelovanja.
斯普利特Fanfogna GaragninState档案馆的档案基金，包括Fanfognna的扎达尔部落名单，记录在1346年9月的宗教裁判法院诉讼中，存放在第18艘潜艇中。几个世纪以来。最高上诉法院办公室律师，指控乌吉乔内娅·德洛斯蒂在上一次逐步淘汰战争期间与米尔坎人就扎德拉的占领达成秘密协议。鉴于丢失的犯罪记录（Quaternus criminium）是当代的Zadar，该文件和刑事司法系统和法院实践在14年上半年的唯一书面证词都是书面的。几个世纪以来。登记册确认，登记册仍在10月18日。本世纪。除了外部转录特征外，还应调查记录器的内容，以确定记录数据的真实性及其与同期其他来源类似数据的相关性（时间推断）。记录者的内容分析确定了决定本文件价值的文本的象牙政策的法律方面。Osimšto zapisnik potvrŞuje postojeće spoznaje o kaznenopravnoj povijesti Zadra u14。几个世纪以来，它还带来了新的知识，满足了当前围困城市期间恢复力的形象，特别是奶牛场指挥官和外国雇佣军在规划和执行战争活动中的作用。
{"title":"Nervus belli, pecunia infinita – mletački plan o zauzeću Zadra u zapisniku inkvizicijskoga sudskog postupka iz 1346. godine","authors":"Sandra Begonja","doi":"10.22586/PP.V40I60.12883","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/PP.V40I60.12883","url":null,"abstract":"U\u0000arhivskom fondu Obitelj Fanfogna-Garagnin\u0000Državnoga arhiva u Splitu među spisima zadarske plemićke obitelji Fanfogna nalazi se zapisnik o inkvizicijskom\u0000sudskom postupku iz rujna 1346., sačuvan u prijepisu iz 18. stoljeća. Zapisnik\u0000svjedoči o provedenoj istrazi zadarskoga kaznenog suda protiv firentinskoga\u0000plemića Uguiccionea Dellosti, optuženog\u0000za tajni dogovor s Mlečanima o zauzeću Zadra tijekom posljednje faze\u0000mletačko-zadarskoga rata. S obzirom na to da je zapisnik prepisan iz\u0000izgubljenoga registra kaznenih predmeta (Quaternus criminalium) za\u0000srednjovjekovni Zadar, taj je dokument i jedino pisano svjedočanstvo o zadarskom\u0000kaznenopravnom sustavu i sudskoj praksi u prvoj polovini 14. stoljeća. Prijepis\u0000ovoga zapisnika potvrđuje i da se spomenuti registar još uvijek nalazio u Zadru\u0000u 18. stoljeću. Osim vanjskih karakteristika prijepisa, u članku se istražuje i\u0000sadržaj zapisnika radi utvrđivanja istinitosti zapisanih podataka i njihove\u0000korelacije sa sličnim podacima iz ostalih izvora istoga razdoblja (vremenska i\u0000prostorna rekonstrukcija). Sadržajnom analizom zapisnika utvrđeni su pravni i\u0000vojno-politički aspekt teksta koji određuju vrijednost ovoga dokumenta. Osim\u0000što zapisnik potvrđuje postojeće spoznaje o kaznenopravnoj povijesti Zadra u\u000014. stoljeću, donosi i nova saznanja koja upotpunjuju postojeću sliku o\u0000događanjima tijekom mletačke opsade grada, posebno o ulozi mletačkih\u0000zapovjednika i stranih plaćenika u planiranju i izvođenju ratnih djelovanja.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-07-19","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42366809","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：