Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.26924
Denis Njari, Petra Plantosar
U radu se na temelju, prije svega, neobjavljenih izvora nastoji prikazati rekonstrukcija naselja erdutskoga vlastelinstva i njihovih kućedomaćina krajem 15. stoljeća. Nakon uvodnoga dijela dan je osvrt na izvore korištene u radu te literaturu usko vezanu uz temu. Središnji dio rada započinje pregledom srednjovjekovne povijesti erdutskoga posjeda s pripadajućim naseljima te promjena uzrokovanih osmanskim osvajanjima. Nadalje, na temelju izvora iz 1480. godine te u korelaciji s drugim srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim izvorima, kao i sekundarnom literaturom, prikazana je analiza geografskoga smještaja naselja, na koju se nadovezuje klasifikacija ojkonima. Raspravom o stanovništvu posjeda obuhvaćen je i dio izvora koji sadržava broj kućedomaćina u svakom naselju na posjedu. Navedeno se proteže na antroponimijsku analizu te analizu muških osobnih imena u izvoru. Konačno, dan je kritički osvrt na rezultate istraživanja.
根据未发表的资料重建了 15 世纪埃尔杜特世袭居民点及其村庄。导言部分专门介绍了丛书中使用的资料以及有关该主题的文献。丛书的中间部分首先概述了埃尔杜茨克地区的中世纪历史，以及被奥斯曼帝国征服的定居点和村庄。此外，在 1480 年起源的基础上，结合其他中世纪和现代早期起源以及二手文献，对定居点的地理方向进行了分析，并对其起源进行了分类。此外，还讨论了聚落的人口数量。Navedeno se proteže na antroponimijsku analizu te analizu muških osobnih imena u izvoru.最后，对研究结果进行了批判性审视。
{"title":"Toponomastic and Onomastic Analysis of a\u0000Census from the Erdut Manor (1480)","authors":"Denis Njari, Petra Plantosar","doi":"10.22586/pp.v43i66.26924","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.26924","url":null,"abstract":"U radu se na temelju, prije svega, neobjavljenih izvora nastoji prikazati rekonstrukcija naselja erdutskoga vlastelinstva i njihovih kućedomaćina krajem 15. stoljeća. Nakon uvodnoga dijela dan je osvrt na izvore korištene u radu te literaturu usko vezanu uz temu. Središnji dio rada započinje pregledom srednjovjekovne povijesti erdutskoga posjeda s pripadajućim naseljima te promjena uzrokovanih osmanskim osvajanjima. Nadalje, na temelju izvora iz 1480. godine te u korelaciji s drugim srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim izvorima, kao i sekundarnom literaturom, prikazana je analiza geografskoga smještaja naselja, na koju se nadovezuje klasifikacija ojkonima. Raspravom o stanovništvu posjeda obuhvaćen je i dio izvora koji sadržava broj kućedomaćina u svakom naselju na posjedu. Navedeno se proteže na antroponimijsku analizu te analizu muških osobnih imena u izvoru. Konačno, dan je kritički osvrt na rezultate istraživanja.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"18 24","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836438","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2024-07-08DOI: 10.22586/pp.v43i66.28089
Slavko Čandrlić
U radu se prikazuje pravno uređenje javnozdravstvenoga sustava i stvaranje mreže javne zdravstvene službe u Slavoniji, zbog čega se kronološki objašnjava povijesni slijed počevši od terezijanskih pa sve do Mažuranićevih zdravstvenih reformi. U preglednom dijelu rada razmatra se važnost donošenja Općega zdravstvenog pravilnika iz 1770. te objašnjava odnos između Ugarskoga namjesničkog vijeća s nižim ustrojbenim upravnim i zdravstvenim organizacijama. Jedna od takvih bio je gradski fizikat slobodnoga i kraljevskoga grada Osijeka, koji je kao stručni organ gradskoga poglavarstva bio zadužen za poslove javnoga zdravstva. U nastavku rada prikazat će se zdravstvene djelatnosti, uređenje protuepidemijskoga sustava i zdravstvenih ustanova. Upozorit će se i na važnost Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, kojom su stvoreni preduvjeti da se javnozdravstveni sustav samostalno uredi. Takav rasplet događaja omogućio je da se provede reorganizacija uprave utemeljena na poštovanju načela vladavine prava te se donose novi i moderniji zakoni, od kojih su najvažniji bili Zakon o uređenju zdravstva iz 1874. i Zakon o uređenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1894. godine.
{"title":"Mreža javne zdravstvene službe u Slavoniji tijekom 19. stoljeća","authors":"Slavko Čandrlić","doi":"10.22586/pp.v43i66.28089","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v43i66.28089","url":null,"abstract":"U radu se prikazuje pravno uređenje javnozdravstvenoga sustava i stvaranje mreže javne zdravstvene službe u Slavoniji, zbog čega se kronološki objašnjava povijesni slijed počevši od terezijanskih pa sve do Mažuranićevih zdravstvenih reformi. U preglednom dijelu rada razmatra se važnost donošenja Općega zdravstvenog pravilnika iz 1770. te objašnjava odnos između Ugarskoga namjesničkog vijeća s nižim ustrojbenim upravnim i zdravstvenim organizacijama. Jedna od takvih bio je gradski fizikat slobodnoga i kraljevskoga grada Osijeka, koji je kao stručni organ gradskoga poglavarstva bio zadužen za poslove javnoga zdravstva. U nastavku rada prikazat će se zdravstvene djelatnosti, uređenje protuepidemijskoga sustava i zdravstvenih ustanova. Upozorit će se i na važnost Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, kojom su stvoreni preduvjeti da se javnozdravstveni sustav samostalno uredi. Takav rasplet događaja omogućio je da se provede reorganizacija uprave utemeljena na poštovanju načela vladavine prava te se donose novi i moderniji zakoni, od kojih su najvažniji bili Zakon o uređenju zdravstva iz 1874. i Zakon o uređenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1894. godine.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"3 13","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-07-08","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"141836577","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.25359
Neraskidiva povezanost pojma vremena i povijesne znanosti došla je do izražaja i u temama povijesno-teorijske problematike. Vrijedan prilog toj problematici dao je i njemački povjesničar i teoretičar povijesti Reinhart Koselleck. On izgrađuje koncept povijesnoga vremena, oslanjajući se na filozofsku tradiciju subjektivističkoga shvaćanja vremena, koje smatra nužnim za opisivanje i razumijevanje temeljnih pojmova u povijesti, pogotovo u novovjekovnom razdoblju. Dovodeći vrijeme u neraskidivi odnos s osobnim ili kolektivnim iskustvom, Koselleck otvara nove mogućnosti interpretacije određenih povijesnih fenomena te daje vrijedan prilog teoriji povijesti.
时间概念与后进化科学之间密不可分的联系在后进化理论问题学的主题中得到了体现。德国小说家和理论家莱因哈特-科塞勒克（Reinhart Koselleck）也对这一问题做出了重要贡献。他提出了 "后进化论"（povijesnoga vremena）的概念，即 "时间"（subjektivističkoga summation vremena）与 "后进化论"（povijesti, pogotovo u novovjekovnom razdoblju）之间的关系。科塞勒克将时间与个人或集体经验建立了一种非关联关系，从而为解释特定的 povijesnih 现象开辟了新的可能性，并为 povijesti 理论做出了独特的贡献。
{"title":"Reinhart Koselleck i njegov koncept povijesne temporalnosti","authors":"","doi":"10.22586/pp.v42i64.25359","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.25359","url":null,"abstract":"Neraskidiva povezanost pojma vremena i povijesne znanosti došla je do izražaja i u temama povijesno-teorijske problematike. Vrijedan prilog toj problematici dao je i njemački povjesničar i teoretičar povijesti Reinhart Koselleck. On izgrađuje koncept povijesnoga vremena, oslanjajući se na filozofsku tradiciju subjektivističkoga shvaćanja vremena, koje smatra nužnim za opisivanje i razumijevanje temeljnih pojmova u povijesti, pogotovo u novovjekovnom razdoblju. Dovodeći vrijeme u neraskidivi odnos s osobnim ili kolektivnim iskustvom, Koselleck otvara nove mogućnosti interpretacije određenih povijesnih fenomena te daje vrijedan prilog teoriji povijesti.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"101 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358128","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.25053
J. Balić
Tijekom pedesetih godina 19. stoljeća Austrijsko Carstvo u nekoliko je navrata mobiliziralo svoje vojne snage zbog prijetnji od izbijanja ratnih sukoba s Kraljevinom Pruskom, Osmanskim Carstvom i Ruskim Carstvom. Iako u tim slučajevima neželjeni rat nije izbio, u posljednjoj godini toga desetljeća sukob s Kraljevinom Sardinijom-Pijemont i njezinim saveznikom, Francuskim Carstvom, bio je neizbježan. Već ranije, 1848. i 1849. godine, austrijske su snage uspješno suzbile sardinijske pokušaje osvajanja lombardijskoga teritorija, ali ovoga puta bile su suočene s raznim problemima. Jedan od njih ticao se slaboga borbenog morala pojedinih skupina vojnika kao posljedice jačanja nacionalnih osjećaja. Te slabosti nastojali su iskoristiti politički emigranti Lajos Kossuth i Eugen Kvaternik, koji su se nadali da će ratni uspjesi saveznika potaknuti revolucije na mađarskim i hrvatskim područjima, što bi potencijalno moglo dovesti do stvaranja neovisnih država. U realizaciji tih planova važna je uloga bila namijenjena i krajišnicima, koji su prema idejama spomenutih revolucionara trebali pružiti vojnu potporu u slučaju iskrcavanja francuske vojske u Dalmaciji, a osim toga i popunjavati redove Kossuthove mađarske legije. S druge strane, austrijski vojni zapovjednici računali su na odanost i požrtvovnost krajišnika, koji su se iskazali desetljeće prije u borbama protiv revolucionarnih snaga. U središtu pozornosti ovoga rada upravo je uloga krajišnika u Austrijsko-sardinijskom ratu ili Drugom ratu za talijansko ujedinjenje. Iako je bio relativno kratkotrajan sukob, njegove posljedice bile su dalekosežne za budući položaj Austrijskoga Carstva među vodećim europskim silama i opstanak te multinacionalne državne tvorevine. Iskustvo rata dovelo je u pitanje i pouzdanost i neophodnost krajišnika kao vojnika u službi habsburških vladara, što se odrazilo i na razvoj događaja u povijesti Vojne krajine, poput razvojačenja i ukidanja te višestoljetne institucije, kao i ustanka u Rakovici 1871. godine.
{"title":"Krajišnici u Austrijsko-sardinijskom ratu 1859. godine","authors":"J. Balić","doi":"10.22586/pp.v42i64.25053","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.25053","url":null,"abstract":"Tijekom pedesetih godina 19. stoljeća Austrijsko Carstvo u nekoliko je navrata mobiliziralo svoje vojne snage zbog prijetnji od izbijanja ratnih sukoba s Kraljevinom Pruskom, Osmanskim Carstvom i Ruskim Carstvom. Iako u tim slučajevima neželjeni rat nije izbio, u posljednjoj godini toga desetljeća sukob s Kraljevinom Sardinijom-Pijemont i njezinim saveznikom, Francuskim Carstvom, bio je neizbježan. Već ranije, 1848. i 1849. godine, austrijske su snage uspješno suzbile sardinijske pokušaje osvajanja lombardijskoga teritorija, ali ovoga puta bile su suočene s raznim problemima. Jedan od njih ticao se slaboga borbenog morala pojedinih skupina vojnika kao posljedice jačanja nacionalnih osjećaja. Te slabosti nastojali su iskoristiti politički emigranti Lajos Kossuth i Eugen Kvaternik, koji su se nadali da će ratni uspjesi saveznika potaknuti revolucije na mađarskim i hrvatskim područjima, što bi potencijalno moglo dovesti do stvaranja neovisnih država. U realizaciji tih planova važna je uloga bila namijenjena i krajišnicima, koji su prema idejama spomenutih revolucionara trebali pružiti vojnu potporu u slučaju iskrcavanja francuske vojske u Dalmaciji, a osim toga i popunjavati redove Kossuthove mađarske legije. S druge strane, austrijski vojni zapovjednici računali su na odanost i požrtvovnost krajišnika, koji su se iskazali desetljeće prije u borbama protiv revolucionarnih snaga. U središtu pozornosti ovoga rada upravo je uloga krajišnika u Austrijsko-sardinijskom ratu ili Drugom ratu za talijansko ujedinjenje. Iako je bio relativno kratkotrajan sukob, njegove posljedice bile su dalekosežne za budući položaj Austrijskoga Carstva među vodećim europskim silama i opstanak te multinacionalne državne tvorevine. Iskustvo rata dovelo je u pitanje i pouzdanost i neophodnost krajišnika kao vojnika u službi habsburških vladara, što se odrazilo i na razvoj događaja u povijesti Vojne krajine, poput razvojačenja i ukidanja te višestoljetne institucije, kao i ustanka u Rakovici 1871. godine.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"85 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358148","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.23384
Zdenko Dundović
In a paper on the nuns compelled to enter monastic life in the Venetian Republic, published in the Sixteenth Century Journal, Anne Jacobson Schutte cited, among others, the case of the Zadar nun Cattarina Marchi. Zadar archival sources offer new insights about the Zadar nun, provide answers to the questions posed by Schutte and shed new light on Marchi's petition for the annulment of monastic vows. The analysis and synthesis of archival sources in Zadar, as well as other archival sources, have changed the entire narrative surrounding the nun Marchi, justifying the doubt about the authenticity of the story (true story) regarding her forced entry into the monastery. It will be shown that her case must be considered in the context of economic, social and religious relations between the Zadar nobility and its middle class in the 16th-18th century, especially from the point of view of inalienable inheritance rights, known as fedecommesso.
Anne Jacobson Schutte 在《十六世纪杂志》上发表了一篇关于威尼斯共和国被迫进入修道院生活的修女的论文，其中引用了扎达尔修女 Cattarina Marchi 的案例。扎达尔档案资料提供了有关这位扎达尔修女的新见解，解答了舒特提出的问题，并对马尔奇要求废除修道院誓言的请求提供了新的启示。对扎达尔档案资料以及其他档案资料的分析和综合改变了围绕修女马尔奇的整个叙事，使人们有理由怀疑有关她被迫进入修道院的故事（真实故事）的真实性。研究将表明，必须结合 16-18 世纪扎达尔贵族与中产阶级之间的经济、社会和宗教关系，特别是从不可剥夺的继承权（即 fedecommesso）的角度来考虑她的案件。
{"title":"Thriller of the Zadar nun Cattarina Marchi","authors":"Zdenko Dundović","doi":"10.22586/pp.v42i64.23384","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.23384","url":null,"abstract":"In a paper on the nuns compelled to enter monastic life in the Venetian Republic, published in the Sixteenth Century Journal, Anne Jacobson Schutte cited, among others, the case of the Zadar nun Cattarina Marchi. Zadar archival sources offer new insights about the Zadar nun, provide answers to the questions posed by Schutte and shed new light on Marchi's petition for the annulment of monastic vows. The analysis and synthesis of archival sources in Zadar, as well as other archival sources, have changed the entire narrative surrounding the nun Marchi, justifying the doubt about the authenticity of the story (true story) regarding her forced entry into the monastery. It will be shown that her case must be considered in the context of economic, social and religious relations between the Zadar nobility and its middle class in the 16th-18th century, especially from the point of view of inalienable inheritance rights, known as fedecommesso.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"8 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139357982","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.26080
Jasna Turkalj
U radu se na osnovi literature i periodike, prvenstveno priloga u pravaškom tjedniku Hervatska, daje pregled shvaćanja Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, mladih suradnika u uredništvu i dopisnika pravaškoga lista o raznim pitanjima vezanim uz crkvenu i vjersku problematiku. U Hervatskoj će se pod utjecajem zbivanja na unutrašnjopolitičkoj sceni i u Europi tematizirati ukidanje Papinske Države i papina svjetovna vlast, izbor biskupa u Hrvatskoj, a osuda biskupa Strossmayera zbog njegovih istupa na Prvom vatikanskom koncilu bit će začetak žestokoga sukoba koji će se sljedećih mjeseci, a napose u vrijeme izbora za Hrvatski sabor i nakon njih, rasplamsati između pravaša i katoličkoga svećenstva koje je slijedilo strossmayerovsku Narodnu stranku. Prva opća hrvatska učiteljska skupština otvorila je u pravaškom tjedniku pitanje kontrole i nadzora Crkve nad javnim školama, dok je Pariška komuna iznijela na vidjelo različita shvaćanja o ulozi vjere u društvu, napose između Kvaternika i mladih suradnika Hervatske.
{"title":"Vjerska problematika u pravaškom tjedniku Hervatska 1871. godine","authors":"Jasna Turkalj","doi":"10.22586/pp.v42i64.26080","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.26080","url":null,"abstract":"U radu se na osnovi literature i periodike, prvenstveno priloga u pravaškom tjedniku Hervatska, daje pregled shvaćanja Ante Starčevića, Eugena Kvaternika, mladih suradnika u uredništvu i dopisnika pravaškoga lista o raznim pitanjima vezanim uz crkvenu i vjersku problematiku. U Hervatskoj će se pod utjecajem zbivanja na unutrašnjopolitičkoj sceni i u Europi tematizirati ukidanje Papinske Države i papina svjetovna vlast, izbor biskupa u Hrvatskoj, a osuda biskupa Strossmayera zbog njegovih istupa na Prvom vatikanskom koncilu bit će začetak žestokoga sukoba koji će se sljedećih mjeseci, a napose u vrijeme izbora za Hrvatski sabor i nakon njih, rasplamsati između pravaša i katoličkoga svećenstva koje je slijedilo strossmayerovsku Narodnu stranku. Prva opća hrvatska učiteljska skupština otvorila je u pravaškom tjedniku pitanje kontrole i nadzora Crkve nad javnim školama, dok je Pariška komuna iznijela na vidjelo različita shvaćanja o ulozi vjere u društvu, napose između Kvaternika i mladih suradnika Hervatske.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"184 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358232","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.25051
Marina Protrka Štimec
Historiografski utemeljen i književnopovijesno relevantan, dramski tekst Augusta Cesarca Sin domovine (1940.) već uvodnom autorskom bilješkom upućuje na osobnu dramu Eugena Kvaternika koja se razvija u srazu njegova habitusa, ideala i društvenih i političkih okolnosti koje će ga voditi do realizacije „čina” u Rakovičkoj buni i tragičnoga kraja. Postavljajući Kvaternika uz bok idealistima i revolucionarima njegova doba, a u kontrastu prema oportunizmu i korumpiranosti vladajuće političke elite, ali i podupirućih društvenih struktura, Cesarec stvara tragičnu figuru povijesne ličnosti kojom se istovremeno osvrće na nasljeđe Francuske i obzore Oktobarske revolucije. U članku se njegov pristup predstavlja kao izraz generacijskoga i osobnoga angažmana koji se u književnoj povijesti nadovezuje na liniju promišljanja politike, pravednosti i otpora, granica opravdanoga nasilja, progresa i povijesnoga usuda koja se u hrvatskoj književnosti može pratiti od Mažuranića i Kranjčevića pa do generacije mladih i samoga Cesarca. Cesarčev Sin domovine u tom kontekstu funkcionira kao modernističko uobličenje drame istaknutoga pojedinca čiji je individualizam preduvjet svakoga kolektivnog napretka.
奥古斯特-切萨克的戏剧文本《故乡之子》（1940 年）既有历史依据，又与文学相关，在作者的介绍性文字中，他将欧根-克瓦特尼克（Eugen Kvaternik koja se razvvija u srazu jeho habitusa, ideala i društvenih i političkih okolnosti koeće koe ją vediti do realizacije "čina" u Rakovičkoj buni i tragicje kraje）写成了悲剧。切萨雷奇将 Kvaternik 与他那个时代的理想主义者和革命者放在一起，与执政的政治精英的机会主义和腐败，甚至与受压制的社会结构形成鲜明对比，塑造了一个具有指挥个性的悲剧人物，他同时意识到法国乡村和十月革命的前景。在文章中，切萨雷奇的创作手法表现了一代人和个人的参与，这种参与在文学叙事中与政治、正义和抵抗的思路、暴力的边界、进步和战后的命运联系在一起，在克罗地亚文学中可以从马茹拉尼奇和克拉尼切维奇追溯到青年一代和皇帝本人。在此背景下，《皇帝的故乡之子》作为一部现代主义作品，描绘了同一位食客的戏剧，其个人主义是所有集体斗争的前身。
{"title":"Cesarec's Kvaternik","authors":"Marina Protrka Štimec","doi":"10.22586/pp.v42i64.25051","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.25051","url":null,"abstract":"Historiografski utemeljen i književnopovijesno relevantan, dramski tekst Augusta Cesarca Sin domovine (1940.) već uvodnom autorskom bilješkom upućuje na osobnu dramu Eugena Kvaternika koja se razvija u srazu njegova habitusa, ideala i društvenih i političkih okolnosti koje će ga voditi do realizacije „čina” u Rakovičkoj buni i tragičnoga kraja. Postavljajući Kvaternika uz bok idealistima i revolucionarima njegova doba, a u kontrastu prema oportunizmu i korumpiranosti vladajuće političke elite, ali i podupirućih društvenih struktura, Cesarec stvara tragičnu figuru povijesne ličnosti kojom se istovremeno osvrće na nasljeđe Francuske i obzore Oktobarske revolucije. U članku se njegov pristup predstavlja kao izraz generacijskoga i osobnoga angažmana koji se u književnoj povijesti nadovezuje na liniju promišljanja politike, pravednosti i otpora, granica opravdanoga nasilja, progresa i povijesnoga usuda koja se u hrvatskoj književnosti može pratiti od Mažuranića i Kranjčevića pa do generacije mladih i samoga Cesarca. Cesarčev Sin domovine u tom kontekstu funkcionira kao modernističko uobličenje drame istaknutoga pojedinca čiji je individualizam preduvjet svakoga kolektivnog napretka.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"28 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358296","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.24959
Danijela Doblanović Šuran
Na temelju opsežne korespondencije između feudalnih gospodara Savičente (obitelji Morosini i Grimani) u Veneciji i njihovih službenika, kancelara i kapetana u Savičenti, ali i brojnih drugih izvora (sudskih procesa, izvješća, ugovora, statutarnih odredbi i sl.) pohranjenih u fondu Grimani e Barbarigo u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato) osvijetljena je uloga i djelovanje kapetana i kancelara, kao i njihov odnos. Poseban je naglasak stavljen na kumske veze između obitelji kancelara i kapetana, kao i na trenutke i razloge njihovih sukoba. Dok je služba kapetana trajala kratko (pet, kasnije tri godine), kancelariju su više od stoljeća čvrsto držali članovi obitelji Quinzano. Očevi su je prepuštali sinovima. Dugotrajno obnašanje službe kancelara omogućilo je članovima ugledne obitelji stjecanje bogatstva, često nauštrb feudalnih gospodara. Taj aspekt djelovanja Quinzanovih posebno je analiziran kroz razloge sukoba s kapetanima, ali i mnogobrojne veze kojima si je obitelj priskrbila čvrsto zaleđe među uglednim članovima zajednice kao i među priprostim pukom, zemljoradnicima i stočarima.
根据萨维森塔的封建领主（莫罗西尼和格里马尼居民）与他们在威尼斯的仆人、大法官和萨维森塔的队长之间的大量通信，或根据各种其他来源（法院诉讼、例外、异议、法定法令等），萨维森塔法院公布了一些文件。在威尼斯国家档案馆（Archivio di Stato）保存的格里马尼-巴尔巴里戈档案（Grimani e Barbarigo fonds）中，重点介绍了队长和大法官的角色和工作，以及他们之间的关系。其中特别强调了大统领和上尉之间的关系，以及他们自杀的时刻和原因。上尉的服役期很短（五年，后来是三年），而大法官职位却由昆扎诺家族成员牢牢掌握了一个多世纪。父辈将其留给了子辈。大法官的长期任职使这个著名修道院的成员得以增加财富，而这往往是以牺牲封建领主的利益为代价的。通过与船长联姻的原因，以及修道院长在联盟显赫成员与平民、地主和新郎之间获得的众多亲情和友情纽带，我们对昆赞家族这方面的活动进行了特别分析。
{"title":"In the Chancellor’s Shadow","authors":"Danijela Doblanović Šuran","doi":"10.22586/pp.v42i64.24959","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.24959","url":null,"abstract":"Na temelju opsežne korespondencije između feudalnih gospodara Savičente (obitelji Morosini i Grimani) u Veneciji i njihovih službenika, kancelara i kapetana u Savičenti, ali i brojnih drugih izvora (sudskih procesa, izvješća, ugovora, statutarnih odredbi i sl.) pohranjenih u fondu Grimani e Barbarigo u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato) osvijetljena je uloga i djelovanje kapetana i kancelara, kao i njihov odnos. Poseban je naglasak stavljen na kumske veze između obitelji kancelara i kapetana, kao i na trenutke i razloge njihovih sukoba. Dok je služba kapetana trajala kratko (pet, kasnije tri godine), kancelariju su više od stoljeća čvrsto držali članovi obitelji Quinzano. Očevi su je prepuštali sinovima. Dugotrajno obnašanje službe kancelara omogućilo je članovima ugledne obitelji stjecanje bogatstva, često nauštrb feudalnih gospodara. Taj aspekt djelovanja Quinzanovih posebno je analiziran kroz razloge sukoba s kapetanima, ali i mnogobrojne veze kojima si je obitelj priskrbila čvrsto zaleđe među uglednim članovima zajednice kao i među priprostim pukom, zemljoradnicima i stočarima.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"38 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358308","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.24695
Hrvoje Kekez, Petar Sekulić
Srednjovjekovna utvrda Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku između Kozjačkoga i Gradinskoga jezera u sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Dosadašnja arheološka istraživanja potvrdila su da su danas vidljivi ostaci građeni na prijelazu 13. u 14. stoljeće, a široka kontekstualizacija sačuvanih povijesnih izvora ukazala je na to da su ga vrlo vjerojatno izgradili knezovi Babonići da bi zaštitili ulaz na prostor svoje političke i gospodarske domene. Krčingrad se nalazio na vrlo važnom prometnom pravcu koji je, prolazeći prostorom današnjih Plitvičkih jezera, spajao područja srednjovjekovne Drežničke i Krbavske, tj. Ličke županije. U radu se propitkuje teza Emilija Laszowskog da je Krčingrad bio prvobitno središte srednjovjekovne Drežničke županije, analizirajući pritom dosadašnja mišljenja u historiografskoj literaturi, kao i razmatrajući sačuvana srednjovjekovna pisana vrela, ali i različita kasnija svjedočanstva, te promatrajući geostratešku važnost plitvičkoga prostora u razvijenom srednjem vijeku kroz spektar središnjih funkcija nekoga naselja.
克尔钦格勒中高地要塞位于普利特维采湖国家公园科兹亚克湖和格拉迪纳湖之间一个喧闹的半岛上。迄今为止，考古调查证实，可见的城堡遗迹建于 13 世纪和 14 世纪之间，但对被洗劫遗迹的起源进行的广泛背景分析表明，该城堡是由巴博尼奇王公建造的，目的是保护他们进入其政治和经济领域的空间。克尔钦格勒位于一条非常重要的大道上，这条大道穿过今天的普利特维采湖地区，连接着中世纪的德雷兹尼奇卡和克尔巴夫斯卡（即利卡）两郡。丛书中提出了埃米莉亚-拉斯佐夫斯基（Emilija Laszowski）的论点，即克尔钦格勒是中世纪德雷日尼采县的原始中心，并分析了目前史学文献中的观点、kao i razmatrajući sačuvana srednovjekovna pisana vrela, ali i različita późniejnija svjedočanstva, te promatrajući geostratrategic istotnost' plitvička prostora u evolenom srednom vijeku k spektar središních funkce nekoja oselja. （通过一个定居点的中心功能谱系研究浅层空间在发达的中世纪的重要性）。
{"title":"Tragom jedne misli Emilija Laszowskog","authors":"Hrvoje Kekez, Petar Sekulić","doi":"10.22586/pp.v42i64.24695","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.24695","url":null,"abstract":"Srednjovjekovna utvrda Krčingrad nalazi se na šumovitom poluotoku između Kozjačkoga i Gradinskoga jezera u sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera. Dosadašnja arheološka istraživanja potvrdila su da su danas vidljivi ostaci građeni na prijelazu 13. u 14. stoljeće, a široka kontekstualizacija sačuvanih povijesnih izvora ukazala je na to da su ga vrlo vjerojatno izgradili knezovi Babonići da bi zaštitili ulaz na prostor svoje političke i gospodarske domene. Krčingrad se nalazio na vrlo važnom prometnom pravcu koji je, prolazeći prostorom današnjih Plitvičkih jezera, spajao područja srednjovjekovne Drežničke i Krbavske, tj. Ličke županije. U radu se propitkuje teza Emilija Laszowskog da je Krčingrad bio prvobitno središte srednjovjekovne Drežničke županije, analizirajući pritom dosadašnja mišljenja u historiografskoj literaturi, kao i razmatrajući sačuvana srednjovjekovna pisana vrela, ali i različita kasnija svjedočanstva, te promatrajući geostratešku važnost plitvičkoga prostora u razvijenom srednjem vijeku kroz spektar središnjih funkcija nekoga naselja.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"24 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358049","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2023-07-18DOI: 10.22586/pp.v42i64.23704
Zrinko Novosel
Pravno obrazovanje na Sveučilištu u Beču, profesorske karijere na visokim učilištima u Kraljevini Ugarskoj te autorski radovi vezani uz ugarsku pravnu znanost obilježavaju prvu generaciju profesora prava na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu (1776. – 1850.). Pod pretpostavkom da se preko navedenih aktivnosti te profesore može promatrati kao (pre)nositelje pravnoga znanja, ovaj rad analizira intenzitet intelektualnih transfera među akademskom elitom ugarskih pravnika u kontekstu Habsburške Monarhije krajem 18. stoljeća s naglaskom na profesore Pravnoga fakulteta zagrebačke akademije. Rezultati istraživanja provedenog u radu mogu doprinijeti shvaćanju razdoblja modernizacije ugarske pravne kulture kroz prizmu prihvaćanja i razmjene pravnoga znanja.
{"title":"Prva generacija profesora Pravnoga fakulteta na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu","authors":"Zrinko Novosel","doi":"10.22586/pp.v42i64.23704","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v42i64.23704","url":null,"abstract":"Pravno obrazovanje na Sveučilištu u Beču, profesorske karijere na visokim učilištima u Kraljevini Ugarskoj te autorski radovi vezani uz ugarsku pravnu znanost obilježavaju prvu generaciju profesora prava na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu (1776. – 1850.). Pod pretpostavkom da se preko navedenih aktivnosti te profesore može promatrati kao (pre)nositelje pravnoga znanja, ovaj rad analizira intenzitet intelektualnih transfera među akademskom elitom ugarskih pravnika u kontekstu Habsburške Monarhije krajem 18. stoljeća s naglaskom na profesore Pravnoga fakulteta zagrebačke akademije. Rezultati istraživanja provedenog u radu mogu doprinijeti shvaćanju razdoblja modernizacije ugarske pravne kulture kroz prizmu prihvaćanja i razmjene pravnoga znanja.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":"43 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-07-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"139358225","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：