Pub Date : 2022-12-11DOI: 10.22586/pp.v41i63.22810
Alexander Buczynski, Filip Hren
U ovom su radu objedinjeni životopisi autora prvih povjesnica o Vojnoj krajini, čiji radovi čine nezaobilaznu ‘nultu točku’ istraživanja osobito u povijesnoj znanosti, ali i u širim društveno-humanističkim znanostima. Rekonstrukcija njihovih života napravljena je na temelju dosad objavljenih podataka u sekundarnoj literaturi, a praznine u njihovim biografijama pokušavalo se, gdje je to bilo moguće, popunjavati pomoću relevantnih mjesečnih vojnih popisa, prateće dokumentacije tih popisa i matičnih knjiga. Najviše su pritom pomogle potvrde o premještaju, koje osim osnovnih podataka o osobnom životu nude i vrlo detaljan pregled napredovanja u profesionalnoj karijeri. Istim je spisima bilo moguće ispraviti i neke pogreške u njihovim objavljenim životopisima koje su se dosad provlačile.
{"title":"Kratke biografije autora prvih vojnokrajiških povjesnica","authors":"Alexander Buczynski, Filip Hren","doi":"10.22586/pp.v41i63.22810","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i63.22810","url":null,"abstract":"U ovom su radu objedinjeni životopisi autora prvih povjesnica o Vojnoj krajini, čiji radovi čine nezaobilaznu ‘nultu točku’ istraživanja osobito u povijesnoj znanosti, ali i u širim društveno-humanističkim znanostima. Rekonstrukcija njihovih života napravljena je na temelju dosad objavljenih podataka u sekundarnoj literaturi, a praznine u njihovim biografijama pokušavalo se, gdje je to bilo moguće, popunjavati pomoću relevantnih mjesečnih vojnih popisa, prateće dokumentacije tih popisa i matičnih knjiga. Najviše su pritom pomogle potvrde o premještaju, koje osim osnovnih podataka o osobnom životu nude i vrlo detaljan pregled napredovanja u profesionalnoj karijeri. Istim je spisima bilo moguće ispraviti i neke pogreške u njihovim objavljenim životopisima koje su se dosad provlačile.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47423976","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-12-11DOI: 10.22586/pp.v41i63.21701
Milan Vrbanus, Ante Grubišić
Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18. stoljeća (popisi iz 1698., 1722., 1728., 1736. i 1749.), kao i na kartografiju koja je prethodila najvažnijem kartografskom izvoru, dovršenom 1733. u formi atlasa, usredotočuju se na analizu komorskoga popisa iz 1728. i navedeni atlas kao izvore iz približno istoga vremena, obilježenog transformacijom jednoga velikog područja iz državnoga vlasništva (komorskoga okruga) u privatno vlasništvo (vlastelinstvo). Na osnovi tih izvora, koji se dopunjavaju, nastoje dati širu sliku stanja jednoga slavonsko-srijemskoga vlastelinskoga gospodarstva prve polovine 18. stoljeća u trenutku njegova stvaranja, tim više što zbog nepostojanja odgovarajućih kartografskih izvora to nije moguće ni za jedno drugo vlastelinstvo. Osim osnovnih podataka kao što su broj i veličina naselja, zastupljenost pojedinih kategorija zemljišnih površina, demografsko i imovinsko stanje i sl., analizom i usporedbom također se nastoji utvrditi relevantnost i vjerodostojnost obaju izvora te podudarnost i različitost sadržaja primjenom deskriptivnih i kvantitativnih metoda.
Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18。世纪（1698年、1722年、1728年、1736年的列表。以及1733年完成的最重要的地图学来源之前的地图学。以图集的形式，重点对1728年科摩罗名单进行分析。并指出地图集是大约同一时期的来源，标志着大面积的公共财产（商品）向私人财产（财产）的转变。基于这些额外的来源，他们试图更广泛地了解18世纪上半叶斯洛文尼亚人、斯里兰卡人和塞尔维亚人自己的经济状况。一个世纪以来，在它诞生的那一刻，不仅仅是因为缺乏适当的制图来源，彼此都不可能。除了人口数量和规模、某些类别土地的代表性、人口和财产等基本数据外，分析和比较还力求确定两个来源的相关性和可信度，以及描述性和定量方法内容的相似性和多样性。
{"title":"Vukovarsko vlastelinstvo – slavonsko-srijemski\u0000prostor prema popisima stanovništva i kartografskim izvorima u prvoj polovini\u000018. stoljeća","authors":"Milan Vrbanus, Ante Grubišić","doi":"10.22586/pp.v41i63.21701","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i63.21701","url":null,"abstract":"Premda se autori u radu osvrću na sve komorske popise do sredine 18. stoljeća (popisi iz 1698., 1722., 1728., 1736. i 1749.), kao i na kartografiju koja je prethodila najvažnijem kartografskom izvoru, dovršenom 1733. u formi atlasa, usredotočuju se na analizu komorskoga popisa iz 1728. i navedeni atlas kao izvore iz približno istoga vremena, obilježenog transformacijom jednoga velikog područja iz državnoga vlasništva (komorskoga okruga) u privatno vlasništvo (vlastelinstvo). Na osnovi tih izvora, koji se dopunjavaju, nastoje dati širu sliku stanja jednoga slavonsko-srijemskoga vlastelinskoga gospodarstva prve polovine 18. stoljeća u trenutku njegova stvaranja, tim više što zbog nepostojanja odgovarajućih kartografskih izvora to nije moguće ni za jedno drugo vlastelinstvo. Osim osnovnih podataka kao što su broj i veličina naselja, zastupljenost pojedinih kategorija zemljišnih površina, demografsko i imovinsko stanje i sl., analizom i usporedbom također se nastoji utvrditi relevantnost i vjerodostojnost obaju izvora te podudarnost i različitost sadržaja primjenom deskriptivnih i kvantitativnih metoda.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-12-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46446990","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.20100
Tomislav Popić
The author analyses the crucial factors in the development of pragmatic literacy in thirteenth-century Trogir, which is associated with significant transformations of the communal political and social order, primarily the increasing power of the municipal government at the expense of episcopal authority. Accumulation of power in the hands of not so many urban families resulted in the growing need to (re)define the position of communal institutions in relation to the external (the king, the Croatian nobility, Venice) and internal (the bishop, the contending factions) centres of power and other members of the local community. Greater reliance of the local political elite on the written word as a means to shape and maintain a desirable social order was becoming increasingly pronounced in this context. Hence, the paper regards the development of pragmatic literacy in thirteenth-century Trogir as one of the major pillars in configuring new government institutions and power relations, which is then associated with the creation of the first city statute, professionalization of the chancery, and transition from charters to notarial, court, council, and other communal registers.
{"title":"Political Expressions of\u0000Pragmatic Literacy in Thirteenth-Century Trogir","authors":"Tomislav Popić","doi":"10.22586/pp.v41i62.20100","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.20100","url":null,"abstract":"The author analyses the crucial factors in the development of pragmatic literacy in thirteenth-century Trogir, which is associated with significant transformations of the communal political and social order, primarily the increasing power of the municipal government at the expense of episcopal authority. Accumulation of power in the hands of not so many urban families resulted in the growing need to (re)define the position of communal institutions in relation to the external (the king, the Croatian nobility, Venice) and internal (the bishop, the contending factions) centres of power and other members of the local community. Greater reliance of the local political elite on the written word as a means to shape and maintain a desirable social order was becoming increasingly pronounced in this context. Hence, the paper regards the development of pragmatic literacy in thirteenth-century Trogir as one of the major pillars in configuring new government institutions and power relations, which is then associated with the creation of the first city statute, professionalization of the chancery, and transition from charters to notarial, court, council, and other communal registers.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47786656","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.18231
Davor Salihović
The paper discusses the backgrounds and careers of several lesser-known officials who occupied various positions along the Hungarian-Ottoman frontier during the reign of King Matthias Corvinus of Hungary (r. 1458-1490). By examining their biographies and their place within the ruling elite of Corvinus’s Hungary, the study moreover elucidates how changes in King Matthias’s authority in the borderlands were reflected in the changes in his personnel policies, showing that the king gradually gained more control over his southern lands through a growing network of loyal retainers. The latter, moreover, successfully replaced the vestiges of older regimes – whose representatives often stood in opposition to royal politics – thus allowing the introduction of greater royal control.
{"title":"In confinibus Turcorum","authors":"Davor Salihović","doi":"10.22586/pp.v41i62.18231","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.18231","url":null,"abstract":"The paper discusses the backgrounds and careers of several lesser-known officials who occupied various positions along the Hungarian-Ottoman frontier during the reign of King Matthias Corvinus of Hungary (r. 1458-1490). By examining their biographies and their place within the ruling elite of Corvinus’s Hungary, the study moreover elucidates how changes in King Matthias’s authority in the borderlands were reflected in the changes in his personnel policies, showing that the king gradually gained more control over his southern lands through a growing network of loyal retainers. The latter, moreover, successfully replaced the vestiges of older regimes – whose representatives often stood in opposition to royal politics – thus allowing the introduction of greater royal control.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46592876","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.18620
Iva Salopek Bogavčić
Dosadašnje spoznaje o sanitarnom kordonu na granici prema Osmanskom Carstvu, organiziranom putem karantena, čardaka i raštela od Primorja do Ugarske, pokušat će se ovim radom upotpuniti usmjeravanjem posebne pozornosti na trgovački prijelaz i utvrdu Gradiška na Savi. Uvidom u arhivsku građu, novine i neobjavljene planove kontumca te raštela koji su bili sagrađeni pored pogranične utvrde Gradiška tijekom 18. i 19. stoljeća pokušalo se razumjeti funkcioniranje kontumca sredinom 18. stoljeća, slijediti proces njegova napuštanja krajem 18. stoljeća, stvaranje raštela, kao i organiziranje prvih bolnica. Zdravstvena skrb krajem 18. stoljeća organizirana je u unutrašnjosti utvrde u vidu formiranja garnizonske bolnice oko 1780. u Staroj Gradiški. Na temeljima javnozdravstvene ostavštine rada kontumca, garnizonske bolnice te zalaganjem pukovnika Gradiške pukovnije Franje Horaka sagrađena je 1842. pukovnijska bolnica u Novoj Gradiški. Javnozdravstvenu vojnu infrastrukturu naslijedila je civilna vlast te je novogradiška bolnica krajem 19. stoljeća postala županijska bolnica.
到目前为止，通往奥斯曼帝国边境的卫生走廊，由隔离、木炭组织，并被驱逐出乌加里普里莫里亚，将努力特别关注贸易过境和萨维镇。从档案城的角度来看，报纸和未出版的集装箱计划以及18世纪在城市边境堡垒旁建造的废物。显示19stoljeća pokušalo se razumjeti funkcioniranje kontumca sredinom 18。在18世纪末离开的过程之后几个世纪以来，植物的创造，以及第一批医院的组织。18月底的医疗保健1780年左右，内部要塞以驻军医院的形式组织了一个世纪。在老城区。在公共卫生假的基础上，1842年建造了集装箱办公室、驻军医院和法国上校城Horak的登陆点。纽约殖民医院。公共军事基础设施已由民政部门继承，医院位于19世纪末。世纪成为日本的医院。
{"title":"Od kontumca do bolnice","authors":"Iva Salopek Bogavčić","doi":"10.22586/pp.v41i62.18620","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.18620","url":null,"abstract":"Dosadašnje spoznaje o sanitarnom kordonu na granici prema Osmanskom Carstvu, organiziranom putem karantena, čardaka i raštela od Primorja do Ugarske, pokušat će se ovim radom upotpuniti usmjeravanjem posebne pozornosti na trgovački prijelaz i utvrdu Gradiška na Savi. Uvidom u arhivsku građu, novine i neobjavljene planove kontumca te raštela koji su bili sagrađeni pored pogranične utvrde Gradiška tijekom 18. i 19. stoljeća pokušalo se razumjeti funkcioniranje kontumca sredinom 18. stoljeća, slijediti proces njegova napuštanja krajem 18. stoljeća, stvaranje raštela, kao i organiziranje prvih bolnica. Zdravstvena skrb krajem 18. stoljeća organizirana je u unutrašnjosti utvrde u vidu formiranja garnizonske bolnice oko 1780. u Staroj Gradiški. Na temeljima javnozdravstvene ostavštine rada kontumca, garnizonske bolnice te zalaganjem pukovnika Gradiške pukovnije Franje Horaka sagrađena je 1842. pukovnijska bolnica u Novoj Gradiški. Javnozdravstvenu vojnu infrastrukturu naslijedila je civilna vlast te je novogradiška bolnica krajem 19. stoljeća postala županijska bolnica.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49456045","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.16012
Jasenka Maslek
Analizom oporuka iz zapadnoga, sjeverozapadnoga i središnjega dijela poluotoka Pelješca nastoji se pokazati kako je oporučitelj namjeravao očuvati cjelovitost imanja i osigurati opstanak i prosperitet obitelji. Različitosti običaja pri nasljeđivanju bilo je dosta. Način nasljeđivanja ovisio je i o tome kojom se gospodarskom djelatnošću bavio oporučitelj ili nasljednik, odnosno je li se radilo o pomorcima, trgovcima ili seljacima kmetovima. O tome je ovisila i forma oporuka, postojanje uvjeta ili povjerbe, ali i vrijeme početka odjeljivanja braće i razvrgnuća proširenih obitelji ili kućnih zadruga. Slabljenjem spona zadružnoga života i gospodarskim jačanjem u pomorskoj ili trgovačkoj djelatnosti, tijekom 19. stoljeća nestaje i potreba da domazet uzima ženino prezime jer kuća više ne nosi prezime. Najslabije se bolje financijsko stanje obitelji odrazilo na nasljeđivanje njezinih ženskih članova, kćeri, koje su i dalje kao nasljedni dio ili otpremninu dobivale miraz.
{"title":"Običaji u nasljeđivanju u pelješkim oporukama u 18. i prvoj polovini 19. stoljeća","authors":"Jasenka Maslek","doi":"10.22586/pp.v41i62.16012","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.16012","url":null,"abstract":"Analizom oporuka iz zapadnoga, sjeverozapadnoga i središnjega dijela poluotoka Pelješca nastoji se pokazati kako je oporučitelj namjeravao očuvati cjelovitost imanja i osigurati opstanak i prosperitet obitelji. Različitosti običaja pri nasljeđivanju bilo je dosta. Način nasljeđivanja ovisio je i o tome kojom se gospodarskom djelatnošću bavio oporučitelj ili nasljednik, odnosno je li se radilo o pomorcima, trgovcima ili seljacima kmetovima. O tome je ovisila i forma oporuka, postojanje uvjeta ili povjerbe, ali i vrijeme početka odjeljivanja braće i razvrgnuća proširenih obitelji ili kućnih zadruga. Slabljenjem spona zadružnoga života i gospodarskim jačanjem u pomorskoj ili trgovačkoj djelatnosti, tijekom 19. stoljeća nestaje i potreba da domazet uzima ženino prezime jer kuća više ne nosi prezime. Najslabije se bolje financijsko stanje obitelji odrazilo na nasljeđivanje njezinih ženskih članova, kćeri, koje su i dalje kao nasljedni dio ili otpremninu dobivale miraz.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44787533","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.21109
Marija Gjurašić, Ahmet Kalajdžić
Na temelju podataka iz matičnih knjiga vjenčanih župa Babino Polje (od 1870. do 1877.) i Maranovići (od 1870. do 1884.) i relevantne literature u radu se prikazuju godišnji i mjesečni intenzitet te ritam vjenčanja na Mljetu, praksa odabira svjedoka na vjenčanju (kolokvijalno zvanih vjenčani kumovi), njihov broj, spolna struktura i društveni status, višekratna kumstva te međusobno srodstvo mladenaca i vjenčanih kumova. Sporadično se razmatraju srodnički i udovički brakovi, „brakovi na probu” te mljetski svadbeni običaji i slično.
{"title":"Vjenčana kumstva na Mljetu u drugoj polovini 19. stoljeća","authors":"Marija Gjurašić, Ahmet Kalajdžić","doi":"10.22586/pp.v41i62.21109","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.21109","url":null,"abstract":"Na temelju podataka iz matičnih knjiga vjenčanih župa Babino Polje (od 1870. do 1877.) i Maranovići (od 1870. do 1884.) i relevantne literature u radu se prikazuju godišnji i mjesečni intenzitet te ritam vjenčanja na Mljetu, praksa odabira svjedoka na vjenčanju (kolokvijalno zvanih vjenčani kumovi), njihov broj, spolna struktura i društveni status, višekratna kumstva te međusobno srodstvo mladenaca i vjenčanih kumova. Sporadično se razmatraju srodnički i udovički brakovi, „brakovi na probu” te mljetski svadbeni običaji i slično.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44384051","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.19687
Ante Bećir
Namjera je ovoga rada problematizirati odnos između „legitimne” i „nelegitimne” vlasti u kasnosrednjovjekovnim političkim poimanjima kroz prizmu izabranih primjera iz kasnosrednjovjekovne povijesti Dalmacije i Hrvatske. Radi boljega razumijevanja tematike, primjeri će se smjestiti u teorijski okvir srednjovjekovne političke misli. Naime, svaki primjer predstavlja zaseban kut gledanja, čime se želi upozoriti na supostojanje različitih političkih shvaćanja, koja proizlaze iz suprotstavljenih interesa. Drugim riječima, ono što je za jedne „tiranija”, za druge je legitimna i opravdana vlast. Frakcijske borbe u Trogiru početkom 14. stoljeća, kroničarski diskurs Mihe Madijeva i njegovo portretiranje hrvatskih velikaša te na kraju stavovi koje iznose poklisari trogirskoga puka u Veneciji 1421. ogledni su primjeri. Na tragu raščlambe spomenutih i nekih drugih primjera izvest će se (komparativni) zaključci o srednjovjekovnoj političkoj kulturi.
{"title":"Između „tiranije”\u0000i političkoga legitimiteta. Prilog poznavanju političke kulture kasnosrednjovjekovne Dalmacije i Hrvatske","authors":"Ante Bećir","doi":"10.22586/pp.v41i62.19687","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.19687","url":null,"abstract":"Namjera je ovoga rada problematizirati odnos između „legitimne” i „nelegitimne” vlasti u kasnosrednjovjekovnim političkim poimanjima kroz prizmu izabranih primjera iz kasnosrednjovjekovne povijesti Dalmacije i Hrvatske. Radi boljega razumijevanja tematike, primjeri će se smjestiti u teorijski okvir srednjovjekovne političke misli. Naime, svaki primjer predstavlja zaseban kut gledanja, čime se želi upozoriti na supostojanje različitih političkih shvaćanja, koja proizlaze iz suprotstavljenih interesa. Drugim riječima, ono što je za jedne „tiranija”, za druge je legitimna i opravdana vlast. Frakcijske borbe u Trogiru početkom 14. stoljeća, kroničarski diskurs Mihe Madijeva i njegovo portretiranje hrvatskih velikaša te na kraju stavovi koje iznose poklisari trogirskoga puka u Veneciji 1421. ogledni su primjeri. Na tragu raščlambe spomenutih i nekih drugih primjera izvest će se (komparativni) zaključci o srednjovjekovnoj političkoj kulturi.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41546612","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.18364
Nataša Štefanec
Članak prezentira funkcioniranje Slavonske i petrinjske krajine, također poznate kao Slavonska krajina ili Varaždinski generalat, u 17. stoljeću. Rekonstruira administrativnu i teritorijalnu organizaciju tog segmenta Vojne krajine, brojnost i funkciju rodova stajaće vojske te njihove plaće i zapovjednu strukturu. Uspoređuje stanje u 17. stoljeću sa situacijom u 16. stoljeću s ciljem ocrtavanja trendova u taktičkom i strateškom razvoju habsburških snaga na Vojnoj krajini (Militärgrenze).
Članak prezentira funkcioniranje Slavonske i petrinjske krajine，takořer poznate kao Slavonska krajina ili Varaždinski generaalat，u 17。本世纪。重建行政和领土组织的军区部分，家庭的数量和功能将是军队及其工资和指挥结构。它比较了17岁时的情况。16世纪的情况。一个世纪旨在哈布斯堡军队在军区（Militärgrenze）的战术和战略发展。
{"title":"Slavonska\u0000i petrinjska krajina (Varaždinski generalat) u 17. stoljeću","authors":"Nataša Štefanec","doi":"10.22586/pp.v41i62.18364","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.18364","url":null,"abstract":"Članak prezentira funkcioniranje Slavonske i petrinjske krajine, također poznate kao Slavonska krajina ili Varaždinski generalat, u 17. stoljeću. Rekonstruira administrativnu i teritorijalnu organizaciju tog segmenta Vojne krajine, brojnost i funkciju rodova stajaće vojske te njihove plaće i zapovjednu strukturu. Uspoređuje stanje u 17. stoljeću sa situacijom u 16. stoljeću s ciljem ocrtavanja trendova u taktičkom i strateškom razvoju habsburških snaga na Vojnoj krajini (Militärgrenze).","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44453899","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pub Date : 2022-07-15DOI: 10.22586/pp.v41i62.18872
Tomislav Matić
Rad istražuje isprave o obiteljima žumberačkih uskoka prezimena Preradović koje je pretraživanjem raznih arhiva pronašao Dušan Preradović, sin pjesnika Petra Preradovića, te pisma koja je slao povjesničaru Emiliju Laszowskom. Na temelju tih dokumenata rekonstruira se potraga Dušana Preradovića za poviješću njegove obitelji, kao i konstrukcija obiteljske tradicije i identiteta na temelju njegovih pronalazaka. Dušan arhive nije pretraživao osobno, nego je za to angažirao stručnjake poput Hermanna Ignaza Bidermanna i Emilija Laszowskog, a opterećivalo ga je i nedovoljno poznavanje historiografskoga rada. Vjerojatno ga je upravo ta potraga ponukala da poveća svoje poznavanje historiografije. Svoje je nalaze o obiteljskoj prošlosti objavio 1903. u časopisu Vitezović. Prilikom potrage naišao je na više obitelji prezimena Preradović, ali se fokusirao na onu žumberačkoga uskoka Ivana Preradovića jer je na temelju njegove grbovnice, izdane 1626., njegov otac, i on sâm, imao pravo na plemićki status. Pritom je bio svjestan da je njegova obiteljska veza s Ivanom nedovoljno dokazana, pa je nastojao pronaći još isprava, a potragu je proširio ispitivanjem osoba za koje je smatrao da bi mogle znati više o prošlosti Žumberka, poput grkokatoličkoga župnika Jovana Hranilovića. Iako nije uspio pronaći sigurne dokaze o obiteljskoj vezi s Ivanom Preradovićem, on i njegova obitelj smatrali su ga svojim pretkom.
{"title":"Žumberački uskoci i potraga Dušana Preradovića za obiteljskom prošlošću","authors":"Tomislav Matić","doi":"10.22586/pp.v41i62.18872","DOIUrl":"https://doi.org/10.22586/pp.v41i62.18872","url":null,"abstract":"Rad istražuje isprave o obiteljima žumberačkih uskoka prezimena Preradović koje je pretraživanjem raznih arhiva pronašao Dušan Preradović, sin pjesnika Petra Preradovića, te pisma koja je slao povjesničaru Emiliju Laszowskom. Na temelju tih dokumenata rekonstruira se potraga Dušana Preradovića za poviješću njegove obitelji, kao i konstrukcija obiteljske tradicije i identiteta na temelju njegovih pronalazaka. Dušan arhive nije pretraživao osobno, nego je za to angažirao stručnjake poput Hermanna Ignaza Bidermanna i Emilija Laszowskog, a opterećivalo ga je i nedovoljno poznavanje historiografskoga rada. Vjerojatno ga je upravo ta potraga ponukala da poveća svoje poznavanje historiografije. Svoje je nalaze o obiteljskoj prošlosti objavio 1903. u časopisu Vitezović. Prilikom potrage naišao je na više obitelji prezimena Preradović, ali se fokusirao na onu žumberačkoga uskoka Ivana Preradovića jer je na temelju njegove grbovnice, izdane 1626., njegov otac, i on sâm, imao pravo na plemićki status. Pritom je bio svjestan da je njegova obiteljska veza s Ivanom nedovoljno dokazana, pa je nastojao pronaći još isprava, a potragu je proširio ispitivanjem osoba za koje je smatrao da bi mogle znati više o prošlosti Žumberka, poput grkokatoličkoga župnika Jovana Hranilovića. Iako nije uspio pronaći sigurne dokaze o obiteljskoj vezi s Ivanom Preradovićem, on i njegova obitelj smatrali su ga svojim pretkom.","PeriodicalId":52430,"journal":{"name":"Povijesni Prilozi","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-07-15","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42036963","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：