Motivacija za vježbanje, odnosno bavljenje sportom ili sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti tema je koja se istražuje dugi niz godina. Cilj ovoga rada bio je validirati prevedenu verziju Skale situacijske motivacije u sportskom kontekstu na hrvatski jezik te provjeriti njezine metrijske karakteristike. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 449 (55% žena) aktivnih i rekreativnih sportaša, u dobi od 15 do 64 godine (M = 27,60, SD = 10,50). Sudionici su ispunili Upitnik motivacije za vježbanje EMI-2 (Markland i Ingledew, 1997; Vlašić i sur., 2002) te Skalu situacijske motivacije (Guay i sur., 2000), koja, prema teoriji samoodređenja, ispituje intrinzičnu motivaciju, identificiranu regulaciju, eksternalnu regulaciju i amotivaciju. Rezultati potvrđuju zadovoljavajuću konstruktnu i kriterijsku valjanost hrvatske verzije Skale situacijske motivacije te invarijatnost s obzirom na spol sportaša. S obzirom na važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje, potrebno je razumjeti motive koji se nalaze u podlozi vježbanja ili treniranja kako bismo mogli potaknuti ljude na bavljenje sportom i ostanak u sportu, bilo aktivnom ili rekreativnom. Ključne riječi: teorija samoodređenja, Skala situacijske motivacije, motivacija za vježbanje
多年来，人们一直在研究运动、运动或身体活动动机。这项工作的目的是验证Skala在克罗地亚体育背景下的情境动机的翻译版本，并验证其度量特征。共有449名（55%的女性）年龄在15岁至64岁（M=27.60，SD=10.50）的活跃和娱乐运动员参与了这项研究。Sudionici su ispunili Upitnik motivacije za vježbanje EMI-2（Markland i Ingledew，1997；Vlaš。研究结果证实了克罗地亚版Skala的情境动机和运动员配偶的无效性具有令人满意的建设性和批判性价值。鉴于身体健康活动的重要性，有必要了解锻炼或训练的动机，以便我们能够鼓励人们进行体育运动并继续从事体育运动，无论是积极的还是娱乐性的。关键词：自决理论、情境动机量表、锻炼动机
{"title":"Provjera konstruktne i kriterijske valjanosti Skale situacijske motivacije u sportskom kontekstu","authors":"Petra Anić, Ivana Host, Tamara Mohorić","doi":"10.21465/2021-sp-241-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-03","url":null,"abstract":"Motivacija za vježbanje, odnosno bavljenje sportom ili sudjelovanje u tjelesnoj aktivnosti tema je koja se istražuje dugi niz godina. Cilj ovoga rada bio je validirati prevedenu verziju Skale situacijske motivacije u sportskom kontekstu na hrvatski jezik te provjeriti njezine metrijske karakteristike. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 449 (55% žena) aktivnih i rekreativnih sportaša, u dobi od 15 do 64 godine (M = 27,60, SD = 10,50). Sudionici su ispunili Upitnik motivacije za vježbanje EMI-2 (Markland i Ingledew, 1997; Vlašić i sur., 2002) te Skalu situacijske motivacije (Guay i sur., 2000), koja, prema teoriji samoodređenja, ispituje intrinzičnu motivaciju, identificiranu regulaciju, eksternalnu regulaciju i amotivaciju. Rezultati potvrđuju zadovoljavajuću konstruktnu i kriterijsku valjanost hrvatske verzije Skale situacijske motivacije te invarijatnost s obzirom na spol sportaša. S obzirom na važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje, potrebno je razumjeti motive koji se nalaze u podlozi vježbanja ili treniranja kako bismo mogli potaknuti ljude na bavljenje sportom i ostanak u sportu, bilo aktivnom ili rekreativnom. Ključne riječi: teorija samoodređenja, Skala situacijske motivacije, motivacija za vježbanje","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292464","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove adolescenata i njihovih majki o tome što roditelji imaju pravo znati o svojoj djeci te razlike u stavovima roditelja i djece u odno-su na spol i dob adolescenata. Uzorak je obuhvaćao 188 srednjoškolaca (94 djevojke i 94 mladića) prosječne dobi od 16,6 godina i njihove majke (N = 188). Primijenjena je hrvatska verzija Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci (Right to Know In-ventory, Krein i Brown, 2004), kojim se mjere stavovi prema legitimnosti roditeljskog autoriteta u odnosu na četiri domene vršnjačkih odnosa adolescenata: aktivnosti s pri-jateljima, značajke odnosa, negativne karakteristike vršnjaka i pozitivne karakteristike vršnjaka. Rezultati su pokazali da majke općenito procjenjuju svoje pravo na znanje o djeci i njihovim aktivnostima većim nego što im to pravo daju adolescenti. Dobivene su značajne razlike između rezultata majki i djece na svim skalama Upitnika roditelj-skog prava na informacije o djeci, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Složene analize varijance pokazale su značajan efekt spola adolescenata na njihove stavove o roditeljskom pravu na informacije o djeci, kao i značajan efekt spola djeteta na stavove majki. U obje analize učinci dobi djeteta te interakcije spola i dobi nisu značajni. Dje-vojke, u usporedbi s mladićima, procjenjuju značajno većim roditeljsko pravo na in-formacije o djeci u svim područjima, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Majke koje imaju kćer smatraju da imaju značajno veće pravo na informacije o aktivnostima djece s prijateljima i značajkama njihovih odnosa s vršnjacima nego majke sinova. Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legitimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraživanja o adolescentskom samootkrivanju. Ključne riječi: adolescenti, autonomija, odnosi s vršnjacima, roditeljsko pravo na informacije
这项研究的目的是调查青少年及其母亲对有权了解其子女的态度，以及父母和儿童对性和青少年的态度差异。样本包括188名平均年龄16.6岁的高中生（94名女孩和94名年轻人）及其母亲（N=188）。克罗地亚版本的父母获得儿童信息的权利（知情权，Krein和Brown，2004年）已被用于衡量对父母权力合法性的态度，涉及四个青少年领域：与朋友的活动、重要关系、男性的负面特征和男性的正面特征。结果表明，母亲通常比青少年更重视了解儿童及其活动的权利。除了老年人的积极特征外，母亲和儿童在父母对儿童的知情权的所有尺度上的结果都存在显著差异。一项复杂的方差分析显示，青少年的性别对其父母获得儿童信息的权利产生了重大影响，儿童的性别对母亲的地位也产生了重要影响。在这两项分析中，儿童年龄和性互动的影响都不显著。与年轻人相比，两名士兵评估了除老年人的积极特征外，所有领域的父母对孩子的重要权利。有女儿的母亲认为，与儿子的母亲相比，她们有更大的权利了解孩子与朋友的活动以及她们与成年人关系的迹象。Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legalimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraž。关键词：青少年、自主性、老年关系、父母知情权
{"title":"Što roditelji imaju pravo znati o dječjim vršnjačkim odnosima – mišljenje adolescenata i njihovih majki","authors":"Zora Raboteg-Šarić, Ivan Zovak","doi":"10.21465/2019-SP-222-05","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-SP-222-05","url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je ispitati stavove adolescenata i njihovih majki o tome što roditelji imaju pravo znati o svojoj djeci te razlike u stavovima roditelja i djece u odno-su na spol i dob adolescenata. Uzorak je obuhvaćao 188 srednjoškolaca (94 djevojke i 94 mladića) prosječne dobi od 16,6 godina i njihove majke (N = 188). Primijenjena je hrvatska verzija Upitnika roditeljskog prava na informacije o djeci (Right to Know In-ventory, Krein i Brown, 2004), kojim se mjere stavovi prema legitimnosti roditeljskog autoriteta u odnosu na četiri domene vršnjačkih odnosa adolescenata: aktivnosti s pri-jateljima, značajke odnosa, negativne karakteristike vršnjaka i pozitivne karakteristike vršnjaka. Rezultati su pokazali da majke općenito procjenjuju svoje pravo na znanje o djeci i njihovim aktivnostima većim nego što im to pravo daju adolescenti. Dobivene su značajne razlike između rezultata majki i djece na svim skalama Upitnika roditelj-skog prava na informacije o djeci, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Složene analize varijance pokazale su značajan efekt spola adolescenata na njihove stavove o roditeljskom pravu na informacije o djeci, kao i značajan efekt spola djeteta na stavove majki. U obje analize učinci dobi djeteta te interakcije spola i dobi nisu značajni. Dje-vojke, u usporedbi s mladićima, procjenjuju značajno većim roditeljsko pravo na in-formacije o djeci u svim područjima, osim za pozitivne karakteristike vršnjaka. Majke koje imaju kćer smatraju da imaju značajno veće pravo na informacije o aktivnostima djece s prijateljima i značajkama njihovih odnosa s vršnjacima nego majke sinova. Rezultati se razmatraju u odnosu na istraživanja o legitimnosti roditeljskog autoriteta različitim socijalnim domenama i istraživanja o adolescentskom samootkrivanju. Ključne riječi: adolescenti, autonomija, odnosi s vršnjacima, roditeljsko pravo na informacije","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-07-06","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48794923","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cannabis is the most commonly used illicit drug in Croatia. Although some peo-ple seem to use cannabis without adverse consequences, widespread cannabis use still poses a significant burden on public health. The aims of this study ware to determine if prevalence of cannabis use and cannabis attitudes changed between the two study waves, and to determine wich groups regarding cannabis user and attitudes exist in the Croatian general population and did they change between the two study waves. The re-search was conducted on two representative samples of Croatian citizens aged betwe-en 15 and 64 years, first collected in 2011 (N=4756), and second in 2015 (N=4992). Cross-sectional design was employed, and face-to-face survey was used in data collec-tion. In the current study, data on the prevalence and extent of cannabis use, attitudes on cannabis use and policies regarding cannabis use, risk perception of cannabis use, as well as relevant characteristics of respondents were used. Data were analyzed using confidence intervals and latent class analysis (LCA). Cannabis use increased between the two study waves and the attitudes became more favorable. Three classes were obta-ined in the LCA in both waves: “non-users – cannabis conservative” (the biggest cla-ss), “rare to occasional users – cannabis liberal” (medium sized class) and “moderate to heavy users – very cannabis liberal” (the smallest class). The size of classes changed between the waves, with the latter two classes increasing in size in 2015. Results are discussed in the context of recent legal and societal events in Croatian society which might have driven the discovered changes in cannabis use and attitudes. Key words: attitudes about cannabis, cannabis use, prevalence of cannabis use, ge-neral population, Croatia
{"title":"ATTITUDES ABOUT CANNABIS AND CANNABIS USE IN TWO CONSECUTIVE STUDIES AMONG THE GENERAL POPULATION IN CROATIA","authors":"Renata Glavak Tkalić, Josip Razum, Anja Wertag","doi":"10.21465/2019-SP-222-06","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-SP-222-06","url":null,"abstract":"Cannabis is the most commonly used illicit drug in Croatia. Although some peo-ple seem to use cannabis without adverse consequences, widespread cannabis use still poses a significant burden on public health. The aims of this study ware to determine if prevalence of cannabis use and cannabis attitudes changed between the two study waves, and to determine wich groups regarding cannabis user and attitudes exist in the Croatian general population and did they change between the two study waves. The re-search was conducted on two representative samples of Croatian citizens aged betwe-en 15 and 64 years, first collected in 2011 (N=4756), and second in 2015 (N=4992). Cross-sectional design was employed, and face-to-face survey was used in data collec-tion. In the current study, data on the prevalence and extent of cannabis use, attitudes on cannabis use and policies regarding cannabis use, risk perception of cannabis use, as well as relevant characteristics of respondents were used. Data were analyzed using confidence intervals and latent class analysis (LCA). Cannabis use increased between the two study waves and the attitudes became more favorable. Three classes were obta-ined in the LCA in both waves: “non-users – cannabis conservative” (the biggest cla-ss), “rare to occasional users – cannabis liberal” (medium sized class) and “moderate to heavy users – very cannabis liberal” (the smallest class). The size of classes changed between the waves, with the latter two classes increasing in size in 2015. Results are discussed in the context of recent legal and societal events in Croatian society which might have driven the discovered changes in cannabis use and attitudes. Key words: attitudes about cannabis, cannabis use, prevalence of cannabis use, ge-neral population, Croatia","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-06-17","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43224468","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Psychological empowerment refers to the degree in which an employee feels that he controls events in the organization. This construct is studied on a group level as well, as a team members’ common experience. Team empowerment is a multidimensional construct that includes the collective belief about freedom, independence and discretion in decision-making (autonomy), teams’ effectiveness (potency), the importance and value of teams’ work (meaningfulness), and the contribution of the teams’ work to organizational performance (impact). Organizations are interested in empowering individuals and teams because empowerment relates to positive work outcomes. Justice climate, as an important component of the overall experience of the working environment, greatly determines psychological empowerment. The aim of this study is to verify the interactive effects of organizational, supervisory and peer justice climate on teams’ psychological empowerment. We analyzed data collected from 196 work teams from different organizations. Results of polynomial regression combined with response surface methodology show that with the increase of the level of congruence between multi-foci justice climates, teams’ psychological empowerment increases as well. Misalignment between different sources of justice climate, a situation in which one source is fair while the other is unfair, does not affect the team members’ joint perception of psychological empowerment. As long as the team perceives one source of justice as fair, the teams’ psychological empowerment is high, regardless of the injustice of another source. Although the cross- sectional study design does not allow inferring causality, the theoretical implications of the results for the application of the congruence theory in the organizational context in understanding the effects of (mis)alignment between different sources of justice climate, as well as the practical applicability of the results in human resource management, are discussed. Keywords: teams’ psychological empowerment, multi-foci justice climate
{"title":"Interactive Effects of Multi-Foci Justice Climates on Teams’ Psychological Empowerment","authors":"Zoran Sušanj, Ana Jakopec, Antonija Radoš","doi":"10.21465/2019-SP-221-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2019-SP-221-02","url":null,"abstract":"Psychological empowerment refers to the degree in which an employee feels that he controls events in the organization. This construct is studied on a group level as well, as a team members’ common experience. Team empowerment is a multidimensional construct that includes the collective belief about freedom, independence and discretion in decision-making (autonomy), teams’ effectiveness (potency), the importance and value of teams’ work (meaningfulness), and the contribution of the teams’ work to organizational performance (impact). Organizations are interested in empowering individuals and teams because empowerment relates to positive work outcomes. Justice climate, as an important component of the overall experience of the working environment, greatly determines psychological empowerment. The aim of this study is to verify the interactive effects of organizational, supervisory and peer justice climate on teams’ psychological empowerment. We analyzed data collected from 196 work teams from different organizations. Results of polynomial regression combined with response surface methodology show that with the increase of the level of congruence between multi-foci justice climates, teams’ psychological empowerment increases as well. Misalignment between different sources of justice climate, a situation in which one source is fair while the other is unfair, does not affect the team members’ joint perception of psychological empowerment. As long as the team perceives one source of justice as fair, the teams’ psychological empowerment is high, regardless of the injustice of another source. Although the cross- sectional study design does not allow inferring causality, the theoretical implications of the results for the application of the congruence theory in the organizational context in understanding the effects of (mis)alignment between different sources of justice climate, as well as the practical applicability of the results in human resource management, are discussed. Keywords: teams’ psychological empowerment, multi-foci justice climate","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-03-10","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47201934","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
The fourth edition of the Wechsler Intelligence Scale for Children (WISC-IV) was published in 2003. and it quickly became one of the world’s most used measures of intelligence for children and adolescents. Adaptation and standardization for the Croatian language, in 2009, made this test available for experts to assess the level of intelligence of children in Croatia, but for the interpretation of individual achievement to be accurate, there is a need to consider the overall prevalence of low subtest and Index scores in healthy children. Understanding the prevalence of obtaining low scores on a particular test battery provides an estimate of the probability that a specific result obtained by the clinician is clinically significant and unusual for the normative population. The aim of the study was to examine the prevalence of low scores on the WISC-IV-HR subtests and Indexes in overall Croatian standardization sample and depending on child’s intelligence level. The study included 1200 children and adolescents aged between 6 years 0 months and 16 years 11 months. The results show that even when considering a cut-off more than 2 SD below the mean, 1 out of 5 children obtains at least one low WISC-IV subtest score. The prevalence of low Index scores is smaller but still should not be ignored while interpreting test results. Also important to keep in mind is that those results cannot be explained only by the overall level of child’s intelligence since even using the most rigorous cut-off value, around 1 out of 10 children with average or higher intelligence level will obtain low subtest scores and around 3% of them will have one low Index score. Keywords: intelligence, Croatian adaptation, WISC-IV, low scores
{"title":"Prevalence of Low Scores on the WISC-IV-HR: Are the Low Scores Always a Reason for Concern?","authors":"K. Matešić, V. Ružić, Antonia Štefanec","doi":"10.21465/2020-sp-232-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-sp-232-02","url":null,"abstract":"The fourth edition of the Wechsler Intelligence Scale for Children (WISC-IV) was published in 2003. and it quickly became one of the world’s most used measures of intelligence for children and adolescents. Adaptation and standardization for the Croatian language, in 2009, made this test available for experts to assess the level of intelligence of children in Croatia, but for the interpretation of individual achievement to be accurate, there is a need to consider the overall prevalence of low subtest and Index scores in healthy children. Understanding the prevalence of obtaining low scores on a particular test battery provides an estimate of the probability that a specific result obtained by the clinician is clinically significant and unusual for the normative population. The aim of the study was to examine the prevalence of low scores on the WISC-IV-HR subtests and Indexes in overall Croatian standardization sample and depending on child’s intelligence level. The study included 1200 children and adolescents aged between 6 years 0 months and 16 years 11 months. The results show that even when considering a cut-off more than 2 SD below the mean, 1 out of 5 children obtains at least one low WISC-IV subtest score. The prevalence of low Index scores is smaller but still should not be ignored while interpreting test results. Also important to keep in mind is that those results cannot be explained only by the overall level of child’s intelligence since even using the most rigorous cut-off value, around 1 out of 10 children with average or higher intelligence level will obtain low subtest scores and around 3% of them will have one low Index score. Keywords: intelligence, Croatian adaptation, WISC-IV, low scores","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68290749","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
L. Pačić-Turk, Dominik-Borna Ćepulić, Ana Haramina, Josip Bošnjaković
Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stresa, anksioznosti i depresivnosti u zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, čimbenike koji predviđaju njihov intenzitet te stresnost različitih situacija u radnom i obiteljskom okruženju. Primijenjeni su DASS, Brief RCOPE i CD-RISC-10. Istraživanje je provedeno online tijekom svibnja i lipnja 2020. na 135 sudionika metodom snježne grude. Dobiveni rezultati pokazuju višu izraženost stresa i anksioznosti, te podjednaku razinu depresivnosti kao i u istraživanju provedenom u SAD-u na nekliničkom uzorku. Otpornost je negativno povezana sa stresom, anksioznosti i depresivnosti, a negativno religijsko suočavanje je pozitivno povezano s depresivnosti. Također, žene pokazuju niže razine depresivnosti od muških sudionika. Što se tiče situacija u radnom okruženju, zdravstveni djelatnici podjednako brinu o tome je li njihova zaštitna oprema neprimjerena, hoće li imati dovoljno djelatnika na raspolaganju te hoće li se netko od njihovih kolega razboljeti. Nešto manje brinu o tome da je njihovo vlastito zdravlje ugroženo i jesu li zaštitnu opremu upotrebljavali na adekvatan način. Što se tiče situacija u obiteljskom okruženju, najviše brige izaziva pomisao da zbog svojeg posla članove svoje obitelji izlaže riziku zaraze; slijedi briga zbog mogućnosti samoizolacije, dok je briga zbog promjena u ponašanju koje mogu utjecati na kvalitetu bliskih odnosa na posljednjem mjestu. Sudionici u direktnom kontaktu s oboljelima više brinu o tome da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da je njihovo zdravlje ugroženo. Sudionici koji su bili u kontaktu s COVID-19 pacijentima i kolegama kojima je kasnije dijagnosticiran COVID-19 više brinu da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da će se netko od kolega razboljeti. Samci su više zabrinuti zbog neprimjerenosti zaštitne opreme od onih koji žive sa suprugom ili u izvanbračnoj vezi. Ključne riječi: COVID-19, stres, anksioznost, depresivnost, otpornost, religijsko suočavanje
该研究的目的是确定新冠肺炎疾病大流行期间医护人员压力、焦虑和抑郁的表达，以及预测他们在不同工作和家庭情况下的强度和压力的因素。使用DASS、RCOPE和CD-RISC-10。研究于2020年5月和6月在网上进行。135名参与者参加雪箱法。结果显示，在美国非临床样本中，压力和焦虑的频率更高，抑郁程度相似。韧性对压力、焦虑和抑郁是消极的，消极的宗教对抗对抑郁是积极的。女性的抑郁程度也低于男性。Što se tiče situacija u radnom okruženju，zdravstveni djelatnici podjednako brinu o tome je li njihova zaštitna oprema neprimjerena，hoće li imati dovoljno djelatnika na raspolaganju te hoć。一些人不太担心自己的健康以及防护设备是否得到充分使用。就家庭环境的情况而言，最令人关切的是，由于其工作，其家庭成员面临感染的风险；在自我隔离的可能性之后，他关心行为的变化，这些变化最终会影响亲密关系的质量。与患者直接接触的参与者更担心他们没有足够的工作人员，他们的健康面临风险。与新冠肺炎患者和后来被诊断为新冠肺炎的同事接触的参与者更担心他们没有足够的员工，他们的一名同事会生病。与那些与妻子或有外国关系的人相比，孤独者更担心防护设备的不可接受性。关键词：新冠肺炎、压力、焦虑、抑郁、抵抗、宗教
{"title":"Povezanost različitih psiholoških čimbenika s izraženosti stresa, anksioznosti i depresivnosti u zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj","authors":"L. Pačić-Turk, Dominik-Borna Ćepulić, Ana Haramina, Josip Bošnjaković","doi":"10.21465/2020-SP-231-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-SP-231-03","url":null,"abstract":"Cilj istraživanja bio je utvrditi izraženost stresa, anksioznosti i depresivnosti u zdravstvenih djelatnika tijekom pandemije bolesti COVID-19, čimbenike koji predviđaju njihov intenzitet te stresnost različitih situacija u radnom i obiteljskom okruženju. Primijenjeni su DASS, Brief RCOPE i CD-RISC-10. Istraživanje je provedeno online tijekom svibnja i lipnja 2020. na 135 sudionika metodom snježne grude. Dobiveni rezultati pokazuju višu izraženost stresa i anksioznosti, te podjednaku razinu depresivnosti kao i u istraživanju provedenom u SAD-u na nekliničkom uzorku. Otpornost je negativno povezana sa stresom, anksioznosti i depresivnosti, a negativno religijsko suočavanje je pozitivno povezano s depresivnosti. Također, žene pokazuju niže razine depresivnosti od muških sudionika. Što se tiče situacija u radnom okruženju, zdravstveni djelatnici podjednako brinu o tome je li njihova zaštitna oprema neprimjerena, hoće li imati dovoljno djelatnika na raspolaganju te hoće li se netko od njihovih kolega razboljeti. Nešto manje brinu o tome da je njihovo vlastito zdravlje ugroženo i jesu li zaštitnu opremu upotrebljavali na adekvatan način. Što se tiče situacija u obiteljskom okruženju, najviše brige izaziva pomisao da zbog svojeg posla članove svoje obitelji izlaže riziku zaraze; slijedi briga zbog mogućnosti samoizolacije, dok je briga zbog promjena u ponašanju koje mogu utjecati na kvalitetu bliskih odnosa na posljednjem mjestu. Sudionici u direktnom kontaktu s oboljelima više brinu o tome da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da je njihovo zdravlje ugroženo. Sudionici koji su bili u kontaktu s COVID-19 pacijentima i kolegama kojima je kasnije dijagnosticiran COVID-19 više brinu da neće imati dovoljno djelatnika na raspolaganju i da će se netko od kolega razboljeti. Samci su više zabrinuti zbog neprimjerenosti zaštitne opreme od onih koji žive sa suprugom ili u izvanbračnoj vezi. Ključne riječi: COVID-19, stres, anksioznost, depresivnost, otpornost, religijsko suočavanje","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68290797","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Osjećaj koherentnosti pokazao se značajnim faktorom koji doprinosi pozitivnim zdravstvenim ishodima. U prethodnim istraživanjima dimenzije ličnosti pokazale su se značajnim prediktorom osjećaja koherentnosti, a stilovi suočavanja bili su značajno povezani s osjećajem koherentnosti. Veza konstrukta netolerancije na neizvjesnost i osjećaja koherentnosti nije do sada istraživana, stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati prediktivni doprinos dimenzija ličnosti velepetorog modela, stilova suočavanja i netolerancije na neizvjesnost, osjećaju koherentnosti kod mladih odraslih osoba. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da dimenzije ličnosti iz velepetorog modela snažno doprinose objašnjenju varijance osjećaja koherentnosti, no povrh toga stilovi suočavanja i netolerancija na neizvjesnost uspjeli su dodatno objasniti varijancu kriterija. Ovo istraživanje pokazalo je da viša razina emocionalne stabilnosti, ekstraverzije, ugodnosti, savjesnosti; učestalije korištenje suočavanja usmjerenog na problem; manje često korištenje suočavanja izbjegavanjem te niža razina netolerancije na neizvjesnost značajno predviđaju snažniji osjećaj koherentnosti. Ključne riječi: osjećaj koherentnosti, dimenzije ličnosti, stilovi suočavanja, netolerancija na neizvjesnost
有助于取得积极健康成果的一个重要因素显示了连贯性。此前，人格维度研究显示，面对风格与连贯性显著相关。到目前为止，还没有研究对不确定性和连贯性的不容忍的设计，本研究的目的是检验成人模型的大小维度、对抗和对不确定性的不容忍风格、年轻人的连贯感的预测贡献。层次回归分析的结果表明，velepetoran模型的人格维度有助于解释连贯性的可变性，但最重要的是，对抗风格和对不确定性的不容忍能够解释标准的可变性。本研究表明，更多层次的情绪稳定、奢侈、愉悦、自觉；经常使用以问题为导向的挑战；回避的使用频率降低，对不确定性的不容忍程度降低，预示着连贯性更强。Ključne riječi：osjećaj koherentnosti、dimenzije ličnosti、stilovi suočavanja、netoleranija na neizvjesnost
{"title":"Uloga dimenzija ličnosti, stilova suočavanja i netolerancije na neizvjesnost u doživljavanju osjećaja koherentnosti","authors":"Boris Mlačić, Mihaela Ovčar","doi":"10.21465/2020-sp-232-03","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-sp-232-03","url":null,"abstract":"Osjećaj koherentnosti pokazao se značajnim faktorom koji doprinosi pozitivnim zdravstvenim ishodima. U prethodnim istraživanjima dimenzije ličnosti pokazale su se značajnim prediktorom osjećaja koherentnosti, a stilovi suočavanja bili su značajno povezani s osjećajem koherentnosti. Veza konstrukta netolerancije na neizvjesnost i osjećaja koherentnosti nije do sada istraživana, stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati prediktivni doprinos dimenzija ličnosti velepetorog modela, stilova suočavanja i netolerancije na neizvjesnost, osjećaju koherentnosti kod mladih odraslih osoba. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da dimenzije ličnosti iz velepetorog modela snažno doprinose objašnjenju varijance osjećaja koherentnosti, no povrh toga stilovi suočavanja i netolerancija na neizvjesnost uspjeli su dodatno objasniti varijancu kriterija. Ovo istraživanje pokazalo je da viša razina emocionalne stabilnosti, ekstraverzije, ugodnosti, savjesnosti; učestalije korištenje suočavanja usmjerenog na problem; manje često korištenje suočavanja izbjegavanjem te niža razina netolerancije na neizvjesnost značajno predviđaju snažniji osjećaj koherentnosti. Ključne riječi: osjećaj koherentnosti, dimenzije ličnosti, stilovi suočavanja, netolerancija na neizvjesnost","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68291925","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Prvi udžbenici iz psihologije objavljeni u Hrvatskoj u 1870-ima","authors":"K. Matešić","doi":"10.21465/2020-SP-232-05","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-SP-232-05","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292286","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
{"title":"Publication Manual of the American Psychological Association, 7. izdanje","authors":"V. Ružić","doi":"10.21465/2020-sp-231-05","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2020-sp-231-05","url":null,"abstract":"","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2020-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68290908","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：