Rezultati istraživanja organizacijske pravednosti u sportskom okruženju upućuju na to da je percepcija pravednosti povezana s relevantnim ishodima za pojedinačne i timske sportove kao što su stavovi i ponašanja sportaša, zajedništvo tima i odanost klubu (De Backer i sur., 2011; Jordan, i sur., 2004; Kerwin i sur., 2014; Mahony i sur., 2006; Whisenant, 2005). Cilj je ovog istraživanja bio ispitati doprinos duljine bavljenja nogometom općenito i u klubu, organizacijske pravednosti i zadovoljstva poslom u objašnjenju odanosti profesionalnih nogometaša klubu. U istraživanju je sudjelovalo 114 profesionalnih nogometaša u dobi od 17 do 39 godina. Primijenjeni su Upitnik pravednosti u organizacijskom kontekstu, Skale afektivne, instrumentalne i normativne odanosti, Indeks zadovoljstva poslom te Zadovoljstvo statusom u klubu i Zadovoljstvo plaćom i nagradama. Rezultati upućuju na to da odnos organizacijske pravednosti i odanosti nogometaša klubu ovisi o izvoru pravednosti i to tako da samo pravednost uprave kluba pozitivno doprinosi svim komponentama organizacijske odanosti, i to dijelom direktno, a dijelom preko zadovoljstva poslom, s obzirom na utvrđen parcijalni medijacijski efekt mjera zadovoljstva poslom. Nadalje, utvrđeno je da su nogometaši koji su generalno zadovoljniji poslom, te zadovoljniji plaćom i nagradama odaniji klubu te da su nogometaši koji su duže u klubu odaniji klubu. Ključne riječi: organizacijska pravednost, organizacijska odanost, zadovoljstvo poslom, profesionalni nogometaši
体育环境中的组织正义研究结果表明,对正义的感知与个人和团队运动的相关结果有关,如运动员、团队和俱乐部忠诚社区的态度和行为(De Backer and sur.,2011;约旦和sur.,2004;Kerwin和sur.;2014;Mahony和sur.。2006;Whisentan,2005)。这项研究的目的是检验长期踢足球对解释职业足球俱乐部忠诚度的贡献,以及在俱乐部、组织公正和工作乐趣方面的贡献。114名年龄在17至39岁之间的职业足球运动员参与了这项研究。司法官员已被应用于组织背景、有效、工具和规范忠诚度表、就业指数和俱乐部地位快乐指数以及薪酬和奖金。研究结果表明,组织公平与足球俱乐部忠诚度之间的关系取决于公平的来源,即只有俱乐部管理层的公平才有助于组织忠诚度的所有组成部分,而这部分是直接的,也是工作满意度的一部分,考虑到工作满意度的部分媒体影响。此外,足球运动员通常对工作更满意,对俱乐部的薪酬和奖励更满意,足球运动员对俱乐部更忠诚。关键词:组织公正、组织忠诚、工作乐趣、职业足球运动员
{"title":"Organizacijska pravednost, zadovoljstvo poslom i odanost profesionalnih nogometaša klubu","authors":"Paula Andabak, Ljiljana Gregov","doi":"10.21465/2021-sp-242-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-242-04","url":null,"abstract":"Rezultati istraživanja organizacijske pravednosti u sportskom okruženju upućuju na to da je percepcija pravednosti povezana s relevantnim ishodima za pojedinačne i timske sportove kao što su stavovi i ponašanja sportaša, zajedništvo tima i odanost klubu (De Backer i sur., 2011; Jordan, i sur., 2004; Kerwin i sur., 2014; Mahony i sur., 2006; Whisenant, 2005). Cilj je ovog istraživanja bio ispitati doprinos duljine bavljenja nogometom općenito i u klubu, organizacijske pravednosti i zadovoljstva poslom u objašnjenju odanosti profesionalnih nogometaša klubu. U istraživanju je sudjelovalo 114 profesionalnih nogometaša u dobi od 17 do 39 godina. Primijenjeni su Upitnik pravednosti u organizacijskom kontekstu, Skale afektivne, instrumentalne i normativne odanosti, Indeks zadovoljstva poslom te Zadovoljstvo statusom u klubu i Zadovoljstvo plaćom i nagradama. Rezultati upućuju na to da odnos organizacijske pravednosti i odanosti nogometaša klubu ovisi o izvoru pravednosti i to tako da samo pravednost uprave kluba pozitivno doprinosi svim komponentama organizacijske odanosti, i to dijelom direktno, a dijelom preko zadovoljstva poslom, s obzirom na utvrđen parcijalni medijacijski efekt mjera zadovoljstva poslom. Nadalje, utvrđeno je da su nogometaši koji su generalno zadovoljniji poslom, te zadovoljniji plaćom i nagradama odaniji klubu te da su nogometaši koji su duže u klubu odaniji klubu. Ključne riječi: organizacijska pravednost, organizacijska odanost, zadovoljstvo poslom, profesionalni nogometaši","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293064","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Udžbenici koji se bave metodologijom istraživanja predstavljaju u smislu pisanja izrazito zahtjevan izazov jer zahtijevaju obuhvaćanje vrlo širokog i istovremeno vrlo kompleksnog područja. U Hrvatskoj postoji nekoliko udžbenika koji se bave ovim područjem pri čemu dominaciju imaju Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima (Milas, 2005) te Osnovne statističke metode za nematematičare (Petz, 2004) koja će u novijem izdanju biti preimenovana (i nadopunjena) kao Petzova statistika (Petz, Kolesarić i Ivanec, 2012) u čast originalnom autoru. Iz ove perspektive knjiga Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike (u daljnjem tekstu Vodič) urednica Ane Slišković i Irene Burić predstavlja značajan poduhvat i iskorak u području poučavanja metodologije. Kao temeljno pitanje prije čitanja ove knjige nameće se smisao izdavanja novog udžbenika uz one već postojeće. Većina udžbenika metodologije je ili obimna i obuhvaća razmjerno veliku količinu detalja ili su vrlo sažeti s nedovoljnom količinom informacija. Urednice Vodiča navode da je njihov cilj bio napraviti istovremeno sažet, ali i sveobuhvatan prikaz svih faza istraživačkog procesa. Vodič predstavlja zbirku pet tematski usmjerenih poglavlja koja su pisali različiti autori. Prednost ove metode u odnosu na pisanje cijele knjige od strane jednog ili više autora je smanjeno opterećenje za autore i istovremeno Prikaz knjige DOI: 10.21465/2021-SP-241-7
{"title":"Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike","authors":"Miroslav Rajter","doi":"10.21465/2021-sp-241-7","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-7","url":null,"abstract":"Udžbenici koji se bave metodologijom istraživanja predstavljaju u smislu pisanja izrazito zahtjevan izazov jer zahtijevaju obuhvaćanje vrlo širokog i istovremeno vrlo kompleksnog područja. U Hrvatskoj postoji nekoliko udžbenika koji se bave ovim područjem pri čemu dominaciju imaju Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima (Milas, 2005) te Osnovne statističke metode za nematematičare (Petz, 2004) koja će u novijem izdanju biti preimenovana (i nadopunjena) kao Petzova statistika (Petz, Kolesarić i Ivanec, 2012) u čast originalnom autoru. Iz ove perspektive knjiga Znanstveno istraživanje u psihologiji: vodič za početnike (u daljnjem tekstu Vodič) urednica Ane Slišković i Irene Burić predstavlja značajan poduhvat i iskorak u području poučavanja metodologije. Kao temeljno pitanje prije čitanja ove knjige nameće se smisao izdavanja novog udžbenika uz one već postojeće. Većina udžbenika metodologije je ili obimna i obuhvaća razmjerno veliku količinu detalja ili su vrlo sažeti s nedovoljnom količinom informacija. Urednice Vodiča navode da je njihov cilj bio napraviti istovremeno sažet, ali i sveobuhvatan prikaz svih faza istraživačkog procesa. Vodič predstavlja zbirku pet tematski usmjerenih poglavlja koja su pisali različiti autori. Prednost ove metode u odnosu na pisanje cijele knjige od strane jednog ili više autora je smanjeno opterećenje za autore i istovremeno Prikaz knjige DOI: 10.21465/2021-SP-241-7","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293017","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Uradak u zadacima testova znanja i sposobnosti tradicionalno se vrednuje dihotomno na osnovi točnosti odgovora. U ovom radu razmatra se mogućnost uvođenja procjene stupnja sigurnosti (SS) u točnost odgovora kao dodatne informacije o uratku ispitanika u zadacima i testu. Analizirane su teorijske i konceptualne prednosti te metodološki problemi uključivanja ovih mjera u psihometrijsku analizu testnih rezultata i vrednovanje ukupnih rezultata. Teorijski okvir za uključivanje procjena stupnja sigurnosti u točnost odgovora povezan je s konceptima metakognicije te dispozicijskim mjerama samopoimanja i samoefikasnosti (Stankov i Lee, 2008). Empirijski rezultati zasnovani su na rezultatima primjene računalne verzije neverbalnog testa kognitivnih sposobnosti (Test S) na uzorku od 168 studenata. Analiza rezultata provedena je na razini testnih zadataka, intraindividualnih i interindividualnih razlika zasnovanih na ukupnim testnim rezultatima. Na razini testnih zadataka prosječan SS povezan je s indeksom lakoće zadataka, a kod zadataka s većom diskriminativnom valjanošću registrirana je veća razlika u procijenjenoj sigurnosti između točnih i netočnih odgovora. Provedenom regresijskom analizom objašnjeno je 69,1% varijance prosječnog SS u točnost svih odgovora, pri čemu su najbolji prediktori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj točnih odgovora. Latentna struktura matrice zasnovane na procjenama SS upućuje na dominaciju jednog generalnog faktora te na visoku pouzdanost prosječnog SS od 0,96. Diferencijalno ponderiranje točnosti stupnjevima sigurnosti povećava pouzdanost i homogenost cjelokupnog testa. Rezultati upućuju na zanimljiv potencijal uključivanja procjena SS u točnost odgovora u psihometrijsku analizu testova kognitivnih sposobnosti. Ključne riječi: stupanj sigurnosti, točnost odgovora, analiza zadataka
传统上,知识和技能测试是以准确性为基础的。在这项工作中,应考虑引入对反应准确性的安全程度(SS)评估的可能性,作为关于受试者在任务和测试中的比率的额外信息。已经分析了理论和概念上的优势,方法论问题包括对测试结果的心理测量分析和总体评估中的这些措施。将安全评估程度纳入准确性的理论框架与元认知的概念以及可用的自信心和自信心测量有关(Stankov和Lee,2008)。实证结果基于168名学生的非语言认知能力测试(测试S)样本的计算机版本的结果。根据总体测试结果,在测试任务、个体内和个体间差异的水平上进行结果分析。在测试任务的水平上,平均SS与n个简单任务指数有关,在准确和错误回答之间的更大安全评估中记录了更多的歧视性任务。证明了对目标的分析有69.1%的变化,即SS u到čnost svih odgovora,pričemu su najbolji preditori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj到čnih odgovor。基于SS估计的潜在矩阵结构表明了一般因素的优势和0.96的平均SS的高可靠性。安全级别准确性的差异增加了整个测试的置信度和同质性。研究结果表明,在认知能力测试的心理测量分析中纳入SS准确性评估是一种有趣的潜力。关键词:安全级别、响应准确性、任务分析
{"title":"Stupanj sigurnosti u točnost odgovora kao dodatna informacija pri psihometrijskoj analizi testa kognitivnih sposobnosti","authors":"Damir Ljubotina","doi":"10.21465/2021-sp-241-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-02","url":null,"abstract":"Uradak u zadacima testova znanja i sposobnosti tradicionalno se vrednuje dihotomno na osnovi točnosti odgovora. U ovom radu razmatra se mogućnost uvođenja procjene stupnja sigurnosti (SS) u točnost odgovora kao dodatne informacije o uratku ispitanika u zadacima i testu. Analizirane su teorijske i konceptualne prednosti te metodološki problemi uključivanja ovih mjera u psihometrijsku analizu testnih rezultata i vrednovanje ukupnih rezultata. Teorijski okvir za uključivanje procjena stupnja sigurnosti u točnost odgovora povezan je s konceptima metakognicije te dispozicijskim mjerama samopoimanja i samoefikasnosti (Stankov i Lee, 2008). Empirijski rezultati zasnovani su na rezultatima primjene računalne verzije neverbalnog testa kognitivnih sposobnosti (Test S) na uzorku od 168 studenata. Analiza rezultata provedena je na razini testnih zadataka, intraindividualnih i interindividualnih razlika zasnovanih na ukupnim testnim rezultatima. Na razini testnih zadataka prosječan SS povezan je s indeksom lakoće zadataka, a kod zadataka s većom diskriminativnom valjanošću registrirana je veća razlika u procijenjenoj sigurnosti između točnih i netočnih odgovora. Provedenom regresijskom analizom objašnjeno je 69,1% varijance prosječnog SS u točnost svih odgovora, pri čemu su najbolji prediktori metakognitivna procjena uratka u testu i stvarni broj točnih odgovora. Latentna struktura matrice zasnovane na procjenama SS upućuje na dominaciju jednog generalnog faktora te na visoku pouzdanost prosječnog SS od 0,96. Diferencijalno ponderiranje točnosti stupnjevima sigurnosti povećava pouzdanost i homogenost cjelokupnog testa. Rezultati upućuju na zanimljiv potencijal uključivanja procjena SS u točnost odgovora u psihometrijsku analizu testova kognitivnih sposobnosti. Ključne riječi: stupanj sigurnosti, točnost odgovora, analiza zadataka","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292367","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Pitanje može li se nagradama poticati poželjno ponašanje postavlja se u psihologiji već desetljećima u vrlo različitim kontekstima (obrazovnom, sportskom, industrijskom i sl.). U znanstveno-istraživačkom smislu ovo pitanje proizlazi iz teoretske pretpostavke o odvojenosti (negativnoj interakciji) intrinzične i ekstrinzične motivacije, odnosno iz pretpostavke da nagrade (kao oblik ekstrinzične motivacije) smanjuju intrinzičnu motivaciju. U radu je kroz pregled psiholoških i neuroznanstvenih istraživanja ovih pretpostavki naglašena sva kompleksnost i osjetljivost fenomena nagrađivanja i njegova utjecaja na motivaciju pojedinca. Naime, efekt nagrada na intrinzičnu motivaciju ovisan je o velikom broju faktora vezanih uz: samu osobnost nagrađivane osobe, vrstu nagrađene aktivnosti i početni stupnju motivacije za nju, karakteristike same nagrade i kontekst u kojem se nagrađivanje vrši. Prikazana istraživanja i njihovi rezultati interpretirani su s obzirom na mogućnost njihove implementacije u obrazovnu praksu, odnosno kao odgovor na pitanje može li se nagradama pojačati učenička intrinzična motivacija za učenje. Ključne riječi: nagrade, intrinzična motivacija, ekstrinzična motivacija, neuroznanost, obrazovni kontekst
{"title":"Mogu li nagrade povećati intrinzičnu motivaciju za učenje? - Pregled istraživanja","authors":"Izabela Sorić","doi":"10.21465/2021-sp-242-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-242-01","url":null,"abstract":"Pitanje može li se nagradama poticati poželjno ponašanje postavlja se u psihologiji već desetljećima u vrlo različitim kontekstima (obrazovnom, sportskom, industrijskom i sl.). U znanstveno-istraživačkom smislu ovo pitanje proizlazi iz teoretske pretpostavke o odvojenosti (negativnoj interakciji) intrinzične i ekstrinzične motivacije, odnosno iz pretpostavke da nagrade (kao oblik ekstrinzične motivacije) smanjuju intrinzičnu motivaciju. U radu je kroz pregled psiholoških i neuroznanstvenih istraživanja ovih pretpostavki naglašena sva kompleksnost i osjetljivost fenomena nagrađivanja i njegova utjecaja na motivaciju pojedinca. Naime, efekt nagrada na intrinzičnu motivaciju ovisan je o velikom broju faktora vezanih uz: samu osobnost nagrađivane osobe, vrstu nagrađene aktivnosti i početni stupnju motivacije za nju, karakteristike same nagrade i kontekst u kojem se nagrađivanje vrši. Prikazana istraživanja i njihovi rezultati interpretirani su s obzirom na mogućnost njihove implementacije u obrazovnu praksu, odnosno kao odgovor na pitanje može li se nagradama pojačati učenička intrinzična motivacija za učenje. Ključne riječi: nagrade, intrinzična motivacija, ekstrinzična motivacija, neuroznanost, obrazovni kontekst","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292816","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tema ovog rada je analiza relevantnosti teorija i perspektiva mjerenja ovisnosti o videoigrama unutar širih sociokulturnih okvira. S ciljem dodatnog razvoja postojeće metodologije korištene su sociološke perspektive (Crawford, 2011) razumijevanja gaminga kao zasebne kulture unutar koje postoje osnove za izgradnju društvene i profesionalne karijere. Analizom podataka prikupljenih u sklopu šireg istraživanja „Sociokulturni profil videoigrača i igračica u Hrvatskoj“, ustanovljeno je kako postoje dva temeljna podskupa ovisnosti (ovisnost usmjerena prema sebi i društvena dimenzija ovisnosti) od kojih je faktor ovisnosti usmjerene prema sebi objašnjen prediktorima samoidentifikacije s gamerskom kulturom, željom za radom u izradi videoigara i općenitim praćenjem gaming scene. Drugi faktor ovisnosti objašnjen je prvenstveno sociodemografskim varijablama (dob, zadovoljstvo životom i uključenost u obrazovni proces). Zaključna razmatranja upućuju na razumijevanje ovisnosti o videoigrama unutar širih sociokulturnih parametara karakterističnih za globalni digitalno-interaktivni kontekst kako bi se klinička ovisnost o videoigrama mogla preciznije odvojiti od kompulzivnog igranja kao procesa izgradnje društvene i profesionalne karijere. Ključne riječi: ovisnost, gameri, društvena karijera, videoigre
这项工作的主题是在更广泛的社会文化框架内分析电子游戏成瘾测量的理论相关性和视角。为了进一步发展现有的方法,使用了将赌博理解为一种特定文化的社会视角(Crawford,2011),在这种文化中,建立社会和职业生涯是有基础的。克罗地亚对“视频播放器和播放器社交档案”的广泛研究中收集的数据进行了分析,确定有两个基本的成瘾亚组(成瘾本身和成瘾的社会维度)在游戏场景中,kojih je faktor ovisnosti usmjerene prema sebi objašnjen prediktorima samoidentifikacije的gamerskom kulturom,željom za radom u izradi videoigara i općenitim praćenjem。成瘾的第二个因素主要由社会人口学变量(年龄、快乐和参与教育过程)来解释。关键考虑因素是在全球数字互动环境的广泛社会文化参数范围内理解电子游戏的成瘾性,以便更准确地将对电子游戏的临床依赖与游戏作为建立社会和职业生涯的过程的复杂性区分开来。关键词:成瘾,赌博,社交生涯,电子游戏
{"title":"Intenzivno igranje videoigara – patološki oblik ovisnosti ili indikator procesa izgradnje društvene (i profesionalne) karijere","authors":"Krešimir Krolo","doi":"10.21465/2021-sp-241-01","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-241-01","url":null,"abstract":"Tema ovog rada je analiza relevantnosti teorija i perspektiva mjerenja ovisnosti o videoigrama unutar širih sociokulturnih okvira. S ciljem dodatnog razvoja postojeće metodologije korištene su sociološke perspektive (Crawford, 2011) razumijevanja gaminga kao zasebne kulture unutar koje postoje osnove za izgradnju društvene i profesionalne karijere. Analizom podataka prikupljenih u sklopu šireg istraživanja „Sociokulturni profil videoigrača i igračica u Hrvatskoj“, ustanovljeno je kako postoje dva temeljna podskupa ovisnosti (ovisnost usmjerena prema sebi i društvena dimenzija ovisnosti) od kojih je faktor ovisnosti usmjerene prema sebi objašnjen prediktorima samoidentifikacije s gamerskom kulturom, željom za radom u izradi videoigara i općenitim praćenjem gaming scene. Drugi faktor ovisnosti objašnjen je prvenstveno sociodemografskim varijablama (dob, zadovoljstvo životom i uključenost u obrazovni proces). Zaključna razmatranja upućuju na razumijevanje ovisnosti o videoigrama unutar širih sociokulturnih parametara karakterističnih za globalni digitalno-interaktivni kontekst kako bi se klinička ovisnost o videoigrama mogla preciznije odvojiti od kompulzivnog igranja kao procesa izgradnje društvene i profesionalne karijere. Ključne riječi: ovisnost, gameri, društvena karijera, videoigre","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292315","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj je ovoga rada bio empirijski provjeriti konceptualni model osnaživanja otpornosti zaposlenika tijekom postintegracijske faze procesa organizacijske integracije (Khan i sur., 2020), koji pretpostavlja medijacijsku ulogu različitih vrsta pravednosti u odnosu između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika. Ovim se istraživanjem na uzorku od N = 991 zaposlenika snažnim metodološkim pristupom prikupljanja podataka u dvije vremenske točke ciljalo zahvatiti složene međuodnose navedenih konstrukata ne samo u postintegracijskoj fazi već i u periodu između predintegracijske i integracijske faze procesa organizacijske integracije te time omogućiti promatranje dinamike razvoja međuodnosa promatranih konstrukata prilikom prilagođavanja jednoj od najzahtjevnijih vrsta organizacijske promjene – organizacijskoj integraciji. Rezultati su pokazali da dinamiku razvoja procesa organizacijske integracije odražavaju značajno drukčiji međuodnosi promatranih konstrukata u postintegracijskoj fazi, a u odnosu na (pred)integracijsku fazu. U skladu s konceptualnim modelom, nematerijalne su se nagrade (u odnosu na materijalne) tijekom postintegracijske faze procesa organizacijske integracije uistinu pokazale snažnijim i značajnijim pozitivnim prediktorom otpornosti zaposlenika, dok su u (pred)integracijskoj fazi dvije vrste nagrada imale istu važnost u objašnjavanju otpornosti zaposlenika. U (pred)integracijskoj fazi distributivna, proceduralna i interakcijska pravednost podjednako su snažni medijatore odnosa između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika, dok je u postintegracijskoj fazi distributivna pravednost uvjerljivo najsnažniji pozitivni medijator odnosa između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika. Upravo zbog toga što velik broj organizacijskih integracija učestalo propada, razumijevanje uloge i međuodnosa sustava nagrađivanja, pravednosti i otpornosti zaposlenika te načina na koje ti konstrukti funkcioniraju u različitim fazama organizacijske integracije, može prilagođavanje ovome procesu učiniti manje destruktivnim pa stoga nalazi ovoga istraživanja imaju važne praktične implikacije. Ključne riječi: otpornost zaposlenika, (ne)materijalne nagrade, organizacijska pravednost, organizacijska integracija, spajanja i preuzimanja
这项工作的目的是研究组织整合过程的后整合阶段的就业阻力的概念模型(Khan and sur.,2020),该模型假设了与(无)物质奖励和就业阻力相关的不同类型的正义的调解。在这项研究中,N=991名员工在两个时间点对数据收集采取了强有力的方法,旨在纳入复杂的可互操作结构,不仅在整合后阶段,而且在组织整合过程的整合前和整合阶段,允许监控关系的发展在适应最苛刻的组织变革类型之一——组织整合时观察到的结构。结果表明,组织整合过程的演变反映了整合后阶段和整合前阶段之间显著不同的关系。根据概念模型,在组织整合过程的后整合阶段,奖励(相对于物质)并不显著,而这两种类型的奖励在解释就业阻力方面具有相同的重要性。在分配、程序和互动正义的整合前阶段,(无)物质奖励与员工抵抗之间的关系同样强烈,而分配正义的整合后阶段令人信服,(无物质奖励)与员工抵抗关系的最强大的正向中介是最强大的。正因为组织整合的数量经常下降,了解员工系统的奖励、公正和弹性的作用和关系,以及这些结构在组织整合的不同阶段的运作方式,适应这一过程可以降低其破坏性,因此本研究的发现具有重要的现实意义。关键词:就业阻力、(无)物质奖励、组织公正、组织整合、合并和接管
{"title":"Otpornost zaposlenika u procesu organizacijske integracije: (ne)materijalne nagrade i medijacijska uloga organizacijske pravednosti","authors":"Ana Jakopec","doi":"10.21465/2021-sp-242-02","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-242-02","url":null,"abstract":"Cilj je ovoga rada bio empirijski provjeriti konceptualni model osnaživanja otpornosti zaposlenika tijekom postintegracijske faze procesa organizacijske integracije (Khan i sur., 2020), koji pretpostavlja medijacijsku ulogu različitih vrsta pravednosti u odnosu između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika. Ovim se istraživanjem na uzorku od N = 991 zaposlenika snažnim metodološkim pristupom prikupljanja podataka u dvije vremenske točke ciljalo zahvatiti složene međuodnose navedenih konstrukata ne samo u postintegracijskoj fazi već i u periodu između predintegracijske i integracijske faze procesa organizacijske integracije te time omogućiti promatranje dinamike razvoja međuodnosa promatranih konstrukata prilikom prilagođavanja jednoj od najzahtjevnijih vrsta organizacijske promjene – organizacijskoj integraciji. Rezultati su pokazali da dinamiku razvoja procesa organizacijske integracije odražavaju značajno drukčiji međuodnosi promatranih konstrukata u postintegracijskoj fazi, a u odnosu na (pred)integracijsku fazu. U skladu s konceptualnim modelom, nematerijalne su se nagrade (u odnosu na materijalne) tijekom postintegracijske faze procesa organizacijske integracije uistinu pokazale snažnijim i značajnijim pozitivnim prediktorom otpornosti zaposlenika, dok su u (pred)integracijskoj fazi dvije vrste nagrada imale istu važnost u objašnjavanju otpornosti zaposlenika. U (pred)integracijskoj fazi distributivna, proceduralna i interakcijska pravednost podjednako su snažni medijatore odnosa između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika, dok je u postintegracijskoj fazi distributivna pravednost uvjerljivo najsnažniji pozitivni medijator odnosa između (ne)materijalnih nagrada i otpornosti zaposlenika. Upravo zbog toga što velik broj organizacijskih integracija učestalo propada, razumijevanje uloge i međuodnosa sustava nagrađivanja, pravednosti i otpornosti zaposlenika te načina na koje ti konstrukti funkcioniraju u različitim fazama organizacijske integracije, može prilagođavanje ovome procesu učiniti manje destruktivnim pa stoga nalazi ovoga istraživanja imaju važne praktične implikacije. Ključne riječi: otpornost zaposlenika, (ne)materijalne nagrade, organizacijska pravednost, organizacijska integracija, spajanja i preuzimanja","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292848","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rezultati ranijih istraživanja utjecaja pandemije COVID-a-19 i s njom povezanih epidemioloških mjera na kvalitetu života i dobrobit starijih osoba nisu suglasni, pri čemu neki ne potvrđuju očekivani izraženiji nepovoljan utjecaj, dok drugi upućuju na značajne negativne efekte na mentalno zdravlje i opću kvalitetu života. Cilj je ovoga kvalitativnog istraživanja bio ispitati percipirani utjecaj pandemije i propisanih mjera na starije osobe u Hrvatskoj i njihov svakodnevni život. Intervjuirane su 93 starije osobe iz prigodnog uzorka, u dobi od 65 do 90 godina, iz različitih krajeva Hrvatske. Tematskom analizom odgovora na pitanje otvorenog tipa o utjecaju pandemije i propisanih mjera identificirane su tri glavne teme: izostanak većeg utjecaja ili dobra prilagodba starijih osoba na pandemiju i propisane mjere, značajan nepovoljan i značajan povoljan utjecaj. Pokazalo se da se većina intervjuiranih osoba (51%) dobro prilagodila pandemijskim uvjetima i da ne navodi značajne promjene kvalitete života. Međutim, značajan postotak (oko 45%) istaknuo je i nepovoljne efekte pandemije, i to u tri domene: ugroženo tjelesno ili mentalno zdravlje i opća dobrobit, ograničenja kretanja i uobičajenih aktivnosti te socijalno distanciranje. Samo četiri osobe navele su pozitivne utjecaje pandemije poput češćih šetnji u prirodi, obavljanja zaostalih poslova, većeg okretanja sebi itd. Rezultati upućuju na heterogenost populacije starijih osoba glede utjecaja pandemije COVID-a-19 na njihove živote. Mjere i intervencije usmjerene na očuvanje kvalitete života i zdravlja u uvjetima pandemije trebaju biti usmjerene na sve starije osobe, ali posebno na rizične skupine kao što su socijalno izolirane i usamljene starije osobe. Ključne riječi: COVID-19, starije osobe, kvaliteta života, dobrobit, socijalno distanciranještitu
关于2019冠状病毒病大流行和相关流行病学措施对生活质量和老年人利益的影响的早期研究结果是不相容的,有些研究没有证实预期的影响,而另一些研究则指出对心理健康和总体生活质量的重大负面影响。这项高质量研究的目的是检查流行病的感知影响,以及为克罗地亚老年人及其日常生活制定的措施。93名年龄在65岁至90岁之间的老年人样本接受了来自克罗地亚不同地区的采访。对开放型流行病和规定措施的答案进行的主题分析确定了三个主要主题:老年人对流行病和规定的措施缺乏更大的影响或良好的适应,重大不利影响和重大不利影响。Pokazalo se da se većina intervjuiranih osoba(51%)dobro prilagodila pandemijskim uvjetima i da ne navodi značajne promjene kvaliteteživota。然而,相当大比例(约45%)的人在三个领域也显示出疫情影响不足:身体或心理健康和一般益处、行动限制和传统活动以及社交距离。只有四人指出了流行病的积极影响,如频繁的自然散步、其他工作、更多地求助于自己等。研究结果表明,新冠肺炎-19大流行对老年人生活的影响存在异质性。Mjere i interventcije usmjerene na očuvanje kvaliteteživota i zdravlja u uvjetima pandemije trebaju biti usmjerine na sve starije osobe,ali posebno na rizične skupine kaošto su socijarno izolirane i usamljene starijee osobe。关键词:新冠肺炎,老年人,生活质量,良好,社交距离
{"title":"Utjecaj pandemije COVID-a-19 na starije osobe: rezultati deskriptivnog istraživanja","authors":"Ivana Tucak Junaković","doi":"10.21465/2021-SP-241-04","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-SP-241-04","url":null,"abstract":"Rezultati ranijih istraživanja utjecaja pandemije COVID-a-19 i s njom povezanih epidemioloških mjera na kvalitetu života i dobrobit starijih osoba nisu suglasni, pri čemu neki ne potvrđuju očekivani izraženiji nepovoljan utjecaj, dok drugi upućuju na značajne negativne efekte na mentalno zdravlje i opću kvalitetu života. Cilj je ovoga kvalitativnog istraživanja bio ispitati percipirani utjecaj pandemije i propisanih mjera na starije osobe u Hrvatskoj i njihov svakodnevni život. Intervjuirane su 93 starije osobe iz prigodnog uzorka, u dobi od 65 do 90 godina, iz različitih krajeva Hrvatske. Tematskom analizom odgovora na pitanje otvorenog tipa o utjecaju pandemije i propisanih mjera identificirane su tri glavne teme: izostanak većeg utjecaja ili dobra prilagodba starijih osoba na pandemiju i propisane mjere, značajan nepovoljan i značajan povoljan utjecaj. Pokazalo se da se većina intervjuiranih osoba (51%) dobro prilagodila pandemijskim uvjetima i da ne navodi značajne promjene kvalitete života. Međutim, značajan postotak (oko 45%) istaknuo je i nepovoljne efekte pandemije, i to u tri domene: ugroženo tjelesno ili mentalno zdravlje i opća dobrobit, ograničenja kretanja i uobičajenih aktivnosti te socijalno distanciranje. Samo četiri osobe navele su pozitivne utjecaje pandemije poput češćih šetnji u prirodi, obavljanja zaostalih poslova, većeg okretanja sebi itd. Rezultati upućuju na heterogenost populacije starijih osoba glede utjecaja pandemije COVID-a-19 na njihove živote. Mjere i intervencije usmjerene na očuvanje kvalitete života i zdravlja u uvjetima pandemije trebaju biti usmjerene na sve starije osobe, ali posebno na rizične skupine kao što su socijalno izolirane i usamljene starije osobe. Ključne riječi: COVID-19, starije osobe, kvaliteta života, dobrobit, socijalno distanciranještitu","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68292502","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
S razvojem industrije videoigara, mnogi istraživači nastoje identificirati kako karakteristike igrača, igre i njihova interakcija utječu na pojavu iskustva potpune zanesenosti u videoigrama. Stoga je cilj istraživanja ispitati odnos zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba i frekvencije igranja igara s doživljajem zanesenosti pri igranju videoigara s visokim razinama nagrada ili kazni. Glavni problemi istraživanja su bili utvrditi postoji li razlika u kompetentnosti, autonomiji i doživljaju zanesenosti između aktivnih igrača i neigrača u situaciji nagrade i kazne te utvrditi prediktivni doprinos frekvencije igranja videoigara i osnovnih psiholoških potreba u objašnjenju varijance doživljaja zanesenosti. Sudionici (N = 69) su sudjelovali u eksperimentu u kojem su igrali dvije igre, od kojih je jedna igra imala izraženo visoke razine nagrade, a druga izraženo visoke razine kazni. Po završetku igranja pojedine igre, sudionici su ispunili Kratku skalu stanja zanesenosti i dvije subskale PENS upitnika. Analizom rezultata utvrđeno je da su svi sudionici doživjeli više razine kompetentnosti, autonomije i zanesenosti dok su igrali nagrađujuću igru, a igrači su doživljavali više razine kompetentnosti i zanesenosti od neigrača u obje situacije. Značajni prediktori zanesenosti su bili frekvencija igranja videoigara te zadovoljenje potrebe za kompetentnošću u situaciji igranja igre s izrazitim kaznama, a u situaciji igranja igre s izrazitim nagradama značajni prediktor bila je potreba za kompetentnošću. Konačno, zadovoljenje potrebe za kompetencijom tijekom igranja nagrađujućih igara može doprinijeti osjećajima zanesenosti, dok je kod kažnjavajućih igara uz kompetenciju prediktivno prijašnje iskustvo s igrama. Ključne riječi: videoigre, nagrade i kazne, zanesenost, psihološke potrebe
随着电子游戏行业的发展,许多研究人员正试图确定玩家、游戏及其互动的特征如何影响电子游戏中的体验现象。Stoga je cilj istraživanja is pitati odnos zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba i frekvencije igranja igara s doživljajem zanesenosti pri igranju videoigara s visokim razinama nagrada ili kazni。研究的主要挑战是确定在奖惩情况下,活跃玩家和非玩家在能力、自主性和公正性方面是否存在差异,并确定电子游戏频率和基本心理需求在解释公正性多样性方面的预测影响。参与者(N=69)参加了实验,他们玩了两个游戏,其中一个游戏有很高的奖励水平,另一个游戏表达了很高的惩罚水平。在游戏结束时,参与者遇到了一个简短的职业量表和两个PENS问卷的分量表。结果分析显示,所有参与者在玩有回报的游戏时都体验到了更多的技能、自主性和公正性,在这两种情况下,玩家都比宇宙体验到了更高的技能和公正性。重要的挑战是玩电子游戏的频率,以及在玩带有明确惩罚的游戏的情况下满足能力的需要,而在玩带有明显奖励的游戏的情形下,需要对能力进行重大预测。最后,在玩奖励游戏时对能力的要求可能会导致疏忽感,而用能力惩罚游戏是一种可预测的游戏体验。关键词:电子游戏、奖惩、刺激、心理需求
{"title":"Uloga psiholoških potreba i sustava nagrađivanja u doživljaju zanesenosti pri igranju videoigara","authors":"M. Lušić, P. Valerjev","doi":"10.21465/2021-sp-242-06","DOIUrl":"https://doi.org/10.21465/2021-sp-242-06","url":null,"abstract":"S razvojem industrije videoigara, mnogi istraživači nastoje identificirati kako karakteristike igrača, igre i njihova interakcija utječu na pojavu iskustva potpune zanesenosti u videoigrama. Stoga je cilj istraživanja ispitati odnos zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba i frekvencije igranja igara s doživljajem zanesenosti pri igranju videoigara s visokim razinama nagrada ili kazni. Glavni problemi istraživanja su bili utvrditi postoji li razlika u kompetentnosti, autonomiji i doživljaju zanesenosti između aktivnih igrača i neigrača u situaciji nagrade i kazne te utvrditi prediktivni doprinos frekvencije igranja videoigara i osnovnih psiholoških potreba u objašnjenju varijance doživljaja zanesenosti. Sudionici (N = 69) su sudjelovali u eksperimentu u kojem su igrali dvije igre, od kojih je jedna igra imala izraženo visoke razine nagrade, a druga izraženo visoke razine kazni. Po završetku igranja pojedine igre, sudionici su ispunili Kratku skalu stanja zanesenosti i dvije subskale PENS upitnika. Analizom rezultata utvrđeno je da su svi sudionici doživjeli više razine kompetentnosti, autonomije i zanesenosti dok su igrali nagrađujuću igru, a igrači su doživljavali više razine kompetentnosti i zanesenosti od neigrača u obje situacije. Značajni prediktori zanesenosti su bili frekvencija igranja videoigara te zadovoljenje potrebe za kompetentnošću u situaciji igranja igre s izrazitim kaznama, a u situaciji igranja igre s izrazitim nagradama značajni prediktor bila je potreba za kompetentnošću. Konačno, zadovoljenje potrebe za kompetencijom tijekom igranja nagrađujućih igara može doprinijeti osjećajima zanesenosti, dok je kod kažnjavajućih igara uz kompetenciju prediktivno prijašnje iskustvo s igrama. Ključne riječi: videoigre, nagrade i kazne, zanesenost, psihološke potrebe","PeriodicalId":35108,"journal":{"name":"Suvremena Psihologija","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2021-01-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"68293201","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}