Cilj. Cilj je istražiti usluge pružanja pomoći studentima u traženju informacija u hrvatskim visokoškolskim knjižnicama, osobito u fakultetskim i sveučilišnim knjižnicama, i načine na koje knjižničari pružaju takvu pomoć studentima u procesu traženja informacija pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija. Pristup/metodologija. U prvom je dijelu rada dan teorijski pregled koncepata vezanih uz područje pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija – informacijskih usluga visokoškolskih knjižnica i uloge knjižničara u pružaju pomoći studentima u procesu traženju informacija. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja pružanja pomoći studentima u traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji su dobiveni na temelju triju metoda – intervjua, opažanja i ankete. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH postoje raznovrsne usluge i aktivnosti pružanja pomoći studentima u traženju informacija – upućivanje studenata, poučavanje studenata o traženju informacija, savjetovanje pri traženju informacija te tzv. dvojni način pružanja pomoći. Kao najučestaliji način pokazala se pomoć knjižničara uz pasivnu prisutnost studenta koja je u suprotnosti sa suvremenim preporukama o pružanju pomoći u akademskom kontekstu, gdje je u fokusu aktivno sudjelovanje studenta pri traženju informacija. U radu se opisuju načini pružanja pomoći i oblici vođenja studenta u procesu traženja informacija. Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u visokoškolskim knjižnicama. Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi pregled usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji dosad nije postajao. Istraživanje je specifično i po tome što se pružanje pomoći studentima sagledava u kontekstu procesa traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa. Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: modaliteti sudjelovanja knjižničara pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.
Cilj。Cilj je istražiti usluge pružanja pomoći studentima u traženju informacija u hrvatskim visokoškolskim knjžnicama，osobito u fakultetskim i sveučilišnim knjiženje i korištenje informacija。Pristup/metodologija。本工作的第一部分是对在信息寻求领域为学生提供帮助的概念——高中图书馆的信息服务以及图书馆在帮助学生信息寻求领域中的作用进行理论回顾。第二部分采用访谈、观察和问卷调查三种方法，展示了在RH的高校图书馆为学生进行信息研究提供帮助的结果。后果研究结果表明，在RH的高校图书馆中，有各种各样的服务和活动来帮助学生寻求信息——教学生、教学生获取信息、咨询信息等。两种帮助方式。最常见的方式是帮助学生被动参与的图书馆，而当代的建议是在学术背景下提供帮助，重点是学生积极参与信息领域。这项工作描述了如何在信息搜索过程中提供帮助以及学生的行为形式。实用性。本条内容有助于图书馆了解和帮助学生寻求信息，并规划高中图书馆信息服务的发展。Originalnost/vrijednost。本研究概述了RH大学和大学图书馆在研究过程中为学生提供的援助服务，该服务尚未建立。这项研究是具体的，因为向学生提供帮助是在寻找信息的过程中考虑的，这是学术教育过程的一部分。我的导师是Dore Rubinićkoji，他是Pružanje pomoći学生的导师：伊万克·斯特里切维奇博士。2021年，扎德鲁大学为解散进行了辩护。年
{"title":"Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija kao usluga visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj","authors":"Dora Rubinić","doi":"10.30754/vbh.65.1.939","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.939","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je istražiti usluge pružanja pomoći studentima u traženju informacija u hrvatskim visokoškolskim knjižnicama, osobito u fakultetskim i sveučilišnim knjižnicama, i načine na koje knjižničari pružaju takvu pomoć studentima u procesu traženja informacija pri obavljanju zadataka određenih nastavom koji zahtijevaju traženje i korištenje informacija. \u0000Pristup/metodologija. U prvom je dijelu rada dan teorijski pregled koncepata vezanih uz područje pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija – informacijskih usluga visokoškolskih knjižnica i uloge knjižničara u pružaju pomoći studentima u procesu traženju informacija. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja pružanja pomoći studentima u traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji su dobiveni na temelju triju metoda – intervjua, opažanja i ankete. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH postoje raznovrsne usluge i aktivnosti pružanja pomoći studentima u traženju informacija – upućivanje studenata, poučavanje studenata o traženju informacija, savjetovanje pri traženju informacija te tzv. dvojni način pružanja pomoći. Kao najučestaliji način pokazala se pomoć knjižničara uz pasivnu prisutnost studenta koja je u suprotnosti sa suvremenim preporukama o pružanju pomoći u akademskom kontekstu, gdje je u fokusu aktivno sudjelovanje studenta pri traženju informacija. U radu se opisuju načini pružanja pomoći i oblici vođenja studenta u procesu traženja informacija. \u0000Praktična primjena. Sadržaj ovoga članka može pomoći knjižničarima u razumijevanju i pružanju pomoći studentima u traženju informacija kao i planiranju razvoja informacijskih usluga u visokoškolskim knjižnicama. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo istraživanje donosi pregled usluga pružanja pomoći studentima u procesu traženja informacija u sveučilišnim i fakultetskim knjižnicama u RH, koji dosad nije postajao. Istraživanje je specifično i po tome što se pružanje pomoći studentima sagledava u kontekstu procesa traženja informacija kao dijela akademskog obrazovnog procesa. \u0000Rad je nastao na temelju doktorskog rada Dore Rubinić koji je napisan pod naslovom Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija: modaliteti sudjelovanja knjižničara pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević. Disertacija je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2021. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46561134","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Ovaj rad teži prikazati dominantna tumačenja informacijskog ponašanja i utvrditi nesuglasice i prijepore u konceptualizaciji ključnih pojmova u polju te proširiti diskurs o fenomenu informacijskog ponašanja. Pristup/metodologija/dizajn. Članak analizira definicije i modele nekih od najutjecajnijih autora u području informacijskog ponašanja i ukazuje na terminološke nedoumice i probleme u definiranju ključnih koncepata. Predlaže alternativni pristup za poboljšanje konceptualizacije i modela o ljudskom informacijskom ponašanju. Članak također utvrđuje nedovoljno istražene teme koje su vrijedne proučavanja. Rezultati. Konceptualizacija ključnih pojmova koji se odnose na informacijsko ponašanje intenzivno se razvija i mijenja tijekom vremena. Unatoč značajnom porastu literature, još uvijek nedostaje konsenzus o terminološkim problemima iza kojih se ponekad kriju dublje paradigmatske dileme. I dalje se osjeća potreba za kohezivnom teorijom, preciznijim definiranjem i sveobuhvatnijim modelima te proširenjem fokusa s individualnog i kognitivnog na holistički pristup koji suštinski uključuje društvene i kulturalne čimbenike informacijskog ponašanja. Originalnost/vrijednost: Članak pridonosi sveobuhvatnijem razumijevanju fenomena informacijskog ponašanja koje će olakšati dizajniranje budućih istraživanja. Ograničenja: Rad koristi selektivni pregled literature.
目标这项工作很难显示对信息行为的主导性解释，也很难在关键领域概念的概念中建立分歧和扭曲，也难以扩大对信息行为现象的讨论。访问/方法/设计。本文分析了信息行为领域一些最有影响力的作者的定义和模型，并展示了术语的不确定性和关键概念的定义问题。它提出了一种改进人类信息行为概念化和模型的替代方法。文章还提出了值得研究的研究不足的主题。后果与信息行为相关的关键概念随着时间的推移而不断发展和变化。Unatočznačajnom porastu文学，jošuvijek nedostaje konsenzus o terminološkim problemima iza kojih se ponekad kriju dublje paradigmatske dileme。仍然需要连贯的理论、更精确的定义和全面的模型，并关注个人和认知的整体方法，从本质上涉及信息行为的社会和文化原因。原创性/价值：这篇文章有助于全面理解信息行为现象，这将有助于设计未来的研究。限制：作品采用选择性文献综述。
{"title":"Ljudsko informacijsko ponašanje: kritička analiza ključnih koncepata i modela","authors":"Indira Kasapović","doi":"10.30754/vbh.65.1.928","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.928","url":null,"abstract":"Cilj. Ovaj rad teži prikazati dominantna tumačenja informacijskog ponašanja i utvrditi nesuglasice i prijepore u konceptualizaciji ključnih pojmova u polju te proširiti diskurs o fenomenu informacijskog ponašanja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Članak analizira definicije i modele nekih od najutjecajnijih autora u području informacijskog ponašanja i ukazuje na terminološke nedoumice i probleme u definiranju ključnih koncepata. Predlaže alternativni pristup za poboljšanje konceptualizacije i modela o ljudskom informacijskom ponašanju. Članak također utvrđuje nedovoljno istražene teme koje su vrijedne proučavanja. \u0000Rezultati. Konceptualizacija ključnih pojmova koji se odnose na informacijsko ponašanje intenzivno se razvija i mijenja tijekom vremena. Unatoč značajnom porastu literature, još uvijek nedostaje konsenzus o terminološkim problemima iza kojih se ponekad kriju dublje paradigmatske dileme. I dalje se osjeća potreba za kohezivnom teorijom, preciznijim definiranjem i sveobuhvatnijim modelima te proširenjem fokusa s individualnog i kognitivnog na holistički pristup koji suštinski uključuje društvene i kulturalne čimbenike informacijskog ponašanja. \u0000Originalnost/vrijednost: Članak pridonosi sveobuhvatnijem razumijevanju fenomena informacijskog ponašanja koje će olakšati dizajniranje budućih istraživanja. \u0000Ograničenja: Rad koristi selektivni pregled literature.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41963387","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, (3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine.
Cilj。目的是研究青少年如何在日常生活中选择他们需要的信息来源。这是一个年轻人的职业生涯。访问/方法/设计。获得研究的机会具有主导性和解释性，研究的顺序包括三个阶段。这项研究的结果是基于第三阶段研究中收集的数据，即对18名学生的个人访谈。后果在选择水源时，调查问卷应采用分为四类的标准：（1）与水源的可信度和认知权威有关的标准；（2）表示个人与寻求信息的人之间关系质量的标准，快速方便地获取信息，以及（4）以既有吸引力又易于理解的格式收集信息的标准。当选择信息源时，第一类型标准的唯一执行保证了所选择的源提供质量信息。Ograničenja。研究结果反映了研究人员的地位和行为，并不代表未接受中等教育的人群。实用性。研究所获得的知识适用于为年轻人设计信息描述方案和教育，以便在日常生活中做出明智的决定。Originalnost/vrijednost。这项工作使人们对青少年在选择信息来源时使用的标准有了新的认识，并将其放在当前研究的背景下。该研究涵盖了青少年在日常生活中的行为，克罗地亚共和国对这一行为的调查不足。Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom从知情决策过程的角度理解青少年的信息行为，pod mentorsvom教授博士sc.Ivanke Stričevići komentostvom博士sc.Colleen Cool，教授emerite te je obranjena Sveučilištu u Zadru 2020。年
{"title":"Odabiranje izvora informacija potrebnih u svakodnevnim životnim situacijama","authors":"Alica Kolarić, Ivanka Stričević","doi":"10.30754/vbh.65.1.934","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.934","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstaviti istraživanje o načinu na koji adolescenti odabiru izvore informacija koje su im potrebne u svakodnevnim životnim situacijama. Rezultati daju uvid u kriterije kojima se adolescenti vode pri odabiru izvora. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je istraživanju dominantno induktivan i interpretativan, a sekvencijalni slijed istraživanja uključuje tri faze. Rezultati predstavljeni u radu nastali su na temelju podataka prikupljenih u trećoj fazi istraživanja, u individualnim intervjuima u kojima je sudjelovalo 18 učenika. \u0000Rezultati. Ispitanici se pri odabiru izvora vode kriterijima koji se grupiraju u četiri tipa: (1) kriteriji koji su povezani s kredibilitetom i kognitivnim autoritetom izvora, (2) kriteriji koji izražavaju kvalitetu odnosa osobnog izvora i osobe koja traži informacije, \u0000(3) kriteriji koji odražavaju namjeru da se osigura dostupnost i jednostavno, brzo i lako stjecanje informacija te (4) kriteriji koji vode stjecanju informacija u formatima koji su privlačni i lako razumljivi. Jedino vođenje kriterijima prvog tipa pri odabiru izvora informacija jamči da odabrani izvor pruža kvalitetne informacije. \u0000Ograničenja. Rezultati izražavaju stajališta i ponašanja ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i ne predstavljaju populaciju koja nije obuhvaćena srednjoškolskim obrazovanjem. \u0000Praktična primjena. Spoznaje dobivene istraživanjem primjenjive su u osmišljavanju programa informacijskog opismenjavanja mladih te edukacije za donošenje informiranih odluka u svakodnevnom životu. \u0000Originalnost/vrijednost. Rad donosi nove spoznaje o kriterijima koje adolescenti koriste pri odabiru izvora informacija te ih stavlja u kontekst dosadašnjih istraživanja. Istraživanje obuhvaća informacijsko ponašanje adolescenata u svakodnevnom životu, što je nedovoljno istražena tema u Republici Hrvatskoj. \u0000Rad je nastao na temelju disertacije pod nazivom Understanding adolescent information behav ior from the perspective of informed decision making process, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ivanke Stričević i komentorstvom dr. sc. Colleen Cool, prof. emerite te je obranjena na Sveučilištu u Zadru 2020. godine.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46003680","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada predstavljanje djelovanja Dječjeg žirija Nagrade „Grigor Vitez“ koji organizira Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba te poticanje čitanja kod djece starije osnovnoškolske dobi. Također teži se istaknuti važnost suradnje između knjižnice i vanjskih partnera u ostvarenju ciljeva poticanja čitanja. Pristup/metodologija. U prvom su dijelu rada, nakon uvoda u temu poticanja čitanja, predstavljeni dječji žiriji u svijetu i Hrvatskoj te programi za poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba. U drugom dijelu rada detaljno je objašnjen rad, djelovanje i važnost Dječjeg žirija u poticanju čitanja djece i mladih. Rezultati. Dječje bodovanje knjiga, njihova pismena obrazloženja i odabir najboljih knjiga otkrivaju što djeca vole i žele čitati. Izravnim biranjem dobitnika Nagrade „Ptičica“ po izboru Dječjeg žirija djeci članovima žirija pridaje se posebna važnost, kao i knjižnicama iz kojih dolaze te knjižničarima koji su ih preporučili, a dobitnicima Nagrade posebna je čast dobiti nagradu baš od djece za koju su pisali ili ilustrirali knjigu. Budući da su knjige koje nagrađuje Dječji žiri popularne i rado čitane, članovi Dječjeg žirija predstavljaju pozitivan primjer i poticaj drugoj djeci u čitanju kvalitetne literature. Praktična primjena. U Savezu društava „Naša djeca“ Hrvatske postoji vizija o proširenju Nagrade „Grigor Vitez“ kroz suradnju s knjižnicama diljem Hrvatske u organizaciji dodatnih sadržaja i programa, pa tako i Dječjeg žirija. Društveni značaj. Poticanje čitanja, razvoj kritičkog mišljenja te sloboda izražavanja djece i mladih kroz rad Dječjeg žirija izdvaja knjižnicu, njegovog organizatora, kao važan segment u izgradnji boljeg društva u cjelini. Originalnost/vrijednost. Dječji žiri Nagrade „Grigor Vitez“ jedini je dječji žiri za književnost za djecu i mlade u Hrvatskoj koji bira najbolje knjige i dodjeljuje nagrade u dvije kategorije: za tekst i ilustraciju, čime se pridaje važnost i piscu i ilustratoru književnog djela.
{"title":"Poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba kroz dječji žiri nagrade “Grigor Vitez”","authors":"Isabella Mauro","doi":"10.30754/vbh.65.1.938","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.938","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada predstavljanje djelovanja Dječjeg žirija Nagrade „Grigor Vitez“ koji organizira Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižnicama grada Zagreba te poticanje čitanja kod djece starije osnovnoškolske dobi. Također teži se istaknuti važnost suradnje između knjižnice i vanjskih partnera u ostvarenju ciljeva poticanja čitanja. \u0000Pristup/metodologija. U prvom su dijelu rada, nakon uvoda u temu poticanja čitanja, predstavljeni dječji žiriji u svijetu i Hrvatskoj te programi za poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba. U drugom dijelu rada detaljno je objašnjen rad, djelovanje i važnost Dječjeg žirija u poticanju čitanja djece i mladih. \u0000Rezultati. Dječje bodovanje knjiga, njihova pismena obrazloženja i odabir najboljih knjiga otkrivaju što djeca vole i žele čitati. Izravnim biranjem dobitnika Nagrade \u0000„Ptičica“ po izboru Dječjeg žirija djeci članovima žirija pridaje se posebna važnost, kao i knjižnicama iz kojih dolaze te knjižničarima koji su ih preporučili, a dobitnicima Nagrade posebna je čast dobiti nagradu baš od djece za koju su pisali ili ilustrirali knjigu. Budući da su knjige koje nagrađuje Dječji žiri popularne i rado čitane, članovi Dječjeg žirija predstavljaju pozitivan primjer i poticaj drugoj djeci u čitanju kvalitetne literature. \u0000Praktična primjena. U Savezu društava „Naša djeca“ Hrvatske postoji vizija o proširenju Nagrade „Grigor Vitez“ kroz suradnju s knjižnicama diljem Hrvatske u organizaciji dodatnih sadržaja i programa, pa tako i Dječjeg žirija. \u0000Društveni značaj. Poticanje čitanja, razvoj kritičkog mišljenja te sloboda izražavanja djece i mladih kroz rad Dječjeg žirija izdvaja knjižnicu, njegovog organizatora, kao važan segment u izgradnji boljeg društva u cjelini. \u0000Originalnost/vrijednost. Dječji žiri Nagrade „Grigor Vitez“ jedini je dječji žiri za književnost za djecu i mlade u Hrvatskoj koji bira najbolje knjige i dodjeljuje nagrade u dvije kategorije: za tekst i ilustraciju, čime se pridaje važnost i piscu i ilustratoru književnog djela.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42659601","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. U radu je prikazano istraživanje kojim se željelo dobiti uvid u stanje i položaj županijskog obveznog primjerka, primjenu odredbi Pravilnika o obveznom primjerku (2020) te ispitati postoji li potreba za jasnijim odredbama navedenog Pravilnika o zbirkama u koje se uvrštava županijski obvezni primjerak. Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika anonimno u mrežnom obliku od 4. do 13. listopada 2021. godine. Upitnik je bio namijenjen isključivo županijskim matičnim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Sadržavao je sveukupno 14 pitanja, od kojih se na pojedina pitanja moglo odgovoriti i višestrukim odabirom. Ispitivala se upoznatost ispitanika s važećim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak, na koji način i što knjižnica prima obveznim primjerkom, uvrštava li te primjerke u svoj fond, uvjete pod kojima se građa daje na korištenje te mišljenje ispitanika o županijskom obveznom primjerku u pogledu izgradnje fonda, obrade i smještaja građe, obveza nakladnika te pitanjima županijskog obveznog primjerka u kontekstu zavičajnih zbirki. Zadnje je pitanje bilo jedino neobavezno i otvorenog tipa te je služilo kao mjesto gdje su ispitanici mogli ostaviti dodatan komentar. Rezultati. Rezultati ukazuju da su ispitanici upoznati s važećim pravnim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak. Gotovo sve knjižnice primaju obvezni primjerak i to raznovrsnu građu, ali pritom ukazuju na problema s nakladnicima koji ne izvršavaju obvezu dostave županijskog obveznog primjerka. Iz tog razloga knjižnice ukazuju i na potrebu edukacije svih dionika o županijskom obveznom primjerku – od nakladnika do knjižnica. Županijski obvezni primjerak uvrštava se u fond knjižnica – ponegdje cjelovito, ponegdje prema stručnoj procjeni. Prema istraživanju, županijski obvezni primjerak obogaćuje fond knjižnica te korisnici traže i koriste navedenu građu. No uvjeti njegova korištenja variraju – od korištenja u prostoru knjižnice do redovne posudbe. Postoji neslaganje ispitanika u pogledu uvrštavanja županijskog obveznog primjerka u zavičajne zbirke. Originalnost/vrijednost. Rezultati provedenog istraživanja mogu poslužiti kao polazišna točka u mogućem rješavanju izazova pred kojima se nalaze županijske matične narodne knjižnice u pogledu županijskog obveznog primjerka.
Cilj。一项研究旨在审查日本约束性示例的状态和立场、约束性法规的适用情况（2020年），并审查是否需要在征收法中更明确地规定引入日本约束性实例。Pristup/metodologija。本次调查采用匿名网络问卷法，共4份。高达13。2021年10月。年调查问卷专门针对克罗地亚的日本国内图书馆。他总共有14个问题，其中一些问题还可以通过多项选择来回答。Ispitivala se upoznatost-ipitanika s važećim propisima koji se odnose nažupanijski obvezni primjerak，na koji način išto knjižnica primobveznim primjerkom，uvrštava li te primjerk u svoj fond，uvjete pod kojima se grařa daje na korištenje te mišljenje ispitanika ožupani jskom obveznom primjercu pogledu izgradnje fonda，obrade i smješ塔贾·格拉杰，在成瘾收集的背景下，主人的责任和日本强制榜样的问题。最后一个问题是唯一不可靠和开放的类型，也是受试者可以留下额外评论的地方。后果研究结果表明，受试者熟悉与日本约束性例子有关的重要法律条款。几乎所有的图书馆都以装订为例，各个城市都有，但它们以日本装订为例显示了不合规供应商的问题。因此，图书馆还表明，从大师到图书馆，所有利益相关者都需要接受日语装订示例的教育。在图书馆基金中引入了一个日本强制性的例子——有时是完全的，有时是根据专家的评估。根据这项研究，一个日本装订的例子丰富了图书馆的资金，用户正在寻找和使用这座城市。然而，从在图书馆区域使用到定期借阅，使用条件各不相同。关于在公约中引入一个具有日本约束力的例子，调查人员之间存在分歧。Originalnost/vrijednost。Rezultati向čka u mogućem rješavanju izazova证明了这一点。
{"title":"Županijski obvezni primjerak u matičnim županijskim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj","authors":"Kristina Krpan, Jasmina Kenda","doi":"10.30754/vbh.65.1.926","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.926","url":null,"abstract":"Cilj. U radu je prikazano istraživanje kojim se željelo dobiti uvid u stanje i položaj županijskog obveznog primjerka, primjenu odredbi Pravilnika o obveznom primjerku (2020) te ispitati postoji li potreba za jasnijim odredbama navedenog Pravilnika o zbirkama u koje se uvrštava županijski obvezni primjerak. \u0000Pristup/metodologija. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika anonimno u mrežnom obliku od 4. do 13. listopada 2021. godine. Upitnik je bio namijenjen isključivo županijskim matičnim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Sadržavao je sveukupno 14 pitanja, od kojih se na pojedina pitanja moglo odgovoriti i višestrukim odabirom. Ispitivala se upoznatost ispitanika s važećim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak, na koji način i što knjižnica prima obveznim primjerkom, uvrštava li te primjerke u svoj fond, uvjete pod kojima se građa daje na korištenje te mišljenje ispitanika o županijskom obveznom primjerku u pogledu izgradnje fonda, obrade i smještaja građe, obveza nakladnika te pitanjima županijskog obveznog primjerka u kontekstu zavičajnih zbirki. Zadnje je pitanje bilo jedino neobavezno i otvorenog tipa te je služilo kao mjesto gdje su ispitanici mogli ostaviti dodatan komentar. \u0000Rezultati. Rezultati ukazuju da su ispitanici upoznati s važećim pravnim propisima koji se odnose na županijski obvezni primjerak. Gotovo sve knjižnice primaju obvezni primjerak i to raznovrsnu građu, ali pritom ukazuju na problema s nakladnicima koji ne izvršavaju obvezu dostave županijskog obveznog primjerka. Iz tog razloga knjižnice ukazuju i na potrebu edukacije svih dionika o županijskom obveznom primjerku – od nakladnika do knjižnica. Županijski obvezni primjerak uvrštava se u fond knjižnica – ponegdje cjelovito, ponegdje prema stručnoj procjeni. Prema istraživanju, županijski obvezni primjerak obogaćuje fond knjižnica te korisnici traže i koriste navedenu građu. No uvjeti njegova korištenja variraju – od korištenja u prostoru knjižnice do redovne posudbe. Postoji neslaganje ispitanika u pogledu uvrštavanja županijskog obveznog primjerka u zavičajne zbirke. \u0000Originalnost/vrijednost. Rezultati provedenog istraživanja mogu poslužiti kao polazišna točka u mogućem rješavanju izazova pred kojima se nalaze županijske matične narodne knjižnice u pogledu županijskog obveznog primjerka.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"42213587","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometrijska obilježja, trendove i obrasce povezane s publikacijskom aktivnošću, produktivnošću i suradnjom autora radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je primjenom standardnih bibliometrijskih pokazatelja i alata provedena analiza 986 radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je Vjesnik s 95 % radova objavljenih na hrvatskom jeziku tijekom svih analiziranih razdoblja bio i ostao časopis namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i ostalih informacijskih stručnjaka. Vjesnik se tijekom proteklih 25 godina postupno transformirao iz primarno stručnog u znanstveno-stručni časopis koji objavljuje gotovo podjednak broj znanstveno-istraživačkih (44,2 %) i stručnih (47,2 %) članaka. Ujedno u časopisu svoje radove objavljuje sve veći broj autora iz akademskog okružja, nastavnika i studenata. Većina su radova objavljenih u Vjesniku jednoautorski (72,6 %), ali taj se trend od 2010. godine mijenja u korist višeautorskih radova (51,5 %), što ukazuje na jačanje specijalizacije, kulture suradnje i razvoj suradničkih mreža. Ograničenja. Nestandardiziran i neujednačen način navođenja institucionalne pripadnosti autora u časopisu i na povezanim mrežnim izvorima (Hrčak i web-sjedište VBH) zahtijevao je dosta ručnog uređivanja, što je moglo utjecati na određene pogreške. U analizi autorstva i mjerenju autorske produktivnosti moguće su pogreške u izračunu frekvencija uslijed neutvrđene promjene prezimena, najčešće kod autorica zbog udaje. Originalnost/vrijednost. Ovo je dubinsko bibliometrijsko istraživanje koje pokriva gotovo čitavo razdoblje (70 godina) izlaženja Vjesnika i analizira publikacijska obilježja časopisa, produktivnost i suradnju autora.
目标Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometricska obilježja，1950年出版的《公共图书馆》、《生产图书馆》。直到2020年。戈丁。访问/方法/设计。该研究使用标准文献计量指标和工具对1950年《克罗地亚图书馆杂志》上发表的986篇作品进行了分析。直到2020年。戈丁。后果研究结果表明，在所有分析期内，95%以克罗地亚语出版的报纸是克罗地亚社区由图书馆和其他信息专家设计的报纸。在过去的25年里，《见证者》逐渐从一本初级科学杂志转变为一本出版数量几乎相同的科学研究（44.2%）和专家（47.2%）的杂志。与此同时，他出版了一本由越来越多的学术作家、教师和学生组成的杂志。大部分作品发表在《单身信》上（72.6%），但这是自2010年以来的趋势多作者作品收益的年度变化（51.5%）表明专业化、合作和协作网络的加强。限制。一种非标准化和不兼容的方式来表明作者在杂志和相关网络来源（Hrčak和VBH）中的机构可用性，需要大量的手动管理，这可能会影响某些错误。我的分析是，我的产品是由莫古奇公司生产的。创意/价值。这是一项深入的图书馆研究，几乎涵盖了诗人出版的整个时期（70年），并分析了杂志的出版、作者的生产力和合作。
{"title":"Bibliometrijska analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske","authors":"Franjo Pehar","doi":"10.30754/vbh.65.1.950","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.950","url":null,"abstract":"Cilj. Glavni cilj ovog rada jest istražiti ključna bibliometrijska obilježja, trendove i obrasce povezane s publikacijskom aktivnošću, produktivnošću i suradnjom autora radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U istraživanju je primjenom standardnih bibliometrijskih pokazatelja i alata provedena analiza 986 radova objavljenih u Vjesniku bibliotekara Hrvatske od 1950. do 2020. godine. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je Vjesnik s 95 % radova objavljenih na hrvatskom jeziku tijekom svih analiziranih razdoblja bio i ostao časopis namijenjen hrvatskoj zajednici knjižničara i ostalih informacijskih stručnjaka. Vjesnik se tijekom proteklih 25 godina postupno transformirao iz primarno stručnog u znanstveno-stručni časopis koji objavljuje gotovo podjednak broj znanstveno-istraživačkih (44,2 %) i stručnih (47,2 %) članaka. Ujedno u časopisu svoje radove objavljuje sve veći broj autora iz akademskog okružja, nastavnika i studenata. Većina su radova objavljenih u Vjesniku jednoautorski (72,6 %), ali taj se trend od 2010. godine mijenja u korist višeautorskih radova (51,5 %), što ukazuje na jačanje specijalizacije, kulture suradnje i razvoj suradničkih mreža. \u0000Ograničenja. Nestandardiziran i neujednačen način navođenja institucionalne pripadnosti autora u časopisu i na povezanim mrežnim izvorima (Hrčak i web-sjedište VBH) zahtijevao je dosta ručnog uređivanja, što je moglo utjecati na određene pogreške. U analizi autorstva i mjerenju autorske produktivnosti moguće su pogreške u izračunu frekvencija uslijed neutvrđene promjene prezimena, najčešće kod autorica zbog udaje. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovo je dubinsko bibliometrijsko istraživanje koje pokriva gotovo čitavo razdoblje (70 godina) izlaženja Vjesnika i analizira publikacijska obilježja časopisa, produktivnost i suradnju autora.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45380138","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi koje informacijsko komunikacijske tehnologije koriste članovi Kluba umirovljenika grada Osijeka, u koje svrhe ih koriste te koliko su zainteresirani za stjecanje vještina potrebnih za pisanje u mrežnom okruženju. Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog anketnim upitnikom među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 186 umirovljenika od sredine lipnja do sredine srpnja 2021. godine. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba. Istraživanje je propitivalo umirovljenike o poznavanju medija i novih tehnologija, mogućnostima njihova korištenja u vlastitoj životnoj okolini kao i o dosadašnjim iskustvima vezanima uz korištenje telefona, televizije, interneta, mobitela i pametnog telefona/tableta/laptopa. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina anketiranih umirovljenika ima od 60 do 70 godina. Ispitanici u svom kućanstvu posjeduju televizor i kućni telefon, a gotovo polovica ispitanika posjeduje internet i pametni telefon. Ispitanici koriste tehnologiju u svrhu pretraživanja interneta (38 %) te za čitanje vijesti na portalima (35 %). Najveći broj ispitanika ne poznaje MS Office programe, a elektronsku poštu koristi tek 6,5 %. Kada je riječ o zainteresiranosti ispitanika prema edukaciji namijenjenoj stjecanju vještina za pisanje u mrežnom okruženju, samo 17 % odgovorilo je potvrdno. Ograničenja. Budući da je uzorak istraživanja ograničen na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku i u Republici Hrvatskoj. Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na koji je način potrebno provesti kvalitetne edukacije među osobama treće životne dobi. Rezultati istraživanja doprinose realizaciji projekta „Aktivna mirovina“. Primjenom takvih edukacija olakšali bi se životni uvjeti starijim osobama kao i prilagodba u današnjem digitalnom svijetu.
{"title":"Korištenje informacijsko komunikacijskih tehnologija među članovima „Matice umirovljenika grada Osijeka“","authors":"Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer, Ines Hocenski","doi":"10.30754/vbh.65.1.920","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.920","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovog rada utvrditi koje informacijsko komunikacijske tehnologije koriste članovi Kluba umirovljenika grada Osijeka, u koje svrhe ih koriste te koliko su zainteresirani za stjecanje vještina potrebnih za pisanje u mrežnom okruženju. \u0000Metodologija. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog anketnim upitnikom među umirovljenicima, članovima Kluba umirovljenika grada Osijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 186 umirovljenika od sredine lipnja do sredine srpnja 2021. godine. Uzorak istraživanja ograničen je na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba. Istraživanje je propitivalo umirovljenike o poznavanju medija i novih tehnologija, mogućnostima njihova korištenja u vlastitoj životnoj okolini kao i o dosadašnjim iskustvima vezanima uz korištenje telefona, televizije, interneta, mobitela i pametnog telefona/tableta/laptopa. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da većina anketiranih umirovljenika ima od 60 do 70 godina. Ispitanici u svom kućanstvu posjeduju televizor i kućni telefon, a gotovo polovica ispitanika posjeduje internet i pametni telefon. Ispitanici koriste tehnologiju u svrhu pretraživanja interneta (38 %) te za čitanje vijesti na portalima (35 %). Najveći broj ispitanika ne poznaje MS Office programe, a elektronsku poštu koristi tek 6,5 %. Kada je riječ o zainteresiranosti ispitanika prema edukaciji namijenjenoj stjecanju vještina za pisanje u mrežnom okruženju, samo 17 % odgovorilo je potvrdno. \u0000Ograničenja. Budući da je uzorak istraživanja ograničen na specifičnu podskupinu umirovljenika, mahom mlađih umirovljenika članova Kluba, nije reprezentativan za cijelu populaciju umirovljenika u gradu Osijeku i u Republici Hrvatskoj. \u0000Vrijednost. Rezultati istraživanja ukazuju na koji je način potrebno provesti kvalitetne edukacije među osobama treće životne dobi. Rezultati istraživanja doprinose realizaciji projekta „Aktivna mirovina“. Primjenom takvih edukacija olakšali bi se životni uvjeti starijim osobama kao i prilagodba u današnjem digitalnom svijetu.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45332839","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Purpose: We want to determine the impact of participation in a professional event on the competences of library professionals in the field of reading literacy. We are interested to find whether professionals are more motivated to work after attending a professional event, feel more confident in working in the field of reading literacy, more connected to others and see more sense in their work, and whether participation in the event affects their work activities after the event itself. Methodology: We used a case study with a quantitative survey method to collect data. First, we analysed selected scientific and professional literature to define the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning, and responsibility of an individual‘s professional development. We linked our case study to the predefined theoretical starting points. The design of the questionnaire structure was linked to the impact assessment. Results: Understanding the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning is crucial in strengthening the competences of professional staff. In the first part we compare the results over a three-year period, and in the second part we use the results to determine how participation in a professional event affects the individual. Comparative results of all three events show that obtaining the necessary information positively affects self-confidence at work. The research has shown that participation in a professional event has a positive effect on motivation, belonging, meaningful work and understanding of professional and personal role. Research limitations are linked to the size of the study, as it is based on one case study, but includes a large enough sample that can indicate the starting point for a more extensive study to determine the impact of professional events on motivation, confidence, belonging and acceptance meaningful in the professional field. Originality/value: Studies of the impact of participation in professional trainings on the competences of professionals are rare, so our research is an additional incentive to argue for regular professional training and monitor the development of individual key elements (i.e. motivation, confidence, meaning, belonging) of professional competencies. The research highlights the importance of an individual‘s commitment to promoting reading literacy and building reading culture.
{"title":"Effect of professional events on competences for encouraging reading literacy","authors":"P. Vilar, Sabina Fras Popović","doi":"10.30754/vbh.65.1.945","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.945","url":null,"abstract":"Purpose: We want to determine the impact of participation in a professional event on the competences of library professionals in the field of reading literacy. We are interested to find whether professionals are more motivated to work after attending a professional event, feel more confident in working in the field of reading literacy, more connected to others and see more sense in their work, and whether participation in the event affects their work activities after the event itself. \u0000Methodology: We used a case study with a quantitative survey method to collect data. First, we analysed selected scientific and professional literature to define the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning, and responsibility of an individual‘s professional development. We linked our case study to the predefined theoretical starting points. The design of the questionnaire structure was linked to the impact assessment. \u0000Results: Understanding the concepts of motivation, self-confidence, belonging and meaning is crucial in strengthening the competences of professional staff. In the first part we compare the results over a three-year period, and in the second part we use the results to determine how participation in a professional event affects the individual. Comparative results of all three events show that obtaining the necessary information positively affects self-confidence at work. The research has shown that participation in a professional event has a positive effect on motivation, belonging, meaningful work and understanding of professional and personal role. \u0000Research limitations are linked to the size of the study, as it is based on one case study, but includes a large enough sample that can indicate the starting point for a more extensive study to determine the impact of professional events on motivation, confidence, belonging and acceptance meaningful in the professional field. \u0000Originality/value: Studies of the impact of participation in professional trainings on the competences of professionals are rare, so our research is an additional incentive to argue for regular professional training and monitor the development of individual key elements (i.e. motivation, confidence, meaning, belonging) of professional competencies. The research highlights the importance of an individual‘s commitment to promoting reading literacy and building reading culture.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44945956","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Rad mnoštva (engl. crowdsourcing) kao koncept već više od desetljeća koristi se u informacijskim znanostima diljem svijeta, dok u Hrvatskoj još nije dovoljno rasprostranjen. Cilj je ovog rada istražiti je li hrvatska stručna zajednica upoznata s konceptom rada mnoštva i načinima njegove implementacije u baštinskoj struci te koliki je potencijal za pokretanje projekata tog tipa u hrvatskim knjižnicama i arhivima. Metodologija. Za izradu rada korišten je mješoviti istraživački pristup s pretežno kvantitativnim značajkama na nasumičnom uzorku od 201 korisnika i 23 djelatnika u 5 hrvatskih knjižnica i arhiva. Istraživanje je u potpunosti provedeno in situ – korisnicima su ponuđeni anketni upitnici, dok su s djelatnicima provedeni polustrukturirani intervjui u svrhu ispitivanja interesa za projekte rada mnoštva, poznavanja koncepta te iskazivanja mišljenja i potencijalnih ideja o toj temi. Rezultati. Prema analizi odgovora, korisnici nisu upoznati s izrazom „rad mnoštva“ i njegovim značenjem, ali su većinom pozitivnog mišljenja o takvim projektima nakon kratkog objašnjenja. Vidljiv je i interes za sudjelovanje u projektima rada mnoštva koje bi provela ustanova čije usluge koriste, osobito za sudjelovanje u svrhovito oblikovanim igrama i projektima transkripcije i/ili ispravljanja odabranog teksta. Rezultati su pokazali da, osim među korisnicima kao potencijalnim volonterima, postoji i zainteresiranost djelatnika kao potencijalnih organizatora projekata rada mnoštva, ali uz izraženu zabrinutost o kvaliteti rezultata takvog rada, odnosno uz naglasak na nužnosti nadzora rada i rezultata kao uvjeta za uspjeh projekta. Jedan od zaključaka istraživanja jest i da je potencijalni projekt rada mnoštva potrebno planirati sa sadržajem i vrstom aktivnosti koji bi bili privlačni ciljanoj skupini korisnika volontera, a za ciljanu skupinu treba birati entuzijastične i aktivne korisnike koji su pokazali interes za sudjelovanje u raznim aktivnostima i projektima ustanove. Ograničenja. Istraživanje je provedeno na području grada Zagreba i, iako je provedeno u većem broju arhiva i knjižnica grada, rezultati se ne mogu generalno primijeniti i na ostale gradove Hrvatske. Stoga se predlaže daljnje istraživanje potencijala i mogućnosti implementacije rada mnoštva u različitim krajevima Hrvatske. Originalnost. Rad donosi nov uvid u potencijal za provedbu projekata rada mnoštva u Hrvatskoj na temelju rezultata istraživanja provedenog među korisnicima i djelatnicima knjižnica i arhiva grada Zagreba s naglaskom na njihovu zainteresiranost za sudjelovanje i organiziranje takvih i sličnih aktivnosti. Rad je dorađena inačica diplomskog rada Rad mnoštva u baštinskim ustanovama koji je obranjen u svibnju 2020. godine na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu, pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Ivanjka i prof. dr. sc. Hrvoja Stančića.
目标众包作为一个概念在世界信息科学中已经使用了十多年，而克罗地亚的分布还不够。这项工作的目的是探讨克罗地亚专家群体是否熟悉多人口工作的概念，以及它在花园部门的实施情况，以及这种类型在克罗地亚图书馆和档案馆启动项目的潜力有多大。方法论为了完成工作，克罗地亚5个图书馆和档案馆对201名用户和23名成员的随机样本进行了过多的定量标记，使用了混合研究访问。Istraživanje u potpunosti在现场证明了这一点——korisnicima su ponu jeni anketni upitnici，dok su s djelatnicima证明了polustrukturirani intervjui u svrhu ispitivanja interesa za projekte rada mnoštva，poznavanja koncepta te iskazivanja mišljenja i potencijarnih ideja o to j temi。后果根据答案分析，用户不熟悉“多任务处理”一词“及其意义，但在简要解释后，大多数项目都是积极的。参与多用途项目以实施所使用服务的机构也是显而易见的，特别是参与设计的游戏和选定文本的转录和/或更正项目。雇主也对多任务项目的潜在组织感兴趣，但担心此类工作结果的质量，并强调需要监控工作和结果，将其作为项目成功的条件。研究结果之一是，人群的潜在草稿工作应按照对目标志愿者群体有吸引力的活动内容和类型进行规划，目标群体应由对参与机构的各种活动和项目表现出兴趣的热情和活跃的用户选择。限制。研究已经在萨格勒布地区进行，尽管在该市的大量档案馆和图书馆进行，但结果无法在克罗地亚其他城市普遍应用。因此，建议进一步探讨在克罗地亚不同地区开展群众工作的潜力和可能性。起初的这项工作根据用户与萨格勒布市图书馆和档案馆之间的研究结果，对在克罗地亚实施多人口项目的潜力提供了新的见解，强调了他们参与和组织此类活动的兴趣。2020年，我的外交部长拉达·拉达·姆诺什特瓦·u·巴什廷斯基姆·乌斯塔诺瓦马·科吉·我的外交部部长。萨格勒布哲学大学信息与通信科学系，博士学位。Tomislava Ivanjka博士和Hrvojo Stančić博士。
{"title":"Potencijal za rad mnoštva u knjižnicama i arhivima grada Zagreba","authors":"Sanja Jurković","doi":"10.30754/vbh.65.1.909","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.909","url":null,"abstract":"Cilj. Rad mnoštva (engl. crowdsourcing) kao koncept već više od desetljeća koristi se u informacijskim znanostima diljem svijeta, dok u Hrvatskoj još nije dovoljno rasprostranjen. Cilj je ovog rada istražiti je li hrvatska stručna zajednica upoznata s konceptom rada mnoštva i načinima njegove implementacije u baštinskoj struci te koliki je potencijal za pokretanje projekata tog tipa u hrvatskim knjižnicama i arhivima. \u0000Metodologija. Za izradu rada korišten je mješoviti istraživački pristup s pretežno kvantitativnim značajkama na nasumičnom uzorku od 201 korisnika i 23 djelatnika u 5 hrvatskih knjižnica i arhiva. Istraživanje je u potpunosti provedeno in situ – korisnicima su ponuđeni anketni upitnici, dok su s djelatnicima provedeni polustrukturirani intervjui u svrhu ispitivanja interesa za projekte rada mnoštva, poznavanja koncepta te iskazivanja mišljenja i potencijalnih ideja o toj temi. \u0000Rezultati. Prema analizi odgovora, korisnici nisu upoznati s izrazom „rad mnoštva“ i njegovim značenjem, ali su većinom pozitivnog mišljenja o takvim projektima nakon kratkog objašnjenja. Vidljiv je i interes za sudjelovanje u projektima rada mnoštva koje \u0000bi provela ustanova čije usluge koriste, osobito za sudjelovanje u svrhovito oblikovanim igrama i projektima transkripcije i/ili ispravljanja odabranog teksta. Rezultati su pokazali da, osim među korisnicima kao potencijalnim volonterima, postoji i zainteresiranost djelatnika kao potencijalnih organizatora projekata rada mnoštva, ali uz izraženu zabrinutost o kvaliteti rezultata takvog rada, odnosno uz naglasak na nužnosti nadzora rada i rezultata kao uvjeta za uspjeh projekta. Jedan od zaključaka istraživanja jest i da je potencijalni projekt rada mnoštva potrebno planirati sa sadržajem i vrstom aktivnosti koji bi bili privlačni ciljanoj skupini korisnika volontera, a za ciljanu skupinu treba birati entuzijastične i aktivne korisnike koji su pokazali interes za sudjelovanje u raznim aktivnostima i projektima ustanove. \u0000Ograničenja. Istraživanje je provedeno na području grada Zagreba i, iako je provedeno u većem broju arhiva i knjižnica grada, rezultati se ne mogu generalno primijeniti i na ostale gradove Hrvatske. Stoga se predlaže daljnje istraživanje potencijala i mogućnosti implementacije rada mnoštva u različitim krajevima Hrvatske. \u0000Originalnost. Rad donosi nov uvid u potencijal za provedbu projekata rada mnoštva u Hrvatskoj na temelju rezultata istraživanja provedenog među korisnicima i djelatnicima knjižnica i arhiva grada Zagreba s naglaskom na njihovu zainteresiranost za sudjelovanje i organiziranje takvih i sličnih aktivnosti. \u0000Rad je dorađena inačica diplomskog rada Rad mnoštva u baštinskim ustanovama koji je obranjen u svibnju 2020. godine na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet u Zagrebu, pod mentorstvom doc. dr. sc. Tomislava Ivanjka i prof. dr. sc. Hrvoja Stančića.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46159894","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.
目标本研究的目的是建立国家图书馆工作人员对公共图书馆在面对信息障碍和与新冠肺炎疾病相关的障碍时的作用的看法和经验。访问/方法/设计。出于研究目的，使用了一份包含封闭式和开放式问题的网络问卷。审讯者被分发给克罗地亚共和国的所有国家图书馆。后果Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici，knjižničari zaposleni u narodnim knjžnicama，u velikoj većini zainteresirani za problematiku informationjskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom。近一半的受试者准备组织和实施低水平的用户障碍教育计划。大多数受访者同意公共图书馆在面对信息混乱时应该参与进来，他们可以以同样的方式做出贡献的说法，但对面对信息混乱的具体方式和责任的看法显示出多样性。研究人员对在信息混乱的情况下纳入公共图书馆的主要障碍的意见表明，存在15个具体问题，即对图书馆的需求、对图书馆作为意识形态中立场所的看法的维持、对用户的忽视以及各种基础设施问题。创意/价值。这是克罗地亚共和国图书馆界首次就公共图书馆在信息混乱中的作用发表意见。这项工作提出了一个问题，即面对信息混乱，公共图书馆积极参与的挑战，这突出了图书馆的专业知识和信息服务的道德原则。这部作品是根据AntonelČepčar的外交作品撰写的，“让一名图书馆员了解人民图书馆在信息社会中的作用”，该作品在奥西耶卡的J.J.Strossmayer大学由Snow Stanarevic Katavic博士和sc博士主持辩护。Borisa Badurine。由于外交文献工作、部分结果分析、辩论和结论发生了实质性变化，合著者同意了威权主义者的草案。
{"title":"Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju","authors":"Snježana Stanarević Katavić, Antonela Čepčar, Boris Badurina","doi":"10.30754/vbh.65.1.936","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.936","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je ovoga istraživanja utvrditi stavove i iskustva knjižničara zaposlenih u narodnim knjižnicama o ulozi narodnih knjižnica u suočavanju s informacijskim poremećajem te s dezinfodemijom vezanom uz bolest COVID-19. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korišten je mrežni anketni upitnik koja je sadržavao pitanja zatvorenog i otvorenog tipa. Upitnik je distribuiran svim narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. \u0000Rezultati. Rezultati istraživanja pokazuju da su ispitanici, knjižničari zaposleni u narodnim knjižnicama, u velikoj većini zainteresirani za problematiku informacijskog poremećaja te za dodatnu edukaciju o istom. Gotovo polovica ispitanika svoju je pripremljenost za organiziranje i provođenje programa edukacije korisnika o dezinformacijama ocijenila niskom. Velika većina ispitanika slaže se s tvrdnjom da narodne knjižnice trebaju sudjelovati u suočavanju s informacijskim poremećajem te da u istom mogu pridonijeti, međutim stavovi o konkretnim načinima i odgovornostima u suočavanju s informacijskim poremećajem pokazuju razjedinjenost. Mišljenja ispitanika o tome koje su ključne prepreke uključivanju narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem ukazuju na petnaest specifičnih problema među kojima se ističu needuciranost knjižničara, čuvanje percepcije knjižnice kao ideološki neutralnog mjesta, nezainteresiranost korisnika te različiti infrastrukturni problemi. \u0000Originalnost/vrijednost. U ovom se radu prvi put iznose stavovi knjižničarske zajednice u Republici Hrvatskoj o ulozi narodnih knjižnica u informacijskom poremećaju. Rad otvara pitanja o izazovima aktivnog uključivanja narodnih knjižnica u suočavanje s informacijskim poremećajem, među kojima se ističu stručne kompetencije knjižničara te etički principi pružanja informacijskih usluga. \u0000 \u0000Rad je napisan na temelju diplomskog rada Antonele Čepčar „Stavovi knjižničara o ulozi narodnih knjižnica u (dez)infodemiji“ obranjenog na Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Snježane Stanarević Katavić i izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine. Zbog znatnih izmjena koje su učinjene u odnosu na diplomski rad u pregledu literature, dijelu analize rezultata te raspravi i zaključku, koautori su usuglasili raspored autorstva kako stoji.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49565706","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：