Lamija Silajdžić, Anida Dudić Sijamija, J. Hasanović
Purpose. The aim of the paper is to examine whether – and to what extent – the concept of Media and Information Literacy (hereinafter: MIL) can be understood as a possible approach to critical pedagogy in practice by examining the adequacy and comprehensibility of the content of its curriculum, previously adapted to the BiH (Bosnian and Herzegovinian) context and its fragmented education system. Approach/methodology. The first part of the paper presents a brief framework of the concept of critical pedagogy, its relationship with media and information literacy, together with the specifics of the education system of Bosnia and Herzegovina. In the second part, the paper focuses on the case study of pilot training conducted at the Sarajevo Hasan Kikić elementary school, aiming to acquaint teachers and librarians with the concept and curriculum of MIL. Results. Although teachers and librarians have adopted skills to teach about MIL, the results point to a lack of emancipatory pedagogical practices in the existing education system which could counter various, primarily systemically produced forms of oppression. Originality/value. The value of this paper reflects the efforts to read the concept of MIL through the theoretical lenses of critical pedagogy. Although based on the 2011 UNESCO’s understanding of MIL, the originality of this approach also lies in the fact that the conducted workshops were set down on its curriculum adapted to the Bosnian and Herzegovinian context. Practical implications. The practical implications of this research could be seen through the further processes of researching and promoting collaborative teaching and learning, encouraging thus the development of critical thinking, and thinking individuals capable of combating domination and transforming reality through pedagogy. Social implications. Incorporating critical pedagogy while reading the adapted MIL curriculum can be used for promoting a comprehensive and active role of re-creating knowledge, enabling practices of critical attitude towards the existing social reality, and promoting and strengthening democratic practices.
{"title":"Media and information literacy as critical pedagogy? Case study of the Sarajevo Hasan Kikić Elementary School","authors":"Lamija Silajdžić, Anida Dudić Sijamija, J. Hasanović","doi":"10.30754/vbh.65.2.954","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.954","url":null,"abstract":"Purpose. The aim of the paper is to examine whether – and to what extent – the concept of Media and Information Literacy (hereinafter: MIL) can be understood as a possible approach to critical pedagogy in practice by examining the adequacy and comprehensibility of the content of its curriculum, previously adapted to the BiH (Bosnian and Herzegovinian) context and its fragmented education system. \u0000Approach/methodology. The first part of the paper presents a brief framework of the concept of critical pedagogy, its relationship with media and information literacy, together with the specifics of the education system of Bosnia and Herzegovina. In the second part, the paper focuses on the case study of pilot training conducted at the Sarajevo Hasan Kikić elementary school, aiming to acquaint teachers and librarians with the concept and curriculum of MIL. \u0000Results. Although teachers and librarians have adopted skills to teach about MIL, the results point to a lack of emancipatory pedagogical practices in the existing education system which could counter various, primarily systemically produced forms of oppression. \u0000Originality/value. The value of this paper reflects the efforts to read the concept of MIL through the theoretical lenses of critical pedagogy. Although based on the 2011 UNESCO’s understanding of MIL, the originality of this approach also lies in the fact that the conducted workshops were set down on its curriculum adapted to the Bosnian and Herzegovinian context. \u0000Practical implications. The practical implications of this research could be seen through the further processes of researching and promoting collaborative teaching and learning, encouraging thus the development of critical thinking, and thinking individuals capable of combating domination and transforming reality through pedagogy. \u0000Social implications. Incorporating critical pedagogy while reading the adapted MIL curriculum can be used for promoting a comprehensive and active role of re-creating knowledge, enabling practices of critical attitude towards the existing social reality, and promoting and strengthening democratic practices.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44496922","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada dati uvid u osnove i svrhu digitalne pristupačnosti, predstaviti osnovna načela digitalne pristupačnosti, zakonski okvir u Republici Hrvatskoj, kao i do sada poduzete aktivnosti i postignute rezultate, ali i izazove u daljnjoj provedbi. Pristup/metodologija/dizajn. U radu su korišteni pravni propisi, norme, smjernice i ostali informacijski izvori u kojima su propisana i opisana osnovna načela i zahtjevi digitalne pristupačnosti. Rezultati. Rezultat rada jest upoznavanje s načelima digitalne pristupačnosti, potencijalnim korisnicima pristupačnih digitalnih sadržaja i usluga, izazovima u primjeni digitalne pristupačnosti te njezinom važnošću za razvoj inkluzivnog društva. Praktična primjena. Digitalna pristupačnost predstavlja relativno novu temu u smislu društvene važnosti, ali i smjera razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, stoga ovaj rad pruža uvid u važnost primjene digitalne pristupačnosti, pojašnjava pravni okvir i može pomoći u primjeni načela digitalne pristupačnosti u praksi. Društveni značaj. Digitalna pristupačnost preduvjet je za aktivnu ulogu svih građa- na u društvu te doprinosi pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju digitalnog društva i društva u cjelini, lakšem pristupu javnim uslugama i informacijama svim korisnicima, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i starije osobe. Tako se želi osigurati bolja kvaliteta života, odnosno veća digitalna uključenost – pružanjem šireg spektra informacija i usluga na internetu koje su ključne za javnost. Stoga je iznimno važno da se ova tema predstavi što širem krugu dionika. Originalnost/vrijednost. Ovaj rad na jednome mjestu ukazuje na potrebu ulaganja u podizanje kvalitete i pojednostavljivanje komunikacije javnih institucija kako bi ona bila što pristupačnija i razumljivija najširoj javnosti, što je važan aspekt ostvarivanja pravne sigurnosti građana i pristupa informacijama.
{"title":"Digitalna pristupačnost","authors":"Tatjana Aparac Jelušić, Tamara Horvat Klemen","doi":"10.30754/vbh.65.2.969","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.969","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada dati uvid u osnove i svrhu digitalne pristupačnosti, predstaviti osnovna načela digitalne pristupačnosti, zakonski okvir u Republici Hrvatskoj, kao i do sada poduzete aktivnosti i postignute rezultate, ali i izazove u daljnjoj provedbi. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. U radu su korišteni pravni propisi, norme, smjernice i ostali informacijski izvori u kojima su propisana i opisana osnovna načela i zahtjevi digitalne pristupačnosti. \u0000Rezultati. Rezultat rada jest upoznavanje s načelima digitalne pristupačnosti, potencijalnim korisnicima pristupačnih digitalnih sadržaja i usluga, izazovima u primjeni digitalne pristupačnosti te njezinom važnošću za razvoj inkluzivnog društva. \u0000Praktična primjena. Digitalna pristupačnost predstavlja relativno novu temu u smislu društvene važnosti, ali i smjera razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, stoga ovaj rad pruža uvid u važnost primjene digitalne pristupačnosti, pojašnjava pravni okvir i može pomoći u primjeni načela digitalne pristupačnosti u praksi. \u0000Društveni značaj. Digitalna pristupačnost preduvjet je za aktivnu ulogu svih građa- na u društvu te doprinosi pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju digitalnog društva i društva u cjelini, lakšem pristupu javnim uslugama i informacijama svim korisnicima, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i starije osobe. Tako se želi osigurati bolja kvaliteta života, odnosno veća digitalna uključenost – pružanjem šireg spektra informacija i usluga na internetu koje su ključne za javnost. Stoga je iznimno važno da se ova tema predstavi što širem krugu dionika. \u0000Originalnost/vrijednost. Ovaj rad na jednome mjestu ukazuje na potrebu ulaganja u podizanje kvalitete i pojednostavljivanje komunikacije javnih institucija kako bi ona bila što pristupačnija i razumljivija najširoj javnosti, što je važan aspekt ostvarivanja pravne sigurnosti građana i pristupa informacijama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41425919","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj ovog rada je da ukaže na potencijal znanja i veština u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP) za unapređenje obrazovnih procesa sa upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u izvođenju nastave na daljinu u Srbiji. Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je eksplorativan i baziran na tematskoj anali- zi otvorenih odgovora nastavnika i bibliotekara o izazovima prilikom izvođenja nastave na daljinu tokom prve godine pandemije Covid-19, kao i potrebama nastavnika za dodatnim znanjima i veštinama. Ispitivanje je sprovedeno putem onlajn upitnika, koji je sadržao deset pitanja, od kojih su tri bila otvorenog tipa i odnosila se na cilj istraživanja. Rezultati. Iz odgovora nastavnika i bibliotekara izdvojeno je šest grupa problema, sa kojim su se suočili prilikom realizacije nastave na daljinu: komunikacioni, informacioni, organizacioni, problemi pristupa IKT, problemi evaluacije znanja kao i problem motivacije đaka. Pored toga, identifikovano je tri seta potreba nastavnika: za dodatnim usavršavanjima u pogledu korišćenja onlajn platformi za realizaciju nastave, razvijanja veština komunikacije u digitalnom okruženju, kao i ovladavanje dodatnim metodama za evaluaciju znanja. U pogledu budućih obuka u sferi MIP otvara se interesovanje za edukacijom o kritičkoj primeni medija i onlajn sadržaja, te ovladavanje produkcijom digitalnih formata. Ograničenja. Rezultati ove eksplorativne studije bazirane na kvalitativnoj analizi ne mogu se sagledavati kao reprezentativna slika obrazovanja u Srbiji, ali u kontek stu nalaza drugih istraživanja, i s obzirom na veoma diverzifikovan obuhvat škola (26 osnovnih i srednjih), ona pruža dublji uvid u probleme u nastavi na daljinu i potrebe nastavnika za dodatnim znanjima. Originalnost/vrijednost. U teorijskom smislu, kroz povezivanje identifikovanih problema i potreba nastavnika sa elementima teorijskog određenja MIP, rad doprinosi razumevanju potencijala određenih segmenta MIP za unapređenje kompetencija i efikasnosti različitih profesionalnih grupa. U širem društvenom smislu, rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za organizovanje konkretnih aktivnosti i ciljanih obuka za nastavnike i informisati donosioce odluka u obrazovnom sektoru.
{"title":"Medijska i informacijska pismenost nastavnika i bibliotekara u Srbiji u procesu izvođenja nastave na daljinu","authors":"Kristina Milic, Ana Milojević, Aleksandra Ugrinić","doi":"10.30754/vbh.65.2.959","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.959","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovog rada je da ukaže na potencijal znanja i veština u oblasti medijske i informacijske pismenosti (MIP) za unapređenje obrazovnih procesa sa upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u izvođenju nastave na daljinu u Srbiji. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Pristup je eksplorativan i baziran na tematskoj anali- zi otvorenih odgovora nastavnika i bibliotekara o izazovima prilikom izvođenja nastave na daljinu tokom prve godine pandemije Covid-19, kao i potrebama nastavnika za dodatnim znanjima i veštinama. Ispitivanje je sprovedeno putem onlajn upitnika, koji je sadržao deset pitanja, od kojih su tri bila otvorenog tipa i odnosila se na cilj istraživanja. \u0000Rezultati. Iz odgovora nastavnika i bibliotekara izdvojeno je šest grupa problema, sa kojim su se suočili prilikom realizacije nastave na daljinu: komunikacioni, informacioni, organizacioni, problemi pristupa IKT, problemi evaluacije znanja kao i problem motivacije đaka. Pored toga, identifikovano je tri seta potreba nastavnika: za dodatnim usavršavanjima u pogledu korišćenja onlajn platformi za realizaciju nastave, razvijanja veština komunikacije u digitalnom okruženju, kao i ovladavanje dodatnim metodama za evaluaciju znanja. U pogledu budućih obuka u sferi MIP otvara se interesovanje za edukacijom o kritičkoj primeni medija i onlajn sadržaja, te ovladavanje produkcijom digitalnih formata. \u0000Ograničenja. Rezultati ove eksplorativne studije bazirane na kvalitativnoj analizi ne mogu se sagledavati kao reprezentativna slika obrazovanja u Srbiji, ali u kontek stu nalaza drugih istraživanja, i s obzirom na veoma diverzifikovan obuhvat škola (26 osnovnih i srednjih), ona pruža dublji uvid u probleme u nastavi na daljinu i potrebe nastavnika za dodatnim znanjima. \u0000Originalnost/vrijednost. U teorijskom smislu, kroz povezivanje identifikovanih problema i potreba nastavnika sa elementima teorijskog određenja MIP, rad doprinosi razumevanju potencijala određenih segmenta MIP za unapređenje kompetencija i efikasnosti različitih profesionalnih grupa. U širem društvenom smislu, rezultati istraživanja mogu poslužiti kao osnova za organizovanje konkretnih aktivnosti i ciljanih obuka za nastavnike i informisati donosioce odluka u obrazovnom sektoru.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"44600046","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Rad ima namjeru ukazati na važnost istraživanja višestrukih neprozirnih slo- jeva nevidljivih infrastruktura tzv. algoritamski utemeljenih tehnologija (algorithm-ba- sed technology) kao jednu od ključnih zadaća razumijevanja informacijske i medijske pismenosti u doba „inteligentnih mašina“ koje, sekularizacijom umjetne inteligencije, prikrivaju svoj ideološki status. Pristup/metodologija/dizajn. Algoritamske tehnike „rudarenja podataka“ pred- stavljaju najrecentniji oblik psiho-političke eksploatacije i potčinjavanja post-industrij- skog subjekta (Han, 2017) farmako-pornografskim režimom upravljanja (Della Ratta, 2021) koji se perpetuira digitalnom kolonijalizacijom intime (Brooks, 2021). Teorijski pristup radu ima namjeru da ukaže i brani važnost kritičkog mišljenja u domenu infor- macijskih i medijskih studija, posebice razumijevanja značenja algoritamske pismenosti u kontekstu digitalnog učenja. Istraživanja dizajna digitalnog okruženja, prema tome, naglašavaju izazove u 21. stoljeću, upozoravajući na alarmantna stanja društvenih interakcija sa „samomislećim“ mašinama (Hibert, 2020). Originalnost/vrijednost. Kako naši društveni odnosi, profesionalni i privatni životi te pristup informacijama postaju intenzivnije oblikovani i upravljani različitim oblicima djelovanja digitalnih tehnologija, originalna vrijednost rada predstavljena je kroz uvide koji pokazuju kako nedovoljnost znanja o tehnološkoj oblikovanoj determiniranosti u platformskom društvu potrebuje vokabular za razvoj tzv. algoritamske pismenosti. Inte- rakcija strukture/oblika mašina i ljudskih osjetila, stvarajući novo informacijsko okru- ženje stoga ujedno traži remodeliranje informacijske i medijske pismenost nadopunom semiotičkog (instrumentalnog) pristupa kognitivnom sposobnošću razotkrivanja djelovanja digitalnih tehnologija, tačnije novog režima istine i racionalnosti.
目标这项工作旨在指出探索无形基础设施的多个不可预测的插槽的重要性，即。算法嵌入技术（基于算法的技术）是理解“智能机器”时代的信息和媒体素养的关键任务之一，通过保护艺术智能来覆盖其意识形态状态。访问/方法/设计。算法技术“数据挖掘”“是最新形式的心理政治剥削和后工业实体暴露（Han，2017）于亲密数字殖民所延续的药物色情管理制度（Della Ratta，2021）（Brooks，2021）Teorijski pristup radu ima namjeru da ukaže i brani važnost kritičkog mišljenja u domenu infor-macijskih i medijjskih studija，posebice razumijevanja značenja algoritamske pismenosti u kontekstu digitalnog učenja。因此，数字环境设计研究突出了21个挑战。几个世纪以来，注意到“自信”机器的社交互动状态令人担忧（Hibert，2020）创意/价值。随着我们的社会关系、职业和私人生活以及信息获取变得更加紧张，并在不同形式的数字技术活动中得到管理，工作的原始价值通过一种洞察力来呈现，这种洞察力表明，在平台社会中缺乏技术决定的知识需要词汇来发展算法素养。因此，机器和人类感官的结构/形状的整合，创造了一个新的信息框架，试图通过补充符号学（工具）访问来重新建模信息和媒体素养，以揭示数字技术的行为，更准确地揭示新的真理和理性制度的认知能力。
{"title":"Rekonfiguracija diskursa otvorenost","authors":"Mario Hibert","doi":"10.30754/vbh.65.2.973","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.973","url":null,"abstract":"Cilj. Rad ima namjeru ukazati na važnost istraživanja višestrukih neprozirnih slo- jeva nevidljivih infrastruktura tzv. algoritamski utemeljenih tehnologija (algorithm-ba- sed technology) kao jednu od ključnih zadaća razumijevanja informacijske i medijske pismenosti u doba „inteligentnih mašina“ koje, sekularizacijom umjetne inteligencije, prikrivaju svoj ideološki status. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Algoritamske tehnike „rudarenja podataka“ pred- stavljaju najrecentniji oblik psiho-političke eksploatacije i potčinjavanja post-industrij- skog subjekta (Han, 2017) farmako-pornografskim režimom upravljanja (Della Ratta, 2021) koji se perpetuira digitalnom kolonijalizacijom intime (Brooks, 2021). Teorijski pristup radu ima namjeru da ukaže i brani važnost kritičkog mišljenja u domenu infor- macijskih i medijskih studija, posebice razumijevanja značenja algoritamske pismenosti u kontekstu digitalnog učenja. Istraživanja dizajna digitalnog okruženja, prema tome, naglašavaju izazove u 21. stoljeću, upozoravajući na alarmantna stanja društvenih interakcija sa „samomislećim“ mašinama (Hibert, 2020). \u0000Originalnost/vrijednost. Kako naši društveni odnosi, profesionalni i privatni životi te pristup informacijama postaju intenzivnije oblikovani i upravljani različitim oblicima djelovanja digitalnih tehnologija, originalna vrijednost rada predstavljena je kroz uvide koji pokazuju kako nedovoljnost znanja o tehnološkoj oblikovanoj determiniranosti u platformskom društvu potrebuje vokabular za razvoj tzv. algoritamske pismenosti. Inte- rakcija strukture/oblika mašina i ljudskih osjetila, stvarajući novo informacijsko okru- ženje stoga ujedno traži remodeliranje informacijske i medijske pismenost nadopunom semiotičkog (instrumentalnog) pristupa kognitivnom sposobnošću razotkrivanja djelovanja digitalnih tehnologija, tačnije novog režima istine i racionalnosti.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48646197","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj: Cilj je ovog rada upoznati čitalačku publiku sa konceptom tehnološkog solu- cionizma i ukazati na izazove koje sa sobom nosi ta tehno-deterministička ideologija, pogotovo u sferi obrazovanja. Suština te ideologije ogleda se u pretpostavci da pametne tehnologije uz pomoć algoritama i velikih podataka mogu riješiti sve društvene probleme. Osim toga autorova je namjera doprinijeti razumijevanju uticaja informaciono-komunikacione tehnologije i nove medijske stvarnosti na obrazovanje. Metodologija: Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za tehnološki determinizam, tehnološki solucionizam i društvo znanja i njihovoj analizi za potrebe kreiranja ovog rada. Rezultati: Rezultati ukazuju na to da solucionisti doživljavaju društvenu stvarnost kao neuređenu i haotičnu zbog čega ju je potrebno ustrojiti prema inženjerskoj logici. Solucionisti nastoje uvjeriti svijet da se društveni problemi mogu efikasno rješavati uz pomoć pametnih aplikacija, a ne sistemski. Osim toga, tehno-solucionistička ideologija zahvatila je sve društvene sfere, pa i obrazovanje. Prepoznato kao tromo, staromodno i neefikasno, obrazovanje predstavlja pogodno tlo za solucionističke intervencije. Ipak nekritička upotreba tehnologija u obrazovanju u vidu „smartifikacije“, odnosno digitalizacije učionica za koju se smatra da će po automatizmu unaprijediti i reformirati obrazovanje, zapravo stvara više problema. U tom smislu potrebno je razvijati kritičku svijest o ulozi i značaju tehnologija, odnosno otvarati prostor za integraciju medijske i informacione pismenosti u savremeni obrazovni sistem, što predstavlja jedan od osnovnih preduslova za stvaranje kvalitetnijeg obrazovanja u digitalnom okruženju. Vrijednost: Rad predstavlja prilog dosadašnjim istraživanjima iz ove oblasti. S obzirom na njegovu prirodu može da posluži eventualno kao polazna osnova za buduća istraživanja.
目标：这项工作的目标是让读者熟悉技术解决论的概念，并展示他所面临的技术确定性思想的挑战，特别是在教育领域。这种镜像意识形态的目的是假设具有算法和大数据的智能技术可以解决所有社会问题。此外，作者还打算帮助理解信息和通信技术以及新媒体现实对教育的影响。Metodologija：Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za tehnološki determinizam，tehnolški solucinizam i društvo znanja i njihovoj analizi za potrebe kreiranja ovog rada。结果：解决方案提供商体验到的社会现实是出乎意料和混乱的，这就是为什么它需要朝着工程的方向发展。解决方案提供商试图让世界相信，使用智能应用程序而不是系统应用程序可以有效地解决社会问题。此外，技术解决主义意识形态包括所有社会领域和教育。教育被公认为三种，老式且无效，是解决方案主义干预的适当基础。然而，在“智能化”的背景下，技术的必要使用“课堂数字化被认为是教育的自动改进和改革，但实际上问题更大。这样，就需要对技术的作用和重要性有批判性的认识，即为将媒体和信息素养融入现代教育系统开辟空间，这是创造数字环境下更有价值的教育。价值：这项工作是基于这一领域的最新研究。鉴于其性质，它可以作为未来研究的起点。
{"title":"Od tehnološkog determinizma do tehnološkog solucionizma","authors":"Vuk B Vučetić","doi":"10.30754/vbh.65.2.956","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.956","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj je ovog rada upoznati čitalačku publiku sa konceptom tehnološkog solu- cionizma i ukazati na izazove koje sa sobom nosi ta tehno-deterministička ideologija, pogotovo u sferi obrazovanja. Suština te ideologije ogleda se u pretpostavci da pametne tehnologije uz pomoć algoritama i velikih podataka mogu riješiti sve društvene probleme. Osim toga autorova je namjera doprinijeti razumijevanju uticaja informaciono-komunikacione tehnologije i nove medijske stvarnosti na obrazovanje. \u0000Metodologija: Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane za tehnološki determinizam, tehnološki solucionizam i društvo znanja i njihovoj analizi za potrebe kreiranja ovog rada. \u0000Rezultati: Rezultati ukazuju na to da solucionisti doživljavaju društvenu stvarnost kao neuređenu i haotičnu zbog čega ju je potrebno ustrojiti prema inženjerskoj logici. Solucionisti nastoje uvjeriti svijet da se društveni problemi mogu efikasno rješavati uz pomoć pametnih aplikacija, a ne sistemski. Osim toga, tehno-solucionistička ideologija zahvatila je sve društvene sfere, pa i obrazovanje. Prepoznato kao tromo, staromodno i neefikasno, obrazovanje predstavlja pogodno tlo za solucionističke intervencije. Ipak nekritička upotreba tehnologija u obrazovanju u vidu „smartifikacije“, odnosno digitalizacije učionica za koju se smatra da će po automatizmu unaprijediti i reformirati obrazovanje, zapravo stvara više problema. U tom smislu potrebno je razvijati kritičku svijest o ulozi i značaju tehnologija, odnosno otvarati prostor za integraciju medijske i informacione pismenosti u savremeni obrazovni sistem, što predstavlja jedan od osnovnih preduslova za stvaranje kvalitetnijeg obrazovanja u digitalnom okruženju. \u0000Vrijednost: Rad predstavlja prilog dosadašnjim istraživanjima iz ove oblasti. S obzirom na njegovu prirodu može da posluži eventualno kao polazna osnova za buduća istraživanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-11-12","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46789622","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka. Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija. Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021. Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata. Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja.
{"title":"Adolescenti i vrednovanje kredibiliteta u digitalnom okruženju iz aspekta informirane odluke","authors":"Alica Kolarić","doi":"10.30754/vbh.65.2.966","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.966","url":null,"abstract":"Cilj. Rad donosi pregled dosadašnjih spoznaja o načinu na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija te ih sagledava iz aspekta donošenja informiranih odluka. Radom se želi ukazati na važnost razvijanja vještina adolescenata za učinkovito vrednovanje informacija s obzirom na ulogu informacija u procesu donošenju informiranih odluka. \u0000Metodologija. Istraživanje je provedeno metodom analize sadržaja jedanaest oda- branih objavljenih znanstvenih članaka koji se bave načinom na koji adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija. Radovi su analizirani s obzirom na sljedeće kategorije: načini na koje adolescenti procjenjuju kredibilitet informacija i izvora informacija, pojave koje mogu umanjiti uspješnost vrednovanja kredibiliteta i uzrokovati korištenje informacija koje nisu kredibilne, utjecaj dobi na procjenu kredibiliteta i implikacije za obrazovne programe medijskog i informacijskog opismenjavanja \u0000Rezultati. Adolescenti često nemaju dovoljno razvijene vještine za učinkovitu pro- cjenu kredibiliteta informacija i izvora informacija. Iako u nekim slučajevima vode računa o glavnim aspektima kredibiliteta i primjenjuju odgovarajuće postupke potvrde kredibiliteta informacija, u pregledanim istraživanjima utvrđene su pojave koje mogu voditi lošim procjenama kredibiliteta i loše utjecati na proces donošenja informirane odluke. Programi za medijsko i informacijsko opismenjavanje trebaju se usmjeriti na razumijevanje svrhe vrednovanja informacija i razumijevanje procesa mišljenja te na razvoj sposobnosti kritičkog mišljenja adolescenata. Potrebno je provoditi daljnja istraživanja vrednovanja kredibiliteta među adolescentima usmjerena na posebne skupine korisnika te specifične kontekste stjecanja, vrednovanja i korištenja informacija. \u0000Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su na jedanaest radova pronađenih pretraživanjem baza WoS i Scopus i objavljenih 2001. – 2021. \u0000Praktična primjena. Dobivena saznanja usmjeravaju programe informacijskog opismenjavanja prema razumijevanju svrhe i procesa vrednovanja informacija te razvoju kritičnog mišljenja. Predložena daljnja istraživanja mogu dati rezultate koji će pomoći u osmišljavanju programa za medijsko i informacijsko opismenjavanje adolescenata. \u0000Vrijednost. Rad ukazuje na važnost učinkovitog vrednovanja informacija u procesu donošenja informiranih odluka. Donosi uvid u dosadašnje spoznaje, iznosi implikacije za poučavanje adolescenata informacijskoj pismenosti te nudi smjer za daljnja istraživanja.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45375737","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati razinu digitalnih kompetencija stručnih djelatnika Gradske knjižnice u Karlovcu te utvrditi u kojoj su mjeri digitalne kompetencije knjižničara nužne za knjižničarski posao te mogu li koristiti za poboljšanje pružanja usluga. Pristup/metodologija/oblikovanje: Ispitivanje je provedeno tijekom listopada 2021. godine putem online ankete. Sudionici istraživanja stručni su djelatnici Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. U istraživanju je sudjelovalo 26 knjižničara. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac osjetila utjecaj dolaska novih tehnologija i shvatila da mora stalno prilagođavati svoje znanje i vještine promjenama koje se događaju u njihovoj okolini. Prilikom samoprocjene, većina ispitanika u području digitalnih kompetencija informacija izjasnila se da je najiskusnija u pregledavanju, pretraživanju i filtriranju informacija te pohranjivanju i dohvaćanju informacija, čime se naglasila i središnja uloga koju imaju korisnici jer knjižničari moraju moći zadovoljiti njihove upite i pomoći im u traženju informacija. Pokazalo se i da većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ samostalno razvija svoje digitalne kompetencije, unatoč postojanju sustava za stručno napredovanje i usavršavanje. Originalnost: Rezultati istraživanja mogu poslužiti knjižnici za planiranje dodatnih edukacija za poboljšanje knjižničnih kompetencija, ali i za formiranje novih programa za korisnike.
目标：这项工作的目的是检查卡罗维奇城市图书馆专家的数字能力水平，并确定图书馆在多大程度上需要数字能力，并可用于改善服务提供。途径/方法/形状：该研究于2021年10月进行。通过在线调查。研究参与者是城市图书馆的专家Ivan Goran Kovacic Karlovac。26家图书馆参与了这项研究。结果：研究表明，大多数城市图书馆的Ivan Goran-Kovacic“卡罗瓦茨感受到了新技术的影响，并意识到他必须不断调整自己的知识和技能以适应环境的变化。就自尊而言，大多数受访者在数字能力领域的信息被解释为在信息的审查、搜索和过滤以及信息的存储和接收方面最有经验，或者我是naglasila i središnja uloga koju imaju korisnici jer knjižničari moraju moći zadovoljiti njihove upite i pomoć我是traženju informicija。研究还表明，尽管存在技术进步和改进系统，但大多数城市图书馆Ivan Goran Kovacic都在自我发展其数字能力。独创性：图书馆也可以利用研究结果来计划额外的教育，以改进图书馆，也可以为用户制定新的计划。
{"title":"Digitalne kompetencije knjižničnih djelatnika Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac","authors":"M. Katić","doi":"10.30754/vbh.65.2.967","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.967","url":null,"abstract":"Cilj: Cilj ovog rada bio je ispitati razinu digitalnih kompetencija stručnih djelatnika Gradske knjižnice u Karlovcu te utvrditi u kojoj su mjeri digitalne kompetencije knjižničara nužne za knjižničarski posao te mogu li koristiti za poboljšanje pružanja usluga. \u0000Pristup/metodologija/oblikovanje: Ispitivanje je provedeno tijekom listopada 2021. godine putem online ankete. Sudionici istraživanja stručni su djelatnici Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac. U istraživanju je sudjelovalo 26 knjižničara. \u0000Rezultati: Istraživanje je pokazalo da je većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac osjetila utjecaj dolaska novih tehnologija i shvatila da mora stalno prilagođavati svoje znanje i vještine promjenama koje se događaju u njihovoj okolini. Prilikom samoprocjene, većina ispitanika u području digitalnih kompetencija informacija izjasnila se da je najiskusnija u pregledavanju, pretraživanju i filtriranju informacija te pohranjivanju i dohvaćanju informacija, čime se naglasila i središnja uloga koju imaju korisnici jer knjižničari moraju moći zadovoljiti njihove upite i pomoći im u traženju informacija. Pokazalo se i da većina knjižničara Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ samostalno razvija svoje digitalne kompetencije, unatoč postojanju sustava za stručno napredovanje i usavršavanje. \u0000Originalnost: Rezultati istraživanja mogu poslužiti knjižnici za planiranje dodatnih edukacija za poboljšanje knjižničnih kompetencija, ali i za formiranje novih programa za korisnike.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":"1 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41383289","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Namjera ovog rada je da se analizira digitalni eko-aktivizam prisutan na društvenim mrežama i prepoznaje kada digitalni aktivizam prerasta u građanske akcije. Fokus rada bit će na studiji slučaja Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“, sa posebnim osvrtom na ograničenja prouzrokovana djelovanjem Facebook algoritama i Pravilima korištenja te društvene mreže. Metodologija. U svrhu analize Facebook grupe „Budi promjena“ koja broji 59 200 članova, obuhvaćene su dvije godine, odnosno od samog osnivanja grupe (od februara 2020. do marta 2022. godine) te statistički pregled rada Facebook grupe od 01. 7. 2021. godine do 21. 3. 2022. godine. Kroz studiju slučaja same Facebook grupe dat je uvid u pozadinsko djelovanje kako Facebook algoritma tako i konstantnih izmjena i uvođenja pravila i ograničenja koja se na koncu negativno odražavaju na aktivnosti, uključujući i teorijsku analizu, kao i analizu prikupljenih podataka relevantnih za ovaj rad. Komparativnim teorijskim pristupom dat će se usporedba sa sličnim digitalnim aktivizmima koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama te primijeniti principi iz teorije zajedničkih dobara koje je utemeljila Elinor Ostrom kroz primjer grupe „Budi promjena“. Rezultati. Iz prikaza stanja (Facebook insights) rada grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“ bit će navedeni ograničavajući faktori djelovanja koji ukazu- ju na restriktivnost FB algoritma, ograničavajući faktori koji dovode do redukovanog prelijevanja iz digitalnog u građanske akcije, te ispitati da li grupa ispunjava principe zajedničkih dobara, što je značajno zbog toga što omogućava da grupa kao zajedničko dobro bude posmatrana kao kontra mehanizam ili kontra teg ograničavajućim efektima Facebook algoritama. Društveni značaj. Ovaj rad predstavlja primjer dobre i inovativne prakse digitalnog aktivizma u društveno-ekološkim granicama ukazujući kako se upravljanje digitalnim alatima i prostorima može osnaživati i ograničavati građanska akcija. Originalnost. U radu su predstavljeni do sada neobjavljeni podaci o načinu upravljanja Facebook grupom koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama.
{"title":"Digitalni aktivizam na primjeru Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“","authors":"Safet Kubat","doi":"10.30754/vbh.65.2.963","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.963","url":null,"abstract":"Cilj. Namjera ovog rada je da se analizira digitalni eko-aktivizam prisutan na društvenim mrežama i prepoznaje kada digitalni aktivizam prerasta u građanske akcije. Fokus rada bit će na studiji slučaja Facebook grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“, sa posebnim osvrtom na ograničenja prouzrokovana djelovanjem Facebook algoritama i Pravilima korištenja te društvene mreže. \u0000Metodologija. U svrhu analize Facebook grupe „Budi promjena“ koja broji 59 200 članova, obuhvaćene su dvije godine, odnosno od samog osnivanja grupe (od februara 2020. do marta 2022. godine) te statistički pregled rada Facebook grupe od 01. 7. 2021. godine do 21. 3. 2022. godine. Kroz studiju slučaja same Facebook grupe dat je uvid u pozadinsko djelovanje kako Facebook algoritma tako i konstantnih izmjena i uvođenja pravila i ograničenja koja se na koncu negativno odražavaju na aktivnosti, uključujući i teorijsku analizu, kao i analizu prikupljenih podataka relevantnih za ovaj rad. Komparativnim teorijskim pristupom dat će se usporedba sa sličnim digitalnim aktivizmima koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama te primijeniti principi iz teorije zajedničkih dobara koje je utemeljila Elinor Ostrom kroz primjer grupe „Budi promjena“. \u0000Rezultati. Iz prikaza stanja (Facebook insights) rada grupe „Rijeke Bosne i Hercegovine – Budi promjena“ bit će navedeni ograničavajući faktori djelovanja koji ukazu- ju na restriktivnost FB algoritma, ograničavajući faktori koji dovode do redukovanog prelijevanja iz digitalnog u građanske akcije, te ispitati da li grupa ispunjava principe zajedničkih dobara, što je značajno zbog toga što omogućava da grupa kao zajedničko dobro bude posmatrana kao kontra mehanizam ili kontra teg ograničavajućim efektima Facebook algoritama. \u0000Društveni značaj. Ovaj rad predstavlja primjer dobre i inovativne prakse digitalnog aktivizma u društveno-ekološkim granicama ukazujući kako se upravljanje digitalnim alatima i prostorima može osnaživati i ograničavati građanska akcija. \u0000Originalnost. U radu su predstavljeni do sada neobjavljeni podaci o načinu upravljanja Facebook grupom koji su rezultirali konkretnim građanskim akcijama.","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47146401","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj ovog teorijskog istraživanja jest kritički prikazati suvremene oblike pisme- nosti 21. stoljeća, specifičnosti po kojima su slični ili se razlikuju, s posebnim fokusom na medijsku pismenost kao element medijskog obrazovanja kako bi se pridonijelo stvaranju pretpostavki za oblikovanje koncepta kritičke autonomije. Komplementarnost i sinergija tih pojmova prepoznati su kao ključni čimbenici za uspješan razvoj i obrazovanje svakog pojedinca. Metodologija. U istraživanju se polazi od pretpostavke da je unaprjeđenje suvremenih oblika pismenosti ključno za razvoj društva te zahtijeva od pojedinca sustavno i organizirano stjecanje raznovrsnih kompetencija s ciljem unaprjeđenja veće razine zna- nja i obrazovanja. Stoga se istraživačko pitanje odnosi na koherentnost tih pojmova. Suvremeni oblici pismenosti trebali bi se tretirati kao srodni, komplementarni pojmovi (nikako konkurentni/suparnički), koji se sjedinjuju i nadopunjuju jedni na druge čineći tako sinergiju i zajedničko djelovanje koje za cilj ima prikupljanje novih znanja i stjecanje kompetencija u suvremenom svijetu medija, informacija i obrazovanja. Postdigitalni izazov opisuje odnos pojedinca i tehnologije, ali (bi) treba(o) uključiti i odnos etike, estetike i emocije. Za pripremu i teorijsku analizu u radu korištena je relevantna znanstvena i stručna literaturna građa, s ciljem tumačenja aktualnih suvremenih oblika pismenosti, s posebnim osvrtom na medijsku pismenost u 21. stoljeću i ukazivanja na usklađenost sadržaja i teme istraživanja. Rezultati. Rad donosi kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-vih definicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uvjet za kvalitetnije obrazovanje. Sukladno definiranim ciljevima, ovaj rad opisuje aktualne suvremene oblike pismenosti prikazujući ih kroz elementarnu, sekundarnu i tercijarnu pismenost. Predstavljena su različita tumačenja suvremenih oblika pismenosti, ističući njihove specifičnosti, s posebnim fokusom na UNESCO-vu strategiju za pismenost mladih i odraslih. Posljednji dio rada fokusiran je na ulogu medijske pismenosti kao elementa medijskog obrazovanja s ciljem da se pridonese kreiranju koncepta kritičke autonomije. U radu se zaključuje da, uz ostale suvremene oblike pismenosti, medijsko opismenjavanje nudi najbolje rezultate ako se odvija u sinergiji s drugim suvremenim i komplementarnim pismenostima 21. stoljeća. Ograničenja. Informacijsko okruženje sa sobom nosi značajne mogućnosti otkri- vanja novih kreativnih potencijala, najčešće u kontekstu razvijanja tehnologije, sociokulturnog prilagođavanja pojedinca društvu i unaprjeđenja društvenog razvoja. U isto vrijeme mnogi brzomijenjajući obrasci društvenog života, prije svega tehnološke inovacije i tržišna konkurentnost, predstavljaju izazove za društvo i pojedinca. Koncept suvremenih pismenosti, s posebnim fokusom na medijsku pismenost, prema tome, predstavlja dinamičnu i promjenjivu komponent
目标这一理论研究的目的是批判当代形式的字母身份21。几个世纪以来的相似或不同之处，特别关注媒体素养作为媒体教育的一个要素，以便为批判性自主的概念做出假设。这些概念的复杂性和协同作用被认为是每个人成功发展和教育的关键因素。方法论你是一个很好的前任，我是一个非常好的组织。因此，研究问题涉及这些概念的连贯性。目前，写作形式应被视为相关的、互补的概念（不是竞争性的/相反的），通过协同作用和联合行动，在现代媒体、信息和教育世界中收集新的知识和能力，这些概念相互结合和补充。后数字挑战描述了个人和技术之间的关系，但也应该包括伦理、美学和情感。为了对作品进行准备和理论分析，相关的科学和科学文学城市被用来解读当前的当代写作形式，特别是21世纪的媒介素养。几个世纪以及关于内容和研究主题的介绍。后果这项工作对当代扫盲进行了批判性分析，并以方法论的方式，将其定位于联合国教科文组织将扫盲定义为21世纪的技能的背景下。几个世纪以来，他们为提高教育质量创造了条件。根据所确定的目标，这部作品描述了当前当代形式的信件，通过小学、中学和大学写作来展示它们。对当代写作形式有各种各样的解释，突出了它们的特殊性，特别关注教科文组织的青年和成人写作战略。这是一个很好的例子。结论是，与其他当代写作形式一样，如果与其他21世纪的当代和互补字母产生协同作用，媒体描述会提供最好的结果。几个世纪以来。限制。信息环境为发现新的创造性潜力提供了大量机会，特别是在技术发展、个人适应社会和社会发展的社会文化背景下。与此同时，许多快速的社会生活模式，主要是技术创新和市场竞争力，对社会和个人来说都是挑战。因此，现代写作的概念，特别是媒体写作，是一个动态和可变的组成部分。媒体素养是作为终身学习过程的一部分（与一生中的每一项学习活动有关）进行研究的，是每个人都会得到适当改变的技能和能力，并受到技术创新的影响，包括新的信息获取、信息传递、信息和知识。因此，当前的扫盲教育是一个不断变化的过程，需要对技术和媒体进行持续的批判性评估，继续学习新的技能和能力，但也要为创造新的创造性教育和理解和使用现代技术和媒体的适当战略创造环境。社会价值。Rad je usmjeren na kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to，u metodološkom smislu，pozicionininih u kontekstu UNESCO ovih de finicija pismenoti kao vještina koje u 21。本世纪是人类生存和更好生存的条件。特别是，媒体的写作受到审查，因为所有者这一组成部分能够更成功地保护他们的合法权利、自由和对媒体功能的理解。如果媒体的功能和媒体影响人们的方式更加清晰，它就会不断受到对过程的更大控制，不允许从用户那里创造被动的媒体接受者。因此，如果个人能够收到媒体信息，就不认为他是一封媒体信，因为这并不一定意味着他能够批评这些信息。创意/价值。科学贡献是基于对相关科学和科学文献的研究和分析，以解读当前的当代写作形式，特别关注媒体写作。根据所进行的研究和分析，相关因素表明，当代写作的协同作用和互补性是改善每个人教育的关键因素。
{"title":"Suvremeni oblici pismenosti s osvrtom na medijsku pismenost – ključnu kompetenciju medijskog obrazovanja","authors":"Ivan Sivrič","doi":"10.30754/vbh.65.2.1006","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.2.1006","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj ovog teorijskog istraživanja jest kritički prikazati suvremene oblike pisme- nosti 21. stoljeća, specifičnosti po kojima su slični ili se razlikuju, s posebnim fokusom na medijsku pismenost kao element medijskog obrazovanja kako bi se pridonijelo stvaranju pretpostavki za oblikovanje koncepta kritičke autonomije. Komplementarnost i sinergija tih pojmova prepoznati su kao ključni čimbenici za uspješan razvoj i obrazovanje svakog pojedinca. \u0000Metodologija. U istraživanju se polazi od pretpostavke da je unaprjeđenje suvremenih oblika pismenosti ključno za razvoj društva te zahtijeva od pojedinca sustavno i organizirano stjecanje raznovrsnih kompetencija s ciljem unaprjeđenja veće razine zna- nja i obrazovanja. Stoga se istraživačko pitanje odnosi na koherentnost tih pojmova. Suvremeni oblici pismenosti trebali bi se tretirati kao srodni, komplementarni pojmovi (nikako konkurentni/suparnički), koji se sjedinjuju i nadopunjuju jedni na druge čineći tako sinergiju i zajedničko djelovanje koje za cilj ima prikupljanje novih znanja i stjecanje kompetencija u suvremenom svijetu medija, informacija i obrazovanja. Postdigitalni izazov opisuje odnos pojedinca i tehnologije, ali (bi) treba(o) uključiti i odnos etike, estetike i emocije. Za pripremu i teorijsku analizu u radu korištena je relevantna znanstvena i stručna literaturna građa, s ciljem tumačenja aktualnih suvremenih oblika pismenosti, s posebnim osvrtom na medijsku pismenost u 21. stoljeću i ukazivanja na usklađenost sadržaja i teme istraživanja. \u0000Rezultati. Rad donosi kritičku analizu suvremenih oblika pismenosti i to, u metodološkom smislu, pozicioniranih u kontekstu UNESCO-vih definicija pismenosti kao vještina koje u 21. stoljeću predstavljaju uvjet za kvalitetnije obrazovanje. Sukladno definiranim ciljevima, ovaj rad opisuje aktualne suvremene oblike pismenosti prikazujući ih kroz elementarnu, sekundarnu i tercijarnu pismenost. Predstavljena su različita tumačenja suvremenih oblika pismenosti, ističući njihove specifičnosti, s posebnim fokusom na UNESCO-vu strategiju za pismenost mladih i odraslih. Posljednji dio rada fokusiran je na ulogu medijske pismenosti kao elementa medijskog obrazovanja s ciljem da se pridonese kreiranju koncepta kritičke autonomije. U radu se zaključuje da, uz ostale suvremene oblike pismenosti, medijsko opismenjavanje nudi najbolje rezultate ako se odvija u sinergiji s drugim suvremenim i komplementarnim pismenostima 21. stoljeća. \u0000Ograničenja. Informacijsko okruženje sa sobom nosi značajne mogućnosti otkri- vanja novih kreativnih potencijala, najčešće u kontekstu razvijanja tehnologije, sociokulturnog prilagođavanja pojedinca društvu i unaprjeđenja društvenog razvoja. U isto vrijeme mnogi brzomijenjajući obrasci društvenog života, prije svega tehnološke inovacije i tržišna konkurentnost, predstavljaju izazove za društvo i pojedinca. Koncept suvremenih pismenosti, s posebnim fokusom na medijsku pismenost, prema tome, predstavlja dinamičnu i promjenjivu komponent","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-10-13","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48757953","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Cilj. Cilj je rada istražiti model skupnog financiranja (engl. crowdfunding) znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu (u daljnjem tekstu OP) i prikazati rezultate istraživanja o njegovoj održivosti iz perspektive knjižnica. Ispituju se motivacije knjižničara u kontekstu pružanja financijske podrške objavljivanju znanstvenih knjiga u OP-u, utvrđuju izazovi s kojima se susreću te dodatni čimbenici koji pridonose odlukama knjižnica da sudjeluju u globalnim projektima skupnog financiranja. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno anonimnom online anketom koja se sastojala od 9 pitanja. Dva pitanja odnosila su se na institucionalnu ulogu knjižničara kada je riječ o uslugama OP-a te disciplinarni fokus njihove ustanove, dok se ostalih 7 pitanja usredotočilo na razloge sudjelovanja/nesudjelovanja u crowdfunding inicijativama koje podržavaju izdavanje znanstvenih knjiga u OP-u i percepcijama o izazovima objavljivanja u OP-u. Upitnik je sastavljen s obzirom na glavno istraživačko pitanje (Koji čimbenici pridonose održivosti crowdfunding modela?) koje je dodatno specificirano potpitanjima (IP1: Koji su razlozi sudjelovanja knjižničara u crowdfunding modelima?; IP2: Koje globalne i lokalne čimbenike knjižničari drže ključnima za održivost crowdfunding modela?; IP3: Koji su trenutno najveći izazovi u objavljivanju knjiga u OP-u prema mišljenju knjižničara?). Rezultati. Istraživanje je pokazalo da knjižničari i dalje vjeruju u OP kao temeljno načelo unatoč svim preprekama i izazovima. Ovo istraživanje izoštrava sliku u odnosu na ranije objavljene radove jer je utvrdilo važnost načela OP-a kao ključnog čimbenika u odluci o podržavanju OP-a u odnosu na specificirani poslovni model koji do sada nije bio fokus važnih istraživanja, tj. kad je posrijedi relativno nov model skupnog financiranja i kada su posrijedi isključivo znanstvene knjige u digitalnom formatu i u otvorenom pristupu. Također istraživanjem je utvrđeno da lokalni podaci o korištenju znanstvenih knjiga u OP-u nisu presudni za donošenje odluke o sudjelovanju knjižnica u crowdfunding inicijativama, dok autorova afilijacija kao i disciplinarna usmjerenost knjiga koje se objavljuju u OP-u imaju veći utjecaj na sklonost ispitanika u podržavanju crowdfunding modela. Ograničenja. Istraživački instrument (online anketa) nije omogućio provjeru odgovaraju li ispitanici na pitanja isključivo u kontekstu objavljivanja knjiga u otvorenom pristupu. Za pretpostaviti je da je dio ispitanika odgovarao na pitanja o knjigama u OP-u polazeći od svojih iskustava s poslovnim modelima OP-a u kontekstu znanstvenih časopisa, dok je naglasak u ovom istraživanju stavljen isključivo na znanstvene knjige u OP-u i specifično poslovnom modelu skupnog financiranja. Originalnost/vrijednost. Iako postoje brojna istraživanja o učinkovitosti OP-a, posebice časopisa, nedostaje istraživanja koja su usredotočena na financiranje znanstvenih knjiga u OP-u, osobito načina na koje se one financiraju od strane knjižnica i u k
{"title":"Održivost modela skupnog financiranja znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu iz perspektive knjižničara","authors":"Mirela Rončević, Sonja Špiranec","doi":"10.30754/vbh.65.1.913","DOIUrl":"https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.913","url":null,"abstract":"Cilj. Cilj je rada istražiti model skupnog financiranja (engl. crowdfunding) znanstvenih knjiga u otvorenom pristupu (u daljnjem tekstu OP) i prikazati rezultate istraživanja o njegovoj održivosti iz perspektive knjižnica. Ispituju se motivacije knjižničara u kontekstu pružanja financijske podrške objavljivanju znanstvenih knjiga u OP-u, utvrđuju izazovi s kojima se susreću te dodatni čimbenici koji pridonose odlukama knjižnica da sudjeluju u globalnim projektima skupnog financiranja. \u0000Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno anonimnom online anketom koja se sastojala od 9 pitanja. Dva pitanja odnosila su se na institucionalnu ulogu knjižničara kada je riječ o uslugama OP-a te disciplinarni fokus njihove ustanove, dok se ostalih 7 pitanja usredotočilo na razloge sudjelovanja/nesudjelovanja u crowdfunding inicijativama koje podržavaju izdavanje znanstvenih knjiga u OP-u i percepcijama o izazovima objavljivanja u OP-u. Upitnik je sastavljen s obzirom na glavno istraživačko pitanje (Koji čimbenici pridonose održivosti crowdfunding modela?) koje je dodatno specificirano potpitanjima (IP1: Koji su razlozi sudjelovanja knjižničara u crowdfunding modelima?; IP2: Koje globalne i lokalne čimbenike knjižničari drže ključnima za održivost crowdfunding modela?; IP3: Koji su trenutno najveći izazovi u objavljivanju knjiga u OP-u prema mišljenju knjižničara?). \u0000Rezultati. Istraživanje je pokazalo da knjižničari i dalje vjeruju u OP kao temeljno načelo unatoč svim preprekama i izazovima. Ovo istraživanje izoštrava sliku u odnosu na ranije objavljene radove jer je utvrdilo važnost načela OP-a kao ključnog čimbenika u odluci o podržavanju OP-a u odnosu na specificirani poslovni model koji do sada nije bio fokus važnih istraživanja, tj. kad je posrijedi relativno nov model skupnog financiranja i kada su posrijedi isključivo znanstvene knjige u digitalnom formatu i u otvorenom pristupu. Također istraživanjem je utvrđeno da lokalni podaci o korištenju znanstvenih knjiga u OP-u nisu presudni za donošenje odluke o sudjelovanju knjižnica u crowdfunding inicijativama, dok autorova afilijacija kao i disciplinarna usmjerenost knjiga koje se objavljuju u OP-u imaju veći utjecaj na sklonost ispitanika u podržavanju crowdfunding modela. \u0000Ograničenja. Istraživački instrument (online anketa) nije omogućio provjeru odgovaraju li ispitanici na pitanja isključivo u kontekstu objavljivanja knjiga u otvorenom pristupu. Za pretpostaviti je da je dio ispitanika odgovarao na pitanja o knjigama u OP-u polazeći od svojih iskustava s poslovnim modelima OP-a u kontekstu znanstvenih časopisa, dok je naglasak u ovom istraživanju stavljen isključivo na znanstvene knjige u OP-u i specifično poslovnom modelu skupnog financiranja. \u0000Originalnost/vrijednost. Iako postoje brojna istraživanja o učinkovitosti OP-a, posebice časopisa, nedostaje istraživanja koja su usredotočena na financiranje znanstvenih knjiga u OP-u, osobito načina na koje se one financiraju od strane knjižnica i u k","PeriodicalId":39078,"journal":{"name":"Vjesnik Bibliotekara Hrvatske","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-09","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43138581","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：