Osim koordinacije, u kojoj su povezane sintaktičke strukture posve neovisne jedna o drugoj, i subordinacije, u kojoj jedna sintaktička struktura čini konstituentu unutar druge strukture, gramatika uloga i referenci (Role and Reference Grammar) razlikuje i treći tip sintaktičkoga odnosa koji se naziva kosubordinacija (Van Valin 2005: 183‒198). Kod kosubordinacije (engl. cosubordination) jedna sintaktička struktura nije dijelom (konstituentom) druge, ali nije ni posve neovisna o njoj, već mora biti u dosegu nekoga operatora (npr. vida, vremena, načina, negacije, ili ilokucijske snage) sintaktičke strukture s kojom je kosubordinirana. U ovom radu pokazujemo da neke sintaktičke strukture u hrvatskom jeziku zadovoljavaju definiciju kosubordinacije, primjerice rečenice povezane sastavnim veznicima s izostavljenim subjektom i pomoćnim glagolom u futuru i perfektu.
除了合成结构彼此完全独立的配位，以及一个合成结构在另一个结构中构成构成的从属关系外，角色和指称（角色和指称语法）与称为共同配位的第三种合成关系不同（Van Valin 2005:183−198）。Kod kosubordinacije（英文）jedna sintaktička struktura nije dijelom（konstituntom）药物，ali nije ni posve neovisna o njoj，većmora biti u dosegu nekoga operatora。在这项工作中，我们表明克罗地亚语中的一些合成结构满足衔接的定义，例如与被遗弃的身体和未来以及完美的镜子的复合键有关的短语。
{"title":"Kosubordinacija\u0000u hrvatskome jeziku","authors":"Ranko Matasović","doi":"10.29162/jez.2022.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.4","url":null,"abstract":"Osim koordinacije, u kojoj su povezane sintaktičke strukture posve neovisne jedna o drugoj, i subordinacije, u kojoj jedna sintaktička struktura čini konstituentu unutar druge strukture, gramatika uloga i referenci (Role and Reference Grammar) razlikuje i treći tip sintaktičkoga odnosa koji se naziva kosubordinacija (Van Valin 2005: 183‒198). Kod kosubordinacije (engl. cosubordination) jedna sintaktička struktura nije dijelom (konstituentom) druge, ali nije ni posve neovisna o njoj, već mora biti u dosegu nekoga operatora (npr. vida, vremena, načina, negacije, ili ilokucijske snage) sintaktičke strukture s kojom je kosubordinirana. U ovom radu pokazujemo da neke sintaktičke strukture u hrvatskom jeziku zadovoljavaju definiciju kosubordinacije, primjerice rečenice povezane sastavnim veznicima s izostavljenim subjektom i pomoćnim glagolom u futuru i perfektu.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46374641","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U jedinoj monografiji u hrvatskome jezikoslovlju posvećenoj sekundarnim predikatima Peti (1979) predstavlja gledište da se sekundarni predikati uslijed sintaktičke neovisnosti s primarnim predikatom nalaze isključivo u odnosu koordinacije. Slijedeći teorijski okvir rane generativne gramatike i hipotezu autonomne sintakse, Peti drži da značenjski odnos primarnoga i sekundarnog predikata nema nikakva utjecaja na njihov sintaktički položaj. Naša je namjera pokazati da je takvo stajalište pogrešno. U hrvatskome jeziku postoji nekoliko značenjskih tipova sekundarnih predikata. Pomoću modela testova od sedam sintaktičko-semantičkih kriterija preispitat ćemo u kojoj mjeri značenjski odnos između primarnih i sekundarnih predikata utječe ili može utjecati na njihov sintaktički položaj, odnosno na sintaktičku strukturu rečenica kojima pripadaju.
{"title":"Nalaze li se primarni i sekundarni predikat u odnosu koordinacije?","authors":"Davor Krsnik","doi":"10.29162/jez.2022.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.8","url":null,"abstract":"U jedinoj monografiji u hrvatskome jezikoslovlju posvećenoj sekundarnim predikatima Peti (1979) predstavlja gledište da se sekundarni predikati uslijed sintaktičke neovisnosti s primarnim predikatom nalaze isključivo u odnosu koordinacije. Slijedeći teorijski okvir rane generativne gramatike i hipotezu autonomne sintakse, Peti drži da značenjski odnos primarnoga i sekundarnog predikata nema nikakva utjecaja na njihov sintaktički položaj. Naša je namjera pokazati da je takvo stajalište pogrešno. U hrvatskome jeziku postoji nekoliko značenjskih tipova sekundarnih predikata. Pomoću modela testova od sedam sintaktičko-semantičkih kriterija preispitat ćemo u kojoj mjeri značenjski odnos između primarnih i sekundarnih predikata utječe ili može utjecati na njihov sintaktički položaj, odnosno na sintaktičku strukturu rečenica kojima pripadaju.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43483442","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Iako se koordinirane rečenične strukture u svom najjednostavnijem obliku shvaćaju kao određenim veznikom (simetrično) povezane sastavnice, koordinacija je daleko kompleksniji fenomen. Istraživanja su od početaka generativne teorije naovamo pokazala da koordinacija ne znači nužno simetričnost, a u pitanje se dovode i neke druge tvrdnje koje se obično uzimaju kao razlikovni element između koordiniranih i subordiniranih struktura. U ovom će se radu razmatrati koordinacija realizirana veznicima i i a te specifičnosti koje proizlaze iz strukturnih i semantičkih odnosa među koordinandima povezanima tim veznicima. Pritom ćemo se posebice osvrnuti na pojam elipse u koordiniranim rečeničnim strukturama te takozvanom „podizanju desnoga čvora“, koje se ostvaruje u nekim eliptičnim strukturama (npr. Ivana kuha, a Marko pije kavu). U tom će se smislu razmišljati o kriterijima prema kojima je u određenim koordiniranih rečenicama elipsa moguća, dok u drugima nije te će se pokušati odrediti razlozi za takvu diferencijaciju.
{"title":"Koordinirane rečenične strukture s veznicima a i i","authors":"Nikolina Palašić","doi":"10.29162/jez.2022.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.12","url":null,"abstract":"Iako se koordinirane rečenične strukture u svom najjednostavnijem obliku shvaćaju kao određenim veznikom (simetrično) povezane sastavnice, koordinacija je daleko kompleksniji fenomen. Istraživanja su od početaka generativne teorije naovamo pokazala da koordinacija ne znači nužno simetričnost, a u pitanje se dovode i neke druge tvrdnje koje se obično uzimaju kao razlikovni element između koordiniranih i subordiniranih struktura. U ovom će se radu razmatrati koordinacija realizirana veznicima i i a te specifičnosti koje proizlaze iz strukturnih i semantičkih odnosa među koordinandima povezanima tim veznicima. Pritom ćemo se posebice osvrnuti na pojam elipse u koordiniranim rečeničnim strukturama te takozvanom „podizanju desnoga čvora“, koje se ostvaruje u nekim eliptičnim strukturama (npr. Ivana kuha, a Marko pije kavu). U tom će se smislu razmišljati o kriterijima prema kojima je u određenim koordiniranih rečenicama elipsa moguća, dok u drugima nije te će se pokušati odrediti razlozi za takvu diferencijaciju.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46352229","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
This paper examines coordinated structures introduced by means of the multi-word linker kao i, which can link syntactic units ranging from phrases, clause constituents and clauses to sentences and parts of discourse. We first discuss the coordinating properties of the linker – structural independence, order of conjoining, concord – as well as its usage and interchangeability with other single and multi-word linkers and correlatives. Together with the structural properties, different meanings of the linker are discussed, namely, its core meaning of addition, complemented by the meanings of comparison or gradation. When used in its comparative meaning, the linker kao i links units in parenthetic coordination and is interchangeable with the preposition poput, while its usage in the meaning of gradation is similar to the usage of the correlative coordinator ne samo... nego/već. Although most of its syntactic properties would place the linker kao i in the category of coordinators with additive meaning, its meaning does not fully correspond with the meanings of single-word coordinators i and te, multi-word coordinators a i and ali i or the correlative i... i, with which it generally bears most resemblance and is largely interchangeable. The difference is that kao i exhibits some properties typical of either subordinated or juxtaposed structures, for example, a lower degree of conceptual distance and instability in terms of concord. To further investigate these findings, we compared the multi-word linker kao i to its corresponding linker in English, as well as, and concluded that in both languages these linkers are less prototypical additive coordinators that frequently express parenthetic (additional information) coordination of comparative or gradational nature.
{"title":"Sintaktički, značenjski i uporabni status složenog veznika kao i","authors":"Iva Bašić, Irena Zovko Dinković","doi":"10.29162/jez.2022.11","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.11","url":null,"abstract":"This paper examines coordinated structures introduced by means of the multi-word linker kao i, which can link syntactic units ranging from phrases, clause constituents and clauses to sentences and parts of discourse. We first discuss the coordinating properties of the linker – structural independence, order of conjoining, concord – as well as its usage and interchangeability with other single and multi-word linkers and correlatives. Together with the structural properties, different meanings of the linker are discussed, namely, its core meaning of addition, complemented by the meanings of comparison or gradation. When used in its comparative meaning, the linker kao i links units in parenthetic coordination and is interchangeable with the preposition poput, while its usage in the meaning of gradation is similar to the usage of the correlative coordinator ne samo... nego/već. Although most of its syntactic properties would place the linker kao i in the category of coordinators with additive meaning, its meaning does not fully correspond with the meanings of single-word coordinators i and te, multi-word coordinators a i and ali i or the correlative i... i, with which it generally bears most resemblance and is largely interchangeable. The difference is that kao i exhibits some properties typical of either subordinated or juxtaposed structures, for example, a lower degree of conceptual distance and instability in terms of concord. To further investigate these findings, we compared the multi-word linker kao i to its corresponding linker in English, as well as, and concluded that in both languages these linkers are less prototypical additive coordinators that frequently express parenthetic (additional information) coordination of comparative or gradational nature.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46747578","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se istražuju koordinirane konstrukcije s katalipsom prijedložne dopune (KPD-om) u hrvatskome, kao na ili oko kapka. Osnovno je istraživačko pitanje što uvjetuje mogućnost KPD-a. Ukrštavanje teorije katalipse na desnoj periferiji prvoga koordinanda, u generativističkoj tradiciji poznate kao podizanje desnog čvora, te normativne i deskriptivne literature o ovom fenomenu u hrvatskom iznjedrilo je usmjerenija istraživačka pitanja – jesu li uvjet za KPD u hrvatskome: 1) podudaranje padežnih oblika ispuštenog i neispuštenog NP-a, 2) višesložnost ili leksička naglašivost prijedlogā, 3) značenjska suprotnost prijedlogā. Ova su pitanja adresirana analizom ručno označenog uzorka 1026 primjera konstrukcija s KPD-om iz Hrvatskoga nacionalnog korpusa i 1001 primjera iz Hrvatskoga mrežnog korpusa. Rezultati istraživanja ukazuju na to da podudaranje padežnih oblika nije uvjetujući faktor za KPD u suvremenoj hrvatskoj jezičnoj praksi, suprotno normativnim preporukama, a da je glavni uvjetujući faktor za KPD značenjska kontrastnost prijedlogā. Pokazalo se da broj slogova ili navodna leksička naglašivost prijedlogā nisu isključivi kriterij za mogućnost upotrebe u konstrukciji s KPD-om, no čini se da ta obilježja jesu u korelaciji s učestalošću takve upotrebe pojedinih prijedloga. Međutim, ovaj aspekt zahtijeva daljnje istraživanje prije pouzdanih zaključaka.
{"title":"Sa ili bez istog padeža","authors":"Ante Petrović","doi":"10.29162/jez.2022.10","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.10","url":null,"abstract":"U radu se istražuju koordinirane konstrukcije s katalipsom prijedložne dopune (KPD-om) u hrvatskome, kao na ili oko kapka. Osnovno je istraživačko pitanje što uvjetuje mogućnost KPD-a. Ukrštavanje teorije katalipse na desnoj periferiji prvoga koordinanda, u generativističkoj tradiciji poznate kao podizanje desnog čvora, te normativne i deskriptivne literature o ovom fenomenu u hrvatskom iznjedrilo je usmjerenija istraživačka pitanja – jesu li uvjet za KPD u hrvatskome: 1) podudaranje padežnih oblika ispuštenog i neispuštenog NP-a, 2) višesložnost ili leksička naglašivost prijedlogā, 3) značenjska suprotnost prijedlogā. Ova su pitanja adresirana analizom ručno označenog uzorka 1026 primjera konstrukcija s KPD-om iz Hrvatskoga nacionalnog korpusa i 1001 primjera iz Hrvatskoga mrežnog korpusa. Rezultati istraživanja ukazuju na to da podudaranje padežnih oblika nije uvjetujući faktor za KPD u suvremenoj hrvatskoj jezičnoj praksi, suprotno normativnim preporukama, a da je glavni uvjetujući faktor za KPD značenjska kontrastnost prijedlogā. Pokazalo se da broj slogova ili navodna leksička naglašivost prijedlogā nisu isključivi kriterij za mogućnost upotrebe u konstrukciji s KPD-om, no čini se da ta obilježja jesu u korelaciji s učestalošću takve upotrebe pojedinih prijedloga. Međutim, ovaj aspekt zahtijeva daljnje istraživanje prije pouzdanih zaključaka.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45246361","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U prilogu je riječ o prijepornome pitanju ima li pojava koordiniranih struktura na razinama nižim od razine složene rečenice. Unatoč ne tako rijetkim mišljenjima da svaka pojava konjunktora pretpostavlja složenu strukturu, tj. koordiniranu složenu rečenicu, zastupa se stajalište da konjunktorizacije, pa onda i koordinacije ima i na razini sintagme (spoja riječi) i na razini jednostavne, tj. nesložene rečenice. To se događa i u imenskim sintagmama, npr. u različitim imenima, nazivima, naslovima i sl. kao što su imenski spojevi riječi tipa Bosna i Hercegovina, strah i trepet, rat i mir, Ciganin ali najljepši, sve ili ništa i sl. Koordinacija se pogotovo često javlja na razini jednostavne (proširene) rečenice. Naime u koordiniranu odnosu mogu dolaziti pojedini članovi rečeničnoga ustrojstva: subjekti, npr. Ivan i Marko dolaze, predikati, npr. Marko sjedi i piše, objekti, npr. Piše priče i romane, adverbijali, npr. Radi i noću i danju, Posluju pošteno ili nikako, i atributi, npr. Uporan i marljiv čovjek prije ili kasnije uspijeva itd. Mišljenja smo da se u svim tim i sličnim slučajevima radi o jednostavnim rečenicama bez obzira na to tumačimo li ih uz pretpostavku o konjunktorizaciji članova rečeničnoga ustrojstva ili kao posljedicu različitih tipova ekonomizacije složenih struktura. Razmotrit će se napokon i pojave koordinacije koje su svojstvene samo nesloženim strukturama. Tako npr. konjunktori bilo… bilo i što… što mogu povezivati samo članove rečeničnoga ustrojstva, a uopće ne mogu povezivati (potpune) surečenice složenih (rastavnih) rečenica, usp. Stalno ima problema bilo poslovnih bilo privatnih prema *Bilo ima poslovnih bilo ima privatnih problema ili Pročitali su veći broj romana, što starijih što novijih.
{"title":"Koordinacija i nesložene strukture","authors":"Ivo Pranjković, Lada Badurina","doi":"10.29162/jez.2022.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.6","url":null,"abstract":"U prilogu je riječ o prijepornome pitanju ima li pojava koordiniranih struktura na razinama nižim od razine složene rečenice. Unatoč ne tako rijetkim mišljenjima da svaka pojava konjunktora pretpostavlja složenu strukturu, tj. koordiniranu složenu rečenicu, zastupa se stajalište da konjunktorizacije, pa onda i koordinacije ima i na razini sintagme (spoja riječi) i na razini jednostavne, tj. nesložene rečenice. To se događa i u imenskim sintagmama, npr. u različitim imenima, nazivima, naslovima i sl. kao što su imenski spojevi riječi tipa Bosna i Hercegovina, strah i trepet, rat i mir, Ciganin ali najljepši, sve ili ništa i sl. Koordinacija se pogotovo često javlja na razini jednostavne (proširene) rečenice. Naime u koordiniranu odnosu mogu dolaziti pojedini članovi rečeničnoga ustrojstva: subjekti, npr. Ivan i Marko dolaze, predikati, npr. Marko sjedi i piše, objekti, npr. Piše priče i romane, adverbijali, npr. Radi i noću i danju, Posluju pošteno ili nikako, i atributi, npr. Uporan i marljiv čovjek prije ili kasnije uspijeva itd. Mišljenja smo da se u svim tim i sličnim slučajevima radi o jednostavnim rečenicama bez obzira na to tumačimo li ih uz pretpostavku o konjunktorizaciji članova rečeničnoga ustrojstva ili kao posljedicu različitih tipova ekonomizacije složenih struktura. Razmotrit će se napokon i pojave koordinacije koje su svojstvene samo nesloženim strukturama. Tako npr. konjunktori bilo… bilo i što… što mogu povezivati samo članove rečeničnoga ustrojstva, a uopće ne mogu povezivati (potpune) surečenice složenih (rastavnih) rečenica, usp. Stalno ima problema bilo poslovnih bilo privatnih prema *Bilo ima poslovnih bilo ima privatnih problema ili Pročitali su veći broj romana, što starijih što novijih.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45177953","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicionalne gramatike, u prvome redu za školske gramatike i udžbenike, riješiti neke terminološke probleme i potaknuti daljnju raspravu o određenim problemima podjele i nazivlja nezavisnosloženih rečenica.
文章的重点是作者在 Hrvatsko jezikoslovno nazivlje - Jena 项目和 Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik 项目框架内以及在创建克罗地亚语学校语法 (Školske gramatike hrvatskoga jezika) 时在定义语言名称方面遇到的问题。传统语法和部首语料库用于分析非附加复合副词的副标题和标题。在耶拿项目框架下编制的语言语料库提供了对常用名称确认的深入了解，并给出了名称使用的语境和含义。在对新词进行分析的过程中，我们发现了术语学方面的问题和新词定义方面的难题。
{"title":"Podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica u novijim hrvatskim gramatikama","authors":"Lana Hudeček, Milica Mihaljević","doi":"10.29162/jez.2022.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.17","url":null,"abstract":"Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicionalne gramatike, u prvome redu za školske gramatike i udžbenike, riješiti neke terminološke probleme i potaknuti daljnju raspravu o određenim problemima podjele i nazivlja nezavisnosloženih rečenica.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":"7 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"136212101","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovaj rad bavi se koordinativnim konstrukcijama sa sekundarnim markerima koordinacije u bosanskome jeziku (a time uglavnom i u ostalim novoštokavskim standardnim jezicima). Riječ je o konstrukcijama u kojima je jedan ili više njihovih članova gramatički obilježen sekundarnim markerom koordinacije (kao npr. Možemo prošetati i također nešto pojesti). Kako očituju obilježje koje se ne smatra temeljnim za koordinaciju, ovakve se konstrukcije mogu ubrojiti u neprototipne. Njihova analiza u ovom radu u osnovi će biti na tragu opisa njihove neprototipnosti. Glavni je cilj pokušati definirati sintaksičke, semantičke i pragmatičke uvjete u kojima se ostvaruju konstrukcije o kojima je riječ te izdvojiti i opisati glavne tipove sekundarnih markera koordinacije. U prvome, uvodnom dijelu rada daje se kratak osvrt na istraženost problema, a zatim se iznose i obrazlažu glavni zadaci i ciljevi rada te metodološki postupci. U drugom dijelu navodi se teorijska pozadina te definiraju ključni pojmovi. Treći, glavni dio rada sadrži raspravu u kojoj se najprije razmatra pitanje određenja sekundarnih markera koordinacije, a onda se pažnja usmjerava na opis pojedinih tipova tih jedinica. U četvrtom dijelu donose se glavni zaključci.
{"title":"Koordinacije sa sekundarnim markerima","authors":"Ismail Palić","doi":"10.29162/jez.2022.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.5","url":null,"abstract":"Ovaj rad bavi se koordinativnim konstrukcijama sa sekundarnim markerima koordinacije u bosanskome jeziku (a time uglavnom i u ostalim novoštokavskim standardnim jezicima). Riječ je o konstrukcijama u kojima je jedan ili više njihovih članova gramatički obilježen sekundarnim markerom koordinacije (kao npr. Možemo prošetati i također nešto pojesti). Kako očituju obilježje koje se ne smatra temeljnim za koordinaciju, ovakve se konstrukcije mogu ubrojiti u neprototipne. Njihova analiza u ovom radu u osnovi će biti na tragu opisa njihove neprototipnosti. Glavni je cilj pokušati definirati sintaksičke, semantičke i pragmatičke uvjete u kojima se ostvaruju konstrukcije o kojima je riječ te izdvojiti i opisati glavne tipove sekundarnih markera koordinacije. U prvome, uvodnom dijelu rada daje se kratak osvrt na istraženost problema, a zatim se iznose i obrazlažu glavni zadaci i ciljevi rada te metodološki postupci. U drugom dijelu navodi se teorijska pozadina te definiraju ključni pojmovi. Treći, glavni dio rada sadrži raspravu u kojoj se najprije razmatra pitanje određenja sekundarnih markera koordinacije, a onda se pažnja usmjerava na opis pojedinih tipova tih jedinica. U četvrtom dijelu donose se glavni zaključci.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48390486","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicionalne gramatike, u prvome redu za školske gramatike i udžbenike, riješiti neke terminološke probleme i potaknuti daljnju raspravu o određenim problemima podjele i nazivlja nezavisnosloženih rečenica.
这项研究强调了作者在克罗地亚语标题项目——耶拿和克罗地亚网络语言项目——网友中定义某些语言名称以及准备克罗地亚语语法时面临的问题。在现代传统语法和工作的主体中，分析了独立短语的划分和名称。Jezični korpus sastavljen u sklopu项目Jena omogućuje potpuni uvid u potvr dj enost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebjava。对独立术语研究差异的分析侧重于术语方面和定义与同义词或系列引起的独立短语相关的某些名称时的问题，另一方面，一些名称被称为独立短语。这项工作的目的是提出传统语法中独立短语的划分，首先用于学校语法和教科书，以解决一些终端问题，并鼓励进一步讨论某些独立短语的分割和名称问题。
{"title":"Suprotne (adverzativne) rečenice u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku","authors":"Ana Mihaljević","doi":"10.29162/jez.2022.16","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.16","url":null,"abstract":"Istraživanje o kojemu je riječ u radu potaknuto je problemima s kojima su se autorice susrele pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva u okviru projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje – Jena i projekta Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik te pri izradi Školske gramatike hrvatskoga jezika. Na korpusu suvremenih tradicionalnih gramatika i radova analizirana je podjela i nazivlje nezavisnosloženih rečenica. Jezični korpus sastavljen u sklopu projekta Jena omogućuje potpuni uvid u potvrđenost pojedinih naziva te daje kontekst i značenja u kojima se naziv upotrebljava. Uz analizu razlika u podjeli nezavisnosloženih rečenica istraživanje se usredotočuje na terminološke aspekte i probleme u definiranju pojedinih naziva povezanih s nezavisnosloženim rečenicama prouzročene s jedne strane postojanjem sinonimnih parova ili nizova, a s druge višeznačnošću nekih naziva u nazivlju nezavisnosložene rečenice. Cilj je ovoga rada predložiti podjelu nezavisnosloženih rečenica u okvirima tradicionalne gramatike, u prvome redu za školske gramatike i udžbenike, riješiti neke terminološke probleme i potaknuti daljnju raspravu o određenim problemima podjele i nazivlja nezavisnosloženih rečenica.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2023-01-11","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"43423636","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Polančec, Robert Sviben
Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.
{"title":"Korpusno istraživanje hrvatskih imenica s dugom i kratkom množinom","authors":"Tomislava Bošnjak Botica, Jurica Polančec, Robert Sviben","doi":"10.29162/jez.2022.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.29162/jez.2022.2","url":null,"abstract":"Ostvarenje dvostruke množine jednoga dijela dvosložnih i višesložnih imenica muškoga roda jedno je od zanimljivijih obilježja hrvatskoga imeničkoga sustava. U radu se na temelju korpusa analiziraju oblici tzv. duge i kratke množine 26 imenica muškoga roda podijeljenih u tri skupine: 1) dvosložne i trosložne imenice s nepostojanim a; 2) dvosložne imenice s kratkosilaznim naglaskom i dužinom; 3) složenice kojima je druga sastavnica jednosložna imenica. Izneseni podatci upućuju na šarolikost same pojave, ali i neujednačenost rječničkoga opisa te se iznose prijedlozi kako taj opis učiniti bližim stvarnoj jezičnoj uporabi odraženoj u korpusnim podatcima. Uočavaju se i zanimljive oscilacije u zastupljenosti jednih ili drugih oblika s obzirom na konkretni padež te mogućnost nastanka mješovite množinske paradigme. Posebna se pozornost posvećuje metodologiji korpusnoga istraživanja ove pojave te kriterijima za stupnjevanje dubletnosti kroz tzv. pojase dubletnosti.","PeriodicalId":41610,"journal":{"name":"Jezikoslovlje","volume":" ","pages":""},"PeriodicalIF":0.3,"publicationDate":"2022-07-21","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47829688","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：