Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj. prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz Kolokacijske baze hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje opisuju kolokacijska obilježja glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija u hrvatskome jeziku.
{"title":"Kolokacijski potencijal glagolsko-prijedložnih sveza u hrvatskome jeziku","authors":"Goranka Blagus Bartolec","doi":"10.31724/rihjj.46.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.2.3","url":null,"abstract":"Prijedlozi se kao vrsta riječi tradicionalno povezuju s\u0000imenicama u određenome padežu tvoreći s njima gramatičku cjelinu, tj.\u0000prijedložno-padežni izraz (Matas Ivanković 2009.; Barić i dr. 1997.). Ovdje je\u0000namjera s leksikološkoga aspekta uputiti na značenjsku vezu između glagola i\u0000prijedloga, koja s jedne strane proistječe iz valencijske snage pojedinih\u0000glagola da otvaraju mjesto prijedložno-padežnim dopunama, a s druge strane iz\u0000mogućnosti prijedloga da pobliže odredi značenjski potencijal glagola u\u0000određenoj komunikacijskoj situaciji. U radu se na primjerima preuzetima iz Kolokacijske\u0000baze hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje\u0000opisuju kolokacijska obilježja\u0000glagolsko-prijedložnih sveza u skladu s kriterijima prema kojima se mogu\u0000svrstati u takvu skupinu sveza. U gramatičkim se opisima hrvatskoga jezika\u0000prijedložno-padežne strukture uz glagole uglavnom određuju kao vrsta dopune ili\u0000dodatka, dok na leksikološkoj razini, dakle kao vrsta čvrstih sveza, nisu\u0000sustavno opisane. Analizom je obuhvaćeno sljedeće: 1. koji su glagoli s obzirom\u0000na svoja primarna značenja nositelji takvih sveza, 2. koji su prijedlozi\u0000najčešće sastavnice takvih sveza, 3. podjela glagolsko-prijedložnih kolokacija\u0000u hrvatskome jeziku.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"41 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-10-30","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"78948992","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U članku se analizira jezikoslovno nazivlje u dvjema gramatikama iz 18. st., Relkovićevoj Novoj slavonskoj, i nimačkoj gramatici (11767.) i Vinjalićevoj rukopisnoj gramatici Principi della grammatica [...] Grammatica prima in lingua slava, italiana et latina. Relkovićeva je gramatika prva vrlo opsežna gramatika hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom, i to kontrastivno, u suodnosu prema njemačkome jeziku. Rukopisna Vinjalićeva gramatika pisana je trojezično, a donedavno uglavnom nije bila predmetom interesa jezikoslovne javnosti. Kako svaki naziv u promatranim gramatikama nema uvijek svoju hrvatsku inačicu, nužno je bilo u istraživanju osvrnuti se i na latinsko nazivlje jer su promatrane gramatike pisane prema latinskomu modelu. Budući da su u postojećim potvrdama hrvatskoga nazivlja uočene sličnosti s prethodnicima (npr. s nazivljem u J. Mikalje, L. Šitovića, T. Babića, B. Tadijanovića), primjeri su stavljeni u kontekst izgradnje hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja. Stoga se ovim radom nastoji pokazati koliko su se u izgradnji hrvatskih naziva dvojica promatranih gramatičara rukovodila uporabnom normom i već ovjerenim modelima u tvorbi novih naziva te koliko se njihovim novotvorbama koriste kasniji gramatičari.
在第18条中，对两个语法业余词的词汇进行了分析。st.，Relkovic的新斯洛文尼亚语和非德语语法（11767.）和Vinjalic的手写语法Principi della grammara〔…〕grammatica prima在著名的语言，意大利语和拉丁语。Relkovićeva je gramatika prva vrlo opsežna gramatikaharvattskoga jezika pisana hrvatskim jezikom，我去kontrastivno，u suodnosu premanjemačkome jeziku。Vinjalic语法的笔迹已经用三种语言写成，这在最近的语言学研究中并没有引起公众的兴趣。由于观察到的语法中的每个名字并不总是克罗地亚字符，因此有必要查看拉丁画布，因为语法是根据拉丁模型观察的。由于克罗地亚人对与以前的人（例如J.Mikalje、L.Šitovic、T.Babic、B.Tadijanovic）进行类似比较的描述得到了现有的证实，克罗地亚语名称的结构中也出现了一些例子。因此，它试图展示有多少克罗地亚设计师是通过使用新名称形式的标准和已经验证的模型来管理的，以及他们的创新对语法读者有多有用。
{"title":"Jezikoslovno nazivlje u gramatikama M. A. Relkovića i G. Vinjalića","authors":"Marijana Horvat, Martina Kramarić","doi":"10.31724/rihjj.46.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.5","url":null,"abstract":"U članku se analizira jezikoslovno nazivlje u dvjema\u0000gramatikama iz 18. st., Relkovićevoj Novoj slavonskoj, i nimačkoj gramatici\u0000(<sup>1</sup>1767.) i Vinjalićevoj rukopisnoj gramatici Principi della grammatica [...]\u0000Grammatica prima in lingua slava, italiana et latina. Relkovićeva je gramatika prva vrlo opsežna gramatika\u0000hrvatskoga jezika pisana hrvatskim jezikom, i to kontrastivno, u suodnosu prema\u0000njemačkome jeziku. Rukopisna Vinjalićeva gramatika pisana je trojezično, a\u0000donedavno uglavnom nije bila predmetom interesa jezikoslovne javnosti.\u0000Kako svaki naziv u promatranim gramatikama nema uvijek svoju\u0000hrvatsku inačicu, nužno je bilo u istraživanju osvrnuti se i na latinsko\u0000nazivlje jer su promatrane gramatike pisane prema latinskomu modelu. Budući da\u0000su u postojećim potvrdama hrvatskoga nazivlja uočene sličnosti s prethodnicima\u0000(npr. s nazivljem u J. Mikalje, L. Šitovića, T. Babića, B. Tadijanovića),\u0000primjeri su stavljeni u kontekst izgradnje hrvatskoga jezikoslovnog nazivlja. Stoga\u0000se ovim radom nastoji pokazati koliko su se u izgradnji hrvatskih naziva\u0000dvojica promatranih gramatičara rukovodila uporabnom normom i već ovjerenim\u0000modelima u tvorbi novih naziva te koliko se njihovim novotvorbama koriste\u0000kasniji gramatičari.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"46 1","pages":"93-109"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69769383","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Među riječima koje su u bosanski jezik došle iz turskog jezika mnogo je onih koje su tvorene sufiksom -suz. Osnovno značenje sufiksa -suz u turskom jeziku je ‘bez’, odnosno ‘odsustvo onoga što je iskazano osnovom riječi’. Ono se obično zadržava i u posuđenicama u bosanskom jeziku. Međutim, istraživanje pokazuje da to nije uvijek tako. U savremenom bosanskom jeziku postoji više riječi u kojima sufiks -suz ima značenje drukčije od izvornog, odnosno u kojima ne označava odsustvo ili nedostatak onoga što je kazano osnovom riječi. Većina posuđenica iz turskog u bosanski jezik koje se završavaju sufiksom -suz označavaju odsustvo nečeg što je dobro i poželjno pa, prema tome, označavaju negativne pojave. Zbog toga je novo značenje sufiksa -suz ‘nosilac loše osobine’. Takvo je značenje prisutno u riječima hatèrsuz, belájsuz, problémsuz, drvènsuz, harámsuz, beznafàksuz i bezbismilèsuz.
{"title":"Značenja sufiksa -suz u bosanskom jeziku","authors":"Halid Bulić","doi":"10.31724/rihjj.46.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.3","url":null,"abstract":"Među riječima koje su u bosanski jezik došle iz turskog jezika mnogo je onih koje su tvorene sufiksom -suz. Osnovno značenje sufiksa -suz u turskom jeziku je ‘bez’, odnosno ‘odsustvo onoga što je iskazano osnovom riječi’. Ono se obično zadržava i u posuđenicama u bosanskom jeziku. Međutim, istraživanje pokazuje da to nije uvijek tako. U savremenom bosanskom jeziku postoji više riječi u kojima sufiks -suz ima značenje drukčije od izvornog, odnosno u kojima ne označava odsustvo ili nedostatak onoga što je kazano osnovom riječi. Većina posuđenica iz turskog u bosanski jezik koje se završavaju sufiksom -suz označavaju odsustvo nečeg što je dobro i poželjno pa, prema tome, označavaju negativne pojave. Zbog toga je novo značenje sufiksa -suz ‘nosilac loše osobine’. Takvo je značenje prisutno u riječima hatèrsuz, belájsuz, problémsuz, drvènsuz, harámsuz, beznafàksuz i bezbismilèsuz.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"49 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80317468","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se analiziraju članci objavljeni u kulturno-političkom časopisu Srđ iz Dubrovnika tijekom njegova izlaženja (1902. – 1908.) kojima je glavna preokupacija jezik. Autor polazi od imaginarija Srba katolika u Dubrovniku da bi pokazao kako su se jezična pitanja problematizirala, odnosno kakva su bila stajališta uredništva i autora prema dubrovačkom govoru te prema dubrovačkoj književnosti – u prošlosti i danas. Na takav se način pokušava razumjeti uloga jezika u određivanju nacionalnog identiteta grada. Analiziraju se svi članci koji su relevantni za to pitanje, napose polemike i pregledi književnosti. Autor se fokusira ne samo na iznesene teze nego i na modele argumentiranja, čime želi istaknuti neke nedosljednosti tih koncepcija te posljedice njihove primjene.
{"title":"Jezično pitanje u časopisu Srba katolika Srđ (1902. – 1908.)","authors":"M. Czerwiński","doi":"10.31724/rihjj.46.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.4","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju članci objavljeni u\u0000kulturno-političkom časopisu Srđ iz Dubrovnika tijekom njegova izlaženja (1902.\u0000– 1908.) kojima je glavna preokupacija jezik. Autor polazi od imaginarija Srba\u0000katolika u Dubrovniku da bi pokazao kako su se jezična pitanja problematizirala,\u0000odnosno kakva su bila stajališta uredništva i autora prema dubrovačkom govoru\u0000te prema dubrovačkoj književnosti – u prošlosti i danas. Na takav se način\u0000pokušava razumjeti uloga jezika u određivanju nacionalnog identiteta grada.\u0000Analiziraju se svi članci koji su relevantni za to pitanje, napose polemike i\u0000pregledi književnosti. Autor se fokusira ne samo na iznesene teze nego i na\u0000modele argumentiranja, čime želi istaknuti neke nedosljednosti tih koncepcija\u0000te posljedice njihove primjene.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"28 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"73371462","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Špela Arhar Holdt, R. Zviel-Girshin, Elżbieta Gajek, Isabel Durán-Muñoz, Petra Bago, Karën Fort, Çiler Hatipoğlu, R. Kasperaviciene, S. Koeva, I. Konjik, Lina Miloshevska, Antonia Ordulj, Christos T. Rodosthenous, Elena Volodina, T. Weber, L. Zanasi
The paper presents a cross-European survey on teachers and crowdsourcing. The survey examines how familiar language teachers are with the concept of crowdsourcing and addresses their attitude towards including crowdsourcing into language teaching activities. The survey was administrated via an online questionnaire and collected volunteers’ data on: (a) teachers’ experience with organizing crowdsourcing activities for students/pupils, (b) the development of crowdsourced resources and materials as well as (c) teachers’ motivation for participating in or employing crowdsourcing activities. The questionnaire was disseminated in over 30 European countries. The final sample comprises 1129 language teachers aged 20 to 65, mostly working at institutions of tertiary education. The data indicates that many participants are not familiar with the concept of crowdsourcing resulting in a low rate of crowdsourcing activities in the classroom. However, a high percentage of responding teachers is potentially willing to crowdsource teaching materials for the language(s) they teach. They are particularly willing to collaborate with other teachers in the creation of interactive digital learning materials, and to select, edit, and share language examples for exercises or tests. Since the inclusion of crowdsourcing activities in language teaching is still in its initial stage, steps for further research are highlighted.
{"title":"Language Teachers and Crowdsourcing","authors":"Špela Arhar Holdt, R. Zviel-Girshin, Elżbieta Gajek, Isabel Durán-Muñoz, Petra Bago, Karën Fort, Çiler Hatipoğlu, R. Kasperaviciene, S. Koeva, I. Konjik, Lina Miloshevska, Antonia Ordulj, Christos T. Rodosthenous, Elena Volodina, T. Weber, L. Zanasi","doi":"10.31724/rihjj.46.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.1","url":null,"abstract":"The paper presents a cross-European survey on teachers and crowdsourcing. The survey examines how familiar language teachers are with the concept of crowdsourcing and addresses their attitude towards including crowdsourcing into language teaching activities. The survey was administrated via an online questionnaire and collected volunteers’ data on: (a) teachers’ experience with organizing crowdsourcing activities for students/pupils, (b) the development of crowdsourced resources and materials as well as (c) teachers’ motivation for participating in or employing crowdsourcing activities. The questionnaire was disseminated in over 30 European countries. The final sample comprises 1129 language teachers aged 20 to 65, mostly working at institutions of tertiary education. The data indicates that many participants are not familiar with the concept of crowdsourcing resulting in a low rate of crowdsourcing activities in the classroom. However, a high percentage of responding teachers is potentially willing to crowdsource teaching materials for the language(s) they teach. They are particularly willing to collaborate with other teachers in the creation of interactive digital learning materials, and to select, edit, and share language examples for exercises or tests. Since the inclusion of crowdsourcing activities in language teaching is still in its initial stage, steps for further research are highlighted.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"46 1","pages":"1-28"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"69769619","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se analiziraju tekstovi iz Vitae Patrum koji se u obliku egzempla pojavljuju u glagoljskim Disipulima iz 16. st. Istražuje se na koji su način anegdote monaške tematike prilagođene dominikanskoj duhovnosti unutar koje je nastala latinska zbirka propovijedi Sermones Discipuli. Također se uspoređuje odnos prema monaškim motivima u četirima prijepisima Disipula. S obzirom na to da su u dosadašnjim medievističkim studijama objavljeni uglavnom izvori predložaka egzempla iz Heroltova Egzemplara, istraživanju glagoljskih Disipula prethodilo je utvrđivanje predložaka četiriju latinskih egzempla koji se pojavljuju u dvama Heroltovim propovjednim ciklusima: sermones de tempore i sermones de sanctis. Otkriveno je kako je riječ o trima egzemplima nastalim prema anegdotama iz Verba seniorum te jednoj anegdoti Ivana Egipatskoga koja je zapisana u tekstovima Historia Lausiaca i Historia monachorum. Iz Heroltova Egzemplara u Disipule je dospjela jedna anegdota iz Verba seniorum, čija tri izvora u svojoj raspravi detaljno navodi Hermand (1995). U radu se opisuju književnopovijesne, stilske i jezične značajke glagoljskih egzempla. Naime, upravo se proučavanjem zbirkā propovijedi, koje najčešće sadržavaju više kompiliranih monaških anegdota, može rasvijetliti hrvatski srednjovjekovni korpus Vitae Patrum. Cilj je istraživanja upotpuniti sliku recepcije Vitae Patrum u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti te pridonijeti poznavanju uporabe jezika u kratkim narativnim tekstovima 16. st. Na kraju rada prvi se put objavljuje transliteracija svih pet egzempla. Svaki egzempl donosi se u nekoliko prijepisa (ne u svima), pri čemu su obuhvaćena sva četiri rukopisa Disipula.
{"title":"Vitae Patrum u egzemplima glagoljskih knjiga Disipula iz 16. stoljeća","authors":"Andrea Radošević","doi":"10.31724/rihjj.46.1.12","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.12","url":null,"abstract":"U radu se analiziraju tekstovi iz Vitae Patrum koji se u\u0000obliku egzempla pojavljuju u glagoljskim Disipulima iz 16. st. Istražuje se na\u0000koji su način anegdote monaške tematike prilagođene dominikanskoj duhovnosti\u0000unutar koje je nastala latinska zbirka propovijedi Sermones Discipuli. Također\u0000se uspoređuje odnos prema monaškim motivima u četirima prijepisima Disipula. S\u0000obzirom na to da su u dosadašnjim medievističkim studijama objavljeni uglavnom\u0000izvori predložaka egzempla iz Heroltova Egzemplara, istraživanju glagoljskih\u0000Disipula prethodilo je utvrđivanje predložaka četiriju latinskih egzempla koji\u0000se pojavljuju u dvama Heroltovim propovjednim ciklusima: sermones de tempore i\u0000sermones de sanctis. Otkriveno je kako je riječ o trima egzemplima nastalim\u0000prema anegdotama iz Verba seniorum te jednoj anegdoti Ivana Egipatskoga koja je\u0000zapisana u tekstovima Historia Lausiaca i Historia monachorum. Iz Heroltova\u0000Egzemplara u Disipule je dospjela jedna anegdota iz Verba seniorum, čija tri\u0000izvora u svojoj raspravi detaljno navodi Hermand (1995). U radu se opisuju književnopovijesne, stilske i jezične\u0000značajke glagoljskih egzempla. Naime, upravo se proučavanjem zbirkā\u0000propovijedi, koje najčešće sadržavaju više kompiliranih monaških anegdota, može\u0000rasvijetliti hrvatski srednjovjekovni korpus Vitae Patrum. Cilj je istraživanja\u0000upotpuniti sliku recepcije Vitae Patrum u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti\u0000te pridonijeti poznavanju uporabe jezika u kratkim narativnim tekstovima 16. st.\u0000Na kraju rada prvi se put objavljuje transliteracija svih pet egzempla. Svaki\u0000egzempl donosi se u nekoliko prijepisa (ne u svima), pri čemu su obuhvaćena sva\u0000četiri rukopisa Disipula.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"25 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"77165093","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se analizira status dvojine kao morfološke kategorije broja u trima izdanjima riječke glagoljske tiskare Šimuna Kožičića Benje: Psaltiru, Knjižicama krsta i Od bitija redovničkoga knjižicama. Dvojina se promatra kao morfološki i sintaktički fenomen, tj. analiziraju se morfološke značajke te sročnost s pridjevima, zamjenicama i glagolima. Cilj je ove analize uputiti na eventualne razlike u zastupljenosti dvojine kao izuzetno važnoga i snažnoga stilskoga markera u Kožičićevim liturgijskim i neliturgijskim djelima te na temelju toga zaključiti o sveukupnoj njegovoj književnojezičnoj koncepciji. S obzirom na u literaturi opserviranu polarizaciju jezika hrvatskoglagoljskih tekstova ovisno o vrsti i sadržaju teksta, obratit će se pozornost na vrstu i tip sadržaja teksta te na različite tekstne obrasce.
{"title":"Dvojina u Psaltiru (1530.), Knjižicama krsta (1531.) i Od bitija redovničkoga knjižicama (1531.) Šimuna Kožičića Benje","authors":"Sanja Zubčić","doi":"10.31724/rihjj.46.1.17","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.17","url":null,"abstract":"U radu se analizira status dvojine kao morfološke kategorije\u0000broja u trima izdanjima riječke glagoljske tiskare Šimuna Kožičića Benje:\u0000Psaltiru, Knjižicama krsta i Od bitija redovničkoga knjižicama. Dvojina se\u0000promatra kao morfološki i sintaktički fenomen, tj. analiziraju se morfološke\u0000značajke te sročnost s pridjevima, zamjenicama i glagolima. Cilj je ove analize\u0000uputiti na eventualne razlike u zastupljenosti dvojine kao izuzetno važnoga i snažnoga\u0000stilskoga markera u Kožičićevim liturgijskim i neliturgijskim djelima te na\u0000temelju toga zaključiti o sveukupnoj njegovoj književnojezičnoj koncepciji. S\u0000obzirom na u literaturi opserviranu polarizaciju jezika hrvatskoglagoljskih\u0000tekstova ovisno o vrsti i sadržaju teksta, obratit će se pozornost na vrstu i\u0000tip sadržaja teksta te na različite tekstne obrasce.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"105 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"80580726","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se korpusnim tipom istraživanja analiziraju tvorbeni načini u hrvatskome nazivlju arhitekture i urbanizma. Na temelju dobivenih rezultata izvedena je njihova tipologija i opisane su njihove specifičnosti. Analiza je upotpunjena osvrtom na semantičke aspekte koji ukazuju na čvrstu isprepletenost morfoloških i značenjskih aspekata u stvaranju naziva ovisno o specifičnome kognitivnom makrokontekstu, odnosno specifičnoj domeni upotrebe. Rad može koristiti budućim istraživanjima nazivljā drugih struka te poslužiti kao polazište u radu na normizaciji i usustavljivanju nazivlja arhitekture i urbanizma.
{"title":"Analiza tvorbenih načina u hrvatskome nazivlju arhitekture i urbanizma s osobitim osvrtom na značenje","authors":"Neda Borić","doi":"10.31724/rihjj.46.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.2","url":null,"abstract":"U radu se korpusnim tipom istraživanja analiziraju tvorbeni načini u hrvatskome nazivlju arhitekture i urbanizma. Na temelju dobivenih rezultata izvedena je njihova tipologija i opisane su njihove specifičnosti. Analiza je upotpunjena osvrtom na semantičke aspekte koji ukazuju na čvrstu isprepletenost morfoloških i značenjskih aspekata u stvaranju naziva ovisno o specifičnome kognitivnom makrokontekstu, odnosno specifičnoj domeni upotrebe. Rad može koristiti budućim istraživanjima nazivljā drugih struka te poslužiti kao polazište u radu na normizaciji i usustavljivanju nazivlja arhitekture i urbanizma.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"27 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"87472864","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Teaching primary reading and writing is a specific area of teaching the Croatian language. Accordingly, it has special requirements and principles of teaching. Teaching writing is based on the standard school orthography, introduced by the Croatian Spelling Dictionary (2013), the use of which is mandatory in all student materials (textbooks, workbooks, spelling books, notebooks and other materials). The purpose of the paper The Application of Standard School Letters in Primary Education is to examine the extent to which pupils of fourth grade primary schools from the Republic of Croatia deviate from the orthography, taking into account each single letter and the specific connections of certain letters. Apart from that, the paper also examines whether the texts of the students have been violated legibly. The statistically significant differences were determined according to the sex of the pupils and the working life of their teachers. The results have shown that boys diverge statistically significantly more both in writing certain letters and in connecting letters. Pupils taught by teachers with more work experience are generally less diverging from the standard orthography than the pupils taught by teachers with less work experience. In most cases, the readability of the written student work is not violated.
{"title":"Primjena standardnih školskih slova u primarnome obrazovanju","authors":"Martina Kolar Billege, Valentina Vidović","doi":"10.31724/rihjj.46.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.6","url":null,"abstract":"Teaching primary reading and writing is a specific area of teaching the Croatian language. Accordingly, it has special requirements and principles of teaching. Teaching writing is based on the standard school orthography, introduced by the Croatian Spelling Dictionary (2013), the use of which is mandatory in all student materials (textbooks, workbooks, spelling books, notebooks and other materials). The purpose of the paper The Application of Standard School Letters in Primary Education is to examine the extent to which pupils of fourth grade primary schools from the Republic of Croatia deviate from the orthography, taking into account each single letter and the specific connections of certain letters. Apart from that, the paper also examines whether the texts of the students have been violated legibly. The statistically significant differences were determined according to the sex of the pupils and the working life of their teachers. The results have shown that boys diverge statistically significantly more both in writing certain letters and in connecting letters. Pupils taught by teachers with more work experience are generally less diverging from the standard orthography than the pupils taught by teachers with less work experience. In most cases, the readability of the written student work is not violated.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"46 1","pages":"111-131"},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47865640","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovome radu izvršen je detaljan fonološki opis čakavskih kopnenih govora zadarske okolice uz osnovne napomene o morfologiji. Rad se temelji na primjerima dobivenima od izvornih govornika tijekom terenskih istraživanja. Za svaku relevantnu pojavu paralelno se navode primjeri iz svih govora, nakon čega slijedi usporedba sa susjednim novoštokavskim govorima. Radu su priloženi i ogledni primjeri nekih od ispitanih govora dobiveni transkripcijom zvučnih zapisa snimljenih na terenu. Na temelju primjerā iznesenih u ovome radu možemo ustvrditi da su fonološke značajke čakavskih kopnenih govora zadarske okolice izvorno čakavske, kao i to da su, zbog višestoljetnih bliskih kontakata s novoštokavskim govorima susjednih naselja, do određene mjere narušene.
{"title":"Fonološke karakteristike čakavskih kopnenih govora zadarske okolice","authors":"Nataša Šprljan","doi":"10.31724/rihjj.46.1.15","DOIUrl":"https://doi.org/10.31724/rihjj.46.1.15","url":null,"abstract":"U ovome radu izvršen je detaljan fonološki opis čakavskih kopnenih govora zadarske okolice uz osnovne napomene o morfologiji. Rad se temelji na primjerima dobivenima od izvornih govornika tijekom terenskih istraživanja. Za svaku relevantnu pojavu paralelno se navode primjeri iz svih govora, nakon čega slijedi usporedba sa susjednim novoštokavskim govorima. Radu su priloženi i ogledni primjeri nekih od ispitanih govora dobiveni transkripcijom zvučnih zapisa snimljenih na terenu. Na temelju primjerā iznesenih u ovome radu možemo ustvrditi da su fonološke značajke čakavskih kopnenih govora zadarske okolice izvorno čakavske, kao i to da su, zbog višestoljetnih bliskih kontakata s novoštokavskim govorima susjednih naselja, do određene mjere narušene.","PeriodicalId":51986,"journal":{"name":"Rasprave","volume":"104 1","pages":""},"PeriodicalIF":0.2,"publicationDate":"2020-09-02","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"73862187","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：