U brojnim teorijskim istraživanjima profesionalne osposobljenosti učitelja obrazlažu se temeljne kompetencije učitelja u različitim područjima kvalitetne odgojno-obrazovne djelatnosti. Međutim, nedostaju istraživanja utjecaja učiteljeve predanosti poslu na kvalitetno obavljanje profesionalne uloge. Entuzijazam (predanost, posvećenost poslu, oduševljenje ili zanesenost) se odražava na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada učitelja, kao i na kvalitetu rada ustanove. Predanost profesiji nadilazi koncepte rada kao izvora zarade i rada kao mogućnosti razvoja karijere te dovodi do koncepta rada kao životnog poziva. U radu se obrazlaže koncept predanosti učiteljskoj profesiji kao složeni emocionalni, motivacijski, kognitivni i duhovni konstrukt koji u interakciji s visoko razvijenim sposobnostima dovodi ne samo do zadovoljstva poslom i optimalnog obavljanja radnih zadaća nego do istinskog svjedočenja i življenja vjere u službi nove evangelizacije. Ostvarivanje učiteljskog poziva u kontekstu kurikulumskog pristupa i nove etape evangelizacije određeno je svjedočenjem iskustva osobnog odnosa s Bogom te komuniciranjem radosnog odgovora na osobno iskustvo Božje ljubavi.
{"title":"Commitment to the teaching profession in the context of the new evangelization","authors":"Marijana Mohorić, Diana Nenadić-Bilan","doi":"10.34075/cs.59.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.7","url":null,"abstract":"U brojnim teorijskim istraživanjima profesionalne osposobljenosti učitelja obrazlažu se temeljne kompetencije učitelja u različitim područjima kvalitetne odgojno-obrazovne djelatnosti. Međutim, nedostaju istraživanja utjecaja učiteljeve predanosti poslu na kvalitetno obavljanje profesionalne uloge. Entuzijazam (predanost, posvećenost poslu, oduševljenje ili zanesenost) se odražava na kvalitetu odgojno-obrazovnog rada učitelja, kao i na kvalitetu rada ustanove. Predanost profesiji nadilazi koncepte rada kao izvora zarade i rada kao mogućnosti razvoja karijere te dovodi do koncepta rada kao životnog poziva. U radu se obrazlaže koncept predanosti učiteljskoj profesiji kao složeni emocionalni, motivacijski, kognitivni i duhovni konstrukt koji u interakciji s visoko razvijenim sposobnostima dovodi ne samo do zadovoljstva poslom i optimalnog obavljanja radnih zadaća nego do istinskog svjedočenja i življenja vjere u službi nove evangelizacije. Ostvarivanje učiteljskog poziva u kontekstu kurikulumskog pristupa i nove etape evangelizacije određeno je svjedočenjem iskustva osobnog odnosa s Bogom te komuniciranjem radosnog odgovora na osobno iskustvo Božje ljubavi.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388484","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U ovom radu nudim interpretaciju Mercierove kritike modernog pristupa spoznajnom problemu. Interpretacija počiva uglavnom na razlikovanju između objekta i stvari i na razlikovanju između objektivnoga i transobjektivnoga. Ta dva razlikovanja prožimaju Mercierovu kritiku, premda ih on nigdje ne razrađuje. U ovom radu, razrađujem te dvije distinkcije, da bih im potom pustio da, tako razrađene, prožmu Mercierovu kritiku iznova, s konačnim rezultatom koji, u osnovi, pokazuje da Mercierova kritika počiva na načelima objektivizma i objektivnoga realizma, nasuprot transobjektivnome realizmu, i na motivu povratka svijeta umu koji ga je stvorio, nasuprot modernoj koncepciji stvarnosti odvojene od uma.
在本系列中,我对梅西埃对认知问题的现代方法的批判进行了解读。Interpretacija počiva uglavnom na razlikovanju između objekta i stvari i na razlikovanju između objektivnoga i transobjektivnoga.这两个区别是梅西埃批评的基础,但他从未详细阐述过。在本系列中,我将对这两个区别进行探讨,以便让它们如此爆炸性地对梅西埃的批判提出新的挑战,其最终结果实质上表明,梅西埃的批判是建立在客观主义和客观现实主义原则之上的,而不是建立在跨客观现实主义之上的,也是建立在世界回归于创造它的心灵这一主题之上的,而不是建立在脱离心灵的现实这一现代观念之上的。
{"title":"Mercierova kritika moderne formulacije spoznajnog problema","authors":"Dario Škarica","doi":"10.34075/cs.59.1.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.1","url":null,"abstract":"U ovom radu nudim interpretaciju Mercierove kritike modernog pristupa spoznajnom problemu. Interpretacija počiva uglavnom na razlikovanju između objekta i stvari i na razlikovanju između objektivnoga i transobjektivnoga. Ta dva razlikovanja prožimaju Mercierovu kritiku, premda ih on nigdje ne razrađuje. U ovom radu, razrađujem te dvije distinkcije, da bih im potom pustio da, tako razrađene, prožmu Mercierovu kritiku iznova, s konačnim rezultatom koji, u osnovi, pokazuje da Mercierova kritika počiva na načelima objektivizma i objektivnoga realizma, nasuprot transobjektivnome realizmu, i na motivu povratka svijeta umu koji ga je stvorio, nasuprot modernoj koncepciji stvarnosti odvojene od uma.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140389056","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se na osnovi arhivske građe, periodike i relevantne literature nastoji dati odgovor na istraživačko pitanje jesu li župnici poticali modernizaciju u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Na tom se tragu razmatra djelatnost župnika Ivana Nepomuka Jagića. Radi se župniku Župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, koji je ostavio značajan trag posebice na području obrazovanja i gospodarstva, ali i kao saborski zastupnik.
{"title":"Doprinos župnika modernizaciji Hrvatske u 19. stoljeću – primjer Ivana Nepomuka Jagića","authors":"A. Biočić, Antonia Antolović","doi":"10.34075/cs.59.1.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.3","url":null,"abstract":"U radu se na osnovi arhivske građe, periodike i relevantne literature nastoji dati odgovor na istraživačko pitanje jesu li župnici poticali modernizaciju u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Na tom se tragu razmatra djelatnost župnika Ivana Nepomuka Jagića. Radi se župniku Župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, koji je ostavio značajan trag posebice na području obrazovanja i gospodarstva, ali i kao saborski zastupnik.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388532","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se istražuje institucionalizacija političkoga i pravnog poretka u suvremenoj demokratskoj ustavnoj državi, s obzirom na promjenjive društvene uvjete u oblicima razvoja demokracije identitetâ i moralnoga pluriverzuma. Osobito se analizira konstitucija suvremene demokratske ustavne države kao neutralnoga posrednika u društvenom sporu, te se s obzirom na divergentnost moralnih slika svijeta koje oblikuju suvremeno društvo, nastoje pokazati temeljna načela postmoderne strategije stabilizacije političkog poretka. Bez obzira na promjenjive društvene okolnosti, u analizi, koja se metodološki temelji na postulatima novoga institucionalizma u društvenim istraživanjima, pokazuju se neka stabilizirajuća načela koja osobito vrijede za normativni kapacitet političkoga i pravnog sustava, kao što su specifičnost zapadne pravne tradicije, ključna pozicija ljudskoga dostojanstva i oblikovanje pravnoga sustava kao političke institucije. Pri analizi se osobita pozornost posvećuje kršćanskom doprinosu razvoju i etabliranju zapadne pravne tradicije i vrijednosti ljudskog dostojanstva.
{"title":"Moralni pluriverzum i institucionalna stabilizacija političkog poretka u suvremenoj demokratskoj ustavnoj državi","authors":"Hrvoje Špehar","doi":"10.34075/cs.59.1.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.2","url":null,"abstract":"U radu se istražuje institucionalizacija političkoga i pravnog poretka u suvremenoj demokratskoj ustavnoj državi, s obzirom na promjenjive društvene uvjete u oblicima razvoja demokracije identitetâ i moralnoga pluriverzuma. Osobito se analizira konstitucija suvremene demokratske ustavne države kao neutralnoga posrednika u društvenom sporu, te se s obzirom na divergentnost moralnih slika svijeta koje oblikuju suvremeno društvo, nastoje pokazati temeljna načela postmoderne strategije stabilizacije političkog poretka. Bez obzira na promjenjive društvene okolnosti, u analizi, koja se metodološki temelji na postulatima novoga institucionalizma u društvenim istraživanjima, pokazuju se neka stabilizirajuća načela koja osobito vrijede za normativni kapacitet političkoga i pravnog sustava, kao što su specifičnost zapadne pravne tradicije, ključna pozicija ljudskoga dostojanstva i oblikovanje pravnoga sustava kao političke institucije. Pri analizi se osobita pozornost posvećuje kršćanskom doprinosu razvoju i etabliranju zapadne pravne tradicije i vrijednosti ljudskog dostojanstva.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388334","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
U radu se istražuje biblijski sloj u Senjskom korizmenjaku (1508.), jedinoj tiskanoj glagoljskoj zbirci propovijedi koja predstavlja hrvatski prijevod djela Quaresimale volgare Roberta Caracciola iz Lecce. Naglasak je stavljen na utvrđivanje različitih stupnjeva oslanjanja citata na već postojeće prijevode biblijskih čitanja, za razliku od nekih prijašnjih istraživanja, u kojima je zanimanje bilo usmjereno na ispitivanje stupnja prilagođenosti biblijskih dijelova ostatku propovjednog teksta. Biblijski citati uspoređuju se s hrvatskoglagoljskim knjigama (misalima, brevijarima, psaltirima) u kojima je sačuvano više od polovice crkvenoslavenskoga prijevoda Svetoga pisma te s latiničnim lekcionarima. Cilj je rada istražiti jesu li crkvenoslavenizmi uglavnom rezultat prevoditeljeva stilskog obilježavanja teksta (oznaka višeg registra) ili pak potvrda oslanjanja na liturgijske predloške. Analizom suodnosa čakavskih i crkvenoslavenskih dijelova citata donose se zaključci o postojanju svojevrsne prevoditeljske koncepcije intelektualaca koji su na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće sudjelovali u radu senjske glagoljske tiskare.
这套丛书的重点是 Senjskom korizmenjak(1508 年)中的圣经层,这是唯一印刷的 propovijedi glagolitic 作品集,是莱切的罗伯托-卡拉乔洛对 Quaresimale volgare 的克罗地亚语翻译。与一些更受欢迎的研究相比,该书的重点在于介绍不同程度的引文对圣经读本的改编,而这些研究的兴趣在于介绍圣经作品对谚语文本其余部分的改编程度。Biblijski citati uspoređuju se s hrvatskoglagoljskim knjigama (misalima, brevijarima, psaltirima) u kojima je sačuvano više od polovce crkvenoslavenskoga prijevoda Biboga te s latiničnim lekcionarima.目的是确定教会斯拉夫语是否是译者对文本进行文体夸张的结果(高音域的标志),以及是否是对礼仪序言的确认。通过对 Chakavian 和 Crkvenoslavenski dijelova citata 的 suodnosa 的分析,可以得出有关 15 和 16 世纪参与创建 Senj Glagolitic 出版社的知识分子的独特翻译理念的地位的结论。
{"title":"Bible in Croatian Glagolitic sermons – the case of Senj Korizmenjak (1508)","authors":"Andrea Radošević, Kristijan Kuhar, Sandra Požar","doi":"10.34075/cs.59.1.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.4","url":null,"abstract":"U radu se istražuje biblijski sloj u Senjskom korizmenjaku (1508.), jedinoj tiskanoj glagoljskoj zbirci propovijedi koja predstavlja hrvatski prijevod djela Quaresimale volgare Roberta Caracciola iz Lecce. Naglasak je stavljen na utvrđivanje različitih stupnjeva oslanjanja citata na već postojeće prijevode biblijskih čitanja, za razliku od nekih prijašnjih istraživanja, u kojima je zanimanje bilo usmjereno na ispitivanje stupnja prilagođenosti biblijskih dijelova ostatku propovjednog teksta. Biblijski citati uspoređuju se s hrvatskoglagoljskim knjigama (misalima, brevijarima, psaltirima) u kojima je sačuvano više od polovice crkvenoslavenskoga prijevoda Svetoga pisma te s latiničnim lekcionarima. Cilj je rada istražiti jesu li crkvenoslavenizmi uglavnom rezultat prevoditeljeva stilskog obilježavanja teksta (oznaka višeg registra) ili pak potvrda oslanjanja na liturgijske predloške. Analizom suodnosa čakavskih i crkvenoslavenskih dijelova citata donose se zaključci o postojanju svojevrsne prevoditeljske koncepcije intelektualaca koji su na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće sudjelovali u radu senjske glagoljske tiskare.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388579","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Misao o ateizmu velikog njemačkog filozofa religije Bernharda Weltea pokazala se vrlo značajnom i vrijednom za suvremenu filozofsku misao te postaje aktualna i u današnje vrijeme. U ovo vrijeme sve je moguće dokazati, bilo da se radi o različitim vjerovanjima, povjerenju u znanost i znanstvene provjere, tehniku i tehnologiju koja zasigurno uzima maha pred svakim drugim vjerovanjem. Bog je tu postao smetnja. No naš autor će pokazati kako ateizam u današnje vrijeme otvara i neke nove vidike. Tome u prilog će ići njegova misao o dijalogu s našim ateističkim suvremenicima, otvorenosti i odgovornosti spram tog dijaloga. Cilj ovoga rada je pokazati kako Welte gleda na pojavu ateizma – kao na nešto što nije strano ili nešto što treba zanemariti, nego sasvim naprotiv, treba govoriti o ateizmu kao onome u kojemu se može naći i ponešto pozitivno – jer i ateizam uvijek pristaje uz neko vjerovanje. Stoga ateizam treba promotriti kao onu pojavu u kojoj se može naći i nešto pozitivno, što u konačnici može odvesti do beskonačne Tajne i temelja svega – Boga. Vidjet ćemo i kako na ateizam gleda II. vatikanski koncil u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes te enciklika pape Pavla VI. Ecclesiam suam, koje se na poseban način osvrću na ateizam kao pojavu novog doba i, kako to naš autor veli, povijesnu moć ovog doba.
德国伟大的宗教哲学家伯恩哈德-韦尔泰(Bernhard Welte)的无神论思想已被证明对现代哲学思想具有重大意义和核心作用,并且在今天仍然具有现实意义。在这个时代,一切都可以被证明是关于不同的信仰,关于科学和科学证明的信仰,关于技术和技术的信仰,这些都决定性地有利于所有其他信仰。上帝在这里成了垃圾。但是,我们的作者将展示当今的无神论是如何开启一些新的方面的,同时还将介绍他对与我们的无神论世界对话、对这一对话的开放性和责任感的思考。这个系列的目的是要说明韦尔泰是如何看待无神论现象的--无神论不是一个党派,也不是一种应该被忽视的东西,但最重要的是,无神论应该被说成是一种可以被视为积极的东西--因为无神论总是伴随着某种信仰。Stoga atheizam treba promotriti kao onu pojau u kojoj se može naći i nešto pozitivno, što u konačnici može odvesti do beskonačne Tajne i temelja svega - Boga.我们还可以看到梵蒂冈第二届大公会议在教牧宪法《圣训》(Gaudium et spes)和教皇保罗六世的通谕《教会的使命》(Ecclesiam suam)中是如何看待无神论的。
{"title":"Reflections on atheism in Bernhard Welte","authors":"Suzana Maslać","doi":"10.34075/cs.59.1.8","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.8","url":null,"abstract":"Misao o ateizmu velikog njemačkog filozofa religije Bernharda Weltea pokazala se vrlo značajnom i vrijednom za suvremenu filozofsku misao te postaje aktualna i u današnje vrijeme. U ovo vrijeme sve je moguće dokazati, bilo da se radi o različitim vjerovanjima, povjerenju u znanost i znanstvene provjere, tehniku i tehnologiju koja zasigurno uzima maha pred svakim drugim vjerovanjem. Bog je tu postao smetnja. No naš autor će pokazati kako ateizam u današnje vrijeme otvara i neke nove vidike. Tome u prilog će ići njegova misao o dijalogu s našim ateističkim suvremenicima, otvorenosti i odgovornosti spram tog dijaloga. Cilj ovoga rada je pokazati kako Welte gleda na pojavu ateizma – kao na nešto što nije strano ili nešto što treba zanemariti, nego sasvim naprotiv, treba govoriti o ateizmu kao onome u kojemu se može naći i ponešto pozitivno – jer i ateizam uvijek pristaje uz neko vjerovanje. Stoga ateizam treba promotriti kao onu pojavu u kojoj se može naći i nešto pozitivno, što u konačnici može odvesti do beskonačne Tajne i temelja svega – Boga. Vidjet ćemo i kako na ateizam gleda II. vatikanski koncil u pastoralnoj konstituciji Gaudium et spes te enciklika pape Pavla VI. Ecclesiam suam, koje se na poseban način osvrću na ateizam kao pojavu novog doba i, kako to naš autor veli, povijesnu moć ovog doba.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388754","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Članak donosi neobjavljene i u to vrijeme neke objavljene dokumente o Stepincu iz Meštrovićeva arhiva na Sveučilištu Notre Dame u Indiani, SAD, na kojem je Meštrović predavao od 1955. godine do svoje smrti 1962. godine. Uz ostale, donosi se Meštrovićevo pismo kardinalu Spellmanu iz 1954. godine označeno oznakom „povjerljivo“, pismo Alojzija Stepinca Meštroviću od 3. listopada 1956. godine, Meštrovićeva čestitka Stepincu u povodu njegova 60. rođendana, prepiska sa č. s. Reginom Mary C. S. J. nakon Meštrovićeva posjeta Stepincu 1959. godine. U članku su dokumenti dijelom transkribirani i prikazani su, tj. obrađeni najvažniji sadržaji. Dokumenti su nastali u razdoblju od 1949. do 1960. godine. Dokumentacija pokazuje da je Ivan Meštrović iznimno poštovao Stepinca te ga je smatrao nevinim u odnosu na sva nedjela koja su mu se u montiranom sudskom procesu i u javnosti stavljala na teret.
{"title":"„Nadbiskup Stepinac će trijumfirati jer laž ne može pokoriti istinu, niti će nepravda trijumfirati nad pravdom“","authors":"Andelko Mihanovic","doi":"10.34075/cs.59.1.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.6","url":null,"abstract":"Članak donosi neobjavljene i u to vrijeme neke objavljene dokumente o Stepincu iz Meštrovićeva arhiva na Sveučilištu Notre Dame u Indiani, SAD, na kojem je Meštrović predavao od 1955. godine do svoje smrti 1962. godine. Uz ostale, donosi se Meštrovićevo pismo kardinalu Spellmanu iz 1954. godine označeno oznakom „povjerljivo“, pismo Alojzija Stepinca Meštroviću od 3. listopada 1956. godine, Meštrovićeva čestitka Stepincu u povodu njegova 60. rođendana, prepiska sa č. s. Reginom Mary C. S. J. nakon Meštrovićeva posjeta Stepincu 1959. godine. U članku su dokumenti dijelom transkribirani i prikazani su, tj. obrađeni najvažniji sadržaji. Dokumenti su nastali u razdoblju od 1949. do 1960. godine. Dokumentacija pokazuje da je Ivan Meštrović iznimno poštovao Stepinca te ga je smatrao nevinim u odnosu na sva nedjela koja su mu se u montiranom sudskom procesu i u javnosti stavljala na teret.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388909","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, koji se do 1971. nazivao “Ilirski zavod sv. Jeronima”, od 27. prosinca 1928., kada je Juraj Mađerec (1885. – 1957.) preuzeo službu rektora, započelo je nešto mirnije razdoblje, u kojem je, između ostalog, sagrađena i nova zavodska zgrada. Zgrada je otvorena 12. studenoga 1939. godine. Za umjetničko uređenje zgrade rektor J. Mađerec je na preporuku zagrebačkog svećenika Svetozara Rittiga odabrao poznate hrvatske umjetnike Ivana Meštrovića i Jozu Kljakovića. U središtu ovog rada su tri mozaika J. Kljakovića (Krist knez mira, Pokrštenje Hrvata, Krunjenje Zvonimira) i okolnosti njihova nastajanja. Mozaici su na sjeverno pročelje nove zavodske zgrade postavljeni u burnim ratnim i poratnim okolnostima. Prvi, središnji mozaik Krist knez mira otkriven je 30. listopada 1944. u vrijeme rektorâ J. Mađerca, a dva pokrajnja Pokrštenje Hrvata i Krunjenje Zvonimira u vrijeme njegova nasljednika Đure Kokše, čija je služba u Zavodu trajala od 1959. do 1979. godine. Rad na pokrajnjim mozaicima Kljaković je započeo 20. srpnja 1959. i dovršio po svemu sudeći krajem 1961. ili u proljeće 1962. godine. Ovaj rad je nastao na temelju objavljene i neobjavljene, pisane i fotografske građe, koja se čuva u arhivu Zavoda sv. Jeronima i predstavlja nadopunu prethodnih istraživanja.
{"title":"Construction of new building of St. Jerome's Institute in Rome and mosaics by Jozo Kljaković","authors":"Josip Dukić","doi":"10.34075/cs.59.1.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.59.1.5","url":null,"abstract":"Za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, koji se do 1971. nazivao “Ilirski zavod sv. Jeronima”, od 27. prosinca 1928., kada je Juraj Mađerec (1885. – 1957.) preuzeo službu rektora, započelo je nešto mirnije razdoblje, u kojem je, između ostalog, sagrađena i nova zavodska zgrada. Zgrada je otvorena 12. studenoga 1939. godine. Za umjetničko uređenje zgrade rektor J. Mađerec je na preporuku zagrebačkog svećenika Svetozara Rittiga odabrao poznate hrvatske umjetnike Ivana Meštrovića i Jozu Kljakovića. U središtu ovog rada su tri mozaika J. Kljakovića (Krist knez mira, Pokrštenje Hrvata, Krunjenje Zvonimira) i okolnosti njihova nastajanja. Mozaici su na sjeverno pročelje nove zavodske zgrade postavljeni u burnim ratnim i poratnim okolnostima. Prvi, središnji mozaik Krist knez mira otkriven je 30. listopada 1944. u vrijeme rektorâ J. Mađerca, a dva pokrajnja Pokrštenje Hrvata i Krunjenje Zvonimira u vrijeme njegova nasljednika Đure Kokše, čija je služba u Zavodu trajala od 1959. do 1979. godine. Rad na pokrajnjim mozaicima Kljaković je započeo 20. srpnja 1959. i dovršio po svemu sudeći krajem 1961. ili u proljeće 1962. godine. Ovaj rad je nastao na temelju objavljene i neobjavljene, pisane i fotografske građe, koja se čuva u arhivu Zavoda sv. Jeronima i predstavlja nadopunu prethodnih istraživanja.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2024-03-20","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"140388838","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Several times throughout history, the Church faced new cultures, different languages, and new ways of communication. The transmission of the Gospel, within the new cultural context, meant a constant questioning of the possibilities of evangelization, in accordance with the special nature of new media and new communication patterns. This request becomes particularly relevant in last decades with the world of the Internet, recognizing the importance of presence in virtual spaces, but also noticing that the proclamation of the Gospel presupposes the use of a different language in a new digital environment.In this study, the authors analyze the evangelization activity of the Church in the virtual world, in particular the YouTube channels of two evangelization platforms: Ascension Presents (USA) and the Nova Eva (Croatia). Analyzing the frequency of publication of video contents, the methods of transmission, location of recording, the intended audience, the topics and the protagonists, the authors delineate the basic characteristics of such evangelization, and new possible paths for further action.
在历史上,教会曾多次面对新的文化、不同的语言和新的传播方式。在新的文化背景下传播福音,意味着要根据新媒体和新传播模式的特殊性,不断质疑福传的可能性。在过去的几十年里,随着互联网世界的发展,这一要求变得尤为重要,人们认识到在虚拟空间中存在的重要性,同时也注意到在新的数字环境中,福音的传播需要使用不同的语言:在这项研究中,作者分析了教会在虚拟世界中的福传活动,特别是两个福传平台的 YouTube 频道:Ascension Presents(美国)和 Nova Eva(克罗地亚)。作者分析了视频内容的发布频率、传播方式、录制地点、目标受众、主题和主角,勾勒出此类福传的基本特征,以及进一步行动的可能新路径。
{"title":"Evangelizacija i novi mediji. Usporedba YouTube kanala “Ascension” i “Nova Eva”","authors":"Jerko Valković","doi":"10.34075/cs.58.4.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.4.7","url":null,"abstract":"Several times throughout history, the Church faced new cultures, different languages, and new ways of communication. The transmission of the Gospel, within the new cultural context, meant a constant questioning of the possibilities of evangelization, in accordance with the special nature of new media and new communication patterns. This request becomes particularly relevant in last decades with the world of the Internet, recognizing the importance of presence in virtual spaces, but also noticing that the proclamation of the Gospel presupposes the use of a different language in a new digital environment.In this study, the authors analyze the evangelization activity of the Church in the virtual world, in particular the YouTube channels of two evangelization platforms: Ascension Presents (USA) and the Nova Eva (Croatia). Analyzing the frequency of publication of video contents, the methods of transmission, location of recording, the intended audience, the topics and the protagonists, the authors delineate the basic characteristics of such evangelization, and new possible paths for further action.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138994777","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Premda je medicinska skrb transrodnih osoba postojala već na početku 20. stoljeća, ozbiljnije proučavanje tog fenomena počelo je tek u drugoj polovici tog stoljeća. To je proučavanje pridonijelo smanjenju stigmatizacije transrodnih osoba, ali i istinskom nastojanju da im se pruži prikladna medicinska skrb i olakša neizreciva patnja koju prolaze zbog činjenice da im biološki spol nije u suglasju s rodnim identitetom. Ipak, unatoč novim spoznajama, o toj temi se još uvijek malo zna, budući da je jako kompleksna stvarnost. Zbog male količine relevantnih znanstvenih informacija i podataka otežan je proces dijagnosticiranja kao i proces definitivnog zbrinjavanja (tzv. afirmativni pristup) transrodnih osoba. Ovo osobito vrijedi za medicinsku skrb transrodne djece, čija tranzicija može započeti supresijom puberteta. Međutim, brojne su kritike te skrbi. Uza sve nejasnoće oko same etiologije stanja, golem je nedostatak empirijskih podataka na kojima bi se temeljilo ispravno postupanje, pa tako npr. opravdati blokiranje prirodnog procesa puberteta i primjenu spolnih hormona u svrhu postizanja fenotipa željenog spola. Cilj članka je istražiti spomenute kritike, kao i istražiti može li promjena spola biti bioetički i moralno opravdana. U cilju odgovora prvi dio članka predstavlja fenomenologiju transrodnosti, rodno afirmativnu terapiju i njezine kritike, dok drugi dio članka analizira moralnost rodno afirmativne terapije, odnosno bioetičku opravdanost promjene spola.
自 20 世纪初以来,变性人的医疗保健工作一直停滞不前,但 20 世纪下半叶对这一现象进行了更重要的研究。To je proučanjelo pridonijelo smanjenju stigmatizjevanju transrodnih osoba, ali i istinskom nastojanju da im se pruži prikladna medicinska care i olakša neizreciva patnja koju prolaze zb činjenice da im biološki spolje nije u suglasju s rodnim identitetom.在这个新的时代,我们要做的是,让我们的生活更美好,让我们的世界更完整。相关的信息和数据会影响诊断过程和最终的诊断过程(例如肯定性诊断)。这对于变性儿童的医疗护理尤为重要,因为变性儿童的过渡可能始于青春期的抑制。然而,这种护理方式也存在许多诟病。由于该病症本身的病因尚不确定,因此缺乏经验数据,无法采取正确的方法,例如,在确定理想性别表型的过程中,阻断青春期的自然进程和注射性激素的做法是合理的。本文旨在回应上述批评,并评估性别重塑在生物伦理和道德上是否合理。本文将对变性现象学、肯定疗法和相关批评进行分析,并对生物伦理和道德方面的合理性进行评估。
{"title":"Transrodnost\u0000i bioetička opravdanost rodno afirmativne terapije","authors":"Zorica Maros","doi":"10.34075/cs.58.4.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.58.4.1","url":null,"abstract":"Premda je medicinska skrb transrodnih osoba postojala već na početku 20. stoljeća, ozbiljnije proučavanje tog fenomena počelo je tek u drugoj polovici tog stoljeća. To je proučavanje pridonijelo smanjenju stigmatizacije transrodnih osoba, ali i istinskom nastojanju da im se pruži prikladna medicinska skrb i olakša neizreciva patnja koju prolaze zbog činjenice da im biološki spol nije u suglasju s rodnim identitetom. Ipak, unatoč novim spoznajama, o toj temi se još uvijek malo zna, budući da je jako kompleksna stvarnost. Zbog male količine relevantnih znanstvenih informacija i podataka otežan je proces dijagnosticiranja kao i proces definitivnog zbrinjavanja (tzv. afirmativni pristup) transrodnih osoba. Ovo osobito vrijedi za medicinsku skrb transrodne djece, čija tranzicija može započeti supresijom puberteta. Međutim, brojne su kritike te skrbi. Uza sve nejasnoće oko same etiologije stanja, golem je nedostatak empirijskih podataka na kojima bi se temeljilo ispravno postupanje, pa tako npr. opravdati blokiranje prirodnog procesa puberteta i primjenu spolnih hormona u svrhu postizanja fenotipa željenog spola. Cilj članka je istražiti spomenute kritike, kao i istražiti može li promjena spola biti bioetički i moralno opravdana. U cilju odgovora prvi dio članka predstavlja fenomenologiju transrodnosti, rodno afirmativnu terapiju i njezine kritike, dok drugi dio članka analizira moralnost rodno afirmativne terapije, odnosno bioetičku opravdanost promjene spola.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2023-12-18","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"138994730","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}