U ovom radu prikazuje se svjetlo/-ost kao model i paradigma koja omogućuje mišljenje i govor o najkompleksnijim pitanjima poput onih o Bogu, svijetu, istini, bitku i biću, čovjeku, smislu, dobru i zlu... Već iz posve kratkog spomena ključnih pojmova u povijesti filozofije, ali i teologije i umjetnosti, razvidna je enormna važnost ove bazične metafore svjetla za stvaranje naše slike svijeta i mogućnosti govora o njoj. Hans Blumenberg svoju prvu raspravu o metaforologiji upravo posvećuje ovoj prevažnoj metafori svjetla, uvodeći pojam „apsolutne metafore“ za one metafore – slike koje se zbog svoje obuhvatnosti i bogatstva smisla nikako ne mogu prevesti u nikakve doslovne izraze i pojmove. Cijela zapadna misao prožeta je svjetlom. Pojmovi istina i svijet iz naslova ovog rada izravno se povezuju u pojmu svjetla (svjetlosti), jer istina sja i pokazuje se (illuminatio), a svijet je već etimološki vezan uz riječ „svjetlo“.U završnome dijelu rada autori prikazuju i manifestaciju svjetla u gotici, što zasigurno predstavlja i određenu refleksiju srednjovjekovne teologije svjetla u arhitekturi.
{"title":"Svjetlo, svijet i istina u kontekstu Blumenbergove metaforologije","authors":"Ante Periša, Alen Tomić","doi":"10.34075/cs.57.3.5","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.3.5","url":null,"abstract":"U ovom radu prikazuje se svjetlo/-ost kao model i paradigma koja omogućuje mišljenje i govor o najkompleksnijim pitanjima poput onih o Bogu, svijetu, istini, bitku i biću, čovjeku, smislu, dobru i zlu... Već iz posve kratkog spomena ključnih pojmova u povijesti filozofije, ali i teologije i umjetnosti, razvidna je enormna važnost ove bazične metafore svjetla za stvaranje naše slike svijeta i mogućnosti govora o njoj. Hans Blumenberg svoju prvu raspravu o metaforologiji upravo posvećuje ovoj prevažnoj metafori svjetla, uvodeći pojam „apsolutne metafore“ za one metafore – slike koje se zbog svoje obuhvatnosti i bogatstva smisla nikako ne mogu prevesti u nikakve doslovne izraze i pojmove. Cijela zapadna misao prožeta je svjetlom. Pojmovi istina i svijet iz naslova ovog rada izravno se povezuju u pojmu svjetla (svjetlosti), jer istina sja i pokazuje se (illuminatio), a svijet je već etimološki vezan uz riječ „svjetlo“.U završnome dijelu rada autori prikazuju i manifestaciju svjetla u gotici, što zasigurno predstavlja i određenu refleksiju srednjovjekovne teologije svjetla u arhitekturi.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48768757","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio prikazuje kratku povijest prijepora između nadbiskupa Stadlera i franjevaca u Bosni oko raspodjele župa od 1881. do 1910. i služi kao uvodno poglavlje u drugi dio rada, koji obrađuje ulogu apostolskog delegata Pierrea Bastiena u rješavanju, odnosno nerješavanju ovog problema u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u vrijeme nadbiskupa Stadlera i apostolske vizitacije delegata Bastiena koja je trajala od kraja 1910. do sredine 1914. godine. Prvi dio rada rađen je uglavnom na temelju dostupne literature u kojoj je tema poprilično dostatno obrađena, a drugi dio na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva, uglavnom Apostolskog vatikanskog arhiva. Apostolski delegat Bastien bavio se ovom problematikom intenzivno 1911. - 1912. godine. Nudio je nekoliko rješenja. Međutim, konačno je bilo da ostane status quo, s time da se nadbiskupu Stadleru ograniči pravo osnivanja novih župa, što je bilo u skladu sa željom franjevaca i austrougarske vlade.
{"title":"Uloga apostolskog delegata Pierrea Bastiena u ne/rješavanju problema\u0000raspodjele župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji (1910. - 1914.)","authors":"Milenko Krešić","doi":"10.34075/cs.57.3.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.3.2","url":null,"abstract":"Rad je podijeljen u dva dijela. Prvi dio prikazuje kratku povijest prijepora između nadbiskupa Stadlera i franjevaca u Bosni oko raspodjele župa od 1881. do 1910. i služi kao uvodno poglavlje u drugi dio rada, koji obrađuje ulogu apostolskog delegata Pierrea Bastiena u rješavanju, odnosno nerješavanju ovog problema u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u vrijeme nadbiskupa Stadlera i apostolske vizitacije delegata Bastiena koja je trajala od kraja 1910. do sredine 1914. godine. Prvi dio rada rađen je uglavnom na temelju dostupne literature u kojoj je tema poprilično dostatno obrađena, a drugi dio na temelju neobjavljenog arhivskog gradiva, uglavnom Apostolskog vatikanskog arhiva. Apostolski delegat Bastien bavio se ovom problematikom intenzivno 1911. - 1912. godine. Nudio je nekoliko rješenja. Međutim, konačno je bilo da ostane status quo, s time da se nadbiskupu Stadleru ograniči pravo osnivanja novih župa, što je bilo u skladu sa željom franjevaca i austrougarske vlade.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"48828911","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Knjiga Postanka ističe da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i povjerio mu brigu za svijet da nastavi njegovo djelo stvaranja. Međutim, grijehom je čovjek iznevjerio povjerenu mu zadaću i u svojoj oholosti narušio svoj odnos prema Bogu, bližnjemu i prirodi. Paradoksalno je da je čovjek tim činom zapravo ponajviše naštetio samom sebi jer grijeh u sebi uvijek ima razarajuću snagu i po naravi narušava cjelokupne čovjekove odnose. Polazeći od antropologije grijeha, a u svjetlu enciklike Laudato si', u ovom radu želimo pobliže prikazati konkretne grijehe i njihove razorne posljedice. One se očituju u grešnim postupcima prema Bogu, bližnjemu i prirodi, a očituju se, prije svega, kao ekocid, kulturocid, grijeh protiv pravednosti i međugeneracijske solidarnosti, odnosno, općenito kao grijeh protiv ljudske ekologije koji je izravno usmjeren protiv dostojanstva ljudske osobe. Grijesi protiv prirode nisu, naime, ništa manje teški od grijeha protiv Boga i čovjeka. Naprotiv, čine jednu nerazdvojnu cjelinu te se u zadnjem djelu rada posebno ističe važnost ekološkog obraćenja, budući da ga papa Franjo predlaže kao jedini put izlaska iz nastale krize i put kojim se čovjek može izliječiti od slijepe oholosti te na taj način ponovno preuzeti odgovornost za svijet koji mu je Bog povjerio na čuvanje.
《帖文》说，上帝按照他的形象创造了一个人，并信任他在这个世界上继续他的工作。然而，在罪中，一个人否认了他值得信赖的任务，在傲慢中侵犯了他与上帝、邻居和大自然的关系。自相矛盾的是，这种行为实际上是最有害的，因为它本身总是一种毁灭性的力量，侵犯了整个关系。通过脱离罪的人类学，并参照百科全书《Laudato》，我们希望更接近于展示具体的罪及其令人厌恶的后果。一个是奥切伊图朱，一个是格雷什尼姆，另一个是博古，一个叫布利日穆·普里罗迪，一个名叫奥切伊图朱的人，一个叫做普里耶·斯维加，一个名为kao ekocid，kulturocid，一个姓为grijeh protiv pravednosti的人，我叫ugeneracijske solidarnosti，一个为odnosno，一个名字叫općenito kao grijeh-protiv ljudske ekologije koji je izravno usmjeren protiv dostojanstva ljudske-osobe。大自然的罪恶不亚于上帝和人类的罪恶。相反，这是一个非歧视的整体，在作品的后半部分，生态转变的重要性得到了强调，正如教皇弗朗索瓦所提出的那样，这是摆脱危机的唯一途径，也是治愈一个人盲目骄傲的方法，从而为上帝信任的与他保持一致的世界承担责任。
{"title":"Grijesi protiv prirode i ekološko obraćenje","authors":"M. Begić, Mislav Kutleša","doi":"10.34075/cs.57.3.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.3.3","url":null,"abstract":"Knjiga Postanka ističe da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i povjerio mu brigu za svijet da nastavi njegovo djelo stvaranja. Međutim, grijehom je čovjek iznevjerio povjerenu mu zadaću i u svojoj oholosti narušio svoj odnos prema Bogu, bližnjemu i prirodi. Paradoksalno je da je čovjek tim činom zapravo ponajviše naštetio samom sebi jer grijeh u sebi uvijek ima razarajuću snagu i po naravi narušava cjelokupne čovjekove odnose. Polazeći od antropologije grijeha, a u svjetlu enciklike Laudato si', u ovom radu želimo pobliže prikazati konkretne grijehe i njihove razorne posljedice. One se očituju u grešnim postupcima prema Bogu, bližnjemu i prirodi, a očituju se, prije svega, kao ekocid, kulturocid, grijeh protiv pravednosti i međugeneracijske solidarnosti, odnosno, općenito kao grijeh protiv ljudske ekologije koji je izravno usmjeren protiv dostojanstva ljudske osobe. Grijesi protiv prirode nisu, naime, ništa manje teški od grijeha protiv Boga i čovjeka. Naprotiv, čine jednu nerazdvojnu cjelinu te se u zadnjem djelu rada posebno ističe važnost ekološkog obraćenja, budući da ga papa Franjo predlaže kao jedini put izlaska iz nastale krize i put kojim se čovjek može izliječiti od slijepe oholosti te na taj način ponovno preuzeti odgovornost za svijet koji mu je Bog povjerio na čuvanje.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45672051","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Korijen filozofskih razmimoilaženja u XIII. stoljeću proizlazi iz dvaju tipova metafizike: metafizike bitka i metafizike bîti, odnosno njihovih dvaju načina poimanja bića. Te dvije vrste metafizike karakteriziraju dvije dominantne filozofske škole XIII. stoljeća, dominikansku i franjevačku. Glavni predstavnik dominikanske škole, sveti Toma Akvinski, ujedno je i začetnik metafizike bitka, a franjevačku školu predstavljaju sveti Bonaventura i blaženi Duns Scot s dvjema osnovnim metafizikama bîti. U radu se polazeći od Akvinčeva, Bonaventurina i Duns Scotova načina poimanja bića i njegovih počela izvodi njihov odgovor na šest temeljnih metafizičkih pitanja: Kakva je metafizička struktura bića?, Koja je zadnja zbiljnost bića?, Kako objasniti apsolutnu jednostavnost Božju i složenost stvorenja?, Je li biće analogno ili univočno?, Kako se individualiziraju bîti?U radu se je kroz metafizičku analizu pokušalo pokazati da pozicije franjevačkih mislilaca, iako se zaustavljaju na plićoj razini promatranja bivstvovanja, onoj na kojoj je bivstvovanje po sebi uvijek nekakvo određeno bivstvovanje, ipak uvođenjem pojma postojanja uspijevaju stvoriti model koji uspješno metafizički opisuje stvorenost bića, no ne uspijevaju izreći stvarnu metafizičku strukturu bića, dok se metafizika bitka svetoga Tome Akvinskog prepoznaje kao ona metafizika koja zahvaća i izriče „jest“ bića u svojoj izvornosti te tako istinski objašnjava metafizičku strukturu bića.
第十三章哲学多样性的根源。stoljeću proizlazi iz dvaju tipova metafizike：metafizike bitka i metafizikebîti，odnosno njihovih dvaju načina poimanja bića。这两种类型的形而上学的特点是两个占主导地位的哲学流派十三。几个世纪以来，多明尼加和法国。多明尼加学派的主要代表人物阿文斯基（Saint-Tom Akvinski）也是这场战役形而上学的开端，而法国学派则以两种基本形而上学来代表博纳文图拉（Bonaventura）和慷慨的邓斯·斯科特（Duns Scott）的世界。根据Akvinčev、Bonaventurina和Duns Scott对存在的指称方式，他们开始回答六个基本的形而上学问题：存在的形而上学结构是什么？最后一个真实的东西是什么？我们如何解释上帝的绝对简单和创造的复杂性？Je li biće analogno ili univočno？，他们是如何个性化存在的？在形而上学的分析中，法国思想家的立场已经表明，尽管他们停留在对存在的肤浅观察上，在这种观察中，存在总是某种存在，但通过引入存在的概念，可以创建一个成功地形而上学描述存在创造的模型，没有人认为我是一个“小丑”。
{"title":"Metafizika bîti ili metafizika bitka?","authors":"Hrvoje Relja","doi":"10.34075/cs.57.3.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.3.4","url":null,"abstract":"Korijen filozofskih razmimoilaženja u XIII. stoljeću proizlazi iz dvaju tipova metafizike: metafizike bitka i metafizike bîti, odnosno njihovih dvaju načina poimanja bića. Te dvije vrste metafizike karakteriziraju dvije dominantne filozofske škole XIII. stoljeća, dominikansku i franjevačku. Glavni predstavnik dominikanske škole, sveti Toma Akvinski, ujedno je i začetnik metafizike bitka, a franjevačku školu predstavljaju sveti Bonaventura i blaženi Duns Scot s dvjema osnovnim metafizikama bîti. U radu se polazeći od Akvinčeva, Bonaventurina i Duns Scotova načina poimanja bića i njegovih počela izvodi njihov odgovor na šest temeljnih metafizičkih pitanja: Kakva je metafizička struktura bića?, Koja je zadnja zbiljnost bića?, Kako objasniti apsolutnu jednostavnost Božju i složenost stvorenja?, Je li biće analogno ili univočno?, Kako se individualiziraju bîti?U radu se je kroz metafizičku analizu pokušalo pokazati da pozicije franjevačkih mislilaca, iako se zaustavljaju na plićoj razini promatranja bivstvovanja, onoj na kojoj je bivstvovanje po sebi uvijek nekakvo određeno bivstvovanje, ipak uvođenjem pojma postojanja uspijevaju stvoriti model koji uspješno metafizički opisuje stvorenost bića, no ne uspijevaju izreći stvarnu metafizičku strukturu bića, dok se metafizika bitka svetoga Tome Akvinskog prepoznaje kao ona metafizika koja zahvaća i izriče „jest“ bića u svojoj izvornosti te tako istinski objašnjava metafizičku strukturu bića.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"45628387","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Odnos svjetovnih nacionalnih tiskanih medija prema Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj u razdoblju od 1943. do 1990. godine je različit. Kako je u to vrijeme Hrvatska bila u sastavu komunističke Jugoslavije, na čelu s Josipom Brozom Titom koji je u državi uspostavio komunistički režim, medije je kontrolirala vlast. Osim medija Tito je i Crkvu želio staviti pod državnu upravu. Tadašnji zagrebački nadbiskupu Alojzije Stepinac posebno se tome suprotstavljao i gorljivo je branio odvajanje Crkve od njezine matice, Vatikana, po cijenu gubitka vlastite slobode. Stanovito olakšanje i slobodnije djelovanje klerici i vjerski tisak osjetili su 1966. godine, kada je SFR Jugoslavija potpisala sporazum sa Svetom Stolicom. Izborom Franje Kuharića za zagrebačkog nadbiskupa 1970. godine Crkva ponovno odgovara vlastima i medijima na njihove provokacije. Raspadom SFRJ mijenja se i stav nove hrvatske vlasti prema Katoličkoj Crkvi i kleru. Republika Hrvatska, samostalna i slobodna, donosi svoj prvi Ustav, čime radikalno mijenja svoj odnos prema katoličkom tisku i prisutnosti vjerske tematike u medijima.
1943年，世界各国媒体与克罗地亚天主教会之间的关系。直到1990年。今年不同了。当时，克罗地亚由共产主义南斯拉夫组成，以乔西普·布罗兹·蒂特为首，他在该国建立了共产主义政权，控制着政府。除了提托媒体，教会也希望被国家管理。Tadašnji zagrebački nadbiskupu Alojzije Stepinac在Vatikana、po cijenu gubitka vlastite slobode担任首席执行官。1966年，人们感受到了促进神职人员和宗教压力更自由行动的条件。SFR与罗马教廷签署协议的那一年。1970年代法国库哈里选举萨格勒布为超级主教。教会在当局和媒体的挑衅行为上又回到了正轨。SFRJ的解散也改变了克罗地亚新当局对天主教会和云的立场。独立自由的克罗地亚共和国制定了第一部宪法，从根本上改变了其与天主教媒体的关系以及媒体中宗教话题的存在。
{"title":"Odnos tiskanih medija i Rimokatoličke Crkve u Hrvatskoj u vrijeme SFRJ","authors":"Ivan Tanta, Marina Damjanović Tolj","doi":"10.34075/cs.57.3.6","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.3.6","url":null,"abstract":"Odnos svjetovnih nacionalnih tiskanih medija prema Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj u razdoblju od 1943. do 1990. godine je različit. Kako je u to vrijeme Hrvatska bila u sastavu komunističke Jugoslavije, na čelu s Josipom Brozom Titom koji je u državi uspostavio komunistički režim, medije je kontrolirala vlast. Osim medija Tito je i Crkvu želio staviti pod državnu upravu. Tadašnji zagrebački nadbiskupu Alojzije Stepinac posebno se tome suprotstavljao i gorljivo je branio odvajanje Crkve od njezine matice, Vatikana, po cijenu gubitka vlastite slobode. Stanovito olakšanje i slobodnije djelovanje klerici i vjerski tisak osjetili su 1966. godine, kada je SFR Jugoslavija potpisala sporazum sa Svetom Stolicom. Izborom Franje Kuharića za zagrebačkog nadbiskupa 1970. godine Crkva ponovno odgovara vlastima i medijima na njihove provokacije. Raspadom SFRJ mijenja se i stav nove hrvatske vlasti prema Katoličkoj Crkvi i kleru. Republika Hrvatska, samostalna i slobodna, donosi svoj prvi Ustav, čime radikalno mijenja svoj odnos prema katoličkom tisku i prisutnosti vjerske tematike u medijima.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-09-14","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49087599","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Marulićeva Institucija imala je snažan odjek u Češkoj te tako postoje čak dva prijevoda toga djela na češki jezik. Uz dosad poznati tiskani češki prijevod Marulićeva traktata De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, autora Šimona Lomnickoga iz Budče (Šimon Lomnický z Budče), pod naslovom Cesta do Nebe (1621.), u praškoj Sveučilišnoj knjižnici (sign. XVII. D. 14.) čuva se još jedan, rukopisni prijevod Institucije s naslovom Historiae aneb Kniha o ustanovení a řízení pobožného života. Za razliku od tiskanoga prijevoda, koji obuhvaća samo pet poglavlja toga Marulićeva djela, rukopisni je prijevod opširan i zapisan na 478 stranica neobjavljena rukopisa. Dodatna je razlika i u tome što je rukopisni prijevod dosta nepoznat i neistražen te o njemu ne postoje zapisi u bogatoj literaturi o Instituciji. U kataložnome opisu rukopisa za potrebe praške knjižnice, koji je 1906. sastavio Josef Truhlář, navodi se kako je riječ o prijevodu nepoznata autora i podrijetla. Prema podatcima navedenima na stranicama rukopisa prijevod je izrađivan u razdoblju od 1620. do 1622. godine, i to prema predlošku antverpenskoga latinskog izdanja iz 1593. godine te nekoga nenavedenog njemačkog prijevoda. Rukopisni prijevod nastao je u Starom Etinku (Altötting) u Bavarskoj. Razlika između tih dvaju prijevoda nije samo u njihovoj cijelosti nego i u porukama koje taj prijevod nosi. Šimon Lomnický iz Budče snažno je angažiran prevoditelj, koji svoj prijevod piše u jeku Tridesetogodišnjega rata i posvećuje ga jednomu od sudionika takozvane druge praške defenestracije Vilému Slavati, dok je anonimni rukopisni prevoditelj više usmjeren na općenite kršćanske i biblijske pouke te ne korespondinira s aktualnim društvenim zbivanjima.U radu ćemo ponuditi opis dosada nepoznatoga češkog rukopisnoga prijevoda, predstaviti njegov sadržaj te ga formalno usporediti s antverpenskim latinskim izdanjem Institucije, koje je 1593. tiskao Martinus Nutius. Nadalje ćemo usporediti i analizirati poruke koje prevoditelji tih dvaju prijevoda šalju svojim čitateljima. Nadamo se time pridonijeti istraživanju dosad nedovoljno zastupljene teme prijevoda Marulićevih djela na češki jezik.
Marulic的机构在捷克语中有一个强大的分支，所以甚至有两个捷克语的行动翻译。到目前为止，著名的捷克语翻译的De institute bene vivendi trata per example santorum，《布奇的西蒙·洛姆尼科加》（Shimon Lomnickýz Budch）的作者，标题为《塞斯塔到天堂》（1621年），保存在粉末大学图书馆（签名XVII.D.14）。该机构的手册翻译，标题为《历史》或《关于建立和管理神圣生命的书》。与只包含马鲁利奇作品五章的印刷翻译不同，手写翻译被扩展并写在478页上，没有打开的手稿。不同的是，人工翻译是相当未知和出乎意料的，在该研究所丰富的文献中也没有记录。1906年，为满足火药库的需要，对笔迹进行了目录描述。他创办了Josef Truhlář，说这是关于一个未知作者和来源的翻译。根据手写页上的数据，翻译是在1620年期间完成的。直到1622年。戈丁，我到prema predlošku antverpenskoga latinskog izdanja iz 1593。出人意料的德语翻译年份。少数翻译源于巴伐利亚州的阿尔特廷。两位译者的不同之处不仅在于整体，还在于译者所传达的信息。来自Budech的Shimon Lomnicky是一位强有力的翻译家，他将自己的翻译写成了一场三十年战争，并将其献给了威廉·斯拉瓦蒂所谓的“其他粉末辩护”的一位参与者，而一位匿名的笔迹翻译家则更专注于一般的基督教和圣经课程，与当前的社会事件不符。我们将对一种未知的捷克笔迹的剂量进行描述，介绍其内容，并将其与1593年权威机构的人类学拉丁版进行正式比较。由Martinus Nutius印刷。我们将进一步比较和分析译者向读者传递的信息。我们希望增加对马鲁利奇作品转移到捷克的研究，到目前为止还不够。
{"title":"Dva češka prijevoda\u0000Marulićeve Institucije iz 17.\u0000stoljeća","authors":"Martina Kramarić","doi":"10.34075/cs.57.2.3","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.2.3","url":null,"abstract":"Marulićeva Institucija imala je snažan odjek u Češkoj te tako postoje čak dva prijevoda toga djela na češki jezik. Uz dosad poznati tiskani češki prijevod Marulićeva traktata De institutione bene vivendi per exempla sanctorum, autora Šimona Lomnickoga iz Budče (Šimon Lomnický z Budče), pod naslovom Cesta do Nebe (1621.), u praškoj Sveučilišnoj knjižnici (sign. XVII. D. 14.) čuva se još jedan, rukopisni prijevod Institucije s naslovom Historiae aneb Kniha o ustanovení a řízení pobožného života. Za razliku od tiskanoga prijevoda, koji obuhvaća samo pet poglavlja toga Marulićeva djela, rukopisni je prijevod opširan i zapisan na 478 stranica neobjavljena rukopisa. Dodatna je razlika i u tome što je rukopisni prijevod dosta nepoznat i neistražen te o njemu ne postoje zapisi u bogatoj literaturi o Instituciji. U kataložnome opisu rukopisa za potrebe praške knjižnice, koji je 1906. sastavio Josef Truhlář, navodi se kako je riječ o prijevodu nepoznata autora i podrijetla. Prema podatcima navedenima na stranicama rukopisa prijevod je izrađivan u razdoblju od 1620. do 1622. godine, i to prema predlošku antverpenskoga latinskog izdanja iz 1593. godine te nekoga nenavedenog njemačkog prijevoda. Rukopisni prijevod nastao je u Starom Etinku (Altötting) u Bavarskoj. Razlika između tih dvaju prijevoda nije samo u njihovoj cijelosti nego i u porukama koje taj prijevod nosi. Šimon Lomnický iz Budče snažno je angažiran prevoditelj, koji svoj prijevod piše u jeku Tridesetogodišnjega rata i posvećuje ga jednomu od sudionika takozvane druge praške defenestracije Vilému Slavati, dok je anonimni rukopisni prevoditelj više usmjeren na općenite kršćanske i biblijske pouke te ne korespondinira s aktualnim društvenim zbivanjima.U radu ćemo ponuditi opis dosada nepoznatoga češkog rukopisnoga prijevoda, predstaviti njegov sadržaj te ga formalno usporediti s antverpenskim latinskim izdanjem Institucije, koje je 1593. tiskao Martinus Nutius. Nadalje ćemo usporediti i analizirati poruke koje prevoditelji tih dvaju prijevoda šalju svojim čitateljima. Nadamo se time pridonijeti istraživanju dosad nedovoljno zastupljene teme prijevoda Marulićevih djela na češki jezik.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47296897","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Način komunikacije među ljudima znatno se promijenio razvojem komunikacijskih tehnologija, posebice društvenih mreža. Posljedice novih komunikacijskih navika zrcale se u svim sferama ljudskog života. One nisu samo bihevioralne prirode već su i psihološke, kognitivne, emotivne, fizičke i duhovne naravi. Kako bi se te promjene konkretizirale, u ovom radu se analiziraju i kompariraju promišljanja nekoliko suvremenih autora (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K. Reardon, M. McLuhan i F. Colombo) koji detektiraju znanstvene i (bio)etičke izazove u vezi čovjek-komunikacijske tehnologije. Nadalje, poštujući pluriperspektivnost kao metodološku odrednicu integrativne bioetike, identificiraju se posljedice zatvorenosti čovjeka prema čovjeku, s filozofskog, antropološkog, komunikološkog, medicinskog i teološkog aspekta. Na koncu, iz bioetičke perspektive valoriziraju se dijaloška filozofija M. Bubera i poruka pape Franje sadržana u enciklici Fratelli tutti. Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i bioeticiziranju (digitalne) komunikacije u svrhu revitaliziranja interpersonalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije „ekologije medija”.
随着通信技术，尤其是社交网络的发展，人与人之间的通信方式发生了重大变化。新的沟通习惯的后果已经出现在人类生活的各个领域。它们不仅是二元本性，而且是心理、认知、情感、身体和精神本性。为了阐明这些变化，本研究对一些当代作者（S.Tubs、N.Carr、M.Spitzer、S.Turkle、U.Galimberti、K.K.Reardon、M.McLuhan和F.Colombo）进行了分析和比较，以确定与人类技术相关的科学和伦理挑战。此外，尊重多元视角作为综合生物伦理学的一个方法单元，人类封闭的后果与哲学、人类学、传播学、医学和理论方面相一致。最后，从生物伦理学的角度来看，布伯的哲学和弗拉泰利·图蒂百科全书中所包含的教皇弗兰杰的信息各不相同。Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i biologiziranju（digitalne）komunikacije u svrhu revitalizranja interpersononalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije“ekologije medija”。
{"title":"Međuljudska komunikacija u digitalno doba","authors":"Anamarija Jeličić","doi":"10.34075/cs.57.2.2","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.2.2","url":null,"abstract":"Način komunikacije među ljudima znatno se promijenio razvojem komunikacijskih tehnologija, posebice društvenih mreža. Posljedice novih komunikacijskih navika zrcale se u svim sferama ljudskog života. One nisu samo bihevioralne prirode već su i psihološke, kognitivne, emotivne, fizičke i duhovne naravi. Kako bi se te promjene konkretizirale, u ovom radu se analiziraju i kompariraju promišljanja nekoliko suvremenih autora (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K. Reardon, M. McLuhan i F. Colombo) koji detektiraju znanstvene i (bio)etičke izazove u vezi čovjek-komunikacijske tehnologije. Nadalje, poštujući pluriperspektivnost kao metodološku odrednicu integrativne bioetike, identificiraju se posljedice zatvorenosti čovjeka prema čovjeku, s filozofskog, antropološkog, komunikološkog, medicinskog i teološkog aspekta. Na koncu, iz bioetičke perspektive valoriziraju se dijaloška filozofija M. Bubera i poruka pape Franje sadržana u enciklici Fratelli tutti. Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i bioeticiziranju (digitalne) komunikacije u svrhu revitaliziranja interpersonalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije „ekologije medija”.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"41348614","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Autor ovog rada prikazuje razvoj teologije kršćanskog Rima u prvim stoljećima putem misli nekih od najvažnijih autora i teoloških sustava. Svjestan pluralizma mišljenja i koncepcija koji su obilježavali teologiju kršćanskog Rima, ograničava se samo na neke od najvažnijih tekstova. Rad je podijeljen u nekoliko točaka koje su utjecale na razvoj teološke misli u glavnom gradu Rimskog Carstva te na hijerarhijsko uređenje prvotne Crkve u Rimu. Nakon toga autor stavlja naglasak na glavne točke rimske teologije u prva tri stoljeća preko najvažnijih tekstova koji su obilježili taj razvoj teološke misli.
{"title":"Razvoj\u0000teologije kršćanskog Rima od Klementa do autora Elenchosa","authors":"J. Knežević","doi":"10.34075/cs.57.2.4","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.2.4","url":null,"abstract":"Autor ovog rada prikazuje razvoj teologije kršćanskog Rima u prvim stoljećima putem misli nekih od najvažnijih autora i teoloških sustava. Svjestan pluralizma mišljenja i koncepcija koji su obilježavali teologiju kršćanskog Rima, ograničava se samo na neke od najvažnijih tekstova. Rad je podijeljen u nekoliko točaka koje su utjecale na razvoj teološke misli u glavnom gradu Rimskog Carstva te na hijerarhijsko uređenje prvotne Crkve u Rimu. Nakon toga autor stavlja naglasak na glavne točke rimske teologije u prva tri stoljeća preko najvažnijih tekstova koji su obilježili taj razvoj teološke misli.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"46635414","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Ovim člankom htjeli smo sintetizirati kritiku neoliberalnog kapitalizma analizirajući ključna djela njemačko-korejskog filozofa Byung Chul-Hana. Tom analizom i sintezom došli smo do osnovnih zamjerki koje ovaj autor upućuje politici neoliberalnog kapitalizma, tzv. „psihopolitici” koja svojom zavodničkom moći potiče samoizrabljivanje, što dovodi do mnogih neuroloških bolesti današnjice. Iako se s mnogima Hanovim tezama slažemo, primjećujemo da u njegovoj dijagnozi nedostaje govor o nadi koji bi otvorio pore za novo, drugačije i trajnije razumijevanje i življenje istinske slobode.
我们想通过分析德裔韩国哲学家秉澈韩的关键行动来综合对新自由主义资本主义的批评。Tom analizom i sintezom došli smo do osnovnih zamjerki koje ovaj autor upućuje politics新自由主义者kapitalizma，tzv心理学家激发自我反思的能力，导致了当今许多神经系统疾病。虽然我们同意韩的许多主题，但我们注意到，他的诊断缺乏一个关于希望的演讲，这将为新的、不同的、更持久的理解和生活在真正的自由中打开毛孔。
{"title":"Samoizrabljivanje pod krinkom slobode","authors":"Šimo Šokčević","doi":"10.34075/cs.57.2.1","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.2.1","url":null,"abstract":"Ovim člankom htjeli smo sintetizirati kritiku neoliberalnog kapitalizma analizirajući ključna djela njemačko-korejskog filozofa Byung Chul-Hana. Tom analizom i sintezom došli smo do osnovnih zamjerki koje ovaj autor upućuje politici neoliberalnog kapitalizma, tzv. „psihopolitici” koja svojom zavodničkom moći potiče samoizrabljivanje, što dovodi do mnogih neuroloških bolesti današnjice. Iako se s mnogima Hanovim tezama slažemo, primjećujemo da u njegovoj dijagnozi nedostaje govor o nadi koji bi otvorio pore za novo, drugačije i trajnije razumijevanje i življenje istinske slobode.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-06-23","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"47050395","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
Prilog donosi, biblijsku bibliografiju na hrvatskom jeziku. Radi se o nastavku sličnih priloga koji su u „Crkvi u svijetu” objavljeni 2016.g. te 2019.g. Obrađuju se godišta 2019. i 2020. Sveprisutna korona ima svoje posljedice i na području biblijske bibliografije, pa se broj priloga znatno smanjio te će prilozi posljednjih dviju godina biti spojeni u jedan za razliku od dosadašnje podjele, na starozavjetni i novozavjetni dio. Donosi se bibliografija iz ukupno dvadeset i jednog (21) časopisa/novina, te osim toga izdanja Svetog pisma, prigodna izdanja Biblije, monografije, nekoliko izdanja propovijedi koje po naravi stvari sadrže biblijsku tematiku. Posebno su navedeni zbornici, te pojedini prilozi u zbornicima, abecednim redom prezimena autora. Uključeni su prilozi iz stručnih časopisa (A1 i A2), koji imaju znanstveni karakter, te prilozi iz tjednika, odnosno mjesečnika koji imaju više divulgativni karakter. Prilog je podijeljen u devet (9) dijelova te donosi 1. izdanja Svetog pisma (5); 2.prigodna izdanja Biblije (9);3. monografije (19); 4. zbirke propovijedi (4) autora; 5. zbornici (14) 6. prilozi u zbornicima (39); 7.prilozi iz stručnih časopisa znanstvenog karaktera (A1, A2…) (45); 8. prilozi iz tjednika, mjesečnika, „Biblija danas”… (142), te 9. ostalo (3) priloga. Cilj ovog priloga je pomoći kolegicama i kolegama u struci, ali i svima koji cijene pisanu Riječ Božju, kako lakše i brže doći do sadržaja objavljenih u posljednje dvije godine.
{"title":"Biblijska bibliografija (2019. – 2020.)","authors":"Karlo Višaticki, Tihonija Zovko","doi":"10.34075/cs.57.1.7","DOIUrl":"https://doi.org/10.34075/cs.57.1.7","url":null,"abstract":"Prilog donosi, biblijsku bibliografiju na hrvatskom jeziku. Radi se o nastavku sličnih priloga koji su u „Crkvi u svijetu” objavljeni 2016.g. te 2019.g. Obrađuju se godišta 2019. i 2020. Sveprisutna korona ima svoje posljedice i na području biblijske bibliografije, pa se broj priloga znatno smanjio te će prilozi posljednjih dviju godina biti spojeni u jedan za razliku od dosadašnje podjele, na starozavjetni i novozavjetni dio. Donosi se bibliografija iz ukupno dvadeset i jednog (21) časopisa/novina, te osim toga izdanja Svetog pisma, prigodna izdanja Biblije, monografije, nekoliko izdanja propovijedi koje po naravi stvari sadrže biblijsku tematiku. Posebno su navedeni zbornici, te pojedini prilozi u zbornicima, abecednim redom prezimena autora. Uključeni su prilozi iz stručnih časopisa (A1 i A2), koji imaju znanstveni karakter, te prilozi iz tjednika, odnosno mjesečnika koji imaju više divulgativni karakter. Prilog je podijeljen u devet (9) dijelova te donosi 1. izdanja Svetog pisma (5); 2.prigodna izdanja Biblije (9);3. monografije (19); 4. zbirke propovijedi (4) autora; 5. zbornici (14) 6. prilozi u zbornicima (39); 7.prilozi iz stručnih časopisa znanstvenog karaktera (A1, A2…) (45); 8. prilozi iz tjednika, mjesečnika, „Biblija danas”… (142), te 9. ostalo (3) priloga. Cilj ovog priloga je pomoći kolegicama i kolegama u struci, ali i svima koji cijene pisanu Riječ Božju, kako lakše i brže doći do sadržaja objavljenih u posljednje dvije godine.","PeriodicalId":53546,"journal":{"name":"Crkva u Svijetu","volume":null,"pages":null},"PeriodicalIF":0.0,"publicationDate":"2022-05-05","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":null,"resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":"49283756","PeriodicalName":null,"FirstCategoryId":null,"ListUrlMain":null,"RegionNum":0,"RegionCategory":"","ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":"","EPubDate":null,"PubModel":null,"JCR":null,"JCRName":null,"Score":null,"Total":0}
京公网安备 11010802042870号
京ICP备2023020795号-1
扫码关注我们
求助内容：
应助结果提醒方式：